Predavanje 13 i 14 Prometni sustav RH

Duga tradicija razvoja prometa Povoljan prometno – geografski položaj Faza razvoja:

Pomorskog prometa

Kolskog prometa

Željezničkog prometa

Cestovnog prometa

Faza razvoja pomorskog prometa.

postojala je tradicija jedrenjačkog prometa (prvo obalnog, a kasnije i prekooceanskog)

dolazi do razvoja pomorskih centara (Malog Lošinja, Bakra, Korčule).

Prisutna tradicija brodogradnje.

Nakon propasti jedrenjačke plovidbe započinje i stagnacija tih centra te dolazi do razvoja novih centara i jačanja brodogradnje.

Faza razvoja kolskog prometa.

Kolski ili stari cestovni promet započinje se rano razvijati.

Uloga Hrvatskog gorskog praga

U razdoblju kolskog i riječnog prometa glavni pravac išao:

▪ od Osijeka i Vukovara Dunavom do Zemuna - Savom do Siska - Kupom do Karlovca - Jozefinom, Karolinom i Lujzijanom prema primorju.

▪ Monopol na plovidbu do Siska imalo je Dunavsko parobrodarsko društvo

Karolinska c. - 1726.-1728: Karlovac - Bakar - kroz Gorski Kotar

Jozefinska c. - Karlovac - Josipdol - Senj - 1770.-1779.

modernija, razvoj poštanskog prometa Lujzijanska c. - 1803.-1809. - Karlovac-Rijeka preko Delnica i

Gornjeg Jelenja

Projektant i nadzornik bio je vojni časnik Filip Vukasović (nije dovršio cestu)

Gradnju započeli Francuzi 1803. iz smjera Rijeke

Trasa: Grobnik – Jelenje – Lokve – Delnice – Skrad – Vrbovsko – Severin na Kupi

kirijašenje - malte u Orehovici, Meji, Delnicama, Severinu i Stativama

razvoj centara za odmor i noćenje na pravilnim razmacima (većinom udaljenosti jednog dana putovanja).

Cesta je preuređena 1954. – izgrađena prilazna cesta Duga Resa-Vukova Gorica, skraćena

1955. . Dio trase potopljen nakon izgradnje brane na Omladinskom i Lokvarskom jezeru.

1957. asfaltirana

Rudolfina – 1874. od Josipdola i Ogulina do Novog

Vinodolskog, 68 km

Terezijana , 1786. Gospić – Karlobag. Gospić – pukovnijsko

središte. Karlobag slobodna luka.

Projektant Filip Vukasović

Danas poučna staza u sklopu PP Velebit

2007. godine cesta je zaštićena kao kulturno dobro

Priobalna cesta Karlobag – Senj – Novi Vinodolski - Rijeka

Faza razvoja željezničkog prometa.

U početku prometni pravci su građeni u smjeru sjever-jug

U kasnijoj fazi građena je veza u smjeru istok-zapad čime je zanemareno povezivanje sa Dalmacijom.

1858. Društvo južne željeznice dobilo koncesiju gradnje u Hrvatskoj

Alfeldska željeznica

Nagy Varad – Szeged – Subotica – Osijek – Rijeka.

1860. godine i pruga Kotoriba- Čakovec - Pragersko

na trasi priključka pruge za Budimpeštu Južnom željeznicom tj. prugom Beč-Trst.

prva željeznička pruga na prostoru današnje Hrvatske

1862. godine Zidani Most - Zagreb - Sisak

odvojak Južne željeznice

prva željeznica na prostoru tadašnje Hrvatske.

1862. godine održana je Banska konferencija za željezničko pitanje – ideje o gradnji pruga :

dolinom Drave (veza na austrijsku mrežu);

dolinom Save,

od Zemuna – Ruma – Vinkovci – Đakovo – Požega – Zagreb – Karlovac – Rijeka s priključcima za Osijek, Slavonski Brod i Senj

odlučeno je da će se graditi pruga Zemun – Požega – Pakrac – Sisak – Karlovac – Ogulin s priključcima za Rijeku i Senj te Osijek i Slavonski Brod

1865. otvorena pruga Zagreb - Karlovac

1867. plan o gradnji novih pruga Zakany – Zagreb – Karlovac

– Rijeka; i Osijek – Sisak (tzv. Podravska pruga)

1869. Subotica – Edut – Dalj i Osijek - Villany

1870. otvorena pruga Zakany - Zagreb

23. 10.1873. otvorena je pruga Karlovac – Rijeka.

1873. odvojak s pruge Beč-Trst za Rijeku

U fazi razvoja željezničkog prometa dolazi i do razvoja

poštanskog i telegrafskog prometa koji je neznatno kasnio za

svjetskim razvojem.

Razvoj poštanskog prometa započinje od 1851. godine, a

1880. u Hrvatskoj je bilo 263 poštanskih ureda.

Prva telegrafska postaja otvorena 1850. – povezivala Zagreb

s Bečom

Faza razvoja cestovnog prometa.

Cestovni promet bilježi nešto zakašnjeli razvoj.

Hrvatska je u prvoj fazi imala nizak stupanj

automobilizacije što je bila karakteristika svih

socijalističkih zemalja.

Modernizacija cestovne mreže započela je tek 1960-ih

godina kada se grade tzv. magistralne ceste.

Prva autocesta tek 1972. (Zagreb – Karlovac i Orehovica -

Kikovica)

Cestovna mreža 1958. god.

Cestovna mreža 1958. godine Cestovna mreža 2013. godine

Autoceste omogućuju izravno povezivanje i punkcionalni razvoj.

Autocestepridonose rastu broja turista, veću konkurentnost luka, veću mobilnost stanovnika.

Razvoj oko čvorišta dok trase duž autoceste ostaju prazne.

Od 18. stoljeća do danas možemo izdvojiti tri karakteristična

razdoblja:

do polovice 19. st.- razdoblje kolskog (starog cestovnog)

prometa, riječne i jedrenjačke plovidbe

1850.-1960. - razdoblje željezničkog prometa, parobroda i

prvih telekomunikacija (telegraf i telefon).

nakon 1960.-ih - novi prometni sustav: cestovni promet,

zračni promet, moderne telekomunikacije

Povoljan prometno-geografski položaj – križišni i tranzitni položaj

Dodir predalpskog, panonskog, jadranskog i dinarskog prostora

Broj prevezenih putnika u Republici Hrvatskoj od 1975. do 2012. godine, po vrstama prometa

Izvor: Statistička izvješća 1465, Transport i komunikacije u 2011., DZS 2012.; Statistički ljetopis 2012, DZS 2013.

52561

49983

12926

2078

Cestovni

Željeznički

Pomorski

Zračni

Ostvareni putnički kilometri u Republici Hrvatskoj od 1975. do 2011. godine, po vrstama prometa


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Cestovni Željeznički Pomorski Zračni


Glavni statistički pokazatelji - količina prevezene robe i

prijevozni učinak (tkm).

Osnovno obilježje je pad ukupnog prijevoza.

Uslijed rata veliki robni tokovi su nas zaobišli, a novi se još

nisu formirali.

Glavnu ulogu ima cestovni promet

GOD.

CESTOVNI ŽELJEZNIČKI POMORSKI ZRAČNI CJEVOVODNI UNUTRAŠNJI

VODENI ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) ROBA

(u tis. t) TKM

(u mil.) 1975. 17 982 2 000 39 545 6 334 15 436 114 781 --- --- --- --- 3 630 882 1980. 22 398 2 630 43 181 7 561 17 669 117 876 --- --- --- --- 5 478 827

1985. 17 073 2 723 44 851 8 674 21 710 114 985 --- --- 6 943 2 613 3 929 556

1991. 9 058 1 837 21 479 3 617 26 912 179 577 --- --- 10 154 3 212 1 620 396

1995. 5 127 1 251 13 318 1 974 38 644 195 986 5 3 4 748 483 776 33

2000. 4 872 1 090 10 059 1 788 32 483 140 085 6 4 6 775 669 1 045 63

2001. 40 801 6 783 10 807 2 074 32 051 132 168 6 4 7 969 1 158 1 123 78

2002. 45 957 7 413 10 654 2 206 30 674 128 043 6 4 8 839 1 557 739 90

2003. 52 147 8 241 11 723 2 487 34 223 130 090 6 4 9 070 1 623 1 115 100

2004. 55 323 8 819 12 234 2 493 31 226 134 464 6 4 9 879 1 841 1 532 179

2005. 58 886 9 328 14 333 2 835 29 975 126 064 6 4 9 396 1 774 1 446 119

2006. 63 840 10 175 15 395 3 305 31 423 136 994 6 3 8 644 1 533 1 509 117

2007. 66 814 10 502 15 764 3 574 32 420 137 474 6 3 9 688 1 781 1 468 109

2008. 110 812 11 042 14 851 3 312 30 768 142 972 5 3 8 765 1 677 6 415 843

2009. 92 847 9 429 11 651 2 641 31 371 137 345 4 3 9 201 1 797 5 381 727

2010. 74 967 8 780 12 203 2 618 31 948 162 751 3 2 8 936 1 703 6 928 941

2011. 74 645 8 926 11 794 2 438 30 348 155 437 3 2 7 772 1 477 5 184 692

2012. 65 439 11 088 25 636 4 6 878 5 934

Prijevoz robe i ostvareni prijevozni učinak u Republici Hrvatskoj od 1975. do 2012. godine, po vrstama prometa


0

25000

50000

75000

100000

125000

150000

175000

200000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

U tisućama t

Cestovni Željeznički Pomorski Zračni Cjevovodni Unutarnja plovidba Ukupno


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Cestovni Željeznički Pomorski Zračni Cjevovodni Unutarnja plovidba


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.



74645; 58%

11794; 9%

30348; 23%

3; 0%

7772; 6% 5184; 4%

Cestovni

Željeznički

Pomorski

Zračni

Cjevovodni

Unutarnja plovidba


74645; 75% 11794; 12%

7772; 8%

5184; 5%

Cestovni

Željeznički

Cjevovodni

Unutarnja plovidba


0

50000

100000

150000

200000

25000019

69

.

1971

.

1973

.

1975

.

1977

.

1979

.

198

1.

198

3.

198

5.

198

7.

198

9.

199

1.

199

3.

199

5.

199

7.

199

9.

200

1.

200

3.

200

5.

200

7.

200

9.

2011

.

U milijunima tkm

Cestovni Željeznički Pomorski

Zračni Cjevovodni Unutarnja plovidba

Ukupno


0

20000

40000

60000

80000

100000

120000

140000

160000

180000

200000

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

U milijunima tkm

Cestovni Željeznički Pomorski

Zračni Cjevovodni Unutarnja plovidba

Ukupno


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%19

69

.

1971

.

1973

.

1975

.

1977

.

1979

.

198

1.

198

3.

198

5.

198

7.

198

9.

199

1.

199

3.

199

5.

199

7.

199

9.

200

1.

200

3.

200

5.

200

7.

200

9.

2011

.


0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.



8926; 5%

2438; 2%

155437; 92%

2; 0%

1477; 1% 692; 0%

Cestovni

Željeznički

Pomorski

Zračni

Cjevovodni

Unutarnja plovidba


8926; 66%

2438; 18%

1477; 11% 692; 5%

Cestovni

Željeznički

Cjevovodni

Unutarnja plovidba


GOD. AUTOCESTE

(u km) DRŽAVNE CESTE

(u km)

ŽUPANIJSKE CESTE

(u km) LOKALNE CESTE

(u km) UKUPNO

(u km) 1953. --- --- --- --- 18 484

1980. 153 --- --- --- --- 1985. 206 --- --- --- --- 1991. 302 4 427 7 593 14 616 26 938

1995. 302 4 438 7 588 14 600 26 928

2000. 411 7 016 10 499 10 197 28 123

2001. 429 7 038 10 510 10 298 28 275

2002. 455 6 970 10 544 10 375 28 344

2003. 554 6 871 10 544 10 375 28 344

2004. 742 6 683 10 544 10 375 28 344

2005. 792 6 725 10 544 10 375 28 436

2006. 877 6 992 10 544 10 375 28 788

2007. 959 7 160 10 544 10 375 29 038

2008. 1 043 6 996 10 904 10 335 29 278

2009. 1 097 6 960 10 939 10 347 29 343

2010. 1 126 6 929 10 936 10 342 29 333

2011. 1 254 6 843 10 967 10 346 29 410

Duljina cestovne mreže u Republici Hrvatskoj po kategorijama

Usporedba duljine cestovne i željezničke mreže u Republici Hrvatskoj

Stupanj motorizacije u Republici Hrvatskoj od 1996. do 2012. godine

Izvor: www. Statistički ljetopis DZS, www.dzs.hr, 06.06.2014.

http://www.dzs.hr/

Prvi put registrirana motorna vozila u Republici Hrvatskoj od 2000. do 2011. godine

Starost osobnih vozila od 2007. do 2012. godine


http://www.dzs.hr/

528

347

427

343

299

151

451

307

518

477

0

100

200

300

400

500

600


http://www.dzs.hr/

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

8000

2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010. 2011.

U tisućama t

Prevezena roba nacionalnih prijevoznika Prevezena roba (od 2008. uključen tranzit)

Izvor Statistički ljetopis 2013, www.dzs.hr

2012. godine 2722 km

2468 km jednokolosječnih (90,7%)

254 km dvokolosječnih (9,3%)

984 km elektrificiranih pruga (36,1%)

Razlozi stagnacije su brojni od kojih su najznačajniji:

mala putna brzina – u prosjeku 62-65 km/h

niska razina usluge

željeznica u Hrvatskoj još uvijek javno poduzeće i nema konkurencije, subvencionirana od strane države

Broj brodova:

1996. god. 84 (23 319 mjesta)

2005. god. 86 (31 124 mjesta)

2011. god. 91 (32 685 mjesta)

Broj putnika raste što je posljedica jačanja turizma

1996. god. prevezeno 5 979 000 putnika

2005. god. prevezeno 11 440 000 putnika

2012. god. prevezeno 12 474 000 putika

Broj teretnih brodova u opadanju

1996. god. 170

2005. god. 69

2012. god. 64 1996. god. prevezeno 38 644 000 t (36 905 000 t u

međunarodnom prometu; 95,5%) 2005. god. prevezeno 29 975 000 t (28 699 000 t u

međunarodnom prometu; 95,7%) 2012. god. prevezeno 25 636 000 t (24 860 000 t u

međunarodnom prometu; 97%)

Najveća hrvatska luka je luka Rijeka Rijeka se kao luka prvi puta spominje u 13. stoljeću

Pravi razvoj luke započinje izgradnjom umjetne luke u 19. stoljeću

Pred I. sv. rat među 10 najvećih europskih luka

Od 1951. glavna jugoslavenska luka i tranzitna luka za komunističke zemlje

Kriza nakon 1990. god. Danas je Rijeka feeder luka povezana s hub lukama Gioia Tauro i

Damietta Terminali za žitarice, kondicionirane terete, generalni teret, sipke terete,

drvo, kontejnere, rasute terete, stoku

Porast broja putnika nakon krize 2009. god.

Zagreb – poslovna i turistička namjena

Ostale zračne luke – turistička namjena

Zračne luke u Republici Hrvatskoj

Promet putnika u hrvatskim zračnim lukama

1058; 20% 944; 20% 863; 17% 978; 18%

4121; 80% 3895; 80% 4273; 83%

4607; 82% 5960

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U tisućama

UNUTARNJI PROMET MEĐUNARODNI PROMET

11 402

1 455 470

794

2 164

362 415

71 558

1 393 649

345 659

2 317 170

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

DUBROVNIK PULA SPLIT ZADAR ZAGREB

Promet putnika u odabranim hrvatskim zračnim lukama 2012. godine

Izvor: www. Statistički ljetopis DZS, www.dzs.hr,

06.06.2014.

http://www.dzs.hr/

1058; 20% 944; 20% 863; 17% 978; 18%

4121; 80% 3895; 80% 4273; 83%

4607; 82% 5960,281

0

1000

2000

3000

4000

5000

6000

7000

2008. 2009. 2010. 2011. 2012.

U tisućama

UNUTARNJI PROMET MEĐUNARODNI PROMET


http://www.dzs.hr/

0

50000

100000

150000

200000

250000

300000

350000

I. II. III. IV. V. VI. VII. VIII. IX. X. XI. XII.

DUBROVNIK PULA SPLIT ZADAR ZAGREB


http://www.dzs.hr/

0

2000

4000

6000

8000

10000U mil. kn

CESTE AUTOCESTE ŽELJEZNICE

UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI MORSKE LUKE ZRAČNE LUKE

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

AUTOCESTE OSTALE CESTE ŽELJEZNICE UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI MORSKE LUKE ZRAČNE LUKE

Struktura ulaganja financijskih sredstava u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj od 1992. do 2011. godine

Izvor: Podaci Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture

Udio ulaganja financijskih sredstava u prometnu infrastrukturu u Republici Hrvatskoj od 1992. do 2011. godine

Izvor: Podaci Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture

Ojačati putničke i robne tokove

potreban je ravnomjerniji regionalni razvoj

potrebno je poticati pojedinim gospodarskim granama

podizanje životnog standarda

privući međunarodne tokove i to kroz:

▪ razvoj turizma

▪ jačanje robnog tranzita (prekomorske zemlje - europsko zaleđe)

▪ posredovanje u europskim kretanjima (Z – I Europe, SZ – JI Europe)

Uskladiti razvoj prometnog sistema potrebno je uskladiti razvoj pojedinih prometnih grana -

neke su u ekspanziji, neke nazaduju.

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

AUTOCESTE OSTALE CESTE ŽELJEZNICE

UNUTARNJI PLOVNI PUTEVI MORSKE LUKE ZRAČNE LUKE


http://www.dzs.hr/

Autoceste Državne

ceste Županijske

ceste Lokalne

ceste Ukupno

1991. 302 4427 7593 14616 26938

1995. 302 4438 7588 14600 26928

2000. 411 7016 10499 10197 28123

2001. 429 7038 10510 10298 28275

2002. 455 6970 10544 10375 28344

2003. 554 6871 10544 10375 28344

2004. 742 6683 10544 10375 28344

2005. 792 6725 10544 10375 28436

2006. 877 6992 10544 10375 28788

2007. 959 7160 10544 10375 29038

2008. 1043 6996 10904 10335 29278

2009. 1097 6960 10939 10347 29343

2010. 1126 6929 10936 10342 29333

2011. 1254 6843 10967 10346 29410

0%

10%

20%

30%

40%

50%

60%

70%

80%

90%

100%

Lokalne ceste

Županijske ceste

Državne ceste

Autoceste

Izvor: www. Statistički ljetopis

DZS, www.dzs.hr, 06.06.2014.

http://www.dzs.hr/

292

1254

2699 2722

0

500

1000

1500

2000

2500

3000

U km

Autoceste Željezničke pruge


http://www.dzs.hr/

Prometna mreža Hrvatske temelji se na velikim prometnim

pravcima koji imaju veliku ulogu u međunarodnom i

unutrašnjem povezivanju.

S obzirom na položaj prometni pravci dijele se na:

poprečne (transverzalne)

uzdužne (longitudinalne).

Riječki pravac pruža se od mađarske granice

(Koprivnica/Čakovec-Varaždin) – Zagreb – Karlovac – Rijeka

(Trst/Pula).

Veza Panonije (srednjeg Podunavlja) i Jadrana.

Obuhvaća veliko zaleđe zemalja koje su bez izlaza na more

(Austrija, Mađarska, Češka, Slovačka).

Spaja glavni grad i najveću luku

Prometna osovina broj 1 u Hrvatskoj.

Danas obuhvaća:

staru cestovnu prometnicu (moderniziranu Lujizijanu),

autocestu

zastarjelu željezničku prugu elektrificiranu 1960-ih

naftovod

telekomunikacijske veze

Nedostaci ovog pravca su stara željeznička pruga s velikim

nagibima i malom putnom brzinom te polu-autocesta.

Povezuje sjevernu i središnju Hrvatsku sa srednjim i južnim Jadranom

Povezuje glavni grad i drugi po Split, drugi po veličini grad u zemlji.

Splitski pravac obuhvaća:

Željezničku prugu građenu u nekoliko navrata do 1925. godine tzv. ličku prugu (preko Kapele i južnog Velebita).

Unsku prugu (Bosanski Novi – Bihać – Knin) čija je gradnja trajala od prije I. svjetskog rata pa sve do 1948. godine

Autocestu A1 na trasi Zagreb-Split-Šestanovac.

Državnu cesta br. 1 (D1) => Zagreb-Karlovac-Slunj-Plitvice-

Udbina-Gračac-Knin-Sinj-Split

Od ostalih transverzalnih pravaca izdvajaju se dva pravca koji

dijelom trase prelaze preko Bosne i Hercegovine:

bosansko-neretvanski pravac - Osijek (Šamac-Doboj-

Sarajevo-Mostar-Ploče) koji predstavlja najkraću vezu

istočne i južne Hrvatske, prirodno vrlo povoljan.

vrbaski pravac - N. Gradiška-Banja Luka-Bugojno/Kupres-

Split/Mostar-Metković

Od slovenske granice – Zagreb - Kutina - Sl. Brod. - Županja –

Srbija.

Povezuje središnju i istočnu Hrvatsku

Povezuje središnju i zapadnu Europu sa jugoistočnom

Europom.

Do 1990. godine bio je najvažniji prometni pravac u

nekadašnjoj Jugoslaviji jer je spajao dva najveća grada u

državi.

Posavski pravac je prometno najbolje uređen pravac u Hrvatskoj koji obuhvaća:

autocestu Zagreb – Županja.

magistralnu željezničku prugu - od Novske na istok dvokolosječna, elektrificirana te omogućava brzine do 160 km/h

staru krajišku cestu: Dugo Selo - Ivanić - Kutina - Novska - N. Gradiška ...

plovna Savu (skromne nosivosti)

naftovod

TK veze

Jadranski pravac pruža se od slovenske granice do granice sa

Crnom Gorom

Povezuje sjeverno i južno hrvatsko primorje.

Međunarodno značenje i to posebice u turističkim tokovima.

Dio je potencijalnog Jadransko-jonskog pravca koji bi se

pružao od Italije (Trsta) do Grčke.

Jadranski pravac obuhvaća:

jadransku magistralu kao najvažniju prometnicu. Dovršena

1964. godine te je imala ključnu ulogu u razvoju jadranske

obale, turizmu, ali i drugih ekonomskih djelatnosti

dužobalne brodske (trajektne) veze - nekad bile glavni

način prijevoza tereta i putnika, no danas imaju malo

značenje.

Pruža se na trasi Maribor – Varaždin – Čakovec – Virovitica –

Osijek – Subotica – Novi Sad.

Obuhvaća:

staru cestu tzv. podravsku magistralu

podravsku prugu koja još uvijek nije elektrificirana.

Podravski pravac danas ima izuzetno periferno značenje.

Paneuropski koridori

Koridor je prostor koncentracije prometnih pravaca različitih

vrsta prometa pri čemu se pojedine vrste međusobno

nadopunjuju s ciljem postizanja najefikasnijeg prometa

(višemodalno rješenje).

Pri planiranu koridora primjenjuje se koridorski pristup tj.

zajedničko planiranje infrastrukture.

Ciljevi stvaranja paneuropskih koridora su dostizanje

prometnih standarda kakvi postoje u Zapadnoj Europi (uz

brži razvoj prometne infrastrukture te uključivanje budućih

članica EU u jedinstveni europski prometni sustav.

Paneuropske prometne konferencije:

1. Prag, 29-31. X 1991.

2. Kreta, 14.-16. III 1994.

3. Helsinki, 23-25. VI. 1997. - po prvi puta u pregovore uključena Hrvatska

Koridor br. V.: Venezia - Trieste - Ljubljiana - Maribor -

Budapest - Lvov -(Kiev)

zaobilazi Hrvatsku, ali ima ogranke:

Vb: Rijeka - Zagreb – Budapest

Vc: Ploče - Mostar - Sarajevo - Osijek – Budapest

poklapaju se s dva važna hrvatska transverzalna pravca –

riječkim i bosansko-neretvanskim pravcem

koridor br. VII .: dunavski plovni put - s ograncima povezuje 11 zemalja - za sada slabo valoriziran (rat, srušeni mostovi)

koridor br. X.: Salzburg - Ljubljana - Zagreb - Beograd - Niš -

Skopje – Solun.

Xa: Graz - Maribor - Zagreb (nekadašnji Pyhrnski pravac)

Alternativu ili nadopunu X. koridora mogao bi predstavljati jadransko-jonski pravac.

Predavanje 13 i 14 Prometni sustav RH

Documents

Transcript of Predavanje 13 i 14 Prometni sustav RH