Predavanje 9.pdf

33
Ozren Gamulin

Transcript of Predavanje 9.pdf

  • Ozren Gamulin

  • Elektrino polje

    Svojstvo prostora oko nabijene estice

    Elektrino polje je prostor u kojem djeluje elektrina sila

    Jakost elektrinog polja je sila na jedinini naboj

    Elektrino polje je vektorsko polje

    Izvori elektrinog polja su slobodni naboji

    vezani naboji - elektrini dipol

    E=U/d

  • Rad u elektrinom polju

    Nabijena tijela u elektrinom polju osjeaju silu

    Ako pokreemo naboj u elektrinom polju obavljamo rad

  • STANJA NABOJA

    Slobodni naboji u metalima i elektrolitima.

    U elektrinom polju pod djelovanjem sile slobodni naboji gibaju se akcelerirano.

    Vezani naboji u dielektricima.

    Njihovo ponaanje u elektrinom polju predoeno je ponaanjem dipola.

  • METALI I ELEKTROLITI

    Metali su vrste tvari koje imaju slobodne nosioce naboja u vanjskim ljuskama.

    More slobodnih elektrona oko pozitivne jezgre

    metala okruene vezanim elektronima.

    Elektroliti su otopine slobodnih iona.

    Vodena otopina kuhinjske soli

    Na+ - manje kuglice

    Cl- - vee kuglice

  • DIELEKTRICI

    Nema slobodnih pokretnih naboja.

    Gotovo svi elektroni su vezani.

    Staklo, guma.

  • DIPOL

    Dva tokasta naboja jednakih iznosa, a suprotnih predznaka na stalnoj

    udaljenosti l .

    Veliina koja opisuje svojstva dipola je dipolni moment.

    Dipoli mogu biti permanentni ili

    inducirani.

  • Dipolni moment

    Vektor usmjeren od negativnog prema pozitivnom naboju.

    Oko svakog dipola nastaje elektrino polje.

  • Polje dipola

    Opisujemo ga potencijalom i jakou polja .

    Potencijal raunamo u toki P koja je daleko u odnosu na dimenzije dipola.

    Jednak je sumi doprinosa svakog naboja.

  • POTENCIJAL DIPOLA

  • JAKOST POLJA DIPOLA

    Elektrino polje je po definiciji negativni gradijent potencijala

    r - udaljenost toke P od centra dipola E - iznos vektora jakosti elektrinog polja

    Elektrino polje dipola pada s udaljenou znatno bre od elektrinog polja tokastog naboja.

  • Vodii u elektrinom polju

    - slobodni elektroni i ioni

    - jakost vanjskog homogenog

    elektrinog polja E0

    0EEvodi

    - metali

    - elektroliti

    - nema rezultantnog elektrinog polja:

  • Izolatori (dielektrici) u elektrinom polju

    nema slobodnih naboja

    stalni ili inducirani elektrini dipoli orijentiraju se u vanjskom

    elektrinom polju

    inducirano elektrino polje unutar izolatora: Ed

    dEEE 0

    rezultantno elektrino polje:

  • Elektrini dipol u vanjskom

    elektrinom polju

    EpM

    EqlM

    sin

    moment para sila

    - par sila zakree dipol u elektrinom polju

  • Polarizacija dielektrika

    pojava naboja na povrini dielektrika u vanjskom elektrinom polju

    00

    0

    dE

    na ploama

    kondenzatora

    elektrino polje kondenzatora s dielektrikom: rEE 0

    povrinska gustoa naboja na dielektriku: dd E0

    EEEEE rd 0 )1( rd EE

    dielektrina

    susceptibilnost

    rezultantno elektrino polje: dEEE 0

    iz Gaussovog zakona slijedi:

  • dielektrina susceptibilnost mjeri inducirano polje:

    vektor polarizacije kvantitativna mjera polarizacije

    iznos odgovara povrinskoj gustoi naboja:

    EEd

    V

    pP

    ii

    dP

    10 rEP

  • mjera efikasnosti polarizacije vrijeme relaksacije t

    tvar r

    organska otapala 2 - 5

    staklo 6 - 10

    kravlje mlijeko 66

    voda 81

    bijelo tkivo - mozak 90

    sivo tkivo - mozak 85

    velika relativna permitivnost elektrini dipoli se lake orijentiraju u elektrinom polju

    10 E

    Er

    Relativna permitivnost

  • Mehanizmi polarizacije

    1. DIPOLNA

    2. ELEKTRONSKA

    3. IONSKA

    u homogenoj tvari u nehomogenoj tvari

    dodatni mehanizmi su:

    4. FAZNA

    5. MEMBRANSKA

    6. ELEKTROLITSKA

  • DIPOLNA POLARIZACIJA

    Javlja se u tvarima s polarnim

    molekulama.

    To su one molekule kojima se

    centri pozitivnog i negativnog

    naboja ne podudaraju, pa imaju

    permanentni dipolni moment.

    Polarne molekule usmjeravaju se u smjeru polja.

    Usmjeravanje nije potpuno zbog

    kaotinih termikih gibanja. Vrijeme relaksacije je : t = 10-13 -

    10-7 s

  • ELEKTRONSKA POLARIZACIJA

    - Javlja se u tvarima s

    nepolarnim molekulama.

    - Elektronski oblak se

    izoblii kad se one umetnu u vanjsko polje,

    pa se induciraju dipoli u

    smjeru polja.

    Dielektrina konstanta ne ovisi o temperaturi.

    Vrijeme relaksacije je :

    t = 10-16 - 10-14 s

  • MEMBRANSKA POLARIZACIJA

    Veoma vana za ivana tkiva. Kad je tkivo u vanjskom elektrinom polju, elektrino polje membrane moe biti ili u smjeru polja ili suprotno od smjera.

    Rezultantno elektrino polje uzrokuje promjenu propusnosti membrane za odreenu vrstu iona kako bi se u membrani ponovno uspostavilo stacionarno polje.

    Vrijeme rekaksacije je: t = 10-2 s.

  • DIELEKTRIK U IZMJENINOM POLJU Mehanizmi polarizacije imaju razliita vremena relaksacije, pa e razliito pratiti promjene polja. Ako je vrijeme releksacije nekog mehanizma dulje od T/2 polja taj

    se mehanizam nee dogoditi.

    Polarizacija tkiva se mijenja i ovisi o frekvenciji vanjskog polja.

    S poveanjem frekvencije sve manje mehanizama polarizacije je djelotvorno, a na najviim frekvencijama deava se samo elektronska.

    simulacija

  • Tvari u magnetskom polju

  • Djelovanje magnetskog polja na tvari

    B = B0 + B

    relativna magnetska permeabilnost: mr = B/ B0

    mr 1, B B0 (1+10-4 ) paramagnetici

    mr 1, B B0 (1-10-6 ) dijamagnetici

    mr >>1, B B0103 feromagnetici

    B0 vanjsko magnetsko polje

    B inducirano magnetsko polje

  • vrmL

    Lm

    el

    2m

    Magnetska svojstva atoma

    - klasini model atoma: elektroni krue oko jezgre - magnetsko polje nastaje kao posljedica mikrostruja

    Angularni moment

    (kutna koliina gibanja): :

    Orbitalni magnetski moment:

    Spinski magnetski moment:

    S

    m

    eS

    m

  • Dijamagnetizam

    Sve tvari imaju svojstvo dijamagnetizma.

    Para i feromagnetici ne pokazuju svojstvo dijamagnetizma jer je prekriveno jae izraenim para i feromagnetizmom.

    Magnetska svojstva dijamagnetika su odreena samo orbitalnim magnetskom momentom jer je ukupan spinski magnetski moment jednak nuli.

    Stvaraju lokalno magnetsko polje u tvari suprotnog smjera od vanjskog.

    mr 1, B B0 (1-10-6 ) dijamagnetici

  • Dijamagnetizam

    dijamagnetici: plemeniti

    plinovi, duik, vodik, antimon, bizmut, bakar,

    grafit, zlato

    iva bia i sve to u sebi ima vodu su dijamagnetici!

    B 10-6 B0

  • Turning on of magnetic field - change

    dt

    dU ind

    Voltage induction

    Electric field induction

    dt

    dBrE

    2

    II Newton law:

    dt

    dvm

    dt

    dBer

    2

    change of the electron speed changes the angular momentum and thus the orbital magnetic moment (Lentzovo rule oposite direction)

    Magnetic field of oposite direction is induced

    Interaction of the orbital magnetic moment and external magnetic field

  • Paramagnetizam

    magnetski dipolni moment: orbitalni i spinski

    -spinski magnetski momenti su orijentirani kaotino - ukljuivanjem vanjskog magnetskog polja spinski magnetski momenti se usmjeravaju

    paramagnetici: aluminij, mangan, natrij,

    kalij, slobodni radikali

  • Feromagnetizam - postojanje domena

    - ukljuivanjem vanjskog magnetskog

    polja spinski

    magnetski momenti

    se usmjeravaju

    - trajna magnetizacija

    Feromagnetici: eljezo, kobalt, nikl, kobaltne legure, legure neodimija

  • Zagrijavanje tkiva elektrinom strujom

    volumna gustoa energije efekt zagrijavanja vodia bioloki vodi zbog nehomogenosti dijelova, razliito zagrijavanje ovisi o provodnosti tkiva i o nainu spajanja pojedinih nehomogenih dijelova u odnosu na elektrode