Praktikum - elektronika

PRAKTIKUM ZA LABORATORIJSKE VJEŽBE IZ ELEKTRONIKE

II RAZREDZanimanje: Tehničar računarstva

MODUL 3

(1 čas nedeljno, 36 sedmica)

PREDMETNI PROFESOR:Biljana Vidaković,dipl.ing.el.tehnike

UPUTSTVA ZA IZVOĐENJE LABORATORIJSKIH VJEŽBI

Laboratorijske vježbe se izvode u dvije grupe. Prvu grupu čini prva, a drugu grupu druga polovina odjeljenja. Realizacija vježbi je u kabinetu za elektroniku.

Prije dolaska na vježbe, učenik treba da ponovi teorijsko znanje stečeno na časovima teorijske nastave, koje je potrebno za realizaciju odgovarajuće vježbe. U kabinetu se vježba praktično realizuje ili simulira na računaru a kod kuće se radi elaborat tj. izvještaj. Učenik je dužan, dolaskom na narednu vježbu, donijeti sa sobom izvještaj prethodne vježbe i predati ga profesoru.

Za simulaciju vježbi na računaru koristiće se program Multisim-Electronics Workbench.

Uvodna vježba: OSNOVNI ELEMENTI I MJERENJA

1. UvodNa laboratorijskim vježbama koristiće se program Multisim-Electronics Workbench. Nulta vježba će biti izvedena kao pokazna s ciljem upoznavanja s programom, pravljenja jednostavnijih strujnih kola, te obavljanja osnovnih mjerenja. Pored toga biće korišten matador-eksperimentalna pločica, pasivne i aktivne komponente i potrebni instrumenti i pribor za realizaciju date šeme.

2. Izbor komponenata i mjernih instrumenataPrvi korak u izradi strujnih kola je smještaj komponenti na radnu površinu. Svakoj komponenti moguće je izabrati vrijednosti i mjernu jedinicu, te labelirati komponentu. Najčešće korištene komponente su:

Komponenta Simbol Labela (primjer)

Vrijednost (primjer)

Uzemljenje nema nema

Istosmjerni naponskiizvor V1 12 V

Istosmjerni strujniizvor I2 1 A

Otpor R11,6 kΩ

ZavojnicaL1

1 mH

KondenzatorC1

1 μF

Izmjenični naponskiizvor

V2 120 V, 60 Hz, spočetnim faznim

TranzistorQ1

Tip: BC 107

Praktikum iz elektronike Biljana Vidaković 2

Za mjerenje električnih veličina (struje, napona, otpora, kapaciteta itd), snimanje električnih pojava i mjerenja električnih osobina materijala, koristi se vrlo opsežan instrumentarij: voltmetri, ampermetri, osciloskopi, univerzalni instrumenti (multimetri), razni generatori funkcija i mnogi drugi.

3. Spajanje komponentiSvaka komponenta na svom kraju ima jednu ili više tačaka (čvorova) koji služe za spajanje s drugom komponentom. Da bi spojili dvije komponente, potrebno je spojiti tačke na njihovim krajevima. Program tada sam vuče provodnike između komponenti. Brisanje pogrešno umetnutih komponenti se vrši na način da se mišem klikne na komponentu koja se želi izbrisati, i zatim se stisne tipka DELETE.

Instrument Namjena

Multimetar Možemo ga koristiti za mjerenje, napona, struje (istosmjeno i naizmjenično) te otpora

Osciloskop Može raditi kao jednokanalni, dvokanalni i četverokanalni. Pojedine prikazane veličine mogu biti obojene bojom spoja (žice) na koji je priključen pojedini ulaz osciloskopa

AmpermetarRadi kao mjerni instrument (indikator). Može raditi kao istosmjerni ili naizmjenični indikator.

VoltmetarRadi kao mjerni instrument (indikator). Može raditi kao istosmjerni ili naizmjenični indikator.

Matador – elsperimentalna pločica pomoću koje se realizuje šema umetanjem elemenata-bez lemljenja


Potenciometar Otpornik Elektrolitski kondenzator

Dvokanalni osciloskop

Generator funkcija

Jednosmjerni izvor


4. Izrada jednostavnog strujnog kola s istosmjernim izvoromSastaviti sljedeće strujno kolo , te izmjeriti sve napone i struje. Za mjerenje koristiti univerzalni instrument.

5. Izrada jednostavnog strujnog kola s naizmjeničnim izvoromSastaviti sledeće strujno kolo , te osciloskopom izmjeriti napone prema slici: kanalom A osciloskopa mjeriti napon izvora, a kanalom B mjeriti napon na kondenzatoru. Skicirati dobijene rezultate.


JU TŠC ZVORNIK

Vježba 1. SNIMANJE KARAKTERISTIKE DIODE

Razred: Učenik: Datum: Ocjena:

1. PRIBOR: - Matador- Jednosmjerni izvor napona- Dioda- Otpornici 1kΩ i 10 kΩ- Digitalni multimetar- Potenciometar

2. ZADATAK:1. Spojiti elemente prema slici br.1. za snimanje karakteristike diode u direktnoj

polarizaciji.2. Mijenjati vrijednost napona na diodi prema tabeli I i očitavati vrijednost struje

kroz diodu na ampermetru. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu I.3. Spojiti elemente prema slici br.2. za snimanje karakteristike diode u inverznoj

polarizaciji.4. Mijenjati vrijednosti napona na diodi prema tabeli II i očitavati vrijednost struje

kroz diodu. Rezultate mjerenja unositi u tabelu II.5. Rezultate mjerenja iz tabela I i II nacrtati na milimetarskom papiru uzimajući

razmjeru 1 mA = 1 cm po vertikali i 0,1 V = 1 cm po horizontali.

3. ŠEMA SPOJA:

Slika br.1. Direktna polarizacija diode


Slika br.2. Inverzna polarizacija diode

4. REZULTATI MJERENJA:

Tabela I

UD (V) 0 0,2 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75

ID (mA)

Tabela II

UD (V) 100 120 120,10 120,12 120,15 120,18 120,20 120,25 120,28

ID (μA)

5. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba 2. STABILIZATOR NAPONA SA CENER DIODOM


1. PRIBOR:1. Matador2. Potenciometar3. Dva otpornika 330 Ω i 1kΩ4. Cener dioda BZ 7,5 (1N4733 za EWB )5. Tri digitalna multimetra6. Jednosmjerni izvor napona

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru ali tako da Cener dioda ostane

isključena.2. Mijenjati napon na ulazu stabilizatora prema tabeli I i mjeriti napone i struje za

svaki navedeni ulazni napon. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu I.3. Povezati elemente prema šemi na matadoru sa priključenom Cener diodom.4. Mijenjati napon na ulazu stabilizatora prema tabeli II i mjeriti napone i struje za

svaki navedeni ulazni napon. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu II.5. Nacrtati na milimetarskom papiru zavisnost izlaznog napona, struje kroz Cener

diodu i potrošač od ulaznog napona za obe tabele. Za razmjeru po horizontali uzeti 1cm=1V, a po vertikali 1cm=1V i 1cm=2mA.

3. ŠEMA SPOJA:

Napomena: Kod izrade vježbe u EWB programu vježbu spojiti bez potenciometra.



Tabela I

U1 (V) 1 3 5 7 9 11 13 15

U2 (V)

Iz (mA)

Ip (mA)

Tabela II

U1 (V) 1 3 5 7 9 11 13 15

U2 (V)

Iz (mA)

Ip (mA)

5. ZAKLJUČAK:

TRANZISTORI


JU TŠC ZVORNIK

Vježba 3. ODREĐIVANJE TIPA, ELEKTRODA I ISPRAVNOSTI TRANZISTORA


1) Teoretska obrada:a. Koje vrste tranzistora poznaješ? Napiši osnovno o svakom.b. Objasni rad bipolarnog tranzistora.c. Nacrtaj NPN i PNP tranzistor predstavljen ekvivalentnom šemom pomoću dioda i

reci koje su vrijednosti otpora između pojedinih elektroda. (Prostor za odgovore, objašnjenja i crteže)

2) Postupak izvođenja vježbeIspravnost nekog tranzistora može se najbrže i najjednostavnije odrediti ommetrom. Pri tom treba paziti na veličinu napona baterije u ommetru i na maksimalnu struju koja može teći u njegovom vanjskom kolu. Ta struja za tranzistore koji nisu predviđeni za pojačanje snage nebi smjela biti veća od 1 (mA) jer bi se tranzistor mogao oštetiti.Tranzistor se kontroliše tako da se izmjere otpori kolektor-baza, emitor-baza.Mjerenje se zasniva na činjenici da se za ovu svrhu tranzistor može smatrati kao da je sastavljen od dviju u seriju suprotno spojenih dioda. U propusnom smjeru taj otpor iznosi do nekoliko stotina oma , a u nepropusnom smijeru oko 100 i više kilooma.Ako je otpor u nepropusnom smijeru manji od navedenih vrijednosti ili pak, ommetar pokaže prekid, to znači da je tranzistor defektan. Vrijednosti otpora pri ispitivanju ispravnosti tranzistora prikazane su na sledećoj slici.

+ Veliki otpor -

- mali otpor ++ Veliki otpor -

- mali otpor + - Veliki otpor +

- Veliki otpor +

Približne vrijednosti otpora koje mora pokazivati ommetar pri ispitivanju PNP tranzistora

+ Mali otpor - - Veliki otpor + + Veliki otpor -


- Veliki otpor +

+ Mali otpor - - Veliki otpor +

Približne vrijednosti otpora koje mora pokazivati ommetar pri ispitivanju NPN tranzistora.

Ako ne znamo raspored pojedinih priključaka tranzistora, potrebno je najprije saommetrom pronaći koja je elektroda baza (baza je vodljiva prema ostalim elektrodama u jednom smjeru, a u drugom je nevodljiva). Zatim ispitamo da li je tranzistor NPN ili PNP tipa. Za ovo određivanje, pomoći ćemo se šemom tranzistora sa ekvivalentnim diodama. Vodovi (žice) kojima priključujemo tranzistor na ommetar, nazivamo pipalice. Ako je crna žica instrumenta priključena na oznaku mase crvena na oznaku na instrumentu i ako je instrument preklopkom preklopljen na omsko područje, tada su pipalice pod naponom (napona baterije unutar instrumenta), i to tako da je crna plus pol izvora, a crvena minus pol izvora.Ispitivanje i određivanje elektroda tranzistora:

PNP tip tranzistora (ommetar na mjerno područje x 100 oma)Kada smo pronašli bazu tranzistora, ommetar priključimo između nepoznatih elektroda, a između baze i negativnog priključka ommetra (crvena žica), priključimo otpornik od približno 45 KΩ. Ako ommetar pokaže vrijednost od 1 -3 (kΩ). Znači da je plus pol ommetra (crna žica) priključena na emitor, a minus (crvena žica) na kolektor.

NPN tip tranzistora (ommetar na mjerno područje x 100 oma)Kad smo pronašli bazu tranzistora, ommetar priključimo između nepoznatih elektroda, a između baze i pozitivnog priključka (crna žica) ommetra priključimo otpornik od približno 45 (kΩ). Ako ommetar pokaže vrijednost od 1 - 3 (kΩ), znači da je minus polommetra (crvena žica) priključen na emitor, a plus pol (crna žica) na kolektor.Ukoliko pokazane vrijednosti prelaze preko gornjih granica vrijednosti otpora, priključke valja zamijeniti i mjerenje ponoviti.

3) Rezultati mjerenja i komentar.(Nacrtaj izgled pločice sa vježbe i u tom crtežu označi ispravan/neispravan, tip tranzistora i označi elektrode).


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.4SNIMANJE ULAZNIH KARAKTERISTIKA BIPOLARNIH TRANZISTORA


1. PRIBOR:1. Matador2. Dva jednosmjerna izvora napona 10V3. Tri digitalna multimetra4. Dva otpornika 10 kΩ i 500 Ω5. Bipolarni transistor BC 107B6. Dva potenciometra

2. ZADATAK: 1. Povezati elemente prema slici br.1.2. Mijenjati vrijednosti napona prema tabeli I tako da se prvo postavi vrijednost

napona UCE = 2 V a zatim mijenjati UBE i očitavati baznu struju IB. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu I. Ponoviti mjerenje za UCE = 10 V i rezultate mjerenja unijeti u tabelu II.

3. Nactati na milimetarskom papiru ulaznu karakteristiku bipolarnog tranzistora BC 107B prema rezultatima iz tabela I i II. Uzeti razmjeru 0,1 V = 1 cm po horizontal i 1μA = 1 cm po vertikali.

3. ŠEMA SPOJA:

Napomena: U EWB realizaciji šemu spojiti bez korištenja potenciometara P1 i P2.



Tabela I

UCE = 2 (V)

UBE (V) 0 0,4 0,45 0,5 0,53 0,56 0,6 0,63 0,66 0,7

IB (μA)

Tabela II

UCE = 10 (V)

UBE (V) 0 0,4 0,45 0,5 0,53 0,56 0,6 0,63 0,66 0,7

IB (μA)

5. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.5SNIMANJE IZLAZNIH KARAKTERISTIKA BIPOLARNIH TRANZISTORA



2. ZADATAK: 1. Povezati elemente prema slici br.1.2. Mijenjati vrijednosti napona prema tabeli I tako da se prvo postavi vrijednost bazne

struje na prvu vrijednost iz tabele i zatim mijenjati napon UCE i očitavati kolektorsku struju IC. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu I. Ponoviti mjerenje za ostale vrijednosti bazne struje prema tabeli. Rezultate mjerenja unijeti u tabelu.

3. Nactati na milimetarskom papiru familiju izlaznih karakteristika bipolarnog tranzistora BC 107B prema rezultatima iz tabele. Uzeti razmjeru 1 V = 1 cm po horizontali i 1mA = 1 cm po vertikali.

3. ŠEMA SPOJA:


Napomena: Šema za izvođenje vježbe na matadoru


Izlazne karaktetristike tranzistora BC 107, u spoju zajedničkog emitora:

Uce (V) 0 0,2 0,4 0,6 0,8 1 1,5 2 4 6 8

Ib1=10 μA Ic1 (mA)

Ib2=20 μA Ic2 (mA)

Ib3=30 μA Ic3 (mA)

Ib4=60 μA Ic4 (mA)

5. ZAKLJUČAK:


IC (mA)

30 _

25 _

20 _

15 _

10 _

5 _

UCE (V)

I I I I I I I I I I

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.6SNIMANJE PRENOSNIH KARAKTERISTIKE BIPOLARNIH TRANZISTORA



2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Snimiti zavisnost kolektorske struje od struje baze uz konstantan napon između

kolektora i emitora prema tabeli I.3. Prema tabeli I nacrtati na milimetarskom papiru direktno-prenosne karakteristike

uzimajući razmjeru po horizontali 1 cm = 5 μA i 1 cm = 1 mA po vertikali.4. Snimiti zavisnost kolektorske struje od napona između baze i emitora uz

konstantan napon između kolektora i emitora prema tabeli II.5. Prema tabeli II nacrtati na milimetarskom papiru povratno-prenosne karakteristike

uzimajući razmjeru po horizontali 1cm=0,1V, a po vertikali 1cm=1 mA.

3. ŠEMA SPOJA:


Napomena: Šema za izvođenje vježbe na matadoru.


Tabela I

Ib (μA) 0 5 10 15 20 25 30

Uce = 2 V Ic (mA)

Uce = 10 V Ic (mA)

Tabela II

Ube (V) 0 0,4 0,5 0,55 0,6 0,65 0,7 0,75

Uce = 2 V Ic (mA)

Uce = 10 V Ic (mA)

5. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.7STATIČKE KARAKTERISTIKE FET-a


1. PRIBOR:1. Matador2. Dva jednosmjerna izvora napona 10 V3. Dva digitalna multimetra4. Otpornici 10 kΩ , 1 kΩ i 500 Ω5. Unipolarni transistor BF 245B6. Dva potenciometra

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Snimiti izlazne karakteristike FET-a mijenjajući napon između drejna i sorsa prema

tabeli I održavajući napon između gejta i sorsa konstantnim, prema naknadno datim vrijednostima.

3. Na milimetarskom papiru nacrtati izlazne karakteristike uzimajući razmjeru 1 cm = 1 mA i 1 cm = 1 V.

4. Snimiti prenosne karakteristike prema tabeli II.5. Na milimetarskom papiru nacrtati prenosne karakteristike uzimajući razmjeru 1 cm

= 1 mA i 2 cm = 1 V.6. Iz prenosnih karakteristika odrediti strminu FET-a na sredini karakteristike za

napon između drejna i sorsa 15 V (uzeti ∆UGS = 1 V), gm = _________.

3. ŠEMA SPOJA:




Tabela I

UDS (V) 0 0,5 1 1,5 2 3 4 6 8 10

UGS = 0 V ID (mA)

UGS = - 0,5 V ID (mA)

UGS = - 1 V ID (mA)

Tabela II

UGS (V) 0 - 0,5 - 1 - 1,5 - 2 - 3 - 4Prekidni napon

UDS = 2 V ID (mA)

UDS = 15 V ID (mA)

5. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.8JEDNOSTRANI ISPRAVLJAČ


1. PRIBOR:1. Matador2. Generator funkcija3. Osciloskop4. Otpornik od 1 kΩ5. Dioda6. Multimetar7. Transformator.

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Izmjeriti instrumentom napone na ulazu i izlazu Uul = _______ i Uizl = ________.3. Pomoću osciloskopa prikazati izgled ulaznog napona Uul i izlaznog napona Uizl.

Dobijene signale nacrtati na milimetarskom papiru.4. Priključiti elektrolitski kondenzator paralelno potrošaču i snimiti izgled izlaznog

signala.Nacrtati na milimetarskom papiru.

3. ŠEMA SPOJA:

4. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.9DVOSTRANI ISPRAVLJAČ


1. PRIBOR:1. Matador2. Generator funkcija3. Osciloskop4. Otpornik od 1 kΩ5. Dvije diode6. Multimetar7. Transformator sa srednjom tačkom.

2. ZADATAK:5. Povezati elemente prema šemi na matadoru.6. Namjestiti mjerni instrument na 200 V naizmjenično i izmjeriti napon U12 (između

tačaka 1 i 2), U10 i U20 (naponi između pripadajućih tačaka). Rezultate unijeti u tabelu.

7. Namjestiti instrument na 200 V istosmjerno i izmjeriti napon U izl,a rezultat takođe unijeti u tabelu.

8. Pomoću osciloskopa prikazati izgled ulaznog napona U12, U10, U20 te izlaznog napona Uizl. Dobijene signale nacrtati na milimetarski papir.

3. ŠEMA SPOJA:

4. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.10GRECOV ISPRAVLJAČ


1. PRIBOR:1. Matador2. Generator funkcija3. Osciloskop4. Otpornik od 1 kΩ5. Četiri diode6. Multimetar7. Transformator.

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Izmjeri napon na sekundaru transformatora Uef (to je ulazni napon na pločici

spoja – namjesti mjerni instrument na naizmjenični napon), te izlazni, ispravljeninapon Uizl (namjesti mjerni instrument na istosmjerni napon). Izmjerene vrijednosti unesi u tabelu.

3. Uz pomoć osciloskopa prikaži na ekranu izgled ulaznog i izlaznog napona. Dobijene signale precrtaj sa osciloskopa na milimetarski papir.

Uef (Uul) Uizl

3. ŠEMA SPOJA:

4. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.11POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKIM EMITOROM


1.PRIBOR:1. Matador2. Generator funkcija3. Jednosmjerni izvor napona 10 V4. Digitalni multimetar5. Otpornici 3 kΩ, 75 kΩ , 27 kΩ , 1 kΩ i i 2 od 2 kΩ6. Bipolarni transistor BC 107B7. Elektrolitski kondenzatori 10 μF i 2 od 100 μF8. Dvokanalni osciloskop

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Podesiti da naizmjenični napon učestanosti 1 kHz na izlazu generatora (Ug) bude

10 mV. Dovesti napone sa ulaza i izlaza pojačavača na dvokanalni osciloskop in a milimetarskom papiru nacrtati njihov oblik jedan ispod drugog tako da se vidi njihov oblik i fazni pomjeraj.

3. Mijenjati učestanost na ulazu pojačavača prema tabeli I. Izmjeriti izlazni naizmjenični napon i izračunati pojačanje pojačavača. Rezultate unijeti u tabelu I.

4. Nacrtati na milimetarskom papiru zavisnost pojačanja od učestanosti. Na horizontalnoj osi crtati učestanost u logaritamskoj razmjeri: prvu vrijednost – 10 Hz postaviti u koordinatni početak; za ostale izračunati logaritam i uzeti razmjeru 4 cm = 1 (na primjer log 50 je 1,7; u tački gdje je rastojanje od koordinatnog početka 0,7 treba označiti učestanost 50 Hz; 20 Hz na rastojanju 0,3; 100 Hz na rastojanju 1 itd.).Na dijagramu obilježiti propusni opseg pojačavača i posebno naznačiti granične učestanosti.

5. Izmjeriti naizmjenični napon na učestanosti od 1 kHz na oba kraja otpornika Rg, Ug = ________ i U1 = __________ i njihovu razliku podijeliti sa njegovom otpornošću i tako izračunati struju koja ulazi u pojačavač. I1 = ______/_____= _____. Podijeliti ulazni napon sa ulaznom strujom i tako izračunati ulaznu otpornost pojačavača: Rul = ______/______ = _______.

6. Na f = 1 kHz priključiti potrošač i za Ug = 10 mV ponovo izmjeriti izlazni napon: Up = __________. Izračunati izlaznu otpornost pojačavača prema formuli:


3. ŠEMA SPOJA:


Tabela I (Ug = 10 mV)

f(Hz)20 Hz

50 Hz

100 Hz

300 Hz

500 Hz

1 kHz

10 kHz

100 kHz

150 kHz

200 kHz

U2 (V)

5. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.12POJAČAVAČ SA ZAJEDNIČKIM KOLEKTOROM


1. PRIBOR:1. Matador2. Generator funkcija3. Jednosmjerni izvor napona 10 V4. Digitalni multimetar5. Otpornici 3 kΩ, 2 od 30 kΩ , 10 kΩ , 1 kΩ i 100 Ω6. Bipolarni transistor BC 107B7. Elektrolitski kondenzatori 10 μF i 500 μF8. Dvokanalni osciloskop

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru i kratko spojiti otpornika R1.2. Izmjeriti jednosmjerni napon između emitora i mase UE = __________ i između

baze i mase UB = _________.3. Dovesti na ulaz pojačavača naizmjenični napon U1 = 100 mV, 1 kHz. Izmjeriti

elektronskim voltmetrom izlazni napon U2 = ___________ bez priključenog potrošača i izračunati naponsko pojačanje Au = U2 / U1 = ____________.

4. Skinuti kratak spoj sa otpornika R1 i izmjeriti naizmjenične napone Ug = _______, U1 = ________ i Ub = ________. Razlika napona Ug – U1 podijeljena sa Rg daje ulaznu struju pojačavača I1 = (ug – U1)/Rg = ________. Kada se ulazni napon U1

podijeli sa ulaznom strujom, dobije se ulazna otpornost pojačavača: Rul = ___________. Razlika napona U1 – Ub podijeljena sa otpornošću R1 daje ulaznu otpornost pojačavača bez uticaja otpornika Rb1 i Rb2, Iul = (U1 – Ub)/ R1 = ___________=__________; R,

ul = Ub/Iul = _____ / ____ = _____.5. Ponovo staviti kratak spoj na otpornik R1 i izmjeriti izlazni napon bez priključenog

potrošača U20 = ________. Priključiti potrošač i ponovo izmjeriti izlazni napon: Up = ________. Izračunati izlaznu otpornost pojačavača prema formuli:


3. ŠEMA SPOJA:

4. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.13POJAČAVAČ SA FET-om


1. PRIBOR:1. Matador2. Jednosmjerni izvor napona 15 V3. Generator funkcija4. Dva digitalna multimetra5. Otpornici 1 MΩ, 3 kΩ, 500 Ω i dva od 1 kΩ6. Unipolarni transistor BF 245B7. Elektrolitski kondenzatori 100 nF, 10 µF i 100μF

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru (otpornik od 3 kΩ služi za zaštitu od

pogrešnog uključivanja).2. Dovesti na ulaz pojačavača naizmjenični napon 100 mV, 1 kHz iz generatora

funkcija. Izmjeriti izlazni napon i izračunati naponsko pojačanje pojačavača: U2 = ________, Au = U2 / U1 = _________.

3. Priključiti potrošač i ponovo izmjeriti naizmjenični izlazni napon. Izračunati izlaznu otpornost pojačavača prema formuli:

3. ŠEMA SPOJA:


4. ZAKLJUČAK:


JU TŠC ZVORNIK

Vježba br.14BIPOLARNI TRANZISTOR KAO PREKIDAČ


1. PRIBOR:1. Matador2. Dva jednosmjerna izvora napona 10 V3. Dva digitalna multimetra4. 2 otpornika od 1 kΩ5. Bipolarni transistor BC 107B6. Dva potenciomera

2. ZADATAK:1. Povezati elemente prema šemi na matadoru.2. Snimiti prenosnu karakteristiku tranzistorskog prekidača. Mijenjati ulazni napon i

mjeriti izlazni prema tabeli I. Nacrtati zavisnost izlaznog napona od ulaznog, uzimajući razmjeru 1cm = 1V.

Tabela I

U1(V) 0 0,5 0,6 0,7 0,8 1 2 3 4 5 10

U2(V)

3. Snimiti karakteristiku zasićenja tranzistora prema slici 1 i podacima iz tabele II. Mijenjati struju kolektora pomoću napona napajanja,a pomoću ugrađenog potenciometra stalno podešavati da struja baze bude 10 puta manja od kolektorske struje.

Tabela II IC = 10 IB

IC(mA) 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

UCEsat(V)

4. Nacrtati na milimetarskom papiru zavisnost napona zasićenja od kolektorske struje uzimajući razmjeru 10 cm = 0,1 V I 1 cm = 1 mA.

5. Dovesti iz generatora funkcija preko otpornika od 1 kΩ na bazu tranzistora četvrtasti napon 4 V od vrha do vrha, učestanosti 1 kHz. Prvi kanal osciloskopa priključiti na bazu, a drugi na kolektor tranzistora. Nacrtati na milimetarskom papiru njihove oblike jedan ispod drugog.


3. ŠEMA SPOJA:


4. ZAKLJUČAK:


Praktikum - elektronika

Documents

Transcript of Praktikum - elektronika