PR INI · s WHO-om termin „mentalni poremećajiˮ označava cijeli niz mentalnih poremećaja i...
Transcript of PR INI · s WHO-om termin „mentalni poremećajiˮ označava cijeli niz mentalnih poremećaja i...
RR\1112384HR.docx PE587.677v02-00
HR Ujedinjena u raznolikosti HR
Europski parlament 2014-2019
Dokument s plenarne sjednice
A8-0380/2016
12.12.2016
IZVJEŠĆE
o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i
kliničkim istraživanjima
(2016/2096(INI))
Odbor za prava žena i jednakost spolova
Izvjestiteljica: Beatriz Becerra Basterrechea
RR\1112384HR.docx 3/31 PE587.677v02-00
HR
SADRŽAJ
Stranica
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA ................................................ 4
OBRAZLOŽENJE ................................................................................................................... 22
MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ ..................................................................................... 25
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU .......................... 30
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM
ODBORU ................................................................................................................................. 31
PE587.677v02-00 4/31 RR\1112384HR.docx
HR
PRIJEDLOG REZOLUCIJE EUROPSKOG PARLAMENTA
o promicanju ravnopravnosti spolova u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim
istraživanjima
(2016/2096(INI))
The European Parliament,
– uzimajući u obzir Ugovor o funkcioniranju Europske unije, a posebno njegove članke
19. i 168., koji među ciljevima svih politika Unije navodi i jamčenje „visokog stupnja
zaštite zdravlja ljudi”,
– uzimajući u obzir Povelju Europske unije o temeljnim pravima, a posebno njezine
članke 21., 23. i 35.,
– uzimajući u obzir Uredbu (EU) br. 536/2014 Europskog parlamenta i Vijeća od
16. travnja 2014. o kliničkim ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi te o stavljanju
izvan snage Direktive 2001/20/EZ,
– uzimajući u obzir Direktivu 2001/20/EZ Europskog parlamenta i Vijeća od
4. travnja 2001. o usklađivanju zakonodavstava i drugih propisa država članica koji se
odnose na provedbu dobre kliničke prakse prilikom provođenja kliničkih ispitivanja
lijekova za humanu uporabu (Direktiva o kliničkim ispitivanjima),
– uzimajući u obzir komunikaciju Komisije od 3. ožujka 2010. naslovljenu „Europa 2020.
strategija za pametan, održiv i uključiv rast” (COM(2010)2020),
– uzimajući u obzir Zelenu knjigu Europske komisije „Poboljšanje mentalnog zdravlja
stanovništva: ususret strategiji za mentalno zdravlje za Europsku uniju”
(COM(2005)0484),
– uzimajući u obzir Kompas EU-a za djelovanje u pogledu mentalnog zdravlja i dobrobiti,
– uzimajući u obzir Sveobuhvatni akcijski plan Svjetske zdravstvene organizacije za
mentalno zdravlje za razdoblje 2013. – 2020.,
– uzimajući u obzir Globalnu strategiju Svjetske zdravstvene organizacije za zdravlje
žena, djece i adolescenata za razdoblje 2016. – 2030.,
– uzimajući u obzir Deklaraciju o mentalnom zdravlju za Europu iz 2005. koju su
potpisale Svjetska zdravstvena organizacija, Europska komisija i Vijeće Europe,
– uzimajući u obzir Europski akcijski plan za mentalno zdravlje 2013. – 2020. koji je
donijela Svjetska zdravstvena organizacija,
– uzimajući u obzir Europski pakt za mentalno zdravlje i dobrobit iz 2008.,
– uzimajući u obzir Zajedničku akciju za mentalno zdravlje i dobrobit (2013. – 2016.)
koju je pokrenula Komisija,
RR\1112384HR.docx 5/31 PE587.677v02-00
HR
– uzimajući u obzir Opću napomenu br.14 Odbora za gospodarska, socijalna i kulturna
prava o pravu na najviši mogući standard zdravlja (dokument UN-a E/C.12/2000/4 i
njegovu Opću napomenu br. 20 o nediskriminaciji u području gospodarskih, socijalnih i
kulturnih prava, dokument UN-a E/C.12/GC/2009),
– uzimajući u obzir preporuku CM/Rec(2010)5 Odbora ministara/ ministrica državama
članicama o mjerama za suzbijanje diskriminacije na osnovu seksualne orijentacije ili
rodnog identiteta,
– uzimajući u obzir članak 52. Poslovnika,
– uzimajući u obzir izvješće Odbora za prava žena i jednakost spolova i mišljenje Odbora
za razvoj (A8-0380/2016),
A. budući da je pravo na najviši mogući standard tjelesnog i mentalnog zdravlja temeljno
ljudsko pravo i uključuje obvezu nediskriminacije; budući da bi svi trebali imati pristup
zdravstvenoj zaštiti; budući da je pristup zaštiti mentalnog zdravlja iznimno važno
pitanje za poboljšanje kvalitete života građana Europe, jačanje socijalne uključenosti te
jamčenje gospodarskog i kulturnog razvoja u Uniji;
B. budući da se zbog trenutačnog stanja u svijetu, na koje su utjecali dugotrajna
ekonomska kriza i nagli porast nezaposlenosti, osobito među mladima i ženama, sve
češće javljaju problemi povezani s mentalnim zdravljem kao što su depresija, bipolarni
poremećaji, šizofrenija, anksioznost i demencija;
C. budući da Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) mentalno zdravlje definira kao
fizičku, mentalnu i socijalnu dobrobit, a ne samo kao odsustvo bolesti; budući da skladu
s WHO-om termin „mentalni poremećajiˮ označava cijeli niz mentalnih poremećaja i
poremećaja u ponašanju poput depresije, bipolarnog afektivnog poremećaja, šizofrenije,
anksioznih poremećaja, demencije i autizma; budući da WHO definira mentalno
zdravlje kao stanje emocionalne i psihološke dobrobiti u kojem je pojedinac u stanju
koristiti svoje kognitivne i emocionalne sposobnosti, funkcionirati u društvu, nositi se s
uobičajenim zahtjevima svakodnevnog života, uspostavljati zadovoljavajuće i zrele
odnose s drugima, konstruktivno doprinositi društvenim promjenama te prilagoditi se
vanjskim uvjetima i unutarnjim konfliktima;
D. budući da treba zauzeti holistički pristup mentalnom zdravlju i da se na njega treba
gledati s holističkog stajališta na način da se vodi računa o društvenim, gospodarskim i
okolišnim čimbenicima, zbog čega je potreban psihosocijalni pristup kojim se uzima u
obzir cijelo društvo da bi se postigla najviša moguća razina mentalne dobrobiti za sve
građane;
E. budući da holistička strategija za mentalno zdravlje i dobrobit mora uključivati
perspektivu životnog ciklusa, uzimajući u obzir različite čimbenike koji utječu na
pojedince različite dobi; budući da je potrebno uzeti u obzir posebnu ranjivost
djevojčica tinejdžerske dobi i starijih žena;
F. budući da su tjelesno i mentalno zdravlje povezani i da su oba ključna za opću dobrobit;
budući da je prepoznato da loše mentalno zdravlje može dovesti do kroničnih tjelesnih
bolesti i da su oni s kroničnim tjelesnim bolestima skloniji razviti probleme povezane s
PE587.677v02-00 6/31 RR\1112384HR.docx
HR
mentalnim zdravljem; budući da se usprkos poznatim vezama između tih dviju vrsta
zdravlja, istraživanjima povezanima s tjelesnim zdravljem često daje prednost nad
istraživanjima u području mentalnog zdravlja;
G. budući da na mentalno zdravlje žena i djevojčica štetno djeluje niz čimbenika,
uključujući prevladavajuće rodne stereotipe i diskriminaciju, objektifikaciju, rodno
uvjetovano nasilje i uznemiravanje, okružje na radnom mjestu, ravnotežu između
privatnog i poslovnog života, socioekonomske uvjete, izostanak ili lošu kvalitetu
obrazovanja o mentalnom zdravlju te ograničen pristup zaštiti mentalnog zdravlja;
H. budući da gotovo 9 od 10 ljudi koji boluju od problema s mentalnim zdravljem tvrdi da
su doživjeli stigmatizaciju i diskriminaciju, a više od 7 od 10 ljudi tvrdi da
stigmatizacija i diskriminacija smanjuju kvalitetu njihova života;
I. budući da je potrebno obratiti pozornost na geografske čimbenike mentalnog zdravlja i
dobrobiti te razlikama između urbanih i ruralnih okolina, među ostalim i u pogledu
demografije te pristupa skrbi i pružanju usluga;
J. budući da hormonalne promjene tijekom predmenopauze i u vrijeme nakon menopauze
mogu utjecati na emocionalno zdravlje žena i dovesti do problema s mentalnim
zdravljem, uključujući depresiju i anksioznost; budući da preosjetljivost na simptome
može omesti pravodobno otkrivanje i odgovarajuće liječenje;
K. budući da se određujući čimbenici mentalnog zdravlja i dobrobiti razlikuju između
muškaraca i žena te dobnih skupina; budući da su zbog čimbenika poput
neravnopravnosti spolova, razlika u prihodima žena i muškaraca te činjenice da su žene
više izložene siromaštvu i pretjeranom radu, socioekonomskoj diskriminaciji, rodno
uvjetovanom nasilju, pothranjenosti i gladi, žene dodatno izložene riziku od problema s
mentalnim zdravljem; budući da prema podacima WHO-a pri teškim mentalnim
poremećajima nema znatnih rodnih razlika, ali žene češće obolijevaju od depresije,
anksioznosti, stresa, somatizacijskog poremećaja i poremećaja u prehrani, dok su
muškarci češće ovisni o opojnim sredstvima i češće pate od antisocijalnih poremećaja;
budući da je među neuropsihijatrijskim poremećajima depresija najčešća bolest, a u
većoj mjeri pogađa žene nego muškarce; budući da je kod žena između 15 i 44 godine
depresija vodeća bolest;
L. budući da se probleme s mentalnim zdravljem i mentalnu dobrobit često previđa,
zanemaruje ili potiskuje zbog stigmatizacije, predrasuda ili pak manjka osviještenosti ili
sredstava; budući da to dovodi do toga da mnoge osobe koje imaju problema s
mentalnim zdravljem ne traže skrb i do toga da liječnici ne dijagnosticiraju bolest ili
katkad postave pogrešnu dijagnozu; budući da je dijagnosticiranje problema s
mentalnim zdravljem uvelike rodno uvjetovano i da je veća vjerojatnost da će ženama
biti dijagnosticirana određena bolest nego muškarcima;
M. budući da se posebno lezbijke i biseksualke, kao i transrodne i interseksualne osobe
suočavaju s posebnim problemima s mentalnim zdravljem koji proizlaze iz stresa
pripadništva manjinskoj skupini koji je obilježen visokim razinama anksioznosti i stresa
uzrokovanih predrasudama, stigmatizacijom i iskustvima diskriminacije, kao i
medikalizacijom i patologizacijom; budući da osobe iz skupine LGBTI mogu biti
izložene posebnim izazovima u pogledu mentalnog zdravlja i dobrobiti koje je potrebno
RR\1112384HR.docx 7/31 PE587.677v02-00
HR
uzeti u obzir u svakoj strategiji za mentalno zdravlje;
N. budući da su somatski poremećaji koji se najčešće pojavljuju i češće dijagnosticiraju
kod žena fibromijalgija i kronični umor čiji su glavni simptomi bol i iscrpljenost, iako
su brojni drugi simptomi zajednički i drugim bolestima;
O. budući da transrodni identiteti nisu patološki, ali se i dalje, nažalost, smatraju
poremećajima mentalnog zdravlja i većina država članica zahtijeva takve dijagnoze za
pristup zakonskom priznavanju roda ili zdravstvenoj skrbi povezanoj s transrodnim
identitetom, iako su istraživanja pokazala da dijagnoza „poremećaja rodnog identiteta”
transrodnim osobama izaziva znatnu traumu;
P. budući da depresivni poremećaji čine 49,1 % svih slučajeva invaliditeta uslijed
neuropsihijatrijskih poremećaja među ženama i 29,3 % među muškarcima;
Q. budući da WHO procjenjuje da depresija u svijetu pogađa 350 milijuna ljudi i uzrokuje
850 000 smrtnih slučajeva svake godine; budući da će do 2020. ta bolest biti drugi
glavni uzročnik radne nesposobnosti;
R. budući da se predpubertetska djeca koja rodno odstupaju i dalje podvrgavaju
nepotrebnim i štetnim dijagnostičkim praksama, dok bi svako dijete trebalo imati
mogućnost sigurnog istraživanja vlastitog rodnog identiteta i izražavanja;
S. budući da je zbog brojnih čimbenika, prvenstveno onih koji se odnose na različite rodne
uloge, neravnopravnost spolova i diskriminaciju, depresija otprilike dvostruko raširenija
među ženama nego među muškarcima i da su kod transrodnih osoba prisutne znatno
povišene razine suicidalnih misli i pokušaja samoubojstva; budući da studije pokazuju
da nametnute tradicionalne rodne uloge negativno utječu na mentalno zdravlje i
dobrobit žena;
T. budući da se u obrazovnim sustavima diljem država članica i na radnom mjestu ne
posvećuje dovoljna pozornost mentalnom zdravlju i dobrobiti, s obzirom na to da je
mentalno zdravlje često znatno stigmatizirana ili tabu tema; budući da se obrazovanjem
o mentalnom zdravlju bori protiv stigme koja prati tu temu te budući da ono također
mora uključivati rodno specifične ranjivosti, rodne stereotipe i diskriminaciju s kojima
se žene i djevojčice suočavaju;
U. budući da muškarce pogađaju rodno uvjetovani problemi s mentalnim zdravljem;
budući da u Europi postoji pet puta veća vjerojatnost da će muškarci počiniti
samoubojstvo nego žene i da je samoubojstvo najčešći uzrok smrti muškaraca mlađih
od 35 godina; budući da postoji tri puta veća vjerojatnost da će muškarci razviti
ovisnost o alkoholu nego žene i veća je vjerojatnost da će upotrebljavati zakonom
zabranjene droge (i umrijeti od njih); budući da postoji manja vjerojatnost da će se
muškarci podvrgnuti psihoterapiji u usporedbi sa ženama; budući da se muškarci i
dječaci suočavaju s rodnim stereotipima u vezi s muževnošću koji mogu poticati
potiskivanje emocija ili pribjegavanje gnjevu, što utječe na mentalno zdravlje
muškaraca, kao i na fenomen rodno uvjetovanog nasilja;
V. budući da u EU-u oko 58 000 osoba godišnje počini samoubojstvo i da četvrtinu
samoubojica čine žene te budući da je samoubojstvo i dalje jedan od čestih uzroka
PE587.677v02-00 8/31 RR\1112384HR.docx
HR
smrti;
W. budući da psihosocijalni pristup mentalnom zdravlju kojim se uzima u obzir cijelo
društvo zahtijeva usklađenost politike u interesu dobrobiti, uz koordinaciju zdravstvene
skrbi, obrazovanja, zapošljavanja, te gospodarskih i socijalnih politika kako bi se
ostvarile više opće razine mentalne dobrobiti;
X. budući da poremećaji u prehrani poput anoreksije i bulimije sve više pogađaju
adolescentice i post-adolescentice;
Y. budući da su dugoročni učinci poremećaja prehrane poput anoreksije i bulimije na
fizičko i mentalno zdravlje, kao i rodna dimenzija njihovih uzroka, dobro poznati;
Z. budući da su žene na radnom mjestu izloženije psihološkom i/ili seksualnom
uznemiravanju, koji žrtvama stvaraju psihofizičke probleme;
AA. budući da modele socijalne skrbi koji se mentalnim bolestima bave kroz sport,
umjetnost ili društvene aktivnosti treba uzeti u obzir u programima zaštite javnog
zdravlja u pogledu prevencije, liječenja i rehabilitacije;
AB. budući da su osobe s invaliditetom izložene riziku od težih problema s mentalnim
zdravljem;
AC. budući da je obrazovanje o spolnosti i odnosima ključno za prevladavanje rodnih
stereotipa, borbu protiv rodno uvjetovanog nasilja i poboljšanje zdravlja i dobrobiti
djevojčica i dječaka, žena i muškaraca;
AD. budući da se mentalne bolesti i problemi s mentalnim zdravljem ubrajaju u glavne
uzroke nesposobnosti te da negativno utječu na zdravlje, obrazovanje, gospodarstvo,
tržište rada i sustave socijalne skrbi EU-a, uzrokuju gospodarske troškove golemih
razmjera i imaju negativan utjecaj na gospodarstvo EU-a, zbog čega je sve očitija
potreba za holističkim i sveobuhvatnim pristupom zaštiti mentalnog zdravlja kojim se u
obzir uzima rodna perspektiva; budući da je prema istraživanju Europskog udruženja za
borbu protiv depresije (EDA) jedan od 10 radnika u Europi koristio bolovanje zbog
depresije, s procijenjenim troškovima za društvo u iznosu od 92 milijarde EUR
uglavnom zbog smanjene produktivnosti;
AE. budući da, kad je riječ o EU-u, Malta ima 185 psihijatrijskih kreveta na 100 000 ljudi, a
Italija ima 8 kreveta; budući da Finska ima 163 medicinske sestre u službama za
mentalno zdravlje na 100 000 ljudi, a Grčka ima 3;
AF. budući da mentalno zdravlje žena više nego o biološkim karakteristikama ovisi o
čimbenicima kao što su stečeno obrazovanje, mjera u kojoj su internalizirale društvene i
kulturne vrijednosti, norme i stereotipe, način na koji su proživjele i integrirale svoja
iskustva, stavovi koje imaju o sebi i o drugima, uloge koje imaju te prepreke i pritisci s
kojima se susreću;
AG. budući da bi se učinkovitost zdravstvenih politika koje se odnose na žene povećala kada
bi se u obzir uzela različitost žena i njihove fiziološke posebnosti u odnosu na muškarce
te kada bi se ti faktori uvrstili u dotične zdravstvene politike, s posebnim mjerama
RR\1112384HR.docx 9/31 PE587.677v02-00
HR
usmjerenima na ranjive i marginalizirane skupine;
AH. budući da su žene iz raznih razloga bile isključene iz istraživanja u području
toksikologije, biomedicinskih istraživanja i kliničkih ispitivanja te budući da velike
razlike u zastupljenosti muškaraca i žena koji sudjeluju u istraživanjima ograničavaju
naše znanje o razlikama između žena i muškaraca u pogledu zdravlja; budući da su, kao
posljedica toga, biomedicinska istraživanja dosad većinom odražavala mušku
perspektivu, pogrešno pretpostavljajući da su žene i muškarci identični u područjima
gdje postoje fiziološke razlike; budući da nema dovoljno istraživanja o posebnim
potrebama interseksualnih žena;
AI. budući da isključenost i premala zastupljenost žena kao ispitanika te roda i spola kao
čimbenika u biomedicinskim istraživanjima i kliničkim ispitivanjima ugrožavaju život i
zdravlje žena;
AJ. budući da su Uredbom (EU) br. 536/2014 o kliničkim ispitivanjima lijekova za
primjenu kod ljudi uvedeni zahtjevi da se u kliničkim ispitivanjima uzima u obzir rod,
ali je provedbu te Uredbe potrebno ocijeniti; budući da se u Uredbi ne navode nikakva
posebna razmatranja o ženama, osim onih za trudnice i dojilje;
AK. budući da Europska agencija za lijekove (EMA) nije razvila specifične strategije za
provedbu smjernica za proučavanje i procjenjivanje rodnih razlika u kliničkom
ispitivanju lijekova, usprkos tome što je priznala da „neki čimbenici koji utječu na
djelovanje lijeka na stanovništvo mogu biti važni prilikom razmatranja mogućih razlika
u reakciji na lijek između muškaraca i žena” i da „rodno‐specifični učinci također mogu
imati važnu ulogu u smislu djelovanja lijeka”1;
AL. budući da se i dalje slabo razumiju učinci lijekova i medikamenata poput
kontracepcijskih sredstava, antidepresiva i sredstava za smirenje na tjelesno i mentalno
zdravlje žena i da to zahtijeva daljnje istraživanje kako bi se uklonile štetne nuspojave i
poboljšalo pružanje skrbi;
AM. budući da se u pogledu spolne i rodne dimenzije zdravlja podrazumijeva da se žene
tijekom života suočavaju s brojnim specifičnim opasnostima za zdravlje;
AN. budući da nema dovoljno usporedivih podataka o dostupnoj, pristupačnoj i kvalitetnoj
zdravstvenoj skrbi posebno namijenjenoj za transrodne osobe i da proizvodi koji se
upotrebljavaju u hormonskom nadomjesnom liječenju nisu odgovarajuće ispitani niti
licencirani;
AO. budući da se smrtnost majki smatra važnim pokazateljem učinkovitosti, kvalitete i
uspješnosti zdravstvenog sustava;
AP. budući da nedostatak pristupa spolnim i reproduktivnim pravima, uključujući pristup
sigurnom i zakonitom pobačaju, ugrožava život i zdravlje žena i djevojaka i svih osoba
s reproduktivnom sposobnošću, povećava smrtnost i pobol majki te dovodi do
uskraćivanja njege kojom se spašavaju životi i do povećanog broja nezakonito
1 EMEA/CHMP/3916/2005 – ICH
http://www.ema.europa.eu/docs/en_GB/document_library/Scientific_guideline/2010/01/WC500059887.pdf
PE587.677v02-00 10/31 RR\1112384HR.docx
HR
obavljenih pobačaja;
AQ. budući da u svim zemljama s dostupnim podacima postoje znatne razlike u zdravlju
između socioekonomskih skupina te između žena i muškaraca, u smislu da se među
osobama niže razine obrazovanja, zanimanja i/ili dohotka obično bilježe sustavno više
stope pobola i smrtnosti; budući da su nejednakosti u zdravlju jedan od glavnih izazova
današnjice za politike javnog zdravlja; budući da nepovoljni socioekonomski uvjeti,
siromaštvo i socijalna isključenost imaju znatan negativan utjecaj na mentalno zdravlje i
dobrobit;
AR. budući da sveobuhvatan spolni odgoj koji je prilagođen dobi, utemeljen na dokazima,
znanstveno točan i neosuđujući, kao i kvalitetne usluge za planiranje obitelji i
dostupnost kontracepcijskih sredstava pomažu spriječiti neplanirane i neželjene
trudnoće, čime se smanjuje potreba za pobačajem i doprinosi prevenciji HIV-a i spolno
prenosivih bolesti; budući da podučavanje mladih da preuzmu odgovornost za vlastito
spolno i reproduktivno zdravlje ima dugoročne pozitivne učinke koji su vidljivi tijekom
cijeloga života i imaju pozitivan utjecaj na društvo;
AS. budući da se danas svako četvrto novorođenče u Europskoj uniji rađa carskim rezom, a
zdravstveni problemi majki i djece povezani s tim statistički rastu;
AT. budući da su zatvaranje klinika za porodništvo i znatno smanjenje broja primalja i
porodničara u nekim državama članicama već prouzročili opasne nedostatke u pružanju
skrbi;
AU. budući da ograničenja i proračunski rezovi koje su nacionalne vlade nametnule u
području javnog zdravlja i obrazovanja također otežavaju pristup zdravstvenim
uslugama i službama za mentalno zdravlje i to nerazmjerno utječe na žene, posebno na
majke, i na velike obitelji;
AV. budući da migrantice, izbjeglice i tražiteljice azila mogu biti pogođene i katkad vrlo
ozbiljnim zdravstvenim problemima zbog nedostatka odgovarajuće skrbi ili izložene
specifičnim problemima povezanima s reproduktivnim zdravljem, kao što su
komplikacije tijekom trudnoće i poroda, te potencijalnoj dodatnoj psihološkoj traumi
kao što su prijeporođajna i postporođajna depresija, kao i riziku od traumatske
izloženosti (seksualnom) nasilju i zlostavljanju ili njihovim posljedicama, te posebnim
rizicima za njihovo mentalno zdravlje i dobrobit; budući da postoji nekoliko posebnih
izazova u pružanju skrbi za mentalno zdravlje tim skupinama, čiji se razmjeri razlikuju
ovisno o nizu čimbenika, uključujući o tome odakle te osobe dolaze i količini vremena
koju su provele u državi domaćinu;
AW. budući da žene obolijevaju od određenih vrsta raka, kao što su rak dojke, rak maternice i
rak vrata maternice, koje se javljaju najčešće ili isključivo kod žena;
AX. budući da su žene kojima je dijagnosticiran tumor i koje su podvrgnute operacijama i
invazivnim liječenjima kao što su radioterapija i kemoterapija općenito podložnije
depresiji;
AY. budući da je samo deset država članica EU-a utvrdilo cilj da se pregledi za otkrivanje
raka dojke provode na 100 % ženskog stanovništva te budući da je takav cilj za preglede
RR\1112384HR.docx 11/31 PE587.677v02-00
HR
za otkrivanje raka vrata maternice postavilo samo osam država;
AZ. budući da su bolesti kao što su osteoporoza, poremećaji mišićno-koštanog sustava i
bolesti središnjeg živčanog sustava poput Alzheimerove bolesti i/ili demencije povezane
s hormonskim promjenama koje žene proživljavaju u menopauzi ili ranije zbog
hormonskih terapija; budući da se, iako je poznato da žene obolijevaju od tih bolesti
češće od muškaraca, rodnoj dimenziji istraživanja o tim temama posvećuje malo pažnje;
BA. budući da je endometrioza neizlječiva bolest od koje obolijeva otprilike jedna od deset
žena i djevojaka (tj. oko 180 milijuna žena diljem svijeta i 15 milijuna u EU-u); budući
da ta bolest često uzrokuje neplodnost i jaku bol, kao i probleme s mentalnim
zdravljem, što ostavlja teške posljedice na razne aspekte profesionalnog, privatnog i
društvenog života;
BB. budući da su fizičko i psihičko rodno uvjetovano nasilje nad ženama i njihov utjecaj na
zdravlje žrtve temeljna prepreka postizanju rodne ravnopravnosti i da onemogućavaju
ženama da potpuno uživaju u slobodama koje su im zajamčene temeljnim ljudskim
pravima;
BC. budući da genitalno sakaćenje žena i djevojaka ima ozbiljne kratkoročne i dugoročne
posljedice na njihovo tjelesno, mentalno, spolno i reproduktivno zdravlje;
BD. budući da interseksualne osobe podvrgnute genitalnom sakaćenju također osjećaju
utjecaje na svoje tjelesno, psihološko te seksualno i reproduktivno zdravlje;
BE. budući da su transrodne osobe i dalje izložene prisilnoj sterilizaciji u postupcima
pravnog priznanja roda u 13 država članica;
BF. budući da je sustavno i odgovarajuće prikupljanje podataka o nasilju nad ženama
ključno za osiguravanje djelotvornog donošenja politike u tom području, kako na
središnjoj tako i na regionalnoj i lokalnoj razini, kao i za praćenje provedbe
zakonodavstva;
BG. budući da žene koje su bile izložene rodno uvjetovanom nasilju trpe naknadne
posljedice u tjelesnom i mentalnom zdravlju, često doživotno; ističe da prema
Svjetskom izvješću WHO-a o nasilju i zdravlju1, posljedice rodno uvjetovanog nasilja
nad ženama mogu biti različite: tjelesne posljedice (modrice, lomovi, sindrom kronične
boli, invaliditet, fibromijalgija, probavne smetnje itd.); psihičke posljedice ili posljedice
u ponašanju (zlouporaba alkohola i droga, depresija i anksioznost, poremećaji u
prehrani i spavanju, osjećaj srama i krivnje, fobije i napadaji panike, nisko
samopoštovanje, posttraumatski stresni poremećaj, psihosomatski poremećaji,
suicidalno i autodestruktivno ponašanje, nesigurnost u budućim odnosima, itd.); spolne i
reproduktivne posljedice: ginekološki poremećaji, neplodnost, komplikacije u trudnoći,
spontani pobačaji, spolna disfunkcija, spolno prenosive bolesti, neželjena trudnoća itd.)
i smrtne posljedice (ubojstvo, samoubojstvo, smrt uslijed spolno prenosivih bolesti itd.);
Rodna ravnopravnost u području mentalnog zdravlja
1 Krug, Dahlberg, Mercy, Zwi i Lozano, 2002.
PE587.677v02-00 12/31 RR\1112384HR.docx
HR
1. poziva Komisiju i države članice da Kompas EU-a za djelovanje u pogledu mentalnog
zdravlja i dobrobiti poprate ambicioznom novom strategijom o mentalnom zdravlju,
promičući holistički psihosocijalni pristup kojim se uzima u obzir cijelo društvo, a koji
uključuje snažan rodni stup i osigurava usklađenost politike o mentalnom zdravlju;
2. napominje da je u EU-u 27 % odraslog stanovništva, uključujući i muškarce i žene,
barem jednom u životu patilo od nekog oblika mentalne bolesti;
3. poziva države članice da poduzmu mjere, i dodijele dostatna sredstva za njih, kojima bi
se pristup uslugama zdravstvene skrbi, a posebno uslugama skrbi za mentalno zdravlje,
uključujući skloništa za žene, osigurao svim ženama, neovisno o njihovu pravnom
statusu, invaliditetu, spolnoj orijentaciji, rodnom identitetu, spolnim obilježjima, rasi ili
etničkom podrijetlu, dobi ili vjeri; poziva države članice i Komisiju da prionu na
rješavanje problema nejednakosti u pristupu uslugama zaštite mentalnog zdravlja;
4. napominje da je potrebno provesti više istraživanja o utjecaju rodno uvjetovanog nasilja
na mentalno zdravlje, uključujući verbalno i psihološko nasilje, uznemiravanje i
zastrašivanje;
5. poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti da se u okviru svojih strategija za
mentalno zdravlje bave i problemima u području mentalnog zdravlja s kojima bi se
mogli suočavati pripadnici skupine LGBTI; potiče države članice na provođenje
preporuka iz dokumenta CM/Rec(2010)5 Vijeća Europe i da uzmu u obzir posebne
potrebe lezbijki, biseksualaca i transrodnih osoba pri osmišljavanju zdravstvenih
politika, programa i protokola;
6. poziva države članice da promiču osnivanje centara za psihološku podršku za pacijente
koji boluju od raka kako bi im se omogućila psihosocijalna podrška tijekom postupaka
liječenja i rehabilitacije;
7. upozorava na ozbiljnu situaciju s kojom se suočavaju žene s invaliditetom koje su češće
izložene riziku od poteškoća koje su izravno povezane ne samo s njihovim
invaliditetom, nego i s povećanom socijalnom izolacijom i prisilnom neaktivnošću;
poziva države članice da sustavno povećavaju dostupnost preventivne psihološke
pomoći za žene s invaliditetom i osiguraju psihološku podršku za žene koje njeguju
dijete s teškim invaliditetom; naglašava potrebu za strategijom i razmjenom najboljih
praksi o mentalnom zdravlju i dobrobiti žena i djevojčica s invaliditetom;
8. poziva Komisiju i države članice da promiču širenje informacija, kampanje za
prevenciju i druge inicijative namijenjene za podizanje razine javne osviještenosti o
problemima s mentalnim zdravljem i prevladavanje s time povezane stigme; potiče
države članice i Komisiju na ulaganje u formalno i neformalno obrazovanje o
mentalnom zdravlju i dobrobiti za sve dobne skupine, s naglaskom na rodno osjetljivim
problemima s mentalnim zdravljem, kao što su depresija, anksioznost ili ovisnost o
opojnim sredstvima; poziva države članice da osiguraju da su u školama uspostavljeni
odgovarajući okviri za otkrivanje problema s mentalnim zdravljem i pružanje potpore
onima koji pate od takvih problema, uključujući rodne aspekte, te da osiguraju
dostupnost usluga povezanih s mentalnim zdravljem; napominje da 70 % djece i mladih
ljudi koji se su susreli s određenim problemom s mentalnim zdravljem nije primilo
odgovarajuće liječenje u dovoljno ranoj dobi;
RR\1112384HR.docx 13/31 PE587.677v02-00
HR
9. poziva Komisiju, države članice i Europski institut za ravnopravnost spolova (EIGE) da
pojačano i redovito prikupljaju podatke o mentalnom zdravlju na razini EU-a i na
nacionalnoj razini, a posebno o raširenosti depresije, te da ti podaci budu iskazani barem
po spolu, rodu, dobnoj skupini i socioekonomskom statusu, uključujući pokazatelje
povezane sa spolnim i reproduktivnim zdravljem;
10. smatra da mjere koje se za mentalno zdravlje i dobrobit poduzimaju na razini EU-a
moraju uključivati najvažnije osobe iz područja politike, zdravstvenog sektora,
obrazovnog sektora, društvenog okruženja, kao i socijalne partnere i organizacije
civilnog društva. smatra da je važno je da se mentalno zdravlje prestane smatrati
tabuom u određenim društvenim krugovima;
11. ustraje u tome da je veza između socioekonomskih uvjeta i mentalnog zdravlja i
dobrobiti ključna za usklađivanje politika o mentalnom zdravlju, s obzirom na to da
siromaštvo i socijalna isključenost vode većim problemima s mentalnim zdravljem;
napominje da je zbog feminizacije siromaštva i politika štednje koje nerazmjerno utječu
na žene mentalno zdravlje žena izloženo većem riziku;
12. naglašava važnost socijalnih oblika liječenja i skrbi za mentalno zdravlje, primjerice
kroz sport, glazbu, umjetnost i kulturne aktivnosti, koji su važan element pružanja
zdravstvenih usluga i kojima se smanjuje gospodarski troškovi i ljudska cijena koje
problemi s mentalnim zdravljem mogu uzrokovati pojedincima i društvu u cjelini;
poziva Komisiju i države članice da više ulažu u socijalne programe zaštite mentalnog
zdravlja, kao što je „društveno liječenje” (social prescribing);
13. sa zabrinutošću napominje da je WHO-u poznato da samo 13 država članica EU-a ima
nacionalnu strategiju za sprječavanje samoubojstava; poziva Komisiju i države članice
da usvoje i provedu nacionalne strategije za sprečavanje samoubojstva te da poduzmu
mjere kojima će se smanjiti čimbenici rizika od samoubojstva, kao što su zlouporaba
alkohola, droga, socijalna isključenost, depresija i stres; uz to, poziva da se uvedu
sustavi za pružanje podrške nakon pokušaja samoubojstva;
14. prepoznaje utjecaj medija, a posebno interneta i društvenih medija na mentalno zdravlje
i dobrobit, posebno kad je riječ o mladim ženama i djevojčicama, i napominje da je
potrebno više istražiti tu temu; napominje da medijska kultura u kojoj se ističu dob i
fizički izgled žena može izazvati negativne učinke na mentalno zdravlje i dobrobit žena
i djevojčica, kao što su anksioznost, depresija ili opsesivno ponašanje; ističe da je
potrebno razviti djelotvorne alate, uključujući pravne mjere, za suočavanje s nasiljem,
uznemiravanjem i objektifikacijom na internetu; naglašava potrebu za osmišljavanjem
ambiciozne strategije o e-mentalnom zdravlju i dobrobiti te potrebu za promidžbenim
radom i suradnjom s dionicima kako bi se razvila e-liječenja koja su u postupku
nastajanja; priznaje da u medijsku strategiju o mentalnom zdravlju moraju biti uključeni
svi dionici, uključujući izdavače i reklamnu industriju, koji moraju usvojiti etičke
standarde kako bi se izbjegli objektifikacija žena i promicanje rodnih stereotipa;
15. ističe da zbog medija, stereotipnog oglašavanja i društvenog pritiska žene u nekim
slučajevima imaju poremećenu predodžbu vlastitog izgleda te razviju poremećaje u
prehrani i ponašanju, kao što su anoreksija, bulimija, ortoreksija, poremećaj
kompulzivnog prejedanja ili bigoreksija; podupire zauzimanje rodno osjetljivog pristupa
prema poremećajima u prehrani, kao i potrebu za uključivanjem tog problema u
PE587.677v02-00 14/31 RR\1112384HR.docx
HR
raspravu o zdravlju i informacije namijenjene široj javnosti; traži od država članica da
uspostave centre za pomoć i podršku u školama za pružanje psihološke podrške
učenicima, osobito adolescenticama koje su više podložne poremećajima u prehrani;
16. pozdravlja činjenicu da svjetski vođe prvi put priznaju da su promicanje mentalnog
zdravlja i dobrobiti te prevencija i liječenje ovisnosti o opojnim sredstvima prioriteti u
području zdravlja u okviru globalnog razvojnog plana;
17. izražava ozbiljnu zabrinutost oko osiguravanja objekata i usluga namijenjenih za
pružanje skrbi za mentalno zdravlje ženama i djevojčicama izbjeglicama u Europi,
posebno onima koje žive u provizornim uvjetima diljem država članica; naglašava da se
pritvaranjem izbjeglica i tražitelja azila bez djelotvorne i učinkovite obrade njihovih
zahtjeva za azil krši međunarodno pravo i da to negativno utječe na njihovo mentalno
zdravlje i dobrobit; poziva države članice da zaštite tražiteljice azila koje su u pritvoru i
koje prijave zlostavljanje te naglašava da tim ženama odmah treba pružiti zaštitu,
uključujući ukidanje pritvora, ubrzanje premještanja i promicanje potpore i
savjetovanja; poziva države članice da odvoje zdravstvene politike od kontrole
imigracije tako što će omogućiti pristup osnovnim uslugama zdravstvene skrbi i neće
zdravstvenim stručnjacima nametati obvezu prijavljivanja neprijavljenih migranata;
nadalje, traži od država članica da provedu smjernice na razini više agencija o zaštiti i
podupiranju mentalnog zdravlja i psihosocijalne dobrobiti izbjeglica, tražitelja azila i
migranata u Europi, koje su pripremili WHO/Europe, UNHCR i Međunarodna
organizacija za migrante;
18. ističe da je u brojnim slučajevima radni dan žena dvostruko dulji zato što rade na poslu i
kod kuće jer muškarci ne sudjeluju dovoljno u podjeli odgovornosti oko kućanskih
poslova i odgoja djece, što kod mnogih žena dovodi do depresije, anksioznosti i stresa,
uz osjećaj krivnje jer ne pružaju dovoljno pažnje obitelji, što je uloga koja se
tradicionalno dodjeljuje ženi;
19. osuđuje novi prevladavajući seksistički stereotip prema kojem se suvremena žena mora
isticati na studiju i u radnom okruženju, ali mora zadovoljiti i tradicionalna očekivanja
da bude dobra supruga i kućanica, savršena majka i da ostane privlačna, što stvara stres
i anksioznost kod brojnih žena;
20. poziva Komisiju, države članice i lokalne vlasti da razviju posebno osmišljene politike
kako bi usluge za mentalno zdravlje osigurali skupinama ranjivih žena u
marginaliziranim zajednicama i onima koje se suočavaju s višedimenzionalnom
diskriminacijom, kao što su izbjeglice i migrantice, žene suočene sa siromaštvom i
socijalnom isključenošću, interseksualne i transrodne osobe, pripadnice etničkih
manjina, žene s invaliditetom, starije žene i žene u ruralnim područjima;
21. naglašava važnost pristupa mentalnom zdravlju koji se temelji na životnom ciklusu u
kojem se potrebe svake dobne skupine rješavaju na usklađen i sveobuhvatan način, pri
čemu se posebna pažnja posvećuje djevojčicama adolescentske dobi i starijim ženama,
koje u prosjeku iskazuju nižu razinu zadovoljstva životom od muškaraca iz istih dobnih
skupina;
22. preporučuje da se u slučaju trudnoće što ranije u prvom tromjesečju započne s
pružanjem skrbi za mentalno zdravlje kako bi se omogućilo utvrđivanje posebnih uvjeta
RR\1112384HR.docx 15/31 PE587.677v02-00
HR
zbog kojih može biti potreban nadzor trudnoće, prepoznavanje socijalnih problema zbog
kojih bi ženama mogla biti potrebna pomoć socijalnih službi i službi za mentalno
zdravlje te informiranje žena o pitanjima u vezi s trudnoćom; poziva na jamčenje bolje
sveobuhvatne i lokalne porodničke skrbi, uključujući primalje i porodničare, u svim
državama članicama EU-a te naglašava posebnu važnost tog izazova za ruralna
područja; naglašava da je psihološka zdravstvena skrb jednako važna kao i tjelesna
zdravstvena skrb i napominje da između 10 i 15 % žena u EU-u koje su tek rodile pati
od postporođajne depresije; naglašava važnost pristupa psihološkoj i medicinskoj skrbi
za žene nakon spontanog pobačaja te potrebu za osjetljivim i osobnim pristupom;
poziva Komisiju i države članice da promiču, razvijaju i pružaju rano otkrivanje i
liječenje postporođajne psihoze i postporođajne depresije;
23. ističe da se u okviru socijalnih politika i politika u području zapošljavanja, a naročito
politika za usklađivanje poslovnog i privatnog života, mora zauzeti pristup kojim se u
obzir uzimaju mentalno zdravlje i dobrobit žena te poziva Komisiju i države članice da
surađuju sa sindikatima, poslodavcima, zdravstvenim stručnjacima i predstavnicima
civilnog društva kako bi se razvio holistički pristup mentalnoj dobrobiti na radnom
mjestu kojim se u obzir uzima rodna dimenzija; napominje važnost pružanja
osposobljavanja u području mentalnog zdravlja osobama na rukovodećim položajima i
u privatnom i javnom sektoru;
24. prepoznaje važnu ulogu formalnih i neformalnih njegovatelja, koji su pretežno žene, u
skrbi za mentalno zdravlje; poziva da se posebna pozornost posveti ulozi formalnih i
neformalnih njegovatelja u skrbi za mentalno zdravlje, a posebno ulozi njegovateljica,
kao i na poduzimanje mjera u cilju zaštite mentalnog zdravlja i dobrobiti samih
njegovatelja;
25. potiče Komisiju i države članice da uključe izazove za mentalno zdravlje i dobrobit s
kojima se suočavaju muškarci i dječaci zbog rodnih stereotipa koji vode većoj
vjerojatnosti pojave ovisnosti o opojnim sredstvima i samoubojstava nego kod žena;
naglašava da se u okviru politika o mentalnom zdravlju muškaraca u obzir moraju uzeti
perspektive dobi i životnog vijeka, socioekonomski uvjeti, socijalna isključenost i
geografski čimbenici;
Rodna ravnopravnost u kliničkim ispitivanjima
26. naglašava da je potrebno da se klinička ispitivanja farmaceutskih proizvoda vrše i na
muškarcima i na ženama te da bi ta ispitivanja trebala biti uključiva, nediskriminirajuća
i provedena pod uvjetima jednakosti, uključivosti i uklanjanja mogućnosti
marginalizacije te da bi trebala razumno odražavati stanovništvo koje bi upotrebljavalo
taj proizvod; predlaže da se pri kliničkim ispitivanjima također uzmu u obzir posebne
ugrožene skupine, kao što su pedijatrijski i gerijatrijski pacijenti te pripadnici etničkih
manjina; mišljenja je da bi podatke iskazane po spolu trebalo prikupljati i nakon
komercijalizacije proizvoda kako bi se zabilježile različite nuspojave, uz istraživanja i
podatke o provedbi relevantnog zakonodavstva EU-a u državama članicama;
27. izražava duboku zabrinutost što neuspjeh u pogledu povećanja zastupljenosti žena u
kliničkim ispitivanjima i biomedicinskim istraživanjima izlaže zdravlje i živote žena
riziku te naglašava da metodologije i plan kliničkih ispitivanja moraju omogućivati
stratificiranu analizu po dobi i spolu; stoga ističe da u kliničke postupke u području
PE587.677v02-00 16/31 RR\1112384HR.docx
HR
mentalnog zdravlja što prije treba uključiti razlike među spolovima;
28. naglašava važnost objave rezultata kliničkih ispitivanja, kako bi metodologija bila
transparentna i dostupna;
29. podsjeća na to da su infektivne bolesti (na primjer HIV i malarija) i nepovoljni ishod
trudnoće (kao što je rađanje mrtvorođenčeta) najrašireniji u zemljama s niskim ili
srednjim dohotkom; poziva na uključivanje trudnica u klinička istraživanja kako bi se
smanjili pobol i smrtnost majki i dojenčadi;
30. zahtijeva da na oznakama na farmaceutskim proizvodima bude jasno navedeno jesu li u
ispitivanjima tih proizvoda sudjelovale žene ili nisu te mogu li muškarci i žene očekivati
različite nuspojave; poziva države članice da potiču istraživanja dugoročnih učinaka
proizvoda koji se upotrebljavaju u hormonskom nadomjesnom liječenju;
31. poziva Komisiju da potiče projekte na razini EU-a koji se bave postupanjem prema
ženama tijekom kliničkih istraživanja; smatra da bi takvi projekti trebali uključivati
zdravstvena tijela na svim razinama i farmaceutsku industriju tako što bi se razvile
posebne strategije za provedbu smjernica o ispitivanju i procjenjivanju razlika među
spolovima u kliničkim ispitivanjima;
32. poziva Komisiju i države članice da ulažu u kampanje podizanja osviještenosti kako bi
potaknule žene na sudjelovanje u kliničkim ispitivanjima;
33. potiče Europsku agenciju za lijekove (EMA) da izradi posebne smjernice za žene kao
posebne skupine koja sudjeluje u kliničkim ispitivanjima;
34. poziva države članice da pri primjeni Uredbe (EU) br. 536/2014 u kliničkim
ispitivanjima lijekova za primjenu kod ljudi primjenjuju metodološki pristup za klinička
ispitivanja koji jamči odgovarajuću zastupljenost muškaraca i žena, pri čemu bi se
posebna pozornost pridavala transparentnosti u pogledu rodnog sastava sudionika
ispitivanja, te ih također poziva da pri razmatranju pravilne provedbe te Uredbe osobito
prate razinu zastupljenosti muškaraca i žena;
35. potiče države članice, EMA-u i relevantne dionike da osiguraju uvođenje spolnih i
rodnih čimbenika u najranije faze istraživanja i razvoja lijeka, prije faze kliničkog
ispitivanja; naglašava potrebu za boljom razmjenom najbolje prakse u vezi s tom temom
između istraživačkih institucija i pružatelja zdravstvenih usluga diljem Europe;
36. naglašava da je potrebno hitno djelovanje kako bi se ispravile razlike u zastupljenosti
muškaraca i žena u kliničkim ispitivanjima u područjima zdravlja u kojima su takve
razlike posebno štetne, kao što je ispitivanje lijekova za Alzheimerovu bolest, rak,
liječenje moždanih udara, ispitivanje antidepresiva i lijekova za kardiovaskularne
bolesti;
37. naglašava da istraživači i svi relevantni dionici moraju zajednički raditi na uklanjanju
štetnih nuspojava lijekova koje posebno utječu na žene, kao što su nuspojave
antidepresiva, kontracepcije i drugih lijekova, kako bi se poboljšalo zdravlje žene i
kvaliteta zdravstvene skrbi;
RR\1112384HR.docx 17/31 PE587.677v02-00
HR
38. sa zabrinutošću napominje da su u zemljama u razvoju zabilježeni slučajevi rodno
uvjetovane diskriminacije i nejednakosti u istraživanjima u području zdravstvene i
socijalne skrbi, što utječe na razvoj odgovarajućih i ciljanih načina liječenja; posebno
ističe da pacijenti u zemljama u razvoju nisu primjereno zastupljeni u farmakološkim
istraživanjima; napominje da posebne kategorije stanovništva, uključujući djecu i
trudnice, nisu uzete u obzir pri razvoju lijeka protiv tuberkuloze; naglašava da je u
budućim kliničkim ispitivanjima za farmakogenetsku studiju potrebno prikupiti i
pohraniti uzorke iskazane po spolu; podsjeća na to da su zbog različite biološke i
fiziološke konstitucije žena potrebne odgovarajuće informacije o utjecaju lijekova na
njihova tijela;
39. sa zabrinutošću napominje da bi sve češće premještanje testiranja lijekova u Afriku i
druge slabije razvijene regije moglo dovesti do teških povreda etičnosti i kršenja
temeljnih načela EU-a poput prava na zdravstvenu zaštitu i skrb; ističe da ugrožene
osobe, a posebno žene, zbog nemogućnosti pristupa cjenovno prihvatljivoj zdravstvenoj
skrbi, zdravstvenom osiguranju li cjenovno pristupačnim lijekovima, pristup liječenju
mogu ostvariti samo sudjelovanjem u kliničkim ispitivanjima, a da pritom možda nisu
svjesne rizika kojem se izlažu;
40. naglašava da je provjerena činjenica da žene troše više psihotropnih lijekova nego
muškarci, ali da je provedeno vrlo malo studija o rodnim razlikama u učincima tih
lijekova koji se jednako prepisuju muškarcima i ženama i u istim dozama; izražava
zabrinutost zbog toga što žene su žene izloženije neželjenim učincima psihotropnih
lijekova zbog toga što nisu bile uključene u klinička ispitivanja te stoga u obzir nije
uzeta ženska fiziologija; također ističe da žene češće nego muškarci odlaze na
psihoterapiju kako bi riješile svoje psihičke probleme;
Opće napomene
41. poziva Komisiju i države članice:
(a). da promiču zdravstvenu zaštitu tako da zajamče jednostavan pristup uslugama i
pružanju odgovarajućih informacija prilagođenih posebnim potrebama muškaraca i
žena te da razmjenjuju najbolju praksu u području mentalnog zdravlja i kliničkog
istraživanja;
(b) da vode računa o posebnim zdravstvenim potrebama žena i muškaraca te da
osiguraju da se rodna perspektiva integrira u njihove zdravstvene politike, programe i
istraživanja, od njihova razvoja i oblikovanja do procjene učinka i donošenja
proračuna;
(c) da osiguraju da su strategije za prevenciju posebno usmjerene na žene izložene riziku
od višedimenzionalne diskriminacije, kao što su Romkinje, žene s invaliditetom,
lezbijke i biseksualke, migrantice i izbjeglice te žene koje žive u siromaštvu, kao i
transrodne i interseksualne osobe;
(d) da prepoznaju rodno uvjetovano nasilje i nasilje nad ženama kao pitanje javnog
zdravlja, kako je navedeno u Rezoluciji WHA49.25 WHO-a od 25. svibnja 1996.,
koje izravno utječe na mentalno zdravlje i dobrobit žena;
PE587.677v02-00 18/31 RR\1112384HR.docx
HR
(e) da osiguraju brz razvoj istraživanja na razini EU-a o učestalosti rodno uvjetovanog
nasilja za provedbu u okviru europskog statističkog sustava, kao što je potvrđeno u
programu rada Eurostata za 2016. te da redovito prikupljaju raščlanjene podatke,
posebno o raširenosti depresije, te da ti podaci budu iskazani barem po spolu, dobnoj
skupini i socioekonomskom statusu;
(f) da pruže potporu civilnom društvu i organizacijama žena koje promiču prava žena te
da osiguraju da se čuje ženski glas u području europskih i nacionalnih zdravstvenih
politika i da te politike budu usklađene s njihovim potrebama;
(g) da potiču programe u kojima se vodi računa o posebnim ženskim potrebama
povezanima s bolestima kao što su osteoporoza, poremećaji mišićno-koštanog
sustava i bolesti središnjeg živčanog sustava poput Alzheimerove bolesti i/ili
demencije, uključujući programe u sklopu kojih se ženama pružaju informacije o
metodama prevencije i nudi obuka za zdravstveno osoblje;
(h) da obrate posebnu pozornost na posebne potrebe žena kojima su dijagnosticirani
sindrom kroničnog umora ili fibromijalgija, tako što će im osigurati odgovarajuće
usluge zdravstvene skrbi visoke kvalitete;
(i) da dodijele više sredstava kako bi se potaknulo istraživanje o uzrocima i mogućim
načinima liječenja endometrioze, kao i sastavljanje kliničkih smjernica i otvaranje
referentnih centara; da promiču širenje informacija, prevenciju i pokretanje kampanja
za podizanje razine osviještenosti o endometriozi te da omoguće sredstva za
osposobljavanje specijaliziranih zdravstvenih stručnjaka i sredstva za istraživačke
inicijative;
42 poziva države članice da donesu politike za poboljšanje prosječne razine zdravlja
stanovništva uklanjanjem nejednakosti u zdravlju koje utječu na socioekonomske
skupine u nepovoljnom položaju; u tom kontekstu poziva na aktivno angažiranje u
mnogim sektorima politike, ne samo u pogledu sustava javnog zdravlja i zdravstvene
skrbi, nego i obrazovanja, socijalnog osiguranja, usklađivanja poslovnog i privatnog
života i urbanog razvoja, s time da angažman uvijek treba uključivati jasnu perspektivu
rodne ravnopravnosti;
43. poziva vlade zemalja u razvoju da u svoju politiku povezanu s mentalnim zdravljem
uključe načelo rodne osviještenosti te da razviju politike i programe u kojima se vodi
računa o specifičnim potrebama žena u sklopu psihijatrijskog liječenja i o socijalnim
uzrocima psihološke traume; sa zabrinutošću primjećuje da su prije svega u najmanje
razvijenim zemljama žene često isključene iz biomedicinskih istraživanja zbog
nedostatka informacija i neprovođenja kampanja za podizanje razine osviještenosti,
njihove uloge majki i njegovateljica te zbog toga što u svojem domaćinstvu nemaju
slobodu odlučivanja; čvrsto je uvjeren da bi se boljom uravnoteženošću rodnih uloga i
obaveza, sigurnošću prihoda, jednakim pristupom obrazovanju, integracijom na tržište
rada, djelotvornijim mjerama kojima bi se poticalo usklađivanje poslovnog i privatnog
života, posebno za samohrane majke, razvojem mreža socijalne sigurnosti i smanjenjem
siromaštva mogle dodatno smanjiti razlike među spolovima u području mentalnog
zdravlja;
44. smatra da spolna i reproduktivna prava uključuju pristup zakonitom i sigurnom
RR\1112384HR.docx 19/31 PE587.677v02-00
HR
pobačaju, pouzdanu, sigurnu i pristupačnu kontracepciju te sveobuhvatno obrazovanje o
spolnosti i odnosima;
45. žali što su spolna i reproduktivna prava ozbiljno ograničena i/ili podliježu određenim
uvjetima u više država članica EU-a;
46. smatra da je sve veći broj zdravstvenih stručnjaka koji odbijaju izvršiti pobačaj u
državama članicama dodatna prijetnja zdravlju i pravima žena; potiče države članice da
osiguraju da u bolnicama postoji barem minimalan broj raspoloživih zdravstvenih
stručnjaka koji obavljaju pobačaje;
47. poziva države članice da spriječe, zabrane i kazneno gone prisilnu sterilizaciju žena,
pojavu koja posebno pogađa žene s invaliditetom, transrodne i interseksualne osobe te
Romkinje;
48. ističe činjenicu da su preventivni pregled za rano otkrivanje raka u ranim fazama bolesti
i informativni programi neke od najučinkovitijih mjera prevencije raka i poziva države
članice da svim ženama i djevojčicama osiguraju pristup takvim preventivnim
pregledima;
49. naglašava da su jačanje položaja žena i promicanje rodne ravnopravnosti od ključne
važnosti za ubrzanje održivog razvoja, a time i okončanja svih oblika diskriminacije
žena i djevojaka, uključujući one do kojih dolazi u području mentalnog zdravlja i
kliničkih istraživanja, a to nije samo temeljno ljudsko pravo već ima i multiplikacijski
učinak u svim drugim razvojnim područjima (peti cilj održivog razvoja);
50. smatra da je dužnost država članica da u okviru javnih usluga jamče usluge porodništva
na lokalnoj razini te da osiguraju dostupnost primalja i u ruralnim ili planinskim
regijama;
51. poziva zdravstvena tijela država članica da priznaju endometriozu kao bolest zbog koje
su žene onesposobljene, jer bi im to omogućilo da se liječe besplatno, čak i u slučaju
skupog liječenja i/ili operacije te bi im omogućilo da uzmu bolovanje tijekom najgorih
faza bolesti, čime bi se izbjegla stigmatizacija na radnom mjestu;
52. potiče države članice, Komisiju i sve relevantne agencije da osiguraju potpun pristup
visokokvalitetnoj zdravstvenoj skrbi za tjelesno i mentalno zdravlje za sve izbjeglice,
tražitelje azila i migrante, a posebno za ugrožene žene i djevojke, kao pitanje
univerzalnih ljudskih prava te da dugoročno gledajući na odgovarajući način pripreme
nacionalne zdravstvene sustave za pridošle izbjeglice i tražitelje azila; naglašava
potrebu za rodno osjetljivim osposobljavanjem o mentalnom zdravlju za osoblje i
službenike imigracijskih službi, službi za azil i policije, koji rade sa izbjeglicama,
tražiteljima azila i imigrantima, a posebno za one koji rade s ranjivim ženama i
djevojčicama; smatra da bi te potrebne mjere u području zdravstvene skrbi trebale
uključivati odredbe kao što su one o sigurnom smještaju i sanitarnim objektima za žene
i djecu, pravnom savjetovanju i pristupu spolnom i reproduktivnom zdravlju i pravima,
uključujući kontracepciju, potporu za osobe koje su preživjele seksualno nasilje te
siguran i zakonit pobačaj;
53. poziva EU i države članice da odmah ukinu trenutačne politike štednje i rezove u javnoj
PE587.677v02-00 20/31 RR\1112384HR.docx
HR
potrošnji koji utječu na usluge koje su ključne za postizanje više razine zdravstvene
zaštite za sve žene i muškarce, djevojčice i dječake u EU-u, neovisno o njihovu
podrijetlu i pravnom statusu;
54. poziva države članice da osiguraju besplatan pristup zdravstvenim uslugama za
nezaposlene žene, žene u ruralnim područjima, umirovljenice niskih primanja koje ne
mogu same platiti liječničke preglede i troškove liječenja;
55. preporučuje da se ženama koje rode dijete s invaliditetom ili dijete oboljelo od bolesti
opasne po život osigura posebna potpora, uključujući besplatan pristup dugoročnoj
pedijatrijskoj kućnoj njezi, palijativnoj pedijatrijskoj njezi i specijaliziranoj, lako
dostupnoj psihološkoj potpori;
56. naglašava da ostvarivanje prava na zdravlje za sve ima prednost pred zaštitom prava
intelektualnog vlasništva i ovisi o ulaganjima u europsko istraživanje u području
zdravlja, uključujući zdravstvene tehnologije i lijekove za bolesti povezane sa
siromaštvom i zanemarene bolesti;
57. osuđuje rezanje proračuna za javno zdravlje u državama članicama te je razočaran zbog
činjenice da godišnji proračuni u svim državama članicama za programe namijenjene
sprječavanju rodno uvjetovanog nasilja i nasilja nad ženama predviđaju znatno niža
sredstva u usporedbi sa stvarnim troškovima koje prouzročuju posljedice takvog nasilja,
bez obzira na to jesu li one gospodarske, društvene ili etičke prirode; podupire države
članice u povećanju potrošnje za potporu programima usmjerenima na sprječavanje
nasilja nad ženama i učinkovito pomaganje i pružanje zaštite žrtvama;
58. poziva države članice da uvedu mjere u području zdravstva za rano otkrivanje žrtava
rodno uvjetovanog nasilja i pružanje podrške tim žrtvama te da primjenjuju zdravstvene
protokole u slučajevima napada koje pretrpe žrtve, a koji će se uputiti na odgovarajuće
sudove radi ubrzavanja sudskog postupka; također poziva države članice da zajamče
pravo pristupa informacijama i integriranoj socijalnoj pomoći kroz službe stalne hitne
skrbi, specijalizirane za multidisciplinarne stručne usluge;
59. pozdravlja korake koje Komisija poduzima kako bi EU ratificirao Istanbulsku
konvenciju i žali što to mnoge države članice još uvijek nisu učinile; potiče Vijeće da
što prije osigura pristupanje EU-a Istanbulskoj konvenciji;
60. naglašava da je prostitucija i zdravstveni problem jer ima štetne učinke na zdravlje
osoba koje se bave prostitucijom, koje češće pate od seksualnih, fizičkih i duševnih
trauma, ovisnosti o drogama i alkoholu te gubitka samopoštovanja i imaju višu stopu
smrtnosti u odnosu na prosječnu populaciju; dodaje i naglašava da mnoge osobe koje
kupuju seksualne usluge traže nezaštićeni komercijalni spolni odnos, čime se povećava
mogućnost štetnog učinka na zdravlje osoba koje se bave prostitucijom, kao i na
zdravlje kupaca;
61. poziva države članice da spriječe, zabrane i kazneno gone genitalno sakaćenje žena i
genitalno sakaćenje interseksualnih osoba te da omoguće potporu u području mentalnog
zdravlja, zajedno sa skrbi za tjelesno zdravlje, za žrtve i one osobe koje će vjerojatno
biti meta takvog nasilja;
RR\1112384HR.docx 21/31 PE587.677v02-00
HR
62. potiče Komisiju i države članice da obrate posebnu pozornost na najranjivije skupine ili
skupine u najnepovoljnijem položaju i da pokrenu intervencijske programe namijenjene
tim skupinama;
63. smatra da nedostatak usporedivih, sveobuhvatnih, pouzdanih i redovito ažuriranih
podataka iskazanih po spolu dovodi do diskriminacije žena u pogledu zdravlja;
64. podsjeća da su zdravstvena skrb i zdravstvena politika u nadležnosti država članica te da
uloga Komisije nadopunjava nacionalne politike;
65. nalaže svojem predsjedniku da ovu Rezoluciju proslijedi Vijeću i Komisiji.
PE587.677v02-00 22/31 RR\1112384HR.docx
HR
OBRAZLOŽENJE
Zdravlje nije samo biološko pitanje, ono prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji
predstavlja „stanje potpunog tjelesnog, duševnog i društvenog blagostanja, a ne samo
odsustvo bolesti ili nemoći.”1 Biološki koncept spola i rod kao društvena tvorevina važni su u
pogledu zdravlja na svim razinama te različito utječu na zdravlje žena i muškaraca, kao i na
njihov pristup zdravlju i zdravstvenoj skrbi2.
Nejednak pristup resursima i drugi društveni čimbenici stvaraju nejednake zdravstvene rizike,
kao i nejednak pristup informacijama o zdravlju, zdravstvenoj skrbi i zdravstvenim uslugama
za žene i muškarce. Osim toga, biološke razlike dovode do toga da žene imaju specifične
zdravstvene brige i potrebe, posebno povezane s njihovim spolnim i reproduktivnim
zdravljem. Znanstveno je dokazano da postoje biološke razlike između muškaraca i žena koje
se ne odnose samo na reproduktivne organe. Primjerice, bolesti srca najčešći su uzrok smrti
među ženama. Znakovi i simptomi srčanog udara razlikuju se kod muškaraca i žena, a žene u
većem broju slučajeva umiru unutar jedne godine od srčanog udara.
Tek su nedavna istraživanja o bolestima srca i simptomima među ženama dokazala da žene u
mnogo većem broju pate od kardiovaskularnih bolesti3, međutim, te se bolesti pojavljuju u
kasnijoj životnoj dobi i s drugačijim simptomima nego kod muškaraca, stoga ih je potrebno
liječiti na drugačiji način u pogledu propisivanja lijekova. Međutim, istraživanja i praksa i
dalje ne uzimaju u obzir na prikladan način razlike između muškaraca i žena u pogledu
zdravlja, bolesti i liječenja. Unatoč tome što žene čine više od polovice stanovništva EU-a,
one su nedovoljno zastupljene u biološko-medicinskim istraživanjima.
Postojeća istraživanja ukazuju na rodnu nejednakost u pogledu zdravstvenog statusa,
ponašanja povezanog sa zdravljem te pristupa zdravstvenim uslugama i liječenju. Tvorci
politika i osobe u području medicinskih istraživanja moraju preispitati i istražiti uzroke tih
nejednakosti te ponuditi učinkovita rješenja. Primjerice, biološko-medicinska istraživanja i
dalje se temelje na neizrečenoj pretpostavci da su žene i muškarci fiziološki slični u svakom
smislu, osim u pogledu reproduktivnih sustava, te zanemaruju druge biološke, društvene i
rodne razlike koje znatno utječu na zdravlje.
Tako, primjerice, postoje razlike u pogledu boli: žene osjećaju bol češće i intenzivnije, a
lijekovi protiv bolova slabije djeluju na žene nego na muškarce. U mnogim se slučajevima
preventivne strategije i strategije liječenja primjenjuju na žene, a testirane su samo na
muškarcima, što stoga može imati slab ili čak kontraproduktivan učinak.
1 Preambula Ustava Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). 2 „Nejednako, nepravedno, neučinkovito i nedjelotvorno postupanje s obzirom na rod u području zdravlja: Zašto
postoji i kako ga možemo promijeniti”, Završno izvješće iz rujna 2007. podneseno Povjerenstvu WHO-a za
društvene odrednice zdravlja. 3 Iako se tradicionalno smatraju muškim bolestima, kardiovaskularne bolesti primarni su uzročnik smrti žena
diljem svijeta. Također su glavni uzrok ozbiljnih bolesti i invaliditeta, dovode do velikih troškova u
zdravstvenim sustavima i uništavaju kvalitetu života ženama. Kardiovaskularne bolesti i dalje su glavni uzrok
smrti žena u svakoj od dvadeset sedam država članica EU-a. Tek tijekom prošlih desetljeća povećava se
osviještenost o tome kako kardiovaskularne bolesti drugačije utječu na žene od muškaraca te žene dobivaju više
informacija o rizicima s kojima se suočavaju. Uzrok smrti kod 43 % žena i 36 % muškaraca u EU-u bile su
kardiovaskularne bolesti. Vidi http://eurohealth.ie/wp-content/uploads/2013/02/Women-and-CVDfin.pdf
RR\1112384HR.docx 23/31 PE587.677v02-00
HR
U izvješću se želi posebno naglasiti slučaj endometrioze kao primjer diskriminacije u pogledu
istraživanja i liječenja ženskih bolesti.
Što se tiče mentalnog zdravlja, podaci WHO-a ukazuju na to da su stope životne prevalencije
za bilo koju vrstu psihološkog poremećaja više nego što se ranije mislilo, da i dalje rastu i da
utječu na gotovo polovicu stanovništva. Iako su sveukupne stope psiholoških poremećaja
gotovo identične za muškarce i žene, postoje znatne razlike među rodovima u pogledu
obrazaca mentalnih bolesti. Rod određuje razlike između muškaraca i žena u pogledu moći i
kontrole nad društveno-gospodarskim odrednicama njihova mentalnog zdravlja i života,
položaja i statusa u društvu, načina na koji se društvo odnosi prema njima te njihove
podložnosti i izloženosti određenim opasnostima za mentalno zdravlje. Rodne razlike
posebno su jasne u pogledu stopa uobičajenih mentalnih poremećaja kao što su depresija ili
tjeskoba.
U sklopu javnih politika u području zdravlja u teoriji se ponekad uvažava činjenica da je rod
bitna odrednica zdravlja tijekom životnog ciklusa1. Međutim, zdravstvene potrebe žena nisu
potpuno i dosljedno integrirane u europske i nacionalne zdravstvene politike. Potrebno je
hitno riješiti nedostatak dosljednog i integriranog pristupa pravima žena i rodnim pitanjima u
okviru zdravstvenih politika, što je ključno za postizanje visoke razine zaštite ljudskog
zdravlja za sve, kako je zajamčeno u Ugovorima EU-a2. Kako bi bili učinkoviti, svi aspekti
zdravstvenih politika, koje su u praksi većinom rodno neosjetljive, trebaju uključivati pristup
usmjeren na žene te pritom potpuno primjenjivati rodno osviještenu politiku.
Zdravstvena politika EU-a: nedostatak perspektive rodne ravnopravnosti
EU je u skladu s osnivačkim ugovorima dužan zajamčiti zaštitu ljudskog zdravlja u okviru
svih svojih politika te surađivati s državama članicama EU-a u pogledu poboljšanja javnog
zdravlja, sprečavanja ljudskih bolesti i uklanjanja opasnosti za fizičko i mentalno zdravlje.
Cilj je strategije Europa 2020. pretvoriti EU u pametno, održivo i uključivo gospodarstvo koje
promiče rast za sve, za što je jedan od preduvjeta dobro zdravlje stanovništva.
Zdravstvena politika EU-a, koja je uvedena u okviru Strategije za zdravlje, usmjerena je na
prevenciju, jednake prilike za dobro zdravlje i kvalitetnu zdravstvenu skrb za sve (neovisno o
prihodima, rodu, etničkoj pripadnosti itd.), rješavanje ozbiljnih zdravstvenih prijetnji koje
obuhvaćaju više od jedne države članice EU-a, očuvanje zdravlja ljudi do kasne životne dobi
te podržavanje dinamičnih zdravstvenih sustava i novih tehnologija.
Vijeće je podržalo univerzalnost, pristup kvalitetnoj skrbi, jednakost i solidarnost kao
zajedničke vrijednosti i načela zdravstvenih sustava u državama članicama EU-a3. Konceptom
univerzalnosti podrazumijeva se da je svim osobama omogućen pristup zdravstvenoj skrbi.
Takav univerzalan pristup jamči se solidarnošću koja je povezana s financijskim
1 Vijeće Europske unije, Zaključci o ženama i zdravlju, 2005.; Zaključci o zdravlju i migraciji u EU-u, 2007.;
Zaključci o uključivanju Roma, 2008.; Rezolucija o zdravlju i dobrobiti mladih, 2008. 2 Članak 168. UFEU-a. 3 Zaključci Vijeća o zajedničkim vrijednostima i načelima u zdravstvenim sustavima Europske unije (2006.):
http://eur-lex.europa.eu/legal-content/EN/TXT/?uri=CELEX%3A52006XG0622%2801%29
PE587.677v02-00 24/31 RR\1112384HR.docx
HR
strukturiranjem nacionalnih zdravstvenih sustava. Jednakost podrazumijeva jednak pristup u
skladu s potrebama, neovisno o etničkoj pripadnosti, rodu, dobi, socijalnom statusu ili
mogućnosti plaćanja.
Poveljom Europske unije o temeljnim pravima jamči se da svatko ima pravo na pristup
preventivnoj zdravstvenoj zaštiti i pravo na liječenje pod uvjetima utvrđenima nacionalnim
zakonima i praksom. Ta načela nadopunjuje opća obveza provođenja rodno osviještene
politike koja se navodi u Ugovoru Unije te se to odnosi i na rad svih europskih i nacionalnih
donositelja odluka u području zdravstvene politike.
Cilj zdravstvenih sustava trebao bi biti smanjenje nejednakosti u zdravlju, pri čemu je rod
jedan od odrednica. Stoga nadležni donositelji odluka na europskoj i nacionalnoj razini imaju
i pravnu i društvenu odgovornost da potpuno integriraju iskustva i potrebe žena pri
definiranju javnih politika u području zdravlja. Nažalost, pregled aktualnog stanja pokazuje
da se takav pristup trenutačno ne provodi.
Države članice imaju glavnu odgovornost u pogledu politika koje se odnose na zdravlje.
Međutim, EU ima nadležnost u promicanju zdravlja i sprečavanju bolesti, kao i ulogu u
koordiniranju i pružanju potpore državama članicama kako bi se postigla visoka razina zaštite
zdravlja ljudi. Na razini EU-a prema zdravlju žena odnosi se kao prema političkom pitanju u
kontekstu društvenih i gospodarskih odrednica zdravlja i specifičnih dobnih skupina. EU u
teoriji prepoznaje da je rod, zajedno s dobi, obrazovanjem te ekonomskim i osobnim stanjem,
bitna odrednica za zdravlje i zdravstvenu skrb. Glavna uprava Europske komisije za javno
zdravlje objavila je nekoliko izvješća, uključujući podatke o stanju zdravlja žena i njihovu
pristupu zdravstvenoj skrbi. Ti dokumenti u praksi nisu popraćeni konkretnim političkim
mjerama i programima kojima bi cilj bio zadovoljavanje zdravstvenih potreba žena, a
europske politike javnog zdravlja i dalje su većinom rodno neosjetljive.
Unatoč aktualnoj obvezi iz Ugovora da se perspektiva o rodnoj ravnopravnosti uvrsti u sve
aktivnosti EU-a (rodno osviještena politika), to se rijetko provodi u okviru političkih
dokumenata Europske komisije te još rjeđe u okviru njezina djelovanja i programa.
Konkretno, pitanjima povezanima s rodnom ravnopravnosti i potrebama žena nije posvećeno
dovoljno resursa i pozornosti u okviru istraživanja koje EU sponzorira u području zdravlja.
RR\1112384HR.docx 25/31 PE587.677v02-00
HR
9.11.2016
MIŠLJENJE ODBORA ZA RAZVOJ
upućeno Odboru za prava žena i jednakost spolova
o promicanju rodne ravnopravnosti u istraživanjima o mentalnom zdravlju i kliničkim
istraživanjima
(2016/2096(INI))
Izvjestitelj za mišljenje: Florent Marcellesi
PRIJEDLOZI
Odbor za razvoj poziva Odbor za prava žena i jednakost spolova da kao nadležni odbor u
prijedlog rezolucije koji će usvojiti uvrsti sljedeće prijedloge:
1. naglašava da ostvarivanje prava na zdravlje za sve ima prednost pred zaštitom prava
intelektualnog vlasništva i ovisi, među ostalim, o ulaganjima u globalno istraživanje u
području zdravlja, uključujući zdravstvene tehnologije i lijekove za bolesti povezane sa
siromaštvom i zanemarene bolesti;
2. podsjeća na to da više od jedne milijarde ljudi boluje od bolesti povezanih sa siromaštvom
i zanemarenih bolesti od kojih svake godine umiru milijuni ljudi te da se te bolesti prije
svega pojavljuju u zemljama u razvoju; napominje da i dalje često ne postoje instrumenti
za sprečavanje, dijagnosticiranje i liječenje bolesti povezanih sa siromaštvom i
zanemarenih bolesti ili da oni nisu prikladni za uvjete u kojima se nalaze pojedinci i
zajednice u zemljama u razvoju;
3. podsjeća na to da se programom EDCTP2 (drugi Program partnerstva europskih zemalja i
zemalja u razvoju u području kliničkih studija) nastoji doprinijeti smanjenju društvenog i
gospodarskog tereta koji nastaje zbog bolesti povezanih sa siromaštvom u zemljama u
razvoju, a posebno u supsaharskoj Africi, tako što se u okviru partnerstva sa
supsaharskom Afrikom ubrzava klinički razvoj djelotvornih, sigurnih, dostupnih,
prikladnih i cjenovno pristupačnih medicinskih intervencija za bolesti povezane sa
siromaštvom;
4. sa zabrinutošću napominje da su u zemljama u razvoju zabilježeni slučajevi rodno
uvjetovane diskriminacije i nejednakosti u istraživanjima u području zdravstvene i
socijalne skrbi, što utječe na razvoj odgovarajućih ciljanih načina liječenja; posebno ističe
da pacijenti u zemljama u razvoju nisu primjereno zastupljeni u farmakološkim
istraživanjima; napominje da posebne kategorije stanovništva, uključujući djecu i
trudnice, nisu uzete u obzir pri razvoju lijeka protiv tuberkuloze; naglašava da je u
budućim kliničkim ispitivanjima za farmakogenetsku studiju potrebno prikupiti i pohraniti
uzorke razvrstane po spolu; podsjeća na to da su zbog različite biološke i fiziološke
konstitucije žena potrebne odgovarajuće informacije o utjecaju lijekova na njihova tijela;
PE587.677v02-00 26/31 RR\1112384HR.docx
HR
5. podsjeća na to da su infektivne bolesti (na primjer HIV i malarija) i nepovoljni ishod
trudnoće (kao što je rađanje mrtvorođenčeta) najviše rašireni u zemljama s niskim ili
srednjim dohotkom; poziva na uključivanje trudnica u klinička istraživanja kako bi se
smanjili pobol i smrtnost majki i dojenčadi;
6. podsjeća na to da u skladu sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) termin
„mentalni poremećajiˮ označava cijeli niz mentalnih poremećaja i poremećaja u
ponašanju poput depresije, bipolarnog afektivnog poremećaja, šizofrenije, anksioznih
poremećaja, demencije i autizma, dok se pod nazivom „mentalno zdravljeˮ smatra stanje u
kojem se pojedinac dobro osjeća, u kojem se može suočiti s uobičajenim životnim
stresovima te može raditi produktivno i plodonosno te doprinijeti svojoj zajednici;
pozdravlja činjenicu da svjetski vođe prvi put priznaju da su promicanje mentalnog
zdravlja i dobrobiti te prevencija i liječenje ovisnosti o opojnim tvarima prioriteti u
području zdravlja u okviru globalnog razvojnog plana;
7. podsjeća na to da se mentalno zdravlje u velikoj mjeri povezuje s rodnom dimenzijom;
naglašava da su zbog rodne neravnopravnosti, razlika u prihodima žena i muškaraca te
činjenice da su žene više izložene siromaštvu i pretjeranom radu, socioekonomskoj
diskriminaciji i rodno uvjetovanom nasilju, uključujući kršenje njihovih spolnih i
reproduktivnih prava, pothranjenost i glad, žene dodatno izložene riziku od poremećaja
mentalnog zdravlja kao što su depresija i tjeskoba; poziva Komisiju da prione na
rješavanje temeljnih uzroka neuključivanja žena u klinička istraživanja i da dodijeli više
resursa za istraživanje, prevenciju, liječenje i usluge potpore za žene; u širem smislu
naglašava da je potrebno promicati ekonomsku uključenost svih (deseti cilj održivog
razvoja), primjerice poboljšanjem regulacije financijskih tržišta i institucija te nadzora nad
njima, te s pomoću cjeloživotnog učenja unaprijediti sposobnosti pružatelja primarne
zdravstvene skrbi da prepoznaju i liječe ženske poremećaje mentalnog zdravlja, kako bi se
ispravila rodna diskriminacija u zdravstvu;
8. ističe činjenicu da prema izvješćima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) pri teškim
mentalnim poremećajima kao što su šizofrenija i bipolarni poremećaj nema znatnih rodnih
razlika, ali da su one velike u slučaju depresije i tjeskobe;
9. naglašava da su jačanje položaja žena i promicanje rodne ravnopravnosti od ključne
važnosti za brže postizanje održivog razvoja, a time i okončanja svih oblika diskriminacije
žena i djevojaka, uključujući one do kojih dolazi u području mentalnog zdravlja i kliničkih
istraživanja, a to nije samo temeljno ljudsko pravo već ima i multiplikacijski učinak u
svim drugim razvojnim područjima (peti cilj održivog razvoja);
10. poziva vlade zemalja u razvoju da u svoju politiku povezanu s mentalnim zdravljem
uključe načelo rodne osviještenosti te da razviju politike i programe u kojima se vodi
računa o specifičnim potrebama žena u sklopu psihijatrijskog liječenja i o socijalnim
uzrocima psihološke traume; sa zabrinutošću primjećuje da su prije svega u najmanje
razvijenim zemljama žene često isključene iz biomedicinskih istraživanja zbog nedostatka
informacija i neprovođenja kampanja za podizanje razine osviještenosti, njihove uloge
majki i njegovateljica te zbog toga što u svojem domaćinstvu nemaju slobodu odlučivanja;
čvrsto je uvjeren da bi se boljom uravnoteženošću rodnih uloga i obaveza, sigurnošću
prihoda, jednakim pristupom obrazovanju, integracijom na tržište rada, djelotvornijim
mjerama kojima bi se poticalo usklađivanje poslovnog i privatnog života, posebno za
RR\1112384HR.docx 27/31 PE587.677v02-00
HR
samohrane majke, razvojem mreža socijalne sigurnosti i smanjenjem siromaštva mogle
dodatno smanjiti razlike među rodovima u području mentalnog zdravlja;
11. žali zbog činjenice da EU nije uvrstila načela svoje globalne zdravstvene politike u svoju
inovacijsku strategiju; žali zbog toga što ni u jednom od mehanizama ne postoje
obvezujuće odredbe kojima bi se jamčilo da će istraživanje i razvoj za bolesti povezane sa
siromaštvom i zanemarene bolesti koji se financiraju sredstvima EU-a rezultirati
dostupnim, cjenovno pristupačnim i primjerenim medicinskim proizvodima za najranjivije
i najugroženije skupine stanovništva ili da će podaci o istraživanjima biti javno dostupni;
naglašava da je potrebno ojačati lokalno istraživanje i razvoj prilagođene potrebama svake
zemlje i, u širem smislu, ulagati u globalno istraživanje i razvoj kako bi se ojačali
nacionalni zdravstveni sustavi i postiglo univerzalno zdravstveno osiguranje, među
ostalim i objedinjavanjem resursa; poziva EU da poveća potrošnju Unije u te svrhe;
12. napominje da je samo 1,4 % rashoda izdvojeno za istraživanje i razvoj u području zdravlja
diljem svijeta, iako je 26 bolesti povezanih sa siromaštvom i zanemarenih bolesti činilo
14 % svih bolesti u svijetu1;
13. poziva EU da promiče djelotvorno i pravedno financiranje istraživanja koje će biti od
koristi zdravlju svih ljudi i kojim će se jamčiti da inovacije i intervencije vode do
cjenovno pristupačnih i dostupnih rješenja; posebno bi trebalo istražiti modele u kojima se
odvajaju troškovi istraživanja i razvoja od cijena lijekova, uključujući i mogućnosti
prijenosa tehnologije u zemlje u razvoju;
14. napominje da je u zadnjih 20 godina došlo do znatnog pomaka kad je riječ o mjestu
provođenja kliničkih ispitivanja pod pokroviteljstvom industrije, odnosno da se ta
testiranja provode u zemljama s niskim i srednjim dohotkom gdje je lakše pronaći
subjekte, provođenje kliničkih ispitivanja je jeftinije, a regulatorna ograničenja su blaža ili
se nadziru manje aktivno;
15. sa zabrinutošću napominje da bi sve češće premještanje testiranja lijekova u Afriku i
druge slabije razvijene regije moglo dovesti do teških povreda etičnosti i kršenja temeljnih
načela EU-a poput prava na zdravstvenu zaštitu i skrb; ističe da ugrožene osobe, a
posebno žene, zbog nemogućnosti pristupa cjenovno prihvatljivoj zdravstvenoj skrbi ili
zdravstvenom osiguranju kao i cjenovno pristupačnim lijekovima, pristup liječenju mogu
ostvariti samo sudjelovanjem u kliničkim ispitivanjima, a da pritom možda nisu svjesne
rizika kojem se izlažu;
16. poziva transnacionalne farmaceutske kompanije da ispune svoju obvezu društveno
odgovornog poslovanja i da pri provedbi kliničkih ispitivanja u zemljama s niskim i
srednjim dohotkom poštuju ljudska prava, kao što je utvrđeno u Vodećim načelima
Ujedinjenih naroda o poslovanju i ljudskim pravima; smatra da bi te kompanije trebale
zajamčiti odgovarajuću zaštitu sigurnosti i prava sudionika i pobrinuti se za usklađenost
svojih praksi s najvišim etičkim standardima i međunarodnim smjernicama utvrđenim u
Helsinškoj deklaraciji Svjetskog medicinskog udruženja kao i u smjernicama Vijeća za
međunarodne organizacije medicinskih znanosti i WHO-a za dobru kliničku praksu;
1 Rashodi za istraživanje i razvoj za bolesti povezane sa siromaštvom i zanemarene bolesti: analiza ekonomskih i epidemioloških podataka. Časopis The Lancet, 2013.;
PE587.677v02-00 28/31 RR\1112384HR.docx
HR
17. poziva regulatorna tijela EU-a da utvrde da se u pogledu kliničkih ispitivanja u
područjima u njihovoj nadležnosti, ali i izvan njih, poštuju isti standardi prije nego što
izdaju odobrenje za stavljanje u promet nekog lijeka;
18. poziva zemlje u razvoju da izrade čvrst zakonodavni okvir s funkcionalnim neovisnim
sustavom kontrole koji je u skladu sa smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije
(WHO) za dobru kliničku praksu za ispitivanja farmaceutskih proizvoda i Helsinškom
deklaracijom Svjetskog medicinskog udruženja (WMA);
RR\1112384HR.docx 29/31 PE587.677v02-00
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U ODBORU KOJI DAJE MIŠLJENJE
Datum usvajanja 8.11.2016
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
20
1
3
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Louis Aliot, Nicolas Bay, Beatriz Becerra Basterrechea, Ignazio Corrao,
Raymond Finch, Enrique Guerrero Salom, Maria Heubuch, György
Hölvényi, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Arne Lietz, Linda McAvan,
Norbert Neuser, Cristian Dan Preda, Elly Schlein, Eleni Theocharous,
Paavo Väyrynen, Bogdan Brunon Wenta, Anna Záborská
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Marina Albiol Guzmán, Agustín Díaz de Mera García Consuegra,
Bernd Lucke, Judith Sargentini, Patrizia Toia
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju prema čl. 200. st. 2.
Maria Grapini
PE587.677v02-00 30/31 RR\1112384HR.docx
HR
REZULTAT KONAČNOG GLASOVANJA U NADLEŽNOM ODBORU
Datum usvajanja 29.11.2016
Rezultat konačnog glasovanja +:
–:
0:
19
11
0
Zastupnici nazočni na konačnom
glasovanju
Daniela Aiuto, Beatriz Becerra Basterrechea, Malin Björk, Vilija
Blinkevičiūtė, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Teresa
Jiménez-Becerril Barrio, Elisabeth Köstinger, Agnieszka Kozłowska-
Rajewicz, Florent Marcellesi, Angelika Mlinar, Angelika Niebler,
Maria Noichl, Marijana Petir, João Pimenta Lopes, Michaela Šojdrová,
Ernest Urtasun, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Jadwiga Wiśniewska,
Jana Žitňanská
Zamjenici nazočni na konačnom
glasovanju
Biljana Borzan, Stefan Eck, Rosa Estaràs Ferragut, Clare Moody, Sirpa
Pietikäinen, Marc Tarabella, Monika Vana, Julie Ward, Anna Záborská
RR\1112384HR.docx 31/31 PE587.677v02-00
HR
KONAČNO GLASOVANJE POIMENIČNIM GLASOVANJEM U NADLEŽNOM ODBORU
19 +
ALDE Beatriz Becerra Basterrechea, Angelika Mlinar
EFDD Daniela Aiuto
GUE/NGL Malin Björk, Stefan Eck, João Pimenta Lopes
PPE Sirpa Pietikäinen
S&D Vilija Blinkevičiūtė, Biljana Borzan, Iratxe García Pérez, Anna Hedh, Mary Honeyball, Clare Moody, Maria
Noichl, Marc Tarabella, Julie Ward
VERTS/ALE Florent Marcellesi, Ernest Urtasun, Monika Vana
11 -
ECR Jadwiga Wiśniewska, Jana Žitňanská
PPE Rosa Estaràs Ferragut, Teresa Jiménez-Becerril Barrio, Agnieszka Kozłowska-Rajewicz, Elisabeth Köstinger,
Angelika Niebler, Marijana Petir, Michaela Šojdrová, Elissavet Vozemberg-Vrionidi, Anna Záborská
0 0
Korišteni znakovi:
+ : za
- : protiv
0 : suzdržani