Pravila pasivne suneve arhitekturePravilna orijentacija objekta s obzirom na strane svijetaPasivne solarne graevine najee imaju tlocrt (pogled odozgo) u obliku pravokutnika, tako da je jedna stranica pravokutnika dua od druge. Da bi se maksimalno iskoristio utjecaj Sunca, dua stranica mora biti okrenuta uzdu osi istok-zapad, tako da je cijela dua stranica graevine izloena Suncu koje dolazi s juga (ili sjevera ako se nalazimo u junoj Zemljinoj polutki). [3]Velike staklene povrine na osunanoj straniAko elimo maksimalno iskoristiti potencijal Sunca moramo mu omoguiti da u maksimalnoj koliini prodre u unutranjost graevine. To se postie na taj nain da se veina prozora i staklenih povrina postavi na junoj strani. No staklene povrine ne smiju biti niti prevelike, jer se tijekom noi i oblanih dana toplina akumulirana unutar kue gubi upravo kroz prozore. Da bi se smanjio gubitak topline kroz staklene povrine koriste se izostakla ili termostakla. U nekim sluajevima ak se koriste pomini zatvarai kojima se nou prekrivaju stakla da bi se smanjio gubitak topline. Sa istone, zapadne i sjeverne strane mogu se postaviti manji prozori koji slue iskljuivo da osiguraju dnevnu svjetlost.Streha koja sprjeava da ljeti svjetlost prodire u unutranjost kueVelike staklene povrine mogu u toplijem dijelu godine prouzrokovati pregrijavanje prostora. Da bi to sprijeili iskoristit emo injenicu da je putanja zimskog Sunca vrlo niska, a putanja ljetnog Sunca visoka. Duina strehe mora biti tono proraunata tako da u periodu kada korisnicima vie nije potrebno zagrijavanje streha, blokira priodiranje Sunca kroz prozore.Dovoljna koliina toplinske maseU pasivnoj sunevoj graevini za vrijeme zimskog sunanog dana dovoljno je toplo da ne treba paliti dodatno grijanje. Meutim, kada ne bi bilo akumulacije topline, im Sunce zae, zrak bi se ohladio i u prostoriji bi postalo hladno. Zato je prikupljenu toplinu potrebno akumulirati. Toplina se akumulira pomou toplinske mase. U tu svrhu se grade pregradni zidovi ili podovi od materijala sa visokim toplinskim kapacitetom. To su najee betonski, kameni ili cigleni (puna opeka) elementi, a nerijetko se koriste i vodeni zidovi, zbog visokog toplinskog kapaciteta vode. Na taj nain i tijekom noi i za vrijeme oblanih dana toplinska masa isijava toplinu prikupljenu za vrijeme sunanih dana. Toplinska masa je vana i po ljeti jer upija toplinu iz prostora, inei ga tako hladnijim. Vano je po noi dozvoliti hladnom zraku da ohladi toplinsku masu i ponese sa sobom toplinu akumuliranu danju.Toplinska izolacijaPodrobniji lanak o temi: Toplinska izolacijaDa bi se usporio proces hlaenja prostora u pasivnim sunevim graevinama se koriste obilne koliine toplinske izolacije, ponekad ak i trostruko vie nego u klasinoj arhitekturi.Obina, niskoenergetska i pasivna kuaGradnja kue za svakog je pojedinca velik izazov, ali i velika investicija. Prije samog poetka gradnje kue treba odluiti o puno stvari: koliko velika e biti kua, koliko i kakvih e imati prostorija, od kakvih e materijala biti izgraena, kakvi e biti prozori, kakav krov, kakvo grijanje, hlaenje, izolacija i fasada, a u posljednje vrijeme i kakvog e kua biti energetskog standarda obina, niskoenergetska ili pasivna. [4]Nazivi niskoenergetska kua i pasivna kua ne oznaavaju direktno nain same gradnje kue, ve prvenstveno oznaavaju potronju energije za grijanje. Ovakve se kue danas grade kako bi se utedjelo na energiji za grijanje i hlaenje, te preko toga i smanjilo zagaenje okolia tj. smanjilo isputanje ugljikovog dioksida u prirodni okoli. Osim utede i ouvanja okolia takvim se nainom gradnje ujedno i poveava ugodnost ivljenja.Treba naglasiti da se do naziva niskoenergetska ili pasivna kua ne moe doi samo podebljanjem izolacije i zamjenom stolarije. Kod takvih se kua mora posvetiti puno panje prvom koraku - projektiranju koje kod takvih kua obavezno mora biti multidisciplinarno, to znai sudjelovanje strunjaka iz vie polja, od arhitekta, strojara, elektriara do graevinara. [5]Obina kuaDanas bi se u Hrvatskoj trebale graditi kue sa prosjeno 80 do 100 kWh/m2god. potrebe energije za grijanje. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da e takva kua na grijanje troiti otprilike 9 lit/m2god. lo ulja, 9 m3/m2god. prirodnog plina ili 18 kg/m2god. drvenih peleta.Niskoenergetska kuaNiskoenergetska kua je kua koja troi maksimalno 30 kWh/m2god. energije za grijanje. Takve se kue zovu i trolitarske kue. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da e takva kua na grijanje troiti otprilike 3 lit/m2god. lo ulja, 3 m3/m2god. prirodnog plina ili 6 kg/m2god. drvenih peleta. Smanjenje toplinskih gubitaka niskoenergetske kue ostvaruje se na slijedee naine: orijentacija kue na jug odvajanje toplinskih zona kue (dnevna soba prema jugu, ostave na sjever) kompaktna gradnja vrlo dobra toplinska izolacija cijelog oploja kue prozori sa 3-slojnim staklom niskotemperaturni sustav grijanja kontrolirana ventilacija prostorija sa rekuperacijomKako bi poveali dobitke energije preporua se: aktivno koritenje suneve energije pomou sunevih toplovodnih kolektora (topla voda) i fotonaponskih kolektora (elektrina struja) i pasivno koritenje suneve energije preko velikih staklenih ploha okrenutih na jug.Pasivna kuaPodrobniji lanak o temi: Pasivna kuaPasivna kua je kua koja troi maksimalno 15 kWh/m2 god. energije za grijanje. Takve se kue zovu i jednolitarske kue. Prema jednostavnom izraunu proizlazi da bi takva kua na grijanje troila otprilike 1,5 lit/m2god. lo ulja, 1,5 m3/mm2 god. prirodnog plina ili 3 kg/mm2 god. drvenih peleta. Ovdje je bitno za naglasiti da pasivne kue nemaju vie potrebe za konvencionalnim sustavom grijanja, nego potrebu za toplinom namiruju preko sloenog sustava ventilacije sa rekuperacijom i dizalicom topline. Osnovne razlike izmeu niskoenergetske i pasivne kue su: [6] vrlo debela toplinska izolacija oploja kue kontrolirana ventilacija sa rekuperacijom i mogunou dogrijavanja prozori sa 3-slojnim staklom punjenim plinom nepostojanje konvencionalnog sustava grijanja zbog vrlo niskih toplinskih gubitakaDodatni dijelovi pasivne suneve arhitektureTrombeov zidPodrobniji lanak o temi: Trombeov zidU mjestu Odeju u Pirinejima (Francuska) Flix Trombe je 1965. sagradio kuu s tamnim zidom na junoj strani, koji je po njemu dobio naziv Trombeov zid. Pomou ovog zida Trombe je pokazao mogunost djelotvorne pasivne toplinske pretvorbe Sunevog zraenja. Trombov zid je okrenut prema Suncu i zamiljen kao pasivni sunev kolektor. Zid je istovremeno sluio za apsorbiranje topline, za akumulaciju topline i kao tijelo za zagrijavanje unutranjih prostorija.Sunev dimnjakPodrobniji lanak o temi: Sunev dimnjakSunev dimnjak je jednostavni pasivni sunev sustav ventilacije koji je poznat jo od antike, a u sutini se sastoji od upljeg spremnika koji povezuje unutranji i vanjski dio graevine. Sile koje pokreu i utjeu na prirodnu ventilaciju prostora su energija vjetra, odnosno efekt dimnjaka. Pod energijom vjetra smatra se strujanje zraka kroz ventilacijske kanale uzrokovano vjetrom kao rezultat pretvorbe dinamikog tlaka zraka u statiki. S porastom temperature zraka dolazi i do smanjenja njegove gustoe (ime on postaje laki) zbog ega dolazi do njegova strujanja prema gore. Efekt dimnjaka je upravo pojava u ijoj je sri ova pojava. Da bi dolo do njegove pojave mora postojati temperaturna razlika izmeu unutranjeg prostora i okolia. Ovaj vrlo jednostavan i jeftin nain ventilacije u svojoj se najjednostavnijoj varijanti sastoji od dimnjaka obojanog u crno.VjetrohvatPodrobniji lanak o temi: VjetrohvatVjetrohvat je konstrukcija u obliku dimnjaka koja je smjetena iznad objekta, a ima dva funkcionalna otvora koji slue dovlaenju i odvlaenju zraka. Otvori vjetrohvata smjeteni su najee na svim fasadama tornja zbog efikasnijeg dovlaenja svjeeg zraka. Ulazni zrak dolazi i iz kanatskog tunela, koji prolazi do prostorije kroz vertikalno okno i pritom stvara niski tlak (Bernoullijev efekt), te izvlai hladni zrak iz kanata u prostoriju gdje se mijea za svjeim zrakom koji dolazi iz vjetrohvata. U suhim pustinjskim podrujima ovaj sustav moe smanjiti temperaturu zraka i preko 15C, a jedan kanat moe sluiti za hlaenje vie vjetrohvata. Ipak, mijeani zrak je i dalje relativno suh, ali ugodan za boravak. Sustavi hlaenja pomoi kanata i vjetrotornja rabe se u pustinjskim podrujima preko 1000 godina.Zeleni krovPodrobniji lanak o temi: Zeleni krovZeleni krov je odlian nain da se izbjegne koritenje skupog crijepa. Ako je dobro napravljen, toplinska su izolacija s vanjske strane kue, a i lijepi su, jer na njima moe biti travnjak, cvjetnjak ili povrtnjak. Orijentacijom kue s obzirom na strane svijeta omoguava se da Sunce maksimalno prodire u unutranji prostor i udara u neku termalnu masu, podove i zidove, koji akumuliraju toplinu. Zeleni krov zimi spreava gubitak topline, a ljeti osvjeava stambeni prostor.Zeleni krov moe posluiti i kao terasa, jer njegov nagib treba biti minimalan, toliki da voda moe otjecati. Dovoljna je kosina od svega 0,5%. Inae, nagib zelenih krovova ne bi smio biti vei od 40 zbog erozije i ouvanja kompaktnosti zelene mase. No, postoje tehnologije gradnje i na veim kosinama, ali one i kotaju. Ovisno o statici objekta, treba paziti i na teinu zelenog krova. Postoje oni gdje je sloj zemlje debeo ak pola metra, do onih s vrlo tankim slojem zemlje. A moe se staviti i ljunak ili bale slame iz kojih s vremenom krene vegetacija, prvo gljive, a potom itarice iz zaostalih sjemenki u balama. Bale s vremenom strunu, pa ostane organski materijal pogodan kao izolator. Slama se uglavnom koristi za krovita na gospodarskim objektima.Zemljana kuaPodrobniji lanak o temi: Zemljana kuaZemljana kua je posebna vrsta kua, koja je sagraena u ekoloko arhitektonskom stilu, koji stanarima omoguuje ne da ive pod zemljom nego sa zemljom. U usporedbi s tradicionalnim kuama, zemljane kue savreno se uklapaju u svoju okolinu, a mogu se lako graditi i na brdovitom terenu. Zemljana kua ne mora nuno biti izgraena pod zemljom. Moe je se postaviti i na prirodno uzgojene terene koji joj omoguuju da se oko nje obavije zemlja. Zemljana kua je prilagodljiva konstrukcija koja u potpunosti moe biti izgraena u skladu sa eljama svog budueg vlasnika i ispunjava sve uvjete za posebno stanovanje. U prolosti nisu imale prozore, no moderne ih imaju, na (ili u) krovu, to znai da u njih prodire vie prirodne svjetlosti nego u standardno graenim (nadzemnim) kuama.