Uvod u ekoaktivizam

Bernard Ivčić

ZELENA AKCIJA

• Profesionalnom timu pomaže 100-tinjak volontera na raznim poslovima Zelene akcije te 30-ak aktivista koji pomažu u svim kampanjama javnog zagovaranja.

• Dva su osnovna načina djelovanja Zelene akcije:

• 1. Projekti zaštite okoliša – izvode se po cijeloj Hrvatskoj i čine oko 70% djelatnosti Zelene akcije.

• 2. Kampanje javnog zagovaranja – zagovaramo donošenje boljih zakona i strategija od nadležnih institucija ili zaustavljanje projekata koji će imati velik negativni utjecaj na okoliš. U tome koristimo razne metode: priopćenja i tiskovne konferencije, ulične akcije, masovne prosvjede, akcije građanskog neposluha, ali isključivo nenasilne i koje ne zadiru u vrednote definirane Ustavom. Ove aktivnosti čine oko 30% djelatnosti Zelene akcije.

Programi Zelene akcije

• Zaštita prirodnih resursa

• Gospodarenje otpadom

• Pravo okoliša

• Centar za okoliš

• Transportni program

• Energetski program

• Klimatski program

• Zeleni telefon

• Ekologija – prirodna znanost o odnosima među živim bićima te njihovu odnosu s okolinom

• Zaštita okoliša – ljudska djelatnost - skup odgovarajućih aktivnosti i mjera kojima je cilj sprečavanje onečišćenja i zagađenja okoliša, sprečavanje nastanka šteta, smanjivanje i/ili otklanjanje šteta nanesenih okolišu te povrat okoliša u stanje prije nastanka štete.

• Priroda - sve ono što čovjeka okružuje, a što nije stvorio čovjek (i živo i neživo)

• Okoliš - sve što čovjeka okružuje - uključuje i prirodu i ono što je stvorio čovjek

• Aktivizam – usmjeren na stvaranje promjene za opće dobro, nije bitno postoji li novčana nagrada. Može biti usmjeren direktno na ponašanje pojedinaca kako bi se promijenili ili na, primjerice, institucije koje donose odluke kako bi se posredno promijenilo društvo

• Volontiranje – dobrovoljni rad bez naknade, koji se izvodi kao pomoć konkretnim ljudima ili za opće dobro.

• Ekoaktivizam – aktivizam u području zaštite okoliša.

Povijest ljudskog utjecaja na okoliš

- čovjek utječe na okoliš od pretpovijesnog doba (sakupljačka društva, poljoprivreda... rast populacije)

- doba velikih otkrića istrebljivanje autohtonih vrsta

- industrijska revolucija zagađenje voda i početak deforestacije

- zelena revolucija pesticidi- nuklearna revolucija radioaktivni otpad- biotehnološka revolucija GMO-i

1950-te

• Hladni rat

• Antinuklearni i mirovni prosvjedi

• Zabrinutost za opstanak ljudske vrste

• Zelena revolucija i pesticidi

1960-te• 1962. Rachel Carlson “SILENT SPRING” – DDT

• Osnovan WWF

1970-te

• Početak ekološkog pokreta u pravom smislu riječi

• Rimski klub - ograničenje rasta populacije

• Hipoteza Geje - zemlje kao jedinstvenog organizma

• 22.04.1970. Dan planeta Zemlje - prva proslava - 20 milijuna ljudi - zakonske ragulative o zaštiti okoliša

• Konferencija UN-a u Stocholmu 1972. - posvećena okolišu

• 1973. Prva naftna kriza

• Osnivanje organizacija za zaštitu okoliša (Greenpeace, Friends of the Earth)

1980-te i 1990-te

•80-te nove ekološke katastrofe - Bhopal (1984) (Union Carbide tvornica pesticida);

•otkrivena ozonska rupa iznad Antarktika (1985);

• efekt globalnog zatopljenja; Černobil (1986);

•90-te - konvencija u Rio-u (Earth Summit), Kyoto

•gubitak bioraznolikosti i globalno zatopljenje

Izlijevanje nafte

1989. Bahia Paraiso 1989. Exxon Valdez 1992. Katina P 1992. Aegean Sea1993. Braer 1994. Cosma A 1996. Sea Empress1997. Nachodka 1999. Erika2001. Jessica 2002. Prestige2003. MT Tasman Spriti

Koncept održivog razvojaKoncept razvoja kojim se zadovoljavaju potrebe sadašnjih generacija bez da se ugrožava mogućnost da buduće generacije budu u stanju zadovoljiti svoje potrebe

Tri stupa održivog razvoja

okoliš

društvo ekonomija

• Današnji problemi

• Ako se potrošnja vode nastavi ovim tempom, 2/3 ljudi na svijetu do 2025. neće imati dovoljno vode za osnovne potrebe

• Više od 1 milijarde ljudi nema pristup energiji

• Zagađena voda širom svijeta utječe na zdravlje 1,2 milijarde ljudi i doprinosi svake godine smrti 15 milijuna djece ispod 5 godina starosti

• Krčenje prašuma

• 138 vrsta izumre dnevno

•Friends of the Earth International

•WWF

•Greenpeace

Ekoaktivizam u RH

• 1986. – SVARUN – Radna grupa za mirovni i ekološki pokret

• 1988. – Društvo za unaprjeđenje kvalitete življenja (DUKŽ)

• 1990. Zelena akcija osnovana

• Dan planeta Zemlje u Hrvatskoj – DUKŽ 1991. – 1996., poslije Zelena akcija

• 1995. Zelena Istra, Zeleni Osijek, 1998. Sunce

Utjecaj onečišćenja zraka na zdravlje

• bolesti respiratornog sustava, kardiovaskularnog sustava, alergije, rak, diabetes...

• U EU 25% djece boluje od neke vrste alergije

• procjenjuje se da svake godine u EU od posljedica bolesti kojima je uzrok zagađenje zraka umire 450.000 ljudi

• 2005. preko 2 milijuna preuranjenih smrti na globalnoj razini (WHO)

• zagađenje zraka u EU smanjuje očekivani životni vijek za prosječno 8,6 mjeseci

• U Programu prostornog uređenja Republike Hrvatske navodi se „Do 2015. godine u Republici Hrvatskoj neće se graditi niti istraživati, odnosno ispitivati mogućnost izgradnje termoenergetskih objekata na ugljen kao i nuklearnih energana.“

• U članku 127. Prostornog plana Istarske županije (NN 02/02, 01/05, 04/05, 14/05 - pročišćeni tekst, 10/08 i 07/10) navodi se „Nova TE Plomin III, mora koristiti plin kao energent.“, a slično se ponavlja i u članku 128. „Energent za TE Plomin III mora biti plin.“

• Također, u članku 33. istog dokumenta utvrđuje se da je maksimalna zajednička snaga postojeće i planirane termoelektrane u Plominu 335 MW. Obzirom da je snaga TE Plomin II 220 MW, slijedi da snaga novog bloka termoelektrane u Plominu može biti maksimalno 125 MW.

• HEP je 2007. godine zatražio izmjene Prostornog plana Istarske županije kojima bi se omogućila izgradnja TE snage 500 MW koju bi pokretao ugljen. Sam taj čin je priznanje nepostojanja takve mogućnosti u Prostornom planu Istarske županije donesenom 2002. godine.

Rockwool

Emisije iz TEP C

• Najznačajnije emisije su: CO2, CO, SO2 (kao sekundarni produkt nastaje SO3), NOx (NO, NO2 i N2O), čestice PM10 (koje uključuju i čestice PM2,5).

• Ostale emisije: teški metali, ugljikovodici, policiklički aromatski ugljikovodici (PAH), nemetanski hlapljivi organski spojevi (NMHOS), dioksin (i njegovi derivati), furan (i njegovi derivati).

Smanjenje očekivanog životnog vijeka zbog zagađenjazraka lebdećim česticama

• u prosjeku svaki sektor u svim zemljama, uključujući Hrvatsku, morat će smanjiti emisije za više od 80 % do 2050. (osim prometa i poljoprivrede koji će po procjeni Europske komisije smanjiti emisije manje od toga).

• Za Hrvatsku to znači slijedeće: ako je bazna godina 1990. s 31.322.000 t CO2eq onda 80 % manje emisije znači 6.264.400 t CO2eq., a 95 % manje znači 1.566.100 t CO2eq.

• “TEP C” bi svake godine emitirala 2.644.068 t CO2eq.

• Prema tome, udio ukupnih emisija za Hrvatsku samo iz “TEP C” bi bio negdje izmedu 40 % i više od 100 %.

CCS• Uz CCS efikasnost

se smanjuje s 45 % na 33-36 %.

(podatak iz SUO)

New coal plant

proposals in EU - early 2008 and

since

Source: ECF analysis. Columns are representative and not to scale

2008:

20 projects under

construction or very

advanced developmen

t

114 announced

Europe’s coal renaissance: reality check

Then Now

20 plants under construction

14 built

5 in the courts

1 became gas (IGCC)

114 announced 66 abandoned

24 still ‘planning’ but far from investment decisions

22 still just announced

2 nominally reached construction stage

Lünen coal plant –

construction halted, unlikely

to re-start

No evidence more than a handful of new coal plants will

ever be built in the EU

What electricity capacity is the EU actually building? 2011 data

33

In 2011 71% of installed capacity in

the EU was RES

Neurath the ONLY new coal plant

online – only coal pending was under construction before

mid 2008

This is a consistent pattern –

gas and RES are replacing coal

Source: EWEA, 2012

"We will not be building any more major new coal or gas-fired power plants for now, either. The BoAplus project at the Niederaussem site could be the one exception. Fundamentally we consider lignite-fired electricity generation in the Rhenish region to be a sensible and necessary long-term move. But we will not be making any decision to build until we have the appropriate, legally incontestable approvals and are convinced it will be profitable to do so."

Kampanja javnog zagovaranja je niz povezanih aktivnosti u nekom vremenskom periodu koje služe zajedničkom cilju, npr. da se donositelji odluka, u institucijama ili u tvrtkama, potaknu na akciju kakvu želimo, da službeno donesu odluke koje mi smatramo korisnima i počnu ih provoditi, odnosno da ukinu ili zabrane nešto što je u njihovoj nadležnosti i što mi smatramo štetnim po društvo i okoliš. Tu se obično kombiniraju direktno lobiranje, informiranje i dobivanje povratnih informacija od javnosti, publikacija raznih materijala, akcije javnog zagovaranja, priopćenja, tiskovne konferencije, pravni pritisak na institucije, peticije, prosvjedi i obično, ako se sve drugo pokaže nedovoljno, direktna akcija, odnosno građanski neposluh.

• Za uspješnu kamanju bitno je napraviti dobru analizu problema i postaviti cilj prije nego se krene u kampanju. Naravno, ako neki problem možemo riješiti na jednostavniji način – npr. jednom akcijom, pismom ili tiskovnom konferencijom, kampanju nećemo ni raditi.

• Identificirati potencijalne partnere i “saveznike” u kampanji. Često koalicija nekoliko udruga/inicijativa može postići više od jedne.

• Umrežavanje- međunarodno i nacionalno

• Po mogućnosti, dobro je, formalno ili neformalno, istražiti javno mnijenje u ciljanoj skupini; ista vrsta prosvjeda može polučiti uspjeh ili neuspjeh na političkom planu, ovisno o podršci građana (biračkog tijela) ili njezinu izostanku.

• Akcije unutar kampanja

• Akcije javnog zagovaranja su dio kampanja, ali mogu se održavati i samostalno.

• Akcije javnog zagovaranja su akcije stavljanja pritiska direktno na instituciju ili tvrtku koja ima ovlasti stvari promijeniti nabolje u smjeru u kojem mi to želimo. Kao građanske inicijative i predstavnici javnosti, mi ih akcijom potičemo na to

• Dijelimo ih na akcije (performanse) i masovne prosvjede.

• Osim direktnih akcija postoje i akcije tzv. građanskog neposluha, kad se akcijom krši neki zakon ili propis, ali se akcija temelji na moralnim principima i principu nenasilnog djelovanja

• PLANIRANJE I IZVEDBA AKCIJAZa uspjeh akcije bitno je da se ona dobro isplanira i pripremi.

Naravno, pri analizi problema prvo se ispita mogućnost djelovanja i na druge načine, pa možda za rješenje nekog problema uopće ne moramo raditi akciju.

Prilikom osmišljavanja akcije treba se odgovoriti na sljedeća pitanja: Koja je svrha akcije i što se njome želi postići? To će pomoći

odgovoriti što, kada i kako se radi. Kada i kojim povodom? Treba se voditi planom i rasporedom

događanja unutar institucija (npr. zasjedanje skupštine, suđenje) kako bi se na njih stavio pritisak da djeluju ODMAH te situacijama koje uvećavaju vjerojatnost da će mediji akciju popratiti (osim kao već navedeno, npr. godišnjice, dani obilježavanja određene tematike i sl.

Gdje će se akcija izvesti? Ovisi je li akcija za medije ili za građane, želi li akcija direktno utjecati na neku instituciju – u tom slučaju najbolje je raditi je na samoj lokaciji institucije itd.

Što se točno želi napraviti? Kako će se to napraviti? Ovo je veći dio planiranja. Ono što će se

na kraju izvesti ovisi o puno faktora osim naših želja – kao npr. kolikim budžetom i s koliko ljudi raspolažemo. U stvarnosti će faktori izvedivosti i praktičnosti često modificirati odluke o tome “što” se radi.

• TIJEK PRIPREME AKCIJE

• MASOVNI PROSVJED ili AKCIJA

• PROCEDURE JAVNIH OKUPLJANJA

• KAKO IZRADITI TRANSPARENT?

• KAKO MOBILIZIRATI AKTIVISTE?

• KAKO MOTIVIRATI I ZADRŽATI AKTIVISTE

• KOORDINACIJA GRUPE

• PARTICIPATIVNO ODLUČIVANJE I TIMSKI RAD

• KOMUNIKACIJA S GRAĐANIMA

• TISKANI MATERIJALI

• MEDIJI (POZIV ZA MEDIJE, PRIOPĆENJE ZA MEDIJE, IZJAVA I INTERVJU,

•www.zelena-akcija.hr

•za@zelena-akcija.hr