Medicinski fakultet FočaUniverzitet u Istočnom Sarajevu Smjer: Zdravstvena njega

Zdravstvena njega u primarnoj zdravstvenoj zaštiti

Tema:

Rad sa oboljelim u domu zdravlja i porodici

1. Anamneza svih članova porodice -Struktura porodice

U domu porodice Radović, koja živi u prigradskom naselju, žive:

- Mira Radović 1947. godište, najstariji član porodice,

- Slavica Radović 1966. godište, kćerka, neudata i nezaposlena,

- Marinko Radović 1968. godište, sin, oženjen i zaposlen, kao policajac u MUP-u,

- Jelena 1973. godište, snaha, nezaposlena,

- Darko, unuk, koji pohađa drugi razred srednje škole.

2. Podaci u vezi bolesti -Aktuelni zdravstveni problemi

Aktuelne zdravstvene probleme imamo kod Mire Radović, dok ostali članovi porodice nemaju zdravstvenih problema.

Mira je dugogodišnji dijabetičar i insulin je zavisna, takođe ima problema sa krvnim pritiskom- hipertenzijom i umjereno je ugojena. Kako saznajemo iz razgovora sa kćerkom Slavicom, Mira je prije dvije godine imala dijabetičnu komu gdje je imala visoke vrijednosti šećera u krvi i navodi da se Mira tada nije pridržavala propisane dijete i insulinske terapije. Od tada redovno aplikuje insulin u čemu joj pomaže kćerka Slavica, pridržava se propisane dijete i bavi se umjerenom fizičkom aktivnosti.

3. Prikaz modela praćenja bolesnika u domu zdravlja -Konsulativni pregledi -Dijagnostika -Način liječenja -Obim i sadržaj zdravstvene njega -Komunikacija sa oboljelim i članovima porodice -Uspostavljenje partnerskog odnosa; sestra- oboljeli

Mira ide na redovne konsultativne preglede kod ljekara radi pregleda i korekcije insulinske terapije. Jednom u tri mjeseca odlazi kod oftalmologa radi pregleda očnog dna, radi pregleda krvnih sudova (da bi se utvrdilo ima li promjena na njima), takođe, jednom godišnje odlazi na dopler krvnih sudova nogu. Redovno odlazi i na kontrolu nivoa glukoze u krvi, a mjesečno i na kontrolu drugih laboratorijskih analiza: holesterola, triglicerida, krvne slike, urina... Mira redovno uzima insulinsku terapiju. Insulin aplikuje u dvije dnevne doze i to kombinacijom insulina srednje dugog dejstva i insulina sa kratkim dejstvom.

Pažljivo moramo posmatrati oboljelog, uspostaviti komunikaciju sa članovima porodice i bolesnikom, i humanim ponašanjem stvarati sistem obostranog povjerenja, čime ćemo otkloniti strah, relaksirati oboljelog što je jako važno i za uspješnost daljeg tretmana. Prvi kontakt služi i za dobijanje podataka o navikama, običajima, sklonostima oboljelog i članova porodice što će nam poslužiti kao osnova za dalji rad sa oboljelim .

Medicinska sestra sprovodi zdravstvenu njegu i zdravstveno vaspitanje sa oboljelim, trudeći se da ga uputi:

- da potpuno razumije svoju dijetu - da razumije pravila ishrane, tu su potrebni kontakti sa dijetetičarom, nutricionistom i ljekarom - da zna kako se priprema, dozira i aplikuje insulin - da zna uzroke hipoglikemije, da je prepozna i reaguje u samom početku - da shvati neophodnosti primjene fizičkih aktivnosti - mora znati da se u slučaju problema odmah obrati svom porodičnom ljekaru.

4.Socijalno ekonomska sredina i zdravlje √ Porodica (sa oboljelim članom) - faktori životne sredine - način života - uticaj na zdravlje -Analizirati: smještaj, obrazovanje, zaposlenost, finasijska pitanja, aerozagadjenje, vodosnabdjevanje, uslove stanovanje, ishranu, odnos između broja članova i broja zaposlenih

Jedno od značajnih polja rada medicinske sestre danas je rad na utvrđivanju faktora rizika životne sredine i njihov uticaj na zdravlje i unaprjeđenje zdravlja u sredinama u kojima žive i rade . Na kvalitet života čovjeka utiče niz faktora. Neki od njih se donose rođenjem (genski faktor), a drugi se stiču i djeluju tokom života (faktori sredine). U tom smislu medicinska sestra treba da zna da pojedinim ljudima, koji pripadaju takozvanim rizičnim grupama, treba posvetiti posebnu pažnju. Jedan od riziko faktora za nastanak šećerne bolesti je već prisutna bolest, kod nekog od članova porodice.

Tako je potrebno sagledati:prisutnost porodičnog kontinuiteta, genetsku pripadnost rizičnim grupama, stanje organizma u smislu - na primjer nivoa holesterola (hiperholesterolemija) stepen aerozagađenja, odnosno, ekoloških uslova u kojima se živi i radi,prisustvo štetnih navika (pušenja, neracionalna ishrana, prekomjerna tjelesna težina, fizička neaktivnost), stanja dugotrajne ponavljane emotivne napetosti.

Na osnovu ovih posmatranih faktora treba uzeti u obzir i kompleksno međusobno djelovanje svih faktora. Dom porodice Radović je uredno snadbjeven vodom, prostor u kome borave je uredan, sa čistim vazduhom i dovoljnim osvjetljenjem, i sa dovoljno prostora za sve članove. Imaju efikasan odvod otpadnih voda. Dom se nalazi nedaleko od grada, blizu šume, što im je od velikog značaja, tako da im je čist vazduh, bez aerozagađenja. Iako je Marinko jedini zaposlen, relativno se dobro hrane, imaju osnovne životne namirnice.

5. Porodica- interakcija - Međusobni odnos članova porodice - Podrška i pomoć članova porodice - Tip porodice: patrjaharna, gradjanska - Uticaj bolesti na funkcionisanje porodice

Članovi porodice Radović žive u patrijarhalnoj porodici i imaju dobre međusobne odnose. Svi članovi porodice pomažu jedni drugima, a takođe svi se brinu o najstarijem članu porodice, Miri, iako najveću brigu o njoj preuzima kćerka Slavica, koja joj pomaže pri aplikaciji insulina, obavljanju lične higijene, fizičke aktivnosti. Kako i sama Mira kaže: „Porodica mi je najveća podrška i oni su mi motiv za dalju borbu kroz život“. Mira ima skromnu penziju, koju je naslijedila od pokojnog supruga, a sin Marinko prima platu kao policajac. Marinko kaže, da su to skromna primanja, ali da su oni zadovoljni, jer uz dobre odnose članova porodice i dobru organizaciju, sve se može riješiti.

U razgovoru sa članovima porodice saznali smo da Mira ima česte i neobjašnjive promjene raspoloženja i da to utiče na ostale članove porodice, emotivno, ali to povezuju sa njenom bolešću i imaju razumijevanja. Tokom razgovora saznali smo i to da Mira ponekad ima poremećen ritam sna i da je to veoma iscrpljuje.

Bolesniku ćemo pomoći najprije podrškom, a ostale članove porodice ćemo edukovati kako da se ponašaju i na koji način da se brinu o njemu i da mu pomognu. Takođe, moramo znati da se kod ovakvih bolesnika javljaju česte promjene raspoloženja i da moramo razumjeti bolesnika, ali i da porodici moramo objasniti razloge i pravilno reagovanje da bi se održali kvalitetni odnosi u porodici. Ponekad je potrebno objasniti privremenost ovih promjena. U slučaju poremećaja ritma snа, obezbjedićemo adekvatno fizičko vježbanje, a po dogovoru sa ljekarom primjeniti i određenu medikamentoznu terapiju.

6. Stil života oboljele osobe - Fizička aktivnost/ neaktivnost - Konzumiranje različitih supstanci (duvan, alkohol) - Spremnost oboljelog da eliminiše rizične supstance iz svakodnevnog života - Izbjegavanje i minimiziranje stresnih situacija (u kući i na poslu)

Na osnovu posmatranja i analiziranja situacije ukazaćemo na bitnost zdravstveno-vaspitnog rada,a posebnu pažnju ukazaćemo na:

1. Štetnost pušenja 2. Učenje o pravilnoj ishrani i posljedicama gojaznost 3. Učenje o značaju neophodnosti doziranih fizičkih aktivnosti za dobro zdravlje 4. Učenje o načinima prevazilaženja stresnih situacija.

Oboljeloj osobi preporučujemo :

Odgovarajuće fizičke aktivnosti: šetanje, hodanje i druge aktivnosti. Ukazujemo na štetnost pušenja, alkohola i drugih supstanci, a prije svega na zdravlje. Posebno je potrebno ukazati na dejstvo duvana na srce i krvne sudove, a naročito kod osoba sa dijabetesom, motivisati ih da prestanu sa pušenjem. Uspostaviti odnos međusobnog razumijevanja i objasniti potrebu za smanjenjem tjelesne mase. Napraviti plan redukcione dijete uz pomoć nutricioniste.

Ukazati na posljedice stresa, razgovarati sa osobom u porodici koja ima problema i dati joj odgovarajuće preporuke: praviti svaki dan pauze za odmor i relaksaciju, obavljati svaki dan dozirano fizičke aktivnosti pješačenjem, družiti se sa dragim osobama, uživati u prirodi (naći neki hobi), a ne uživati u hrani, piću i duvanu.

7. Nasilje u porodici - Izloženost nasilju- lična procjena - Od kog člana porodice oboljeli doživljava nasilje - Da li se oboljeli ponašaju nasilno u porodici (prema članovima porodice ili cijeloj porodici)

U porodici Radović nema nasilja što se iz razgovora sa njima može zaključiti. Svi članovi porodice su u dobrim odnosima, uzajamno se pomažu, svi zajedno rješavaju probleme koji nastaju, „jer samo tako možemo opstati u ova teška vremena“, kako kaže Marinko. Takođe, vode brigu o najstarijem članu, razgovaraju sa njom, daju joj podršku i motivaciju za dalji život. Mira je jako mirna i povučena osoba, što smo iz razgovora sa njom mogli zaključiti. Rekla nam je da bi voljela da ode negdje, samo da njima ne smeta, da im nije na teretu, na šta su ostali članovi porodice burno reagovali. Takođe, snaha nam je rekla da joj Mira pomaže u kuhinji onoliko koliko može.

8. Siromaštvo i nezaposlenost - Da li se mogu zadovoljiti osnovne životne potrebe za sve članove porodice - U kojoj mjeri siromaštvo i nezaposlenost ograničavaju životne aktivnosti bitne za zdravlje - Da li su zadovoljavajući: ishrana, odmor, društvena aktivnost i dr.

Kako nam je rekla Mira kada je ostala bez supruga, Marinko nije radio pa je bilo dana kada nisu imali novca za osnovne životne namirnice, ali sada iako imaju skromna primanja mogu da priušte osnovna sredstva za život. Marinko nam je u razgovoru rekao da svaki dinar koji dođe u kuću raspodjeljuju na ono za šta je najpotrebniji. Penziju koju Mira dobija raspodjeljuju za njene lijekove, a njegovu platu za: hranu, odjeću, račune i nešto Darku za džeparca. Sa skromnim primanjima koja imaju, porodica Radović se relativno dobro hrani, zadovoljene su osnovne životne potrebe. „Pored problema koje imamo nađe se vremena za odmor, druženje sa komšijama i šetnju“ , navodi Marinko.

9. Socijalna marginalizacija -Da li oboljeli pripada nekoj od socijalno marginalizovanih grupa -Po kojim karakteristikama smo to prepoznali

Iz sagledane situacije zaključujemo da oboljela nije ugrožena po pitanju zdravlja usljed bioloških i socijalnih razloga i da nisu ekstremno kompromitovani njeno fizičko, mentalno i socijalno blagostanje. Na osnovu ovoga zaključujemo da oboljela ne pripada nekoj od socijalno-marginalizovanih grupa.

10. Socijalna podrška i zainteresovanost za socijalna zbivanja - Druženje sa prijateljima u kući i van nje - Zainteresovanost za zbivanja u svom okruženju - Praćenje medija ( TV, štampa, radio) - Način integracije u širu zajednicu

Porodica Radović vodi društveni život, što se može zaključiti iz razgovora sa njima. Najstariji član porodice Radović, Mira, dva puta nedeljno odlazi u klub penzionera, takođe je bila i član kulturno-umjetničkog društva, gdje je pravila narodne nošnje. Ona više nije član, ali rado odlazi na skupove i zabave koje organizuje to društvo. Svaki dan odlazi u obližnji park sa komšijama iz naselja u šetnju, druži se sa njima, posjećuju je i ona odlazi kod njih. Marinko veći dio vremena radi, ali kada je slobodan obavlja poslove oko kuće i u bašti, u tome mu pomaže Slavica, dok Jelena najveći dio vremena provodi u kući obavljajući kućne poslove i vodi brigu o sinu Darku i pomaže mu u učenju.

Za porodicu Radović moglo bi se reći da je društvena i zainteresovana za zbivanja koja se dešavaju u njihovom naselju. Snaha Jelena nam je rekla da je prije nekoliko dana održano predavanje o značaju i zaštiti životne sredine u njihovoj mjesnoj zajednici i da su svi išli. Svi članovi porodice prate medije, ali kako nam je rekao najmlađi član porodice, Darko, on slobodno vrijeme provodi uz TV i kompjuter. Mira voli da čita knjige i štampu.

Svim članovima ukazaćemo na koristi koje se postižu podrškom drugih: - postizanje pozitivnih iskustava - postizanje osjećaja samopouzdanja i sigurnosti - osposobljavanje za izlazak u susret sa stresnim situacijama - porast svijesti o svojoj ličnosti - formiranje pozitivnog mišljenja o sebi i svog značaja za ostale - zaštitu od usamljenosti - uključivanje u životne aktivnosti

11. Stav prema sopstvenom zdravlju i bolesti - Aktivan i zainteresovan stav - Pasivan i nezianteresovan stav - Želja da sopstvenim doprinosom očuva zdravlje i ubrza liječenje

Stav porodice Radović prema zdravlju i bolesti je aktivan i zainteresovan. Svi članovi porodice nastoje da se bolesni član porodice pridržava adekvatnih mjera liječenja, da se pridržava propisane dijete, insulinske terapije i doziranih fizičkih aktivnosti i tako očuvaju i unaprijede zdravlje. Takođe, svi ostali članovi porodice odlaze na kontrole kod ljekara, pošto pripadaju rizičnim grupama za nastanak dijabetesa i hipertenzije i tako unapređuju svoje zdravlje.

Svim članovima porodice potrebno je ukazati na moguće reakcije čovjeka na bolest koje mogu biti različite: strah, osjećaj neizvjesnosti, pa i panične reakcije. Zbog toga su moguće ili veoma često prisutne promjene u ponašanju u smislu agresivnosti, anksioznosti, regresije, depresivnosti... To naravno ima za posljedicu remećenje kvaliteta odnosa u porodici oboljeloga. Takođe treba ukazati na mogućnost stavova bolesnika u odnosu na bolest. Bitno je poznavati moguće reakcije čovjeka na bolest, prilagoditi svoje ponašanje u tom smislu i uprkos objektivnim problemima uspostaviti odnos međusobnog povjerenja, što je od važnosti upravo za stvaranje i za zauzimanje stava bolesnika prema sopstvenom zdravlju i prema zdravstvenim radnicima.

12. Obim i sadržaj zdravstvene njege za oboljelog i članove porodice Nakon prikupljanja podataka sestra sa članovima porodice pravi plan aktivnosti. Identifikovati potrebe porodice, postaviti ciljeve, planirati aktivnosti

Obim i sadržaj zdravstvene njege (standardi) dio je zadatka medicinske sestre u kojima je samostalna za planiranje i izvođenje radnji.

- obratiti pažnju na suvu kožu oboljelog, gdje treba primjenjivati ulja i losione, umjesto sapuna - jedan put dnevno - toaleta usne duplje- jedan put dnevno - kontrola unosa tečnosti 1500 ml – 2000 ml dnevno, stepen izlučivanja tečnosti i praćenje izgleda mokraće - poremećaj defekacije- preporučiti ishranu bogatu vlaknima, vježbe za pražnjenje crijeva (blage masaže) - toaleta genitalne regije- jedan put na dan - prisustvo bola (odgovarajući položaj, praćenje intenziteta bola, tople obloge)

Posebnu pažnju obratiti na procjenu stanja kože stopala:

- noge prati svaki dan, neutralnim sapunima i u mlakoj vodi - poslije pranja, stopala dobro osušiti, posebno između prstiju - poslije sušenja nanijeti neko biljno ulje - uvijek trljati stopala od vrha prstiju, pa na gore - ne hodati bos, da bi se spriječile povrede i ubodi - predio oko noktiju namazati biljnim uljem i nokte turpijati poprečno, ne sjeći uglove nokta - nositi meke cipele i čarape od prirodnog materijala, veoma je bitno da cipele imaju širok prostor za prste, da ne vrše pritisak na noge

Prijedlog mjera za unaprjeđenje zdravlja ispitanih bolesnika, kroz aktiviranje sljedećih resursa:

a ) Šta može da uradi oboljeli?

Da se pridržava propisane terapije, da obavlja svakodnevnu fizičku aktivnost, da se pridržava dijetetskog režima, koji mu je propisan. Što više da izbjegava zatvorene i zagušljive prostorije tj. da izlazi u prirodu. Takođe mora da se pridržava lične higijene i ostalih uputstava, koje mu predloži medicinska sestra.

b ) Šta može da uradi njegova porodica?

Porodica treba da pruža podršku oboljelom članu porodice, da je stalno uz njega, da ga razumiju, kada mu je najteže. Svi članovi porodice treba da se uključe u brigu oko oboljelog, da učestvuju u njezi, pomoći pri aplikaciji insulina, obavljanju fizičkih aktivnosti i sl.

c ) Šta može da uradi društvena zajednica ?

- zdravstveno-vaspitni rad sa oboljelim i članovima porodice - prevencija pušenja i drugih riziko faktora, koji mogu da utiču na nastanak bolesti - mogu se održavati predavanja- živa riječ ili pisane brošure.

d ) Šta može da uradi sestra na nivou PZZ ?

- kontinuirana edukacija o zdravlju - promjeniti negativne zdravstvene stavove - potsticati ljude na ulaganje napora za bolji kvalitet zdravlja - radite na otklanjanju negativnih navika - djelovati na formiranju pozitivnog zdravstvenog ponašanja.

Hvala na pa nji !ž