PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DIZALA NA …

Abeceda Zaštite d.o.o. Križna 18, 10000 Zagreb Telefon: 01 5803 711

Za tehnička ispitivanja i analizu Korzo 30, 51000 Rijeka e-mail: [email protected]

Na temelju člana 30. st. 1. i 4, člana 43. stava 1. i člana 49. stava 2. Zakona o

standardizaciji (“Službeni list”, br. 38/77. i 11/80.), u suglasnosti s predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju i predsjednikom

Saveznog komiteta za rad, zdravstvo i socijalnu zaštitu, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIK

O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DIZALA NA

ELEKTRIČNI POGON ZA VERTIKALNI PRIJEVOZ

TERETA S KABINOM U KOJU NIJE MOGUĆ

PRISTUP LJUDI

I. UVODNE ODREDBE

Član 1.

Ovim se pravilnikom propisuju:

1) uvjeti i zahtjevi kojima mora biti udovoljeno pri proizvodnji dizala na električni pogon za vertikalni prijevoz tereta s kabinom u koju nije moguć pristup ljudi (u

nastavku teksta “dizala”), u pogledu voznog okna, pri projektiranju, ugradnji, upotrebi i održavanju dizala;

2) način označivanja i obilježavanja dizala i dijelova dizala koji je važan za

sigurnost i zaštitu života i zdravlja ljudi;

3) tehničke mjere zaštite od požara i drugih tehničko-tehnoloških nezgoda;

4) postupak, način i intervali obavljanja obavezne povremene tehničke kontrole dizala i njihovih dijelova;

5) način rukovanja dizalima, način njihova održavanja te obaveznost uputa o

rukovanju dizalima i njihovu održavanju;

6) postupak i način osiguranja određenih svojstava, karakteristika i kvalitete dizala i način njihova ispitivanja;

7) isprave uz dizala u prometu odnosno pri isporuci.

Član 2.

Pod dizalima, u smislu ovog pravilnika, razumijevaju se trajno ugrađena

postrojenja pokretana električnom energijom, namijenjena prijevozu tereta,



kojima se poslužuju određene stanice upotrebom kabina čije mjere i konstrukcija

onemogućuju pristup ljudima, koja se kreće u voznom oknu između najmanje dviju čvrsto ugrađenih vertikalnih vodilica ili između vodilica nagnutih do 15°

prema vertikali.

II. VOZNO OKNO

Član 3.

Vozno okno po cijeloj visini i sa svih strana mora biti ograđeno čvrstim i punim stijenkama stropom i dnom.

Kabina dizala i njezin protuuteg nalaze se, u pravilu, u istome voznom oknu.

Član 4.

Na voznom oknu dopušteni su ovi otvori:

1) otvori vrata voznog okna;

2) otvori vrata za održavanje, otvori vrata za pristup u vozno okno i otvori vrata

za kontrolu;

3) otvori za provjetravanje;

4) otvori između voznog okna i strojarnice odnosno voznog okna i koturišta dizala;

5) otvori kojima se odvode plinove i dim u slučaju požara.

Član 5.

Svijetla visina otvora vrata za održavanje mora iznositi najmanje 1,4 m, a širina najmanje 0,6 m.

Vrata za pristup u vozno okno moraju imati svijetlu visinu otvora najmanje 1,8 m, a širinu najmanje 0,35 m.

Svijetla visina otvora vrata za kontrolu ne smije biti veća od 0,5 m, a širina ne smije biti veća od 0,35 m.

Član 6.

Ako je udaljenost između razina dviju uzastopnih stanica dizala veća od 11 m, između tih stanica moraju se, najviše na 11 m, postaviti vrata za pristup u vozno

okno.



Član 7.

Vrata za održavanje, vrata za pristup u vozno okno i vrata za kontrolu moraju

biti metalna, ne smiju se otvarati u prostor voznog okna i ne smiju biti perforirana.

Član 8.

Zabrava na vratima za održavanje, vratima za pristup u vozno okno i vratima za

kontrolu mora omogućiti zatvaranje i zabravljivanje vrata bez upotrebe ključa. Ta se vrata moraju otvarati iz voznog okna bez upotrebe ključa i kad su zabravljena,

a s vanjske strane samo ključem.

Kabina dizala ne smije krenuti ako vrata iz stava 1. ovog člana nisu zatvorena, što se kontrolira električnim sigurnosnim uređajem.

Iznimno od odredbe stava 2. ovog člana, pogon dizala s otvorenim vratima za

kontrolu dopušten je uz uvjet da se za vrijeme pogona trajno dijeluje na sigurnosni električni uređaj za kontrolu zatvorenosti, koji mora biti pristupačan samo ako su vrata otvorena.

Član 9.

U vrhu voznog okna moraju postojati otvori za provjetravanje, čija je ukupna površina presjeka najmanje 1% površine horizontalnog presjeka voznog okna. Tim se otvorima odvodi zrak iz voznog okna u atmosferu izravno ili kroz

strojarnicu ili koturište dizala.

Vozno okno se ne smije upotrebljavati za provjetravanje drugih prostorija.

Član 10.

Vozno okno mora izdržati opterećenja koja nastaju pri radu pogonskog stroja, pri djelovanju zahvatnog uređaja na vodilice pri nalijeganju kabine ili protuutega na

odbojnike i pri djelovanju sila nastalih radom uređaja za kompenzaciju.

Sile pri djelovanju zahvatnog uređaja na vodilice i nalijeganju kabine ili protuutega na odbojnike određuju se prema propisima o hrvatskim normama za

dizala.

Član 11.

Stijenke voznog okna moraju biti od materijala koji je otporan na mehanička oštećenja i vatru, koji ne stvara prašinu i sprečava njezino taloženje.

Stijenke voznog okna moraju imati takvu mehaničku čvrstoću da se djelovanjem

okomite sile od 300 N ne smije pojaviti progib veći od 10 mm. Ta sila može djelovati s jedne ili druge strane stijenke, bilo na kojem mjestu, uz uvjeti da je

ujednačeno raspoređena na okrugloj ili kvadratnoj površini od 5 cm2.



Član 12.

Stijenka voznog okna može se zastakliti.

Za zastakljenje voznog okna upotrebljava se, u prvom redu, lijevano staklo sa žičanim umetkom, nearmirano, armirano staklo ili zrcalno staklo i armaturom ili bez armature.

Debljina stakla mora iznositi najmanje 6 mm.

U tablici 1. utvrđene su najveće mjere manje strane zastakljene površine i najmanja debljina stakla, koje se odnose i na zastakljene površine koje nisu pravokutnog oblika, tako da promjer upisane kružnice i debljina stakla

odgovaraju vrijenostima u tablici 1.

Tablica 1.

Dimenzije

manje strane ili

promjer upisane

kružnice

Lijevano

staklo sa

žičanim

umetkom

Nearmirano

staklo

Armirano

staklo

Zrcalno

staklo

Armirano

zrcalno

staklo

Najviše u m Najmanja debljina, u mm

0,7 6 6 6 6 6

1,0 6 8 6 8 6

1,2 8 10 8 10 8

Tablica 2.

Dimenzije

manje strane ili

promjer upisane

kružnice

Lijevano

staklo sa

žičanim

umetkom

Nearmirano

staklo

Armirano

staklo

Zrcalno

staklo

Armirano

zrcalno

staklo

Najviše m Najmanja debljina, u mm

0,7 8 8 8 8 8



1,0 8 10 8 10 8

1,2 10 - 10 - 10

Član 13.

Ako su dizala bez kabinskih vrata, a stijenke voznog okna se zastakljuju, strana

voznog okna na kojoj je ulaz u kabinu zastakljuje se po cijeloj visini staklom čije su mjere dane u tablici 2.

Član 14.

Ako kabina dizala ima dva ulaza koji su bez vrata, obje strane voznog okna na kojima su ulazi u kabinu ne smiju biti zastakljene po cijeloj visini.

Član 15.

Stijenka voznog okna ili njegov dio koji je zastakljen mora biti zaštićen od udarca, šipkom ili na sličan način, i to: ravnim staklom i nekaljenim staklom na visini do 0,8 m iznad poda ili prednjeg ruba stepenice, a kaljenim staklom čija je

debljina manja od 10 mm na visini do 0,3 m.

Član 16.

Površina stijenke voznog okna na strani ulaza u kabinu, što se sastoji od vrata voznog okna, stijenki ili dijelova stijenki, mora biti po širini ulaza u kabinu i po

cijeloj visini voznog okna neprekidna, osim pogonski nužnih prekida (zazora)

Član 17.

Ako se ispod voznog okna nalaze stambene, radne ili društvene prostorije ili uopće pristupačne prostorije, mora biti udovoljeno ovim uvjetima:

1) dno jame voznog okna mora se dimenzionirati najmanje za 5.000 N/m2

pokretnog opterećenja, a na protuuteg se mora postaviti zahvatni uređaj;

2) dno jame voznog okna mora biti konstruirano tako da omogući zaustavljanje opterećene kabine ili protuutega u njemu pri slobodnom padu s najvišeg položaja

u voznom oknu;

3) ako se put protuutega produžava pokraj prostorija pristupačnih ljudima ispod voznog okna i vodi do čvrstog tla, kroz prostor ispod voznog okna dizala može

prolaziti protuuteg.

U dijelu voznog okna prostorija pristupačnih ljudima mora se nalaziti otvor vrata za održavanje.



Član 18.

Dno jame voznog okna mora biti vodoravno, osim podnožja odbojnika, vodilica i

odvoda za vodu. Jama voznog okna mora biti zaštićena od prodiranja vode.

Član 19.

Duljina sigurnosnog puta kabine dizala ispod krajnje donje i iznad krajnje gornje stanice mora iznositi najmanje 0,2 m.

Duljina sigurnosnog puta kabine dizala iznad krajnje gornje stranice, za nazivne brzine veće od 0,85 m/s, mora iznositi najmanje 0,2 + V2/10 (put u m, V u m/s).

Član 20.

Ako kabina dizala prijeđe donju duljinu sigurnosnog puta i potpuno sabije odbojnike, slobodna udaljenost između najnižih dijelova stropa voznog okna i

najvišeg dijela protuutega dizala mora iznositi najmanje 0,1 m.

Član 21.

Duljina sigurnosnog puta protuutega, uključujući hod odbojnika, mora biti:

1) najmanje 0,1 m kraća od gornjega sigurnosnog puta kabine;

2) najmanje toliko duga da se krajnja gornja sklopka može pouzdano uključiti.

Član 22.

Za vrijeme servisiranja dizala u jami voznog okna mora se ograničiti kretanje

kabine i protuutega do visine gornjeg ruba okvira donjih krajnjih vrata voznog okna.

Član 23.

U jami voznog okna mora biti ugrađena sklopka STOJ, s jasno obilježenim

položajima uključenja i isključenja, kojom se pogon dizala i automatska vrata isključuju i drže u stanju mirovanja. Sklopka mora biti pristupačna s vrata voznog okna ili s vrata koja se upotrebljavaju za ulaz u jamu voznog okna.

U jami voznog okna mora biti ugrađena i dvopolna priključnica sa zaštitnim kontaktom te izmjenična sklopka za rasvjetu voznog okna, namjenski obilježena, koja je povezana s izmjeničnom sklopkom u strojarnici.

Član 24.

U vozno se okno ne smiju ugrađivati instalacije ni uređaji koji nisu sastavnim

dijelom dizala.



Dopuštena je ugradnja uređaja za grijanje voznog okna, pri čemu se naprave za

posluživanje uređaja za grijanje moraju nalaziti izvan voznog okna. Za te uređaje ne smije se upotrebljavati topla voda ili para.

Član 25.

U voznom oknu mora biti trajno ugrađena električna rasvjeta, i to po jedna

svjetiljka udaljena od stropa i dna voznog okna najviše 0,5 m, a ostale svjetiljke moraju biti postavljene na udaljenost najviše 7 m.

III. STROJARNICA I KOTURIŠTE DIZALA

Član 26.

Strojarnica i koturište dizala moraju biti zatvoreni stijenkama, podom, stropom i

vratima.

Član 27.

U strojarnicu i koturište dizala smiju ulaziti samo stručne osobe koje rade na održavanju i ispitivanju dizala.

Član 28.

U strojarnici moraju biti smješteni pogonski strojevi, pripadni upravljački uređaji,

pomoćne užnice i graničnici brzine, osim nateznog uređaja graničnika.

Ako se upravljački uređaji ne mogu postaviti u strojarnicu, postavljaju se u koturište dizala ili drugu prostoriju koja udovoljava uvjetima za strojarnicu.

Pomoćne užnice jednog dizala ili više dizala i graničnici brzine, ako se ne mogu

postaviti u strojarnicu, moraju biti smješteni u koturište dizala.

Član 29.

Ispod pomoćnih užnica koje se nalaze u voznom oknu mora postojati zaštite odgovarajuće čvrstoće i gustoće kojom se sprečava da prelomljena osovina

padne u vozno okno.

Član 30.

Pomoćne užnice moraju imati osigurač kojim se sprečava ispadanje osovine iz ležaja, ispadanje užeta iz utora, kad uže olabavi, i upadanje stranih tijela između

užeta i utora pomoćnih užnica koje su obuhvaćene užetom s donje strane.

Član 31.



U strojarnicu odnosno koturište dizala ne smiju se ugrađivati instalacije i uređaji

koji nisu sastavni dio dizala, osim uređaja za provjetravanje i grijanje strojarnice i detektora požara ili protupožarnih uređaja za električne instalacije.

Član 32.

Strojarnica se, u pravilu, izgrađuje iznad voznog okna.

Član 33.

Prilaz strojarnici odnosno koturištu dizala mora biti lako pristupačan, siguran, dobro osvijetljen trajno ugrađenom električnom rasvjetom, a pod prilaza ne smije biti klizav.

Ako su mjere strojarnice i koturišta dizala takve da omogućuju slobodno

kretanje, prilaz mora imati visinu najmanje 1,8 m, pri čemu se ne uzimaju u obzir pragovi i ograde čija je visina manja od 0,4 m.

Ako se strojarnici ili koturištu dozala prilazi preko ljestvica, one moraju biti

metalne i stabilne, široke najmanje 0,5 m, s nagibom najmanje 60° u odnosu na pod, a na vrhu ljestvica mora se ugraditi rukohvat do visine najmanje 0,75 m iznad ljestvica i leđobran.

Član 34.

Strojarnica i koturište dizala moraju izdržati opterećenja koja nastaju radom dizala.

Stijenke, pod i strop strojarnice odnosno koturišta dizala moraju biti svijetlih boja

i od materijala koji je otporan na vatru, koji ne stvara prašinu i sprečava njezino taloženje.

Pod strojarnice odnosno koturišta dizala ne smije biti klizav.

Stijenke i pod strojarnice moraju biti zvučno izolirane od stambenih, radnih i društvenih prostorija.

Član 35.

Visina strojarnice po kojoj se može slobodno kretati, mjerena od površine poda odnosno od površine s koje se poslužuje pogonski stroj do najnižeg ruba stropa, mora iznositi najmanje 2 m.

Ako se upravljački uređaj dizala ugrađuje u koturište dizala po kojemu se može

slobodno kretti, visina od poda do stropa mora biti najmanje 2 m.

Član 36.



Iznad najvišeg dijela pogonskog stroja koji je smješten u strojarnici, mora biti

slobodan prostor visine najmanje 0,3 m.

Ako strojarnica odnosno koturište dizala ima više radnih razina čija se visina razlikuje za više od 0,5 m, moraju se postaviti stubište i ograda.

Jame i kanali u strojarnici odnosno koturištu dizala koji su dublji od 0,5 m i uži

od 0,5 m moraju biti pokriveni.

Član 37.

Svijetla visina vrata strojarnice i koturišta dizala mora iznositi najmanje 0,6 m.

Za strojarnice i koturišta dizala s najmanjom visinom 2 m, svijetla visina vrata mora iznositi najmanje 1,8 m.

Vrata strojarnice odnosno koturišta dizala moraju biti metalna, moraju se

zaključavati i ne smiju se otvarati prema strojarnici ili koturištu dizala. Ako su vrata strojarnice odnosno koturišta dizala zaključana, moraju se s unutarnje

strane otvarati bez upotrebe ključa.

Otvor na podu za ulazak u strojarnicu odnosno koturište dizala mora biti zatvoren metalnim kapkom s bravom koja se zaključava s vanjske strane. Zatvoreni

metalni kapak mora izdržati masu najmanje 200 kg ili dvije osobe. Slobodan otvor kapka mora biti najmanje 0,8 m x 0,8 m. Kapak se mora otvarati u prostor strojarnice odnosno koturišta dizala prema gore. Dok je kapak otvoren, mora

postojati osiguranje od pada kroz otvor (npr. ograda).

Prozori u strojarnici moraju biti izrađeni od metala.

Član 38.

Otvori na postolju pogonskog stroja i graničnika brzine, a i na podu strojarnice odnosno koturišta dizala, moraju imati zaobljene rubove podignute najmanje 50

mm iznad poda ili postolja, izrađene od lima, betona ili drugoga prikladnog materijala.

Član 39.

Strojarnica odnosno koturište dizala mora biti suha i provjetrena. Motori,

električni upravljački uređaji i drugi uređaji moraju biti zaštićeni od prašine, štetnih plinova i vlage u stupnju zaštite što ga zahtijevaju radni uvjeti.

Otvori za provjetravanje strojarnice moraju biti izvedeni tako da odvode plinove i

dim u slučaju požara.

Kroz strojarnicu odnosno koturište dizala ne smiju se provjetravati prostorije koje ne pripadaju dizalu.



Temperatura u strojarnici odnosno koturištu dizala, ako su u njima ugrađeni

upravljački uređaji, mora biti između 5° C i 40° C.

Član 40.

Strojarnica odnosno koturište dizala mora imati električnu rasvjetu jakosti najmanje 200 lx, mjereno na podu. Sklopka za rasvjetu mota biti postavljena s

unutarnje strane, pokraj ulaznih vrata.

Strujni krug za rasvjetu strojarnice mora biti neovisan o strujnom krugu pogona dizala. Struja se mora dovoditi ili preko posebnoga strujnog voda ili vezom ispred

glavne sklopke.

Najmanje jedna priključnica sa zaštitnim kontaktom mora biti postavljena u strojarnici odnosno koturištu dizala. Priključnica se vezuje na instalaciju objekta,

preko posebnog osigurača.

Član 41.

U koturištu dizala pokraj ulaza mora biti postavljena sklopka STOJ, s jasno obilježenim položajem uključenja i isključenja, kojom se pogon dizala isključuje i drži u stanju mirovanja.

Član 42.

Ako se u strojarnici odnosno koturištu dizala nalaze upravljački uređaji, u tu se prostoriju mora postaviti aparat za gašenje požara na električnim uređajima.

Potrošni materijal (krpe za čišćenje, mazivo itd.) mora se držati u kantama s

poklopcem izrađenim od nezapaljiva materijala.

IV. VRATA VOZNOG OKNA

Član 43.

Vrata voznog okna čine puna krila i okvir. U zatvorenom položaju zazori između krila vrata, krila i okvira, praga i krila vrata ne smiju biti veći od 5 mm. Ako postoje udubljenja, moraju se uzeti u obzir pri mjerenju zazora.

Član 44.

Vrata voznog okna (krila i okvir ) moraju biti metalna, otporna na deformacije,

izrađena i ugrađena tako da osiguravaju ispravan rad zabrave vrata.

Član 45.



Svijetla visina vrata voznog okna ne smije iznositi više od 50 mm sa svake

strane, od širine ulaza u kabinu.

Član 46.

Vrata voznog okna moraju biti izrađena tako da se pri pogonu ne zaglave, ispadnu iz ležaja ili vodilica i premaše put vođenja.

Vertikalno posmična vrata voznog okna moraju biti vođena na objema

vertikalnim rubovima krila vrata.

Član 47.

Krila vertikalno posmičnih vrata moraju biti ovješena na dva neovisna nosiva elementa i uravnotežena. Vodilice za krila vrata moraju biti otporne na vatru.

Svi nosivi elementi proračunavaju se sa sigurnosnim faktorom najmanje 8.

Promjer užnice za nosivo uže mora iznositi najmanje 25 d, pri čemu d označava promjer užeta.

Nosiva užad odnosno lanci moraju biti osigurani od ispadanja iz užnice odnosno s lančanika.

Član 48.

Prirodna ili umjetna rasvjeta, mjerena na podu ispred vrata voznog okna, mora iznositi najmanje 50 lx.

Član 49.

Prozirni kontrolni otvori na vratima voznog okna nisu dopušteni.

Član 50.

Ako kabina dizala nije u stanici ili u zoni odbravljivanja, a za dizala s

karakteristikama iz stava 2. člana 51. ovog pravilnika ako je dizalo u pogonu ili kabina dizala nije u stanici ili u zoni odbravljivanja, pri pristajanju, mora biti spriječeno otvaranje vrata voznog okna.

Zona odbravljivanja može se prostirati najviše 0,16 m ispod i iznad praga vrata voznog okna.

Član 51.

Kabina dizala ne smije se pokrenuti ni kretati ako vrata voznog okna nisu zatvorena.



Ako je nazivna brzina dizala veća od 0,63 m/s ili su vrata voznog okna viša od

1,2 m ili je ograda kod vrata voznog okna, koja se ne može pomicati, na visini manjoj od 0,4 m, kabina dizala ne smije se pokrenuti ni kretati ako vrata voznog

okna nisu zatvorena i zabravljena.

Iznimno od odredbe stava 2. ovog člana, kod dizala s dvije stanice i nazivnom brzinom manjom od 0,63 m/s, dopušten je rad dizala pri nezabravljenim ali

zatvorenim vratima voznog okna ako se kabina nije udaljila više od 0,16 m od praga vrata voznog okna.

Iznimno od odredaba st. 1, 2. i 3. ovog člana, dopušteno je da se kabina dizala kreće ako su vrata voznog okna otvorena u zoni odbravljivanja pri pristajanju i

naknadnom udešavanju točnosti pristajanja u stanici i iznad razine stanice pri vožnji na rampu, u području najviše 0,4 m iznad praga vrata ako brzina nije veće

od 0,3 m/s.

Član 52.

Elementi zabrave i elementi za pričvršćivanje zabrave moraju biti izrađeni od metala ili pojačani metalom i otporni na udarac.

Zabrava mora biti zaštićena od prašine.

Zabrava okretnih vrata mora držati vrata zabravljena čak i ako se spusti krilo

vrata.

U visini (točki) zabravljivanja zabrava mora, bez trajnih deformacija, izdržati silu koja djeluje u smjeru otvaranja vrata, i to najmanje 1000 N ako su vrata

posmična, a 3000 N ako su vrata okretna.

Član 53.

Zabravljivač vrata voznog okna mora zahvatiti najmanje 7 mm u krilu vrata voznog okna (crtež 1), a kod dizala iz stava 2 člana 51. ovog pravilnika

zabravljivač se kontrolira električnim sigurnosnim uređajem za kontrolu zabravljenosti vrata.

Član 54.

Zabravljivač mora djelovati i držati se u zabravljenom položaju silom vlastite

težine, stalnog magneta ili opruge. Opruge moraju djelovati na pritisak i biti vođene, a pri odbravljivanju navoji opruge ne smiju nalijegati jedan na drugi.



Ako se zabravljivač drži u zabravljenom položaju silom stalnog magneta,

djelovanje magneta ne smije biti oslabljeno udarcima ili zagrijavanjem.

Pri kvaru stalnog magneta ili opruge ne smije doći do odbravljivanja zbog djelovanja težine zabravljivača.

Član 55.

Sva vrata voznog okna moraju biti izrađena tako da se mogu odbraviti izvana

specijalnim trokutastim ključem (crtež 2.)

Nasilnim odbravljivanjem vrata voznog okna, kad se kabina kreće, mora se zaustaviti rad dizala, prema stavu 2. članu 51. ovog pravilnika.

Nakon odbravljivanja specijalnim trokutastim ključem, zabravljivač ne smije ostati u odbravljenom položaju ako su vrata voznog okna zatvoRena.

Član 56.

Svaka vrata voznog okna moraju imati električni sigurnosni uređaj za kontrolu

zatvorenosti vrata.

Kod okretnih vrata voznog okna uređaj za kontrolu zatvorenosti vrata mora biti smješten na strani na kojoj se vrata zatvaraju ili na zabravi vrata.

V. KABINA

Član 57.

Čista unutarnja visina kabine može biti veća od 1,2 m ako ostale unutarnje mjere

kabine ne dopuštaju pristup ljudi u kabinu.

Član 58.



Korisna površina poda kabine smije biti najviše 1 m2, pri čemu duljina kabine

smije biti najviše 1 m.

Član 59.

Nazivna nosivost kabine dizala smije iznositi najviše 250 kg.

Član 60.

Kabina i protuuteg dizala moraju imati najmanje po četiri uređaja za vođenje

kabine klizanjem ili za valjno vođenje kabine.

Uređaji za vođenje kabine moraju biti izrađeni i postavljeni tako da ne napuste vodilice i ako se oštete.

Član 61.

Pri proračunu nosivih elemenata dizala moraju se uzeti u obzir najveća

opterećenja koja nastaju od tereta i utovarnih uređaja pri utovaru ili istovaru terete.

Član 62.

Kabina dizala mora biti ograđena punim stijenkama, podom i stropom.

Dopušteni su otvori za utovar tereta i otvori za provjetravanje.

Stijenke kabine izrađene od lima mogu biti s otvorima veličine najviše 1 cm2.

Član 63.

Stijenke, pod i strop kabine, okvir kabine i uređaji za vođenje moraju, kao

cjelina, imati dovoljnu mehaničku čvrstoću da izdrže udarce i opterećenja kojima je kabina izložena za vrijeme rada dizala, pri djelovanju zahvatnog uređaja i kad

kabina naliježe na odbojnike.

Član 64.

Ako se stijenke kabine zastakljuju, uređuju se stakla s mjerama naznačenim u tablici 2 (član 13.).

Član 65.

Kabina ne mora imati vrata ako je konstruirana tako da teret ne može doći u

dodir sa stijenkama voznog okna.

Ako su vrata kabine otvorena, ne smiju sprečavati kretanje kabine.

Član 66.



Krov kabine ne smije imati otvore i mora izdržati masu jedne osobe ili teret 100

kg.

Radnik koji održava dizalo smije se popeti na krov kabine samo onda ako je kabina potpuno nalegla i sabila svoje odbojnike.

Član 67.

Kod dizala koji rade s otvorenim vratima voznog okna, pri pristajanju i

naknadnom udešavanju točnosti pristajanja, kabina na prednjoj strani krova i ispod praga mora imati zaštitni lim visine 0,20 m i širine najmanje jednake širini

vrata voznog okna.

Član 68.

Kod dizala koja prevoze vagonete, kolica ili sl., kabina mora imati uređaj koji onemogućuje pomicanje tereta.

Član 69.

Ako je kabina u stanici, slobodan razmak između praga kabine i ruba prolaza kod

otvorenih vrata voznog okna ne smije biti veći od 35 mm.

Član 70.

Kabina dizala mora biti osvijetljena električnom rasvjetom

Osvjetljenje poda kabine mora biti najmanje 50 lx.

VI. PROTUUTEG

Član 71.

Protuuteg dizala izrađuje se u jednom komadu ili u više međusobno čvrsto spojenih dijelova, ili je u obliku limenog sanduka napunjenoga materijalom za

punjenje. Dijelovi protuutega ne smiju ispadati, lomiti se niti se trošiti.

Ako se protuuteg sastoji od više dijelova, oni se moraju postaviti u okvir koji ih čvrsto drži da se ne pomoču i ne ispadaju.

Umjesto okvira za učvršćivanje dijelova protuutega mogu se upotrijebiti

najmanje dvije čelične šipke, s tim što dijelovi protuutega moraju biti metalni.

Član 72.



Ako je protuuteg vođen čeličnom užadi, čeličnim žicama ili po krutim vodilicama,

slobodni prostor između protutega i stijenke voznog okna, izmjeren na najužem mjestu, ne smije biti manji od 50 mm.

Ako je protuuteg vođen čeličnom užadi, čeličnim žicama ili po krutim vodilicama,

slobodni prostor između pokretnih dijelova dizala, izmjeren na najužem mjestu, ne smije biti manji od 70 mm.

Član 73.

Na dizalima s bubnjem zabranjena je upotreba protuutega.

VII. NOSIVA SREDSTVA U UREĐAJU ZA IZJEDNAČIVANJE OPTEREĆENJA

Član 74.

Kabina i protuuteg moraju biti ovješeni o čeličnu nosivu užad ili lance s

usporednim člancima (Gallov lanac ili lanac s valjcima).

Član 75.

Nosiva užad mora udovoljavati ovim uvjetima:

1) nazivni promjer mora iznositi najmanje 6,5 mm;

2) nazivna prekidna čvrstoća žica mora iznositi:

a) 1.570 MPa ili 1.770 MPa za užad jednake prekidne čvrstoće žica;

b) 1.370 MPa za vanjske žice i 1.770 MPa za unutarnje žice užadi s dvije nazivne prekidne čvrstoće žica.

Sastav, istezanje, ovalnost i savitljivost moraju udovoljavati uvjetima što su utvrđeni u propisima o hrvatskim normama za čeličnu užad i ispitivati se prema tim propisima.

Član 76.

Kabina i protuuteg moraju biti ovješeni najmanje o dva neovisna nosiva užeta ili lanca.

Nosiva užad ili lanci moraju biti ujednačeno opterećeni bez obzira na njihov broj.

Nosiva užad ne smije se spajati ili popravljati upletanjem.

Ako je potrebno zamijeniti jedno uže ili više užeta u skupini, sva se užad u toj

skupini mora zamijeniti.



Član 77.

Odnos između nazivnog promjera pogonske užnice, pomoćnih užnica i bubnja

prema nazivnom promjeru nosivog užeta mora iznositi najmanje 40, bez obzira na broj žica u užetu.

Član 78.

Sigurnosni koeficijent nosive užadi mora biti najmanje osam.

Član 79.

Nosivost elemenata za pričvršćenje nosivog užeta mora iznositi najmanje 80% nosivosti nosivog užeta.

Član 80.

Krajevi nosive užadi moraju biti pričvršćeni za kabinu, protuuteg i uređaj za

ovješenje kabine zalijevanjem u stožaste čahure, pomoću plosnate stožaste čahure ili drugim sistemom s istom sigurnošću.

Član 81.

Stožaste čahure i plosnate stožaste čahure izrađuju se i upotrebljavaju za vezivanje krajeva nosive čelične užadi na način utvrđen u propisima o hrvatskim

normama za stožaste žahure i plosnate stožaste čahure.

Član 82.

Kod dizala s bubnjem nosiva se užad pričvršćuje pomoću klina, pomoću najmanje dviju stezaljki ili drugim sistemom jednake sigurnosti.

Član 83.

Sigurnosni koeficijent nosivih lanaca ne smije biti manji od osam.

Član 84.

Krajevi svakoga nosivog lanca moraju biti pričvršćeni za kabinu, protuuteg i uređaj za ovješenje držačima kojima nosivost iznosi najmanje 80% nosivosti

lanca.

Član 85.

Kod dizala s pogonskom užnicom, kad protuuteg miruje na potpuno sabijenim odbojnicima, vučna sposobnost pogonske užnice mora biti takva da spriječi podizanje kabine okretanjem pogonske užnice.



Vučna sposobnost proračunava se prema propisima o hrvatskim normama za

dizala.

Specifični pritisak između nosive užadi i utora vučne užnice mora udovoljavati uvjetima prema propisima o hrvatskim normama za dizala.

Član 86.

Utori bubnja za užad moraju biti zaobljeni, glatki i rezani u obliku spirale.

Polumjer utora za uže mora biti 0,54 d.

Ako se kabina nalazi na potpuno sabijenim odbojnicima, na bubnju mora ostati najmanje jedan i pol namot nosivog užeta.

Uže se namotava na bubanj samo u jednom sloju.

Odstupanje osi nosivog užeta od osi utora bubnja ne smije biti veće od 4° .

Član 87.

Za ujednačeno opterećivanje nosive užadi ili lanca mora postojati, barem na jednoj strani ovješenja, uređaj za izjednačavanje opterećenja.

Ako se za izjednačavanje opterećenja upotrebljavaju opruge, one moraju biti opterećena pritiskom.

Nosivi lanac koji ide preko lančanika mora na oba kraja imati uređaj za izjednačivanje opterećenja.

Pomoćni lančanici na istoj osovini moraju se okretati neovisno.

Član 88.

Uređaj za izjednačivanje, dužine užeta ili lanca mora spriječiti da se nakon

udešavanja užad ili lanci sami olabave.

Član 89.

Pri upotrebi kompenzacijskog užeta njegovo zatezanje mora se ostvariti pomoću utega.

Član 90.

Uređajima za zaštitu lančanika mora se spriječiti ozljeđivanje osoba, iskakanje

lanca zbog labavljenja i prodiranja stranih tijela između lanca i zubaca. ti uređaji ne smiju ometati kontrolu lančanika.



VIII. ZAHVATNI UREĐAJ

Član 91.

Kabina dizala mora imati najmanje jedan zahvatni uređaj. Zahvatni uređaj mora

djelovati samo u vožnji nadolje i mora kabinu s nazivnim opterečenjem, djelovanjem graničnika brzine, zaustaviti i držati na vodilicama čak i pri slobodnom padu.

Ako se zahvatni uređaj nalazi na protuutegu, on mora djelovati samo pri kretanju protuutega nadolje i zaustaviti protuuteg djelovanjem graničnika brzine te ga držati na vodilicama čak i pri slobodnom padu.

Zabranjeno je zahvatni uređaj aktivirati pomoću električnih, hidrauličnih i

pneumatskih uređaja.

Član 92.

Ako je nazivna brzina dizala veća od 1 m/s, mora se ugraditi zahvatni uređa za postupno kočenje.

Ako je nazivna brzina dizala manja od 1 m/s ili 1 m/s, na kabini se može ugraditi

zahvatni uređaj za trenutačno kočenje s prigušivanjem.

Ako je nazivna brzina dizala manja od 0,63 m/s ili 0,63 m/s, na kabini se može ugraditi zahvatni uređaj za trenutačno kočenje.

Ako je nazivna brzina dizala manja od 1 m/s ili 1 m/s, na protuutega se može

ugraditi zahvatni uređaj za trenutačno kočenje.

Član 93.

Kod dizala brzine do 1 m/s zahvatni uređaj na protuutegu može se aktivirati kidanjem uređaja za ovješenje ili pomoću sigurnosnog užeta.

Član 94.

Za zahvatne uređaje za postupno kočenje srednje usporenje iz slobodnog pada, s nazivnim teretom u kabini, mora iznositi između 0,2 g i 1 g (g = 9,81 m/s2).

Član 95.

Zahvatni uređaj na kabini (ili na protuutegu) otpušta se samo kretanjem kabine (ili protuutega) nagore.

Nakon djelovanja zahvatnog uređaja samo stručna osoba koja radi na održavanju smije pustiti dizalo u pogon.

Nakon otpuštanja zahvatni uređaj mora raditi ispravno.



Član 96.

Kod zahvatnog uređaja za trenutačno kočenje s prigušivanjem prigušivač mora

biti izrađen kao sistem koji pretvara ili akumulira energiju s povratnim prigušivanjem i mora udovoljavati uvjetima za odbojnike kabine i protuutega.

Član 97.

Nakon djelovanja zahvatnog uređaja, ako je opterećenje ujednačno raspoređeno

u kabini, nagib poda kabine ne smije biti veći od 5% prema normalnom položaju poda kabine.

Član 98.

Nosivi dijelovi zahvatnog uređaja kabine dizala ili protuutega proračunavaju se

primjenom sigurnosnog koeficijenta najmanje pet u odnosu prema granici elastičnosti upotrijebljenog materijala.

Na svakome zahvatnom uređaju mora se nalaziti električna sigurnosna sklopka

za kontrolu djelovanja zahvatnog uređaja kojom se zaustavlja pogon dizala najkasnije pri aktiviranju zahvatnog uređaja.

Član 99.

Put što ga kabina sa zahvatnim uređajem za postupno kočenje prijeđe u smjeru

nadolje ne smije biti dulji od 1 m u odnosu prema užetu pričvršćenom na graničnik brzine da bi se zahvatni uređaj doveo iz normalnoga slobodnog položaja u položaj kad počinje pritisak na vodilice.

IX. GRANIČNIK BRZINE

Član 100.

Zahvatni uređaj kabine ne smije se aktivirati pomoću graničnika brzine prije

nego što se postigne 115% nazivne brzine.

Brzina pri kojoj se aktivira zahvatni uređaj mora biti manja:

1) od 0,80 m/s – za zahvatne uređaje za trenutačno kočenje s klinovima;

2) od 1,00 m/s – za zahvatne uređaje za trenutačno kočenje s valjcima;

3) od 1,50 m/s – za zahvatne uređaje za trenutačno kočenje s prigušivanjem i za

zahvatne uređaje za postupno kočenje za nazivne brzine dizala do 1,00 m/s;

4) od 1,25 v + 1,25/v - za sve ostale vrste zahvatnih uređaja, s tim što se v – nazivna brzina izražava u m/s.



Djelovanjem na graničnik brzine zahvatni uređaj mora se aktivirati i pri brzinama

manjim od navedenih u stavu 2. ovog člana.

Član 101.

Brzina pri kojoj se aktivira graničnik brzine zahvatnog uređaja protuutega mora biti veća od brzine pri kojoj se aktivira graničnik brzine zahvatnog uređaja

kabine, ali najviše do 10%.

Član 102.

Sila kojom pri aktiviranju graničnik brzine djeluje na zahvatni uređaj mora biti jednaka najmanje dvostrukoj sili potrebnoj za aktiviranje zahvatnog uređaja, ali

ne smije biti manja od 300 N.

Član 103.

Smjer okretanja graničnika brzine pri kojem se zahvatni uređaj aktivira mora biti vidljivo obilježen na graničniku.

Član 104.

Graničnik brzine mora se pokretati čeličnim užetom nazivnog promjera najmanje

6 mm.

Sigurnosni koeficijent užeta graničnika brzine, uzimajući u obzir nazivnu prekidnu čvrstoću i sile koje se javljaju u užetu, mora iznositi najmanje osam.

Odnos između promjera užnice graničnika brzine i nazivnog promjera užeta mora

biti najmanje 30.

Član 105.

Uže graničnika brzine mora biti nategnuto nateznim uređajem čija užnica ili uteg moraju biti vođeni.

Odnos između promjera užnice nateznog uređaja i nazivnog promjera užeta

graničnika brzine mora biti najmanje 30.

Član 106.

Aktiviranjem zahvalnog uređaja ni uže graničnika brzine ni njegova veza ne smiju se prekinuti čak ni kad je put kočenja veći od normalnoga.

Uže se mora lako odvezivati od zahvatnog uređaja.

Član 107.



Graničnik brzine mora biti pristupačan radi održavanja i pregleda za vrijeme rada

dizala.

Član 108.

Graničnikom brzine ili drugim uređajem mora se, preko električnoga sigurnosnog uređaja, isključiti pogon dizala prije nego što brzina kabine u smjeru nagore ili

nadolje dostigne brzinu aktiviranja graničnika brzine.

Ako nazivna brzina dizala nije veća od 1 m/s, električni sigurnosni uređaj iz stava 1. ovog člana mora djelovati najkasnije pri aktiviranju graničnika brzine, ako je

motor do uključenja mehaničke kočnice napajan izravno iz mreže.

Član 109.

Ako se graničnik brzine nakon otpuštanja zahvatnog uređaja ne vrati automatski u svoj radni položaj, električnom sigurnosnom sklopkom za kontrolu vraćanja

graničnika brzine u radni položaj mora se spriječiti pokretanje dizala sve dok je graničnik brzine zakočen.

Dizalo u pogon smije ponovno pustiti samo stručna osoba koja ga održava.

Član 110.

Ako se uže graničnika brzine olabavi ili prekine, električnim sigurnosnim

uređajem za kontrolu nategnutosti užeta graničnika brzine mora se zaustaviti pogon dizala.

Član 111.

Graničnik brzine mora biti plombiran.

X. VODILICE

Član 112.

Kabina i protuuteg moraju biti vođeni nepokretnim čvrsto ugrađenim čeličnim

vodilicama.

Broj vodilica mora biti paran.

Vodilice moraju biti toliko duge da ih kabina i protuuteg ne mogu napustiti.

Član 113.



Vodilice, njihove konzole i spojnice moraju izdržati dinamička naprezanja

uzrokovana djelovanjem zahvatnog uređaja, a i savijanje zbog neujednačena opterećenja kabine. Savijanje vodilica ne smije utjecati na ispravan rad dizala.

Član 114.

Na konzole i stijenku voznog okna vodilice se moraju pričvrstiti tako da je pri

normalnom slijeganju zgrade mogu udešavati same ili da ih je moguće dovesti u ispravan radni položaj.

Vodilice moraju biti pričvršćene tako da pri zakretanju sklopa za učvršćenje ne

mogu ispadati.

Član 115.

Vodilice kabine i protuutega ne moraju biti metalne ako se ugrađuju u prostor gdje postoji opasnost od eksplozije.

Ako su ugrađene metalne vodilice, one moraju biti tako osigurane da ne mogu

nikako uzrokovati požar.

Član 116.

Kod dizala s nazivnom brzinom većom od 0,4 m/s klizne površine vodilica moraju biti obrađene struganjem ili hladno vučene.

Kod dizala sa zahvatnim uređajem za postupno kočenje vodilice moraju biti

obrađene struganjem ili hladno vučene, bez obzira na nazivnu brzinu dizala.

Član 117.

Ako udaljenost između krajnjih točaka veze vodilica nije veća od 30 m, dopušteno je vođenje protuutega i pomoću čelične užadi ili preko žičanih čeličnih

vodilica, za brzine dizala do 1,0 m/s.

Član 118.

Ako je protuuteg vođen čeličnom užadi ili žičanim čeličnim vodilicama, njih mora biti najmanje četiri, a raspored mora biti takav da se spriječi dodir između

protuutega i kabine i protuutega i stijenke voznog okna.

Svako čelično uže ili žičana čelične vodilica moraju biti nategnuti.

XI. ODBOJNIK KABINE I ODBOJNIK PROTUUTEGA

Član 119.



Put kabine i protuutega mora biti na donjem kraju ograničen odbojnicima.

Ako su odbojnici pričvršćeni za kabinu ili protuuteg, moraju na kraju puta naleći

na stup.

Član 120.

Dizala s bubnjem ili lančanikom moraju imati odbojnike i na gornjoj strani kabine, koji se aktiviraju u vrhu voznog okna.

Ako dizala s lančanikom imaju protuuteg, odbojnici na gornjoj strani kabine moraju se aktivirati kad su odbojnici protuutega potpuno sabijeni.

Član 121.

Odbojnici bez prigušenja mogu se upotrijebiti samo za dizala čija nazivna brzina nije veće od 1 m/s.

Odbojnici s povratnim prigušenjem mogu se upotrijebiti samo za dizala kod kojih nazivna brzina nije veća od 1,5 m/s.

Odbojnici s prigušenjem mogu se upotrijebiti za sva dizala bez obzira na nazivnu brzinu.

Član 122.

Ukupni mogući hod odbojnika bez prigušenja mora biti jednak najmanje dvostrukoj visini odboja izračunatoga sa 115% nazivne brzine (0,134 v2), pri čemu je hod iskazan u metrima, a nazivna brzina u m/s. Hod odbojnika ne smije

biti manji od 65 mm.

Proračunati hod mora se postići pod statičkim opterećenjem koje je od dva i pol do četiri puta veće od sile što proizvodi masa kabine s nazivnim opterećenjem

odnosno protuuteg.

Član 123.

Ukupni mogući hod odbojnika s povratnim prigušenjem mora biti jednak najmanje dvostrukoj visini odboja izračunatoga sa 115% nazivne brzine (0,134

v2), pri čemu je hod iskazam u metrima, a nazivna brzina u m/s.

Hod odbojnika ne smije biti manji od 65 mm.

Član 124.

Ukupni mogući hod odbojnika s prigušenjem mora biti jednak najmanje visini odboja izračunatoga sa 115% nazivne brzine dizala (0,067 v2), pri čemu je hod

iskazam u metrima, a nazivna brzina u m/s.



Članak 125.

Pri kočenju kabine s nazivnim opterećenjem aktiviranjem odbojnika, srednje

usporenje iz slobodnog pada ne smije biti veće od 1 g (g = ubrzanje zemljine teže). Za vrijeme do 1/25 s usporenje ne smije biti veće od 2,5 g.

Brzina nailaženja kabine na odbojnik ne smije biti veća od brzine za koju je

odbojnik konstruiran.

Član 126.

Pogon dizala mora biti onemogućen dok se odbojnici ne vrate u svoj početni radni položaj, što se kontrolira električnim sigurnosnim uređajem za kontrolu

povratka odbojnika u početni radni položaj.

Član 127.

Kontrola razine tekućine na hidrauličnim odbojnicama mora biti laka i jednostavna.

XII. SKLOPKA ZA ZAUSTAVLJANJE KABINE NA KRAJNJIM STANICAMA

Član 128.

Dizalo s jednom brzinom zaustavlja se otvaranjem kontakata postavljenih u

voznom oknu ili na kopirnom uređaju. Kontakti se moraju otvarati izravno pri kretanju kabine ili pomoću kopirnog uređaja, uz uvjet da je kopirni uređaj vezan za kabinu užetom, lancem ili trakom čije bi kidanje uzrokovalo zaustavljanje

dizala.

XIII. KRAJNJA SKLOPKA

Član 129.

Pogon dizala nakon prolaska kabine kroz krajnju stanicu isključuje se krajnjom sklopkom.

Krajnja sklopka mora se uključiti prije nego što kabina ili protuuteg dodirnu

odbojnike i prije nego što kabina prijeđe krajnju stanicu najviše za 0,15 m.

Djelovanje krajnje sklopke ne smije prestati ni kad su odbojnici potpuno sabijeni.

Član 130.



Zabranjeno je da se krajnja sklopka dizala upotrebljava kao sklopka za

zaustavljanje dizala u krajnjoj stanici.

Član 131.

Kod dizala s bubnjem ili lančanikom krajnja sklopka mora se isključivati na jedan od ovih načina:

1) pomoću uređaja povezanoga s pogonskim strojem;

2) pomoću kabine ili protuutega, ako je sklopka postavljena u vrhu voznog okna;

3) pomoću kabine u vrhu i u jami voznog okna, ako dizalo nema protuutega.

Član 132.

Krajnja sklopka dizala s pogonskom užnicom mora se isključivati na jedan od ovih načina:

1) pomoću kabine u vrhu i u jami voznog okna;

2) pomoću uređaja koji je mehanički povezan s kabinom dizala;

Ako nastane lom ili se olabavi mehanička veza, pogon dizala mora se isključiti

električnom sigurnosnom sklopkom za kontrolu mehaničke veze između kabine i uređaja za isključenje krajnje sklopke.

Član 133.

Krajnjom sklopkom dizala s bubnjem ili lančanikom mora se izravno, prisilnim

prekidanjem dovoda struje na pogonski motor i na kočnicu dizala, isključivati pogon dizala. U tom slučaju galvanska veza između namota pogonskog motora i

namota kočnice mora biti prekinuta.

Krajnjom sklopkom dizala s pogonskom užnicom i s jednom brzinom ili s dvije brzine mora se isključivati pogon kao u stavu 1. ovog člana ili prisilno prekidati izravni dovod struje na namotima dvaju sklopnih aparata za napajanje

pogonskog motora i kočnice dizala čiji su kontakti vezani na red. Svaki od sklopnih aparata mora se dimenzionirati za prekidanje pod opterećenjem.

Član 134.

Nakon djelovanja krajnje sklopke dizalo u pogon ponovno stavlja stručna osoba

koja ga održava.

Ako postoji više krajnjih sklopki, na kraju puta kabine najmanje jednom od njih mora se spriječiti kretanje dizala u oba smjera.

Član 135.



Krajnja sklopka koja nije postavljena u strojarnici mora se automatski vratiti u

uključeni položaj kad se kabina vrati na razinu krajnje stanice.

XIV. SIGURNOSNI UREĐAJ KOJI RADI KAD KABINA ILI PROTUUTEG PRI

SPUŠTANJU NAIĐU NA PREPREKU

Član 136.

Dizalo s bubnjem ili s lančanikom mora imati električnu sigurnosnu sklopku za kontrolu labavosti užeta ili lanca kojom se pogon dizala zaustavlja i drži u

mirovanju kad kabina ili protuuteg pri spuštanju naiđu na neku prepreku u voznom oknu.

Član 137.

Dizalo s pogonskom užnicom mora imati električni uređaj kojim se pogon dizala

zaustavlja i drži u mirovanju kad postoji naredba za vožnju a kabina ne kreće, ili kad kabina ili protuuteg pri spuštanju naiđu na prepreku zbog koje proklizi užad

na pogonskoj užnici.

Električni uređaj iz stava 1. ovog člana mora se aktivirati za vrijeme koje ne premašuje najmanju od ovih vrijednosti:

1) 45 s;

2) vrijeme vožnje potrebno za cijelu visinu dizanja, povećano najviše za 10 s;

3) vrijeme vožnje potrebno za cijelu visinu dizanja, povećano najviše za 20 s,

kad vrijeme vožnje za cijelu visinu dizanja ne premašuje 10 s.

XV. POGONSKI STROJ

Član 138.

Svako dizalo mora imati najmanje jedan pogonski stroj.

Član 139.

Za vuču kabine i protuutega dopuštene su dvije vrste pogona:

1) silom trenja između pogonske užnice i nosive užadi, uz uvjet da nazivna brzina dizala nije veća od 1,5 m/s:

2) neposrednom vezom između pogonskih i nosivih dijelova, uz uvjet da nazivna

brzina dizala nije veća od 0,63 m/s, i to:



a) između bubnja i užadi,

b) između lančanika i lanca kod dizala s protuutegom, čiji pogonski dijelovi

moraju biti proračunati i za slučaj da protuuteg ili kabina nalegnu na odbojnike.

Član 140.

Remeni se mogu upotrijebiti za vezu jednog motora ili više motora s dijelom pogonskog stroja na koji djeluje kočnica dizala, s tim da se upotrijebe najmanje

tri remena.

Član 141.

Ako su upotrijebljene konzolno smještene pogonske užnice ili lančanici, moraju se poduzeti mjere za sprečavanje:

1) iskakanja užadi iz utora užnice ili ispadanja lanca s lančanika;

2) upadanja stranih tijela između užadi i utora užnice ili između lanca i lančanika, ako pogonski stroj nije postavljen iznad voznog okna.

Član 142.

Na pogonskom stroju mora se nalaziti kočnica dizala kojom se djeluje automatski ako nestane napona mreže i ako nestane napona upravljanja.

Sklopovi pogonskog stroja kojima se prenose okretni momenti ne smiju biti vareni.

Za vezu između pogonskog motora i pogonske užnice mogu se upotrijebiti čvrste i elastične spojnice.

Član 143.

Dizalo mora imati elektromehaničku kočnicu kojom se koči uz pomoć sile trenja, ili se primjenjuju i druge vrste kočenja (npr. električno).

Član 144.

Elektromehanička kočnica mora sama zaustaviti kabinu dizala opterećenu sa

125% nazivne nosivosti kad se kreće nazivnom brzinom prema dolje. Pri tom zaustavljaju usporenje ne smije biti veće od usporenja koje nastaje pri djelovanju zahvatnog uređaja ili nalijeganju na odbojnike.

Kočna ploča ili kočni bubanj moraju biti mehanički povezani u cjelinu s

pogonskom užnicom, bubnjem ili lančanikom.

Elektromehanička kočnica mora se otkočiti električnom energijom.



Dovod energije kočnici mora se prekinuti najmanje s dva međusobno neovisna

električna sklopna aparata. Za to se mogu upotrebljavati isti sklopni aparati kojima se prekida dovod električne energije pogonskom stroju.

Ako se za mirovanja dizala u jednom od sklopnih aparata ne razdvoje kontakti,

pokretanje dizala mora se spriječiti najkasnije pri prvoj promjeni smjera kretanja dizala.

Kočenje mora uslijediti odmah nakon razdvajanja električnoga strujnog kruga

kočnice. Upotreba dioda ili kondenzatora koji se usporedno priključuju na namot kočnice ne uzima se u obzir na vremensko usporenje.

Elektromehanička kočnica mora imati napravu za ručno otkočivanje, koja mora biti izrađena tako da nakon prestanka djelovanja na taj uređaj kočnica

automatski zakoči.

Kočna sila mora se ostvariti pritisnim vođenim oprugama ili utezima.

Koči se djelovanjem najmanje dviju kočnih papuča s oblogama na kočni bubanj ili na kočnu ploču.

Zabranjena je upotreba kočnica s trakom.

Kočne obloge ne smiju biti od zapaljiva materijala.

Član 145.

Ako je sila za ručno pokretanje kabine s nazivnim teretom u smjeru nagore manja od 400 N ili 400 N, pogonski stroj mora imati uređaj za povratnu vožnju

kojim se kabina ručno dovodi u najbližu stanicu.

Uređaj iz stava 1. ovog člana mora biti izrađen tako da pri okretanju ne može ozlijediti osobu koja njime rukuje.

Smjer kretanja kabine mora biti jasno označen na pogonskom stroju.

U strojarnici mora se jasno vidjeti da li se kabina nalazi u zoni odbravljivanja

(npr. obilježavanjem na užadi).

Član 146.

Pri nazivnoj učestalosti i nazivnom naponu napajanja, brzina kabine u smjeru nadolje, opterećena polovicom nazivne nosivosti, u srednjoj zoni puta (ne uzimajući u obzir razdoblja ubrzanja i usporenja), ne smije biti veća od nazivne

brzine više od 5%, ni manja više od 8%.

Član 147.



Točnost pristajanja kabine mora biti u granicama najviše ± 50 mm, bez obzira na

opterećenje i smjer kretanja kabine.

Član 148.

Pri zaustavljanju pogonskog stroja električnim sigurnosnim uređajem mora se za izmjenične motore, napajanje izravno iz mreže, prekinuti dovod energije dvama

neovisnim sklopnicima čiji su kontakti vezani na red u krugu napajanja motora. Ako se na jednom od sklopnika ne otvore glavni kontakti dok dizalo miruje,

ponovno pokretanje dizala mora se spriječiti najkasnije pri slijedećoj promjeni smjera vožnje.

Član 149.

Dijelovi pogonskog stroja koji se okreću, kao što su klinovi, vijci, lanci, remenje,

zupčanici i slobodni krajevi osovina, moraju biti zaštićeni tako da ne mogu ozlijediti osobe u njihovoj blizini.

Za dijelove kao što su užnice, bubnjevi, zamašnjaci, kotači za ručno pokretanje i rotirajući dio graničnika brzine dovoljno je da su glatki i obojeni žutom bojom.

XVI. ELEKTRIČNE INSTALACIJE I UREĐAJI

Član 150.

Odredbe ovog pravilnika o električnim instalacijama i uređajima primjenjuju se

na glavnu sklopku energetskoga strujnog kruga i na sve što je iza nje priključeno te na sklopku kruga rasvjete kabine i sve što je iza nje priključeno.

Član 151.

Izolacijski otpor između vodiča te između vodiča i zemlje mora iznositi više od

1.000 /V, ali ne manje:

1) od 500.000 - za energetski strujni krug i za sigurnosni strujni krug;

2) od 250.000 - za ostale strujne krugove (upravljanja, rasvjete, itd.).

Član 152.

Za električne krugove upravljanja i sigurnosne strujne krugove srednja vrijednosti istosmjernog napona ili efektivna vrijednost izmjeničnog napona

između vodiča i između vodiča i zemlje ne smije biti veća od 250 V.

Nulti i zaštitni vodič moraju biti međusobno odvojeni.

Član 153.



Glavni sklopnici i sklopnici koji služe za zaustavljanje pogonskog stroja moraju

odgovarati kategoriji upotrebe:

1) AC 3 – za sklopnike izmjeničnih strujnih krugova;

2) DC 2 – za sklopnike istosmjernih strujnih krugova.

Sklopnici iz stava 1. ovog člana moraju biti dimenzionirani tako da 10% ukupnog broja uključenja i isključenja mogu izvesti strujom pokretanja motora.

Ako pomoćni sklopnici služe za upravljanje glavnim sklopnikom, oni moraju odgovarati upotrebnoj kategoriji:

1) AC 11 – pomoćni sklopnici u izmjeničnim strujnim krugovima;

2) DC 11 – pomoćni sklopnici u istosmjernim strujnim krugovima.

Član 154.

Glavni i pomoćni sklopnici moraju udovoljiti ovim uvjetima:

1) ako je jedan od mirnih kontakata zatvoren, svi radni kontakti moraju biti

otvoreni;

2) ako je jedan od radnih kontakata zatvoren, svi mirni kontakti moraju biti otvoreni.

Ako se umjesto pomoćnih sklopnika u sigurnosnome strujnom krugu za

upravljanje glavnim sklopnicima upotrebljavaju releji, mora biti udovoljeno uvjetima iz stava 1. ovog člana. U tom se slučaju nepotpuno privlačenje kotve ne uzima u obzir pri razmatranju grešaka.

Član 155.

Pogonski elektromotori koji se napajaju izravno iz mreže moraju biti zaštićeni od preopterećenja i struje kratkog spoja.

Ako otkaže samo jedna faza električnog napajanja, mora se spriječiti oštećenje na motoru.

Zaštita od preopterećenja elektromotora koji se napaja izravno iz mreže mora biti izvedena pomoću uređaja kojima se automatski prekidaju svi aktivni (fazni) vodiči napajanja motora. Zaštitni uređaj ponovno uključuje stručna osoba koja

održava dizalo.

Ako se zbog prekomjerne struje previše poveća temperatura na namotima motora, uređajem za prekid napajanja struja se isključuje, a nakon dovoljnog

hlađenja motora struja se automatski uključuje.



Odredbe st. 3. i 4. ovog člana primjenjuju se na namote motora koji se napajaju

različitim strujnim krugovima.

Član 156.

U strojarnici, pokraj ulaza, mora za svako dizalo postojati po jedna glavna sklopka koja istovremeno na svim polovima prekida dovod struje dizalu. Ta

sklopka mora biti napravljena za najjaču struju koja je dopuštena pri normalnom pogonu dizala. Ona mora čvrsto stajati u položaju uključenja ili isključenja.

Glavna sklopka ne smije prekidati strujne krugove:

1) za rasvjetu;

2) za priključnice na krovu kabine;

3) za priključnice u strojarnici, koturištu dizala i u pomoćnim prostorijama za

upravljačke uređaje;

4) za rasvjetu u strojarnici, koturištu dizala i pomoćnim prostorijama za upravljačke uređaje;

5) za rasvjetu voznog okna;

6) za provjetravanje strojarnice, koturišta dizala i pomoćnih prostorija za

upravljačke uređaje.

Na glavnoj sklopci mora se nalaziti oznaka “Glavna sklopka” i mora biti jasno obilježen uključni i isključni položaj.

Glavna se sklopka ne smije upotrebljavati istovremeno i kao krajnja sklopka

dizala.

Član 157.

Kao glavna sklopka mogu se upotrijebiti rastavljač i sklopnik kojima upravljaju jedna sigurnosna sklopka ili više sigurnosnih sklopki za upravljanje sklopnikom

glavne sklopke. Te sklopke moraju biti vezane tako da se nakon isključenja napajanje ponovno uključuje samo istom sklopkom. Na tim sklopkama mora biti

oznaka “Glavna sklopka” i jasno obilježen uključeni i isključeni položaj.

Član 158.

Ako je strojarnica izrađena tako da su pojedini dijelovi dizala smješteni u posebnim prostorijama, u tim prostorijama mora postojati uređaj za isključivanje

upravljanja dizalom.

Član 159.



Za skupinu dizala dijelovi za upravljanje koji nakon isključivanja glavne sklopke

jednog dizala još ostaju pod naponom, moraju se isključivati pojedinačno odnosno zajedno iz strojarnice.

Član 160.

Ako postoje kondenzatori za ispravljanje faktora snage, oni se moraju priključiti

ispred glavne sklopke dizala.

Ako se javlja povećanje napona pri napajanju motora dugim vodovima, glavna sklopka dizala mora prekidati i priključak kondenzatora.

Član 161.

Svi električni vodiči i kabeli u strojarnici, koturištu dizala i voznom oknu, osim

pratećeg kabela za kabinu, ako su izloženi mehaničkom oštećenju, moraju biti zaštićeni cijevima, polaganjem u kanale i sl. Zaštitni ovoj može biti metalni,

plastični ili od drugoga materijala

Član 162.

Napojni vod za dizala mora dolaziti s glavne razdjelne ploče građevinskog objekta u koji su dizala ugrađena. Napojni vod može biti zajednički za više dizala

ako oni imaju zajedničku strojarnicu.

Napojni vod koji prolazi izvan voznog okna mora se smjestiti u cijev, hodnik ili slične prostorije.

Napojni vod dizala mora biti tako dimenzioniran da pri pokretanju dizala pad

napona na njemu ne bude veći od 5%.

Član 163.

Presjek bakrenih vodiča električne instalacije dizala koji ulaze u sastav sigurnosnoga strujnog kruga ili nekoga drugog kruga priključenoga sigurnosnome strujnom krugu, mora iznositi najmanje 0,75 mm2.

Presjek vodiča za upravljanje dizalom, za signalizaciju i telefon, te vodiča veza elektroničkih upravljačkih uređaja, ako su bakreni, mora iznositi najmanje 0,5 mm2.

Član 164.

Na električnim instalacijama dizala moraju se nalaziti oznake vodiča i priključnih

stezaljki.

Veze, stezaljke i priključnice moraju biti smještene u posebnim ormarićima ili na pločama predviđenima za tu namjenu.



Član 165.

Ako nakon isključivanja glavne sklopke dizala neke priključne stezaljke ostanu

pod naponom većim od 50 V, moraju biti jasno označene i odvojene od ostalih stezaljki koje nisu pod tim naponom.

Član 166.

Priključne stezaljke kod kojih bi slučajni kratki spoj izazvao opasno pogonsko

stanje dizala moraju biti jasno međusobno odvojene, čak i ako je njihova izrada takva da se ta opasnost isključuje.

Član 167.

Da bi se osigurala trajna mehanička zaštita vodova i kabela, na ulazu u kučište

aparata mora se postaviti zaštitni omotač ili uvodnica.

Zatvoreni okviri vrata voznog okna i vrata kabine smatraju se kućište aparata.

Vodovi koji su vezani za električne sigurnosne uređaje moraju biti mehanički zaštitćeni ako postoji opasnost da ih pokretni dijelovi ili oštri rubovi kućišta

oštete.

Član 168.

Ako se u istoj cijevi električnog voda ili u istom kabelu nalaze električni strujni krugovi različitih napona, svi električni vodiči moraju imati izolaciju koja

odgovara najvećem naponu.

Član 169.

Uređaji i naprave s utičnim spojevima u sigurnosnim strujnim krugovima moraju biti tako izrađeni da se veze ne mogu zamijeniti.

Uvjet iz stava 1. ovog člana ne primjenuje se na utične spojeve vodova koji se

nakon montaže mogu razdvojiti samo alatom.

Član 170.

Električna energija za rasvjetu kabine, voznog okna. strojarnice i koturišta dizala, električna energija za priključnice koje se nalaze na krovu kabine, u strojarnici,

koturištu dizala i jami voznog okna te električna energija za uređaje za provjetravanje strojarnice i koturišta dizala dovodi se posebnim vodom ili vodom priključenim na napojni vod dizala ispred glavne sklopke. Svaki strujni krug mora

biti posebno zaštićen od preopterećenja.

Priključnice moraju biti dvopolne, sa zaštitnim kontaktom, i smiju se napajati izravno.



Član 171.

Dopušteno je da se priključnica na kabini rasvjeta kabine napaja bakrenim

vodičima presjeka najmanje 0,75 mm2, uz uvjet da su zaštićeni od strujnog preopterećenja.

Član 172.

Strujni krug za rasvjetu kabine dizala mora se isključivati sklopkom u blizini

glavne sklopke. Ako je više pogonskih uređaja smješteno u jednoj strojarnici, rasvjeta svake kabine dizala mora se posebno isključivati.

Isključenjem rasvjete kabine mora se isključiti i upravljanje dizalom.

Član 173.

Sklopka za rasvjetu voznog okna i sklopka strojarnice moraju se nalaziti u

strojarnici blizu ulaza.

Član 174.

Ako se sigurnosni krug priključi mreži s izmjeničnom strujom preko transformatora, jedan izvod sekundarnog namota ili, ako je za taj izvod

priključen ispravljač, jedan kraj sekundarnog namota ili izlaz iz ispravljača istosmjerne struje mora se jednim dijelom izravno uzemljiti za zaštitni vod, a

jednim dijelom priključiti za sigurnosni krug preko razdvojivog priključka.

Član 175.

U sigurnosnom krugu čiji je jedan kraj priključen za nulu ili za uzemljeni pol na transformatoru ili za sekundarnu stranu ispravljača, mora postojati poseban

osigurač kojim se prekida sigurnosni krug ako dođe do izravna spoja između vodova koji su pod naponom i uzemljenja u sigurnosnom krugu ili u nekome drugom krugu priključenome tom krugu.

Član 176.

Metalni dijelovi električnih sigurnosnih uređaja moraju se uzemljiti priključivanjem za zaštitni vod, bez obzira na visinu napona struje.

Najmanji presjek voda uzemljenja koji je vezan za metalne dijelove pogonskog motora i metalne okvire upravljačke ploče, ne smije biti manji od presjeka

napojnih vodova, s tim što mora imati presjek najmanje 6 mm2 ako je vod bakren odnosno 25 mm2 ako je od pocinčane trake.

Član 177.



Presjek voda uzemljenja električnih uređaja i metalnih nosača električnih vodiča i

električnih uređaja ne smije biti manji od presjeka napojnih vodova, odnosno za bakrene vodove ne smije biti manji od 2,5 mm2.

Član 178.

Postrojenje dizala mora biti zaštićeno od atmosferskoga električnog pražnjenja

prema propisima o hrvatskim normama za gromobranske instalacije.

XVII. ZAŠTITA OD ELEKTRIČNIH GREŠAKA

Član 179.

Opasno pogonsko stanje dizala ne smije nastupiti zbog pojave samo jedne od ovih grešaka:

1) nestanka napona;

2) nedopuštenog pada napona;

3) gubitka električne vodljivosti voda;

4) spoja s masom ili zemljom;

5) kratkog spoja ili prekida u električnim dijelovima kao što su otpornici, kondenzatori, poluvodiči i žarulje;

6) neprivlačenja ili nepotpunog privlačenja kotve sklopnika ili releja;

7) nevraćanja kotve sklopnika ili releja u početni položaj (lijepljenje kotve za jezgru);

8) neotvaranja jednog kontaktnog dijela;

9) nezatvaranja jednoga kontaktnog dijela;

10) zamjene faza.

Greška iz točke 8) ovog člana ne mora se uzeti u obzir kad je riječ o sigurnosnim sklopkama.

Član 180.

Ako se u sigurnosnome strujnom krugu pojavi spoj s masom ili zemljom, mora se

odmah zaustaviti pogon dizala ili spriječiti njegovo ponovno pokretanje nakon prvog zaustavljanja.



Dizalo u pogon smije ponovno pustiti samo stručna osoba koja ga održava.

Član 181.

Aktiviranjem električnoga sigurnosnog uređaja sprečava se pokretanje pogonskog stroja ili se pogonski stroj odmah zaustavlja.

Električni sigurnosni uređaji moraju biti izrađeni:

1) od jedne sigurnosne sklopke ili više sigurnosnih sklopki kojima se izravno

prekida dovod električne energije do namota sklopnika i njihovih releja; ili

2) od sigurnosnih sklopova koji obuhvaćaju:

a) jednu sigurnosnu sklopku ili više sigurnosnih sklopki kojima se ne prekida izravno dovod električne energije do namota sklopnika i nihovih releja, ili

b) sklopke koje nisu sigurnosne.

Član 182.

Električni sigurnosni uređaji moraju udovoljavati ovi uvjetima:

1) ne smiju biti priključeni na zemljovod ni na zaštitni vodič;

2) nikakva električna pogonska sredstva ne smiju biti usporedno vezana na

sigurnosne sklopke, osim sredstava predviđenih ovim pravilnikom (npr. namota sklopnika, releja itd.);

3) induktivne ili kapacitivne smetnje ne smiju izazvati smetnje u radu električnih

sigurnosnih uređaja, bilo da su u uređaju ili da dolaze izvana;

4) sklopno stanje izlaza električkih sigurnosnih sklopova ne smije se zbog uključenja priključenih aparata izmjeniti tako da nastane opasno pogonsko stanje

dizala;

5) ako su sigurnosni sklopovi informacija za upravljanje i obradu podataka višekanalni smiju se izvesti samo s jednoga istoga kanala;

6) uređaji za pohranu informacija ili za kašnjenje ni u slučaju kvara ne smiju

utjecati na zaustavljanje dizala zbog djelovanja električnih sigurnosnih uređaja;

7) konstrukcijom i rasporedom uključivanja uređaja za napajanje električnom energijom mora se spriječiti da se zbog uključivanja ili isključivanja pojave pogrešni signali na izlazima električnih sigurnosnih uređaja.

Naponski udari koji se javljaju pri pogonu dizala i drugih aparata priključenih na

mrežu moraju se ograničiti da ne bi štetno djelovali na elektronske komponente.



Član 183.

Sigurnosna sklopka mora udovoljavati ovim uvjetima:

1) kontakti sigurnosne sklopke moraju se razdvajati prisilno;

2) ako su sigurnosne sklopke vrata voznog okna ili kabine izvedene kao mosni kontakti, dijelovi kontakata koji provode napon, kad su vrata otvorena, moraju biti zaštićeni od slučajnog dodira neovisno o veličini napona upravljanja;

3) sigurnosne sklopke moraju biti predviđene za nazivni napon 250 V, ako kućište osigurava stupanj mehaničke zaštite najmanje IP 4X, ili 500 V, ako je stupanj mehaničke zaštite manji od IP4X;

4) ako je stupanj mehaničke zaštite manji od IP4X, staze puzanja i zračni

razmaci moraju iznositi najmanje 6 mm, a zazori razdvajanja između radnih kontakata moraju biti najmanje 4 mm;

5) dijelovi sigurnosne sklopke koji su pod naponom moraju biti smješteni u

zaštitnom kućištu;

6) pri višestrukim prekidima kontakata pojedini zazori razdvajanja između radnih kontakata moraju iznositi najmanje 2 mm;

7) ako kontakti taru izolirane dijelove, to ne smije izazvati kratki spoj.

Član 184.

Sigurnosni sklopovi obuhvaćaju:

1) sklopne aparate s galvanskim razdvajanjem (npr. releje, magnetne sklopke,

sklopnike);

2) sklopne aparate bez galvanskog razdvajanja (npr. poluvodičke sklopke, Hal-generatore).

Član 185.

Sigurnosni sklopovi, osim uvjetima iz člana 182. ovog pravilnika, moraju

udovoljiti i ovim uvjetima:

1) ako jedna greška, zajedno s nekom drugom greškom, dovodi do opasnoga pogonskog stanja, najkasnije pri slijedećoj promjeni stanja pogona, kad bi se

trebao aktivirati neispravni dio, dizalo se mora zaustaviti.

Dok greška postoji, mora se spriječiti ponovno automatsko pokretanje dizala, pri čemu se ne uzima u obzir i druga greška koja može dovesti do opasnoga

pogonskog stanja prije nego što se promjenom stanja pogona dizalo zaustavi;



2) ako opasno pogonsko stanje može nastati samo pri određenom redoslijedu

više grešaka, dizalo se mora zaustaviti najkasnije prije nego što nastupi greška koja bi zajedno s postojećim greškama dovela do opasnoga pogonskog stanja;

3) nakon nestanka napona nije potrebno da dizalo pri ponovnom dolasku napona

ostane u mirovanju, uz pretpostavku da će pri slijedećoj promjeni stanja pogona biti ponovno zaustavljeno u slučajevima navedenim u toč. 1) i 2) ovog člana.

Član 186.

Djelovanje električnoga sigurnosnog uređaja mora spiječiti pokretanje pogonskog

stroja ili ga smjesta zaustaviti. Dovod električne energije otkočnom uređaju također se prekida.

Električni sigurnosni uređaji moraju djelovati izravno na uređaje koji služe za

dovod električne energije pogonskom stroju.

Ako se za dovod električne energije pogonskom stroju upotrebljavaju sklopnici za pripremu pokretanja dizala, oni se smatraju uređajima koji služe za dovod električne energije do pogonskog stroja.

Član 187.

Dijelovi za aktiviranje električnih sigurnosnih uređaja moraju biti izrađeni tako da ne prestaju djelovati unatoč mehaničkim naprezanjima koja nastaju u trajnom pogonu.

Ako su dijelovi za aktiviranje električnih sigurnosnih uređaja pristupačni

osobama, moraju biti izrađeni tako da se na njihovo djelovanje ne može utjecati jednostavnim pomoćnim sredstvom.

Magnet ili kratkospojnik, prema ovom pravilniku, ne smatraju se jednostavnim

pomoćnim sredstvom.

XVIII UPRAVLJANJE

Član 188.

Naredbe za vožnju kabine daju se električki – pomoću dugmadi. Dugmad mora biti ugrađena tako da nijedan dio pod naponom ne bude pristupačan osobi koja

daje naredbu dizalu. Upotreba užadi, uzica ili motki za davanje naredaba između kabine i strojarnice dopuštena je samo u posebnim slučajevima (vlažna, agresivna ili eksplozivna sredina).

Član 189.



Dizalo može biti u pokretu u zoni utovara – na rampi, između razina stanica, s

otvorenim vratima voznog okna kad je udovoljeno ovim uvjetima:

1) kretanje kabine mora biti moguće samo u području do 0,40 m iznad razine stanice;

2) kretanje kabine mora se ograničiti jednim sigurnosnim uređajem za

ograničenje puta, pri vožnji na rampu, čije djelovanje ovisi o smjeru vožnje;

3) brzina vožnje na rampu ne smije biti veća od 0,3 m/s;

4) kretanje kabine pri vožnji na rampu mora se vidjeti s mjesta upravljanja;

5) upravljanje vožnjom na rampu uključuje se sigurnosnom sklopkom na ključ za uključivanje upravljanja, koji se može izvući samo u isključnom položaju;

6) ako je uključena sigurnosna sklopka na ključ;

a) normalno upravljanje dizalom mora biti isključeno, a ako sklopni dijelovi koji se upotrebljavaju za to isključenje nisu sigurnosni uređaji, moraju se spojiti tako da se spriječi svako nenamjerno kretanje kabine i pri nekoj od grešaka iz člana

179. ovog pravilnika.

b) vožnja kabine na rampu mora biti moguća samo dok je dugmad za vožnju pritisnuta. Smjer vožnje mora biti jasno označen,

c) električni sigurnosni uređaji zabravljenosti i zatvorenosti vrata kabine i voznog

okna, gdje se utovaruje odnosno istovaruje teret, moraju biti izravno premošćeni sigurnosnom sklopkom na ključ ili nekim drugim sigurnosnim uređajem;

7) pokraj komande za upravljanje dizalima mora se nalaziti sklopka STOJ.

Član 190.

Sklopka STOJ za nužno zaustavljanje dizala mora biti električni sigurnosni uređaj.

Sklopka iz stava 1. ovog člana mora biti bistabilna i izrađena tako da zaustavlja

pogon dizala prisilno i trajno. Dizalo se ponovno pogoni samo namjernom radnjom pomoću sklopke STOJ.

Sklopka STOJ mora biti jasno označena.

Član 191.

Kraj komande za vožnju dizala može se postaviti lako uočljiv i pristupačan uređaj

kojim se aktivira zvučni uređaj za dojavu da kabina dolazi ili da je došla u stanicu.

Zvučni uređaj može biti zvono, govorni uređaj (interfon), telefon i slično.



Član 192.

Na dizalima mora postojati uređaj za kašnjenje najmanje 2 s nakon zaustavljanja

kabine u stanici.

Član 193.

Za skupinu dizala mora postojati zvučni signal koji označuje dolazak kabine u stanicu.

Član 194.

Dizalo na svim prilazima voznom oknu mora imati signal koji pokazuje da je dizalo zauzeto.

XIX. NATPISI I OZNAKE

Član 195.

Svi natpisi, obavijesti i oznake moraju biti uočljivi, čitljivi i razumljivi, izrađeni od postojana materijala i trajno pričvršćeni.

Član 196.

U kabini dizala mora se postaviti natpis o nazivnoj nosivosti dizala, u kg, i tablica s ovim upozorenjem: OSOBA KOJA ODRŽAVA DIZALO SMIJE SE POPETI NA KROV KABINE SAMO KAD

JE KABINA NALEGLA NA POTPUNO SABIJENE ODBOJNIKE.

Na vratima voznog okna dizala mora biti ispisana namjena dizala, nazivna nosivost, u kg i tekst: ZABRANJEN PRISTUP OSOBAMA.

Najmanja visina slova i brojki natpisa mora iznositi:

1) 10 mm – za velika slova i brojke;

2) 7 mm – za mala slova

U kabini dizala mora se postaviti natpis s oznakom tvrtke odnosno imenom proizvođača ili registriranim znakom proizvođača i brojem dizala.

Član 197.

Dio za aktiviranje sklopke STOJ mora biti crvene boje i mora imati trajni natpis STOJ čija je visina slova najmanje 7 mm.



Dio za aktiviranje uređaja za uzbunu mora biti žute boje, mora imati trajni natpis

ZVONO, visine slova najmanje 7 mm, i mora imati simbol u obliku zvona ( ).

Član 198.

Na vanjskoj strani vrata za ulaz u strojarnicu odnosno u koturište dizala mora biti postavljen natpis OPASNO ZA ŽIVOT – POGON DIZALA – NEOVLAŠTENIMA ULAZ

ZABRANJEN.

Pokraj kapka otvora u podu strojarnice odnosno koturišta dizala mora se postaviti natpis OPASNOST OD PADA ZATVORI KAPAK.

Ako se u strojarnici nalaze uređaji za više dizala, svi uređaji koji pripadaju istom

dizalu moraju biti označeni istim brojem ili slovom kojim je označeno odgovarajuće dizalo. Te se oznake moraju nalaziti na najprikladnijoj stanici, na

vratima voznog okna ili pokraj njih.

Ako nakon isključenja glavne sklopke neki dijelovi tog dizala ostanu pod naponom, oni moraju biti jasno označeni.

U strojarnici mora postojati uputa za ručno pokretanje kabine i upotrebu ključa za prisilno otvaranje vrata voznog okna.

Na kotaču za ručno pokretanje kabine ili pokraj njega mora biti jasno obilježen smjer kretanja kabine GORE – DOLJE. Ako se kotač za ručno pokretanje kabine skida, oznaka smjera kretanja kabine mora biti na pogonskom stroju.

Na sklopci ili pokraj sklopke za zaustavljanje u koturištu dizala mora biti iznaka

STOJ.

Član 199.

Na sklopci za rasvjetu kabine, voznog okna strojarnice i koturišta dizala te na sklopci za uređaje za provjetravanje strojarnice i koturišta dizala moraju se

nalaziti pločice s natpisom: RASVJETA KABINE, VOZNOG OKNA, STROJARNICE I KOTURIŠTA DIZALA; UREĐAJ ZA PROVJETRAVANJE STROJARNICE I KOTURIŠTA

DIZALA.

Član 200.

Na vanjskoj strani vrata za održavanje i vrata za nužni izlaz na voznom oknu mora biti postavljen natpis OPASNO ZA ŽIVOT – VOZNO OKNO DIZALA –

NEOVLAŠTENIMA ULAZ ZABRANJEN.

Član 201.

Na graničniku brzine mora se postaviti pločica s ovim podacima:

1) tvrtka odnosno ime ili registrirani znak proizvođača;



2) brzina aktiviranja (m/s);

3) oznaka graničnika;

4) tehničke karakteristike užeta

Član 202.

Na sklopci STOJ u jami voznog okna ili pokraj nje mora se postaviti oznaka ISKLJUČENO.

Član 203.

Na odbojnicima kabine i protuutega s prigušenjem mora se postaviti pločica s

ovim podacima:


2) oznaka odbojnika;

3) najveće i najmanje dopušteno opterećenje, u kg i najveća brzina nalijeganja, u m/s;

4) dopušteno područje viskoznosti ulja, naznačeno u Englerovim stupnjevima na

temperaturi 20°C.

Član 204.

Na pogonskom stroju ili pokraj njega mora se postaviti pločica u užadi i lancima na kojoj su napisani ovi podaci:


2) promjer užadi za svaku skupinu užadi i njihov tip odnosno broj lanaca i njihov

tip;

3) prekidna čvrstoća žice odnosno prekidna čvrstoća svakog lanca.

Član 205.

Sklopnici, releji, osigurači i priključne stezaljke upravljačkih uređaja moraju biti označeni prema električnoj shemi.

Član 206.

Na uređaju za zabravljivanje vrata voznog okna mora se postaviti oznaka uređaja.

Član 207.



Na zahvatnom uređaju mora biti oznaka uređaja.

Na zahvatnom uređaju, na vidljivu mjestu, mora se postaviti metalna pločica s

ovim podacima:


2) najveća ukupna masa, u kg, za koju je namijenjen zahvatni uređaj;

3) najveća dopuštena brzina dizala za koju se može upotrijebiti zahvatni uređaj.

Član 208.

Na pogonskom stroju, na vidljivu mjestu, mora se postaviti metalna pločica s

ovim podacima:


2) tehničke karakteristike: tip reduktora, broj hodova puža, broj zubaca na pužnom krugu i modul, promjer vratila i kut klinastog utora na pogonskoj užnici;

3) tehničke karakteristike maziva;

4) masa pogonskog stroja;

5) tvornički broj i godina proizvodnje.

Član 209.

Na pogonskom stroju mora se postaviti natpis PRIJE RUČNOG POKRETANJA ISKLJUČI GLAVNU SKLOPKU DIZALA.

XX. TEHNIČKE KONTROLA

Član 210.

Novoizgrađena i rekonstruirana dizala, dizala osposobljena za upotrebu nakon nesretnog slučaja, dizala na kojima su zamijenjeni bilo koji od ovih dijelova:

nosiva užad, pogonski stroj, zahvatni uređaj, graničnik brzine, upravljački uređaj, kočni uređaj ili uređaj za dizanje, te dizala za koja je pri pregledu utvrđena

neispravnost koja može dovesti do opasnoga pogonskog stanja i zbog koje su dizala isključena iz upotrebe, ne smiju se pustiti u pogon prije nego što se tehničkom kontrolom utvrdi da je udovoljeno svim propisanim uvjetima za njihov

osiguran rad.

Dizala podliježu obaveznoj povremenoj tehničkoj kontroli.



XXI. TEHNIČKA KONTROLA DIZALA PRIJE PUŠTANJA U POGON

Član 211.

Tehnička kontrola novoizgrađenog dizala i dizala osposobljenoga za upotrebu

nakon nesretnog slučaja obavlja se:

1) pregledom cjelokupnog postrojenja dizala;

2) statičkim ispitivanjem dizala;

3) dinamičkim ispitivanje dizala.

O obavljenoj tehničkoj kontroli iz stava 1. ovoga člana sastavlja se izvještaj.

Član 212.

Pregled cjelokupnog postrojenja obuhvaća provjeru ispravnosti rada svih

sigurnosnih uređaja i dijelova dizala, stupnja njihove istrošenosti i sigurnosti rada dizala, a osobito provjeru:

1) zazora između puža i pužnog kruga;

2) nosive užadi ili lanaca i njihove veze s kabinom i protuutegom;

3) pravilnog opterećenja protuutega, kabine i okvira kabine;

4) vodilice kabine i protuutega;

5) rada svih sigurnosnih strujnih krugova i rada sigurnosnih električnih uređaja;

6) snage i brzine dizala i izolacijskog otpora svih strujnih krugova;

7) zabrave vrata voznog okna;

8) uređaja za uzbunu;

9) rada strujnih krugova za rasvjetu i signalizacijsko-informacijskog strujnog kruga;

10) zaštite od previsokog napona dodira;

11) priključaka na gromobransku instalaciju;

12) zvučne izolacije strojarnice, kabine i prilaza voznom oknu;



13) rasvjete strojarnice i njezina prilaza, kabine, prilaza voznom oknu i voznog

okna.

Član 213.

Statičko ispitivanje dizala obuhvaća provjeru prekidne čvrstoće i deformacije dizala i njegovih dijelova - kabine, nosive užadi odnosno lanaca, i njihova

vezivanja za kabinu i protuuteg, nosive ploče ili nosive čelične konstrukcije pogonskog stroja i ispravnosti kočnica.

Statičko ispitivanje dizala što se vuku silom trenja obuhvaća provjeru ispravnosti

vuče odnosno klizanja užadi u utorima pogonske užnice.

Član 214.

Dizalo se statički ispituje kad se kabina nalazi u najnižoj stanici. Kabina se ujednačeno opterećuje najmanje 10 minuta, i to 100% povećanim nazivnim

opterećenjem.

Član 215.

Dinamičko ispitivanje dizala obuhvaća provjeru vučne sposobnosti dizala, ispravnosti rada kočnice pogonskog stroja, zahvatnog uređaja, graničnika brzine

i odbojnika.

Član 216.

Vučna sposobnost dizala ispituje se višestrukim zaustavljanjem dizala s najvećim mogućim usporenjem. Pri svakom zaustavljanju kabina se mora potpuno

zaustaviti.

Ispitivanje se obavlja:

1) u vožnji prema gore s praznom kabinom, računajući od polovice visine dizanja;

2) u vožnji prema dolje i s 25% povećanim nazivnim opterećenjem, računajući

od polovice visine dizanja.

Za vrijeme rada pogonskog stroja i pri kočenju užad u utorima pogonske užnice smije prokliziti najviše 30 mm, i to samo pri polasku i zaustavljanju kabine, a mora se sama umiriti.

Kad protuuteg leži na svojim potpuno sabijenim odbojnicama, pri okretanju

pogonske užnice neopterećena kabina ne smije se pokrenuti u smjeru nagore.

Član 217.



Ispravnost i efikasnost rada kočnice pogonskog stroja ispituje se kočenjem

kabine s 25% povećanim nazivnim opterećenjem dok se kabina kreće nazivnom brzinom prema dolje. Dovod energije za motor i otkočni uređaj mora biti

isključen.

Član 218.

Ispravnost rada zahvatnog uređaja ispituje se ručnim uključivanjem graničnika brzine u vožnji prema dolje dok je kočnica otvorena i pogonski uređaj uključen.

Ispitivanje se obavlja sve dok nosiva užad ne proklizi ili dok ne olabavi.

Zahvatni uređaj za postupno kočenje ispituje se kad je kabina opterećena 25% povećanim nazivnim opterećenjem koje se raspoređuje ujednačeno na površinu poda kabine.

Zahvatni uređaj ispituje se smanjenom brzinom, i to blizu vrata voznog okna da bi se kabina oslobodila zahvatanja i da bi se omogućilo njezino rasterećenje.

Zahvatni uređaj za trenutačno kočenje i zahvatni uređaj za trenutačno kočenje s prigušivanjem ispituje se kad je kabina opterećena ujednačeno raspoređenim

nazivnim opterećenjem pri nazivnoj brzini.

Zahvatni uređaj na protuutegu provjerava se na način određen u st. od 1. do 4. ovog člana, ali bez preopterećenja.

Zahvatni uređaj na protuutegu koji se ne uključuje graničnikom brzine ispituje se

pomoću kinematike uređaja za uključivanje zahvatnog uređaja, koja se aktivira labavljenjem ili kidanjem užadi.

Član 219.

Brzina uključivanja graničnika brzine ispituje se u smjeru okretanja što odgovara

vožnji kabine nadolje.

Ispitivanjem graničnika brzine u oba smjera vožnje dizala provjerava se da li se graničnikom brzine ili sklopkom na njemu zaustavlja dizalo. Graničnikom brzine

mora se zaustaviti dizalo prije nego što brzine kabine u vožnji nagore ili nadolje premaši njegovu brzinu aktiviranja.

Član 220.

Odbojnik bez prigušenja ispituje se tako što kabina, s nazivnim opterećenjem,

nalegne na odbojnik, pri čemu se, s potpuno labavom nosivom užadi, provjerava da li sabijanje odbojnika odgovara progibu odbojnika.

Odbojnik s prigušenjem i odbojnik s povratnim prigušenjem ispituje se tako što kabina, s nazivnim opterećenjem, ili protuuteg nailazi na odbojnike nazivnom

brzinom.

Član 221.



Masa protuutega mora odgovarati vrijednosti koju je naznačio proizvođač, što se

ispituje usporedbom mjerene veličine struje kod trofaznih motora.

Član 222.

Ispitivanjem zabravljivanja vrata voznog okna provjerava se da li zabravljivač zahvaća najmanje 7 mm i da dizalo neće krenuti ako su vrata voznog okna

otvorena.

XXII.POVREMENA TEHNIČKA KONTROLA DIZALA

Član 223.

Povremena tehnička kontrola dizala mora se izvršiti najkasnije nakon proteka jedne godine od prethodne tehničke kontrole tog dizala.

Povremena tehnička kontrola dizala obuhvaća:

1) pregled cjelokupnog postrojenja dizala kao pri tehničkoj kontroli dizala prije

puštanja u pogon;

2) dinamičko ispitivanje dizala kao pri tehničkoj kontroli prije puštanja u pogon, s tim da se ispravnost rada zahvatnog uređaja i odbojnika za kabinu i za protuuteg

ispituju s praznom kabinom i sa smanjenom brzinom.

O obavljenoj tehničkoj kontroli iz stava 2. ovog člana sastavlja se izvještaj.

Član 224.

Tehnička kontrola rekonstruiranih dizala i dizala kod kojih je zamijenjena oprema obavlja se na ovaj način:

1) ako se zamijeni nosiva užad, mora se obaviti statičko ispitivanje, a ako se

zamijeni ili remontira pogonski motor te ako se zamijeni kočni uređaj ili pogonski stroj, mora se obaviti statičko i dinamičko ospitivanje bez provjere zahvatnog

uređaja i odbojnika;

2) ako se zamijeni zahvatni uređaj, graničnik brzine ili hiraulični odbojnik, mora se obaviti dinamičko ispitivanje;

3) ako se zamijeni upravljački uređaj i kopirni uređaj te se izmijeni konstrukcijsko rješenje krajnje sklopke, zabrave i katnih prebacivača, ne obavlja

se statičko i dinamičko ispitivanje, već se samo provjerava rad tih uređaja.



XXIII. ODRŽAVANJE

Član 225.

Svako dizalo mora imati uputu proizvođača o rukovanju dizalom i o njegovu

održavanju.

Redovno održavanje dizala obuhvaća pregled postrojenja dizala i kontrolu njegova rada, prema uputi proizvođača, otklanjanje utvrđenih nedostataka,

zamjenu neispravnih i oštećenih elemenata, a osobito:

1) provjeru ispravnosti rada svih sigurnosnih uređaja, osobito rada sigurnosnih uređaja kočnice pogonskog stroja, zahvatnog uređaja, graničnika brzine, krajnjih sklopki, odbojnika, vrata voznog okna i zabrave vrata voznog okna;

2) provjeru nosive užadi ili lanaca i njihove veze s kabinom i protuutegom;

3) provjeru vuče koja se ostvaruje silom trenja;

4) provjeru izolacije svih strujnih krugova i njihovih veza s uzemljenjem;

5) provjeru priključaka na gromobransku instalaciju;

6) čišćenje i podmazivanje dijelova dizala;

7) provjeru ispravnosti rada dizala pri vožnji od stanice do stanice uzduž voznog okna u oba smjera te pri pristajanju;

8) provjeru ispravnosti pogonskih i upravljačkih uređaja dizala.

Član 226.

Redovito održavanje dizala mora se obaviti najmanje jedanput mjesečno.

Svi nedostaci u radu dizala moraju se pri redovnom održavanju otklanjati bez odgode, a neispravni i oštećeni dijelovi i elementi moraju se zamijeniti ispravnima.

Ako se pri pregledu dizala utvrde neispravnosti koje mogu dovesti do opasnoga

pogonskog stanja, dizalo se mora isključiti iz upotrebe dok se takve neispravnosti ne otklone.

Radove na održavanju dizala obavlja isključivo radna organizacija registrirana za

tu vrstu djelatnosti.

Član 227.

Svako dizalo mora imati knjigu održavanja, koja sadrži:



1) opće podatke o dizalu (podatke o korisniku i mjestu ugradnje dizala; datum i

broj dozvole za upotrebu dizala; tvrtku odnosno ime ili registrirani znak proizvođača dizala; broj i godinu proizvodnje dizala);

2) osnovne karakteristike dizala (podatke o vrsti dizala, nazivnoj nosivosti i

brzini; najvećem broju uključaka na sat; broju radnih sati u toku 24 sata; broju stanica i oznaci glavne stanice; visini dizanja; vrsti električne struje i napona za

strujne krugove; podatke o zaštiti od previsokog napona dodira; vrsti kabine, njezinoj veličini i materijalu od kojeg je izrađena; konstrukciji kabine i poda kabine; mjerama i ovješenju vodilica kabine; mjerama i ovješenju vodilica

protuutega; konstrukciji zahvatnog uređaja; provjetravanju strojarnice; vrsti reduktora; broju hodova puža i broju zubaca na pužnom krugu; promjeru užnice,

obuhvatnom kutu i kutu utora užnice; tehničkim karakteristikama čelične užadi za kabinu i protuuteg; uređaju za kompenzaciju; graničniku brzine; kopirnom uređaju i krajnjim sklopkama i tehničkim karakteristikama pogonskog motora -

tip, snaga, broj okretaja, nazivna struja, zamašni moment i provjetravanje; podatke o sigurnosnim uređajima; broju komandnih ploča; presjeku glavnog

električnog voda te vrsti odbojnika ispod kabine odnosno protuutega;

3) podatke o izmjenama općih podataka i osnovnih karakteristika dizala;

4) podatke o održavanju i isključivanju dizala iz upotrebe zbog neispravnosti, pregledima, kvarovima, popravcima te zamjeni dijelova i elemenata dizala;

5) podatke o organizaciji udruženog rada ili osobi koja održava dizalo.

Opći podaci i osnovne karakteristike dizala koji se unose u knjigu održavanja

dizala moraju biti ovjereni potpisom odgovorne osobe i pečatom organizacije udruženog rada koja je montirala dizalo odnosno koja redovno održava dizalo.

XXIV. ISPRAVE UZ DIZALA U PROMETU

Član 228.

Dizala u prometu odnosno pri isporuci moraju imati garancijski list.

Garantni rok za ispravno funkcioniranje dizala ne može biti kraći od dvije godine.

Garantni rok iz stava 2. ovog člana počinje od dana predaje dizala na upotrebu

odnosno od dana pribavljanja dozvole za upotrebu dizala.

Rok u kojem je davalac garancije odnosno ovlašteni servis dužan postupiti po zahtjevu imaoca garancijskog lista za obavljanje usluga održavanja odnosno popravak dizala iznosi deset dana od dana primitka zahtjeva.

Član 229.



Dizala moraju imati tehničku uputu proizvođača u kojoj su navedeni tehnički i

drugi podaci važni za ispravno montiranje, puštanje u pogon i upotrebu dizala, te za otklanjanje smetnji i kvarova i nabavu rezervnih dijelova, upozorenje na

opasnosti pri upotrebi, dizala i upute za njihovo otklanjanje te podatak o roku osiguranog servisiranja dizala.

Rok osiguranog servisiranja dizala ne može biti kraći od deset godina, računajući

od dana predaje novougrađenog dizala na upotrebu, nakon dobivanja dozvole za upotrebu tog dizala.

Dizala za koje proizvođač odnosno uvoznik sam ne isporučuje rezervne dijelove i koje sam ne održava i popravlja moraju imati popis servisa koji su registrirani za

tu vrstu djelatnosti.

XXV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 230.

Vrata voznog okna i zabrave vrata voznog okna dizala ugrađenih u zgrade prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika, moraju se uskladiti s uvjetima iz

odredaba ovog pravilnika u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Član 231.

Dizala koja su ugrađena u zgrade prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika,

moraju se uskladiti s uvjetima što su propisani u odredbama stava 3. člana 33. i stava 4. člana 37. ovog pravilnika u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog pravilnika..

Član 232.

Pristup strojarnici dizala ugrađenih u zgrade prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika, mora se uskladiti u roku od pet godina od dana stupanja na snagu ovog pravilnika tako da udovoljava ovim uvjetima:

- da pristup strojarnici preko krova zgrade bude širok najmanje 0,8 m i da ima

zaštitnu ogradu visoku najmanje 1 m, koja može imati otvore veličine najviše 0,35 m x 0,35 m;

- da se zaštitna ograda, ako se postavlja samo na jednu stranu prolaza preko

krova zgrade k strojarnici, mora postaviti na onu stranu na kojoj je nagib krova veći od 1:10 ili na onu stranu koja se nalazi na udaljenosti manjoj od 2 m od ruba krova;



- da se za pristup strojarnici preko krovova pokrivenih crijepom, valovitim

pločama i ravnim limom ili preko krovova koji nemaju dovoljnu nosivost i nisu stabilan oslonac za noge osigura posebna staza (npr. od rešetkastog lima);

- da se put do izlaza na krov zgrade i prolaz do strojarnice obilježe pločicama na

kojima je označen smjer kretanja i koje su osvijetljene.

Član 233.

Dizala ugrađena u zgrade prije dana stupanja na snagu ovog pravilnika, moraju se uskladiti s uvjetima što su propisani u odredbama ovog pravilnika (osim

odredaba čl. 19, 230, 231. i 232) u roku od deset godina od dana stupanja na snagu ovog pravilnika.

Član 234.

Na dan stupanja na snagu ovog pravilnika prestaju važiti odredbe čl. 197. do

212. Pravilnika o tehničkim mjerama i uvjetima za dizala (“Službeni list”, br. 51/70.)

Član 235.

Ovaj pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Službenom listu”.

PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DIZALA NA …

Documents

Transcript of PRAVILNIK O TEHNIČKIM NORMATIVIMA ZA DIZALA NA …