PPU OPRISAVCI text konacni prijedlog plana 5 11 02 OPRISAVCI_ text...Tipološki gledano...

URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA

OPĆINE OPRISAVCI

– konačni prijedlog plana –

Zagreb, travanj 2002. srpanj 2002. listopad 2002.

PROSTORNI PLAN UREĐENJA OPĆINE OPRISAVCI

Urbanistički zavod grada Zagreba 2002. godina

NARUČITELJ: OPĆINA OPRISAVCI IZVRŠITELJ: URBANISTIČKI ZAVOD GRADA ZAGREBA d.o.o. KOORDINATOR PLANA i RUKOVODITELJ ORG. JEDINICE I: ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. STRUČNI TIM: ZORAN HEBAR, dipl.ing.arh. MARIJAN CRNKOVIĆ, dipl.ing.geod. MIROSLAV ŠRENG, građ.tehn. PRIJEPIS: VIŠNJA ŽUGAJ, stenodaktilograf FOTOGRAFIJE: MIROSLAV ŠRENG

ZORAN HEBAR DIREKTOR: LUKA ŠULENTIĆ, dipl.ing.arh.



S A D R Ž A J : A) TEKST

I. OBRAZLOŽENJE............................................................................................................................................ 1

1. POLAZIŠTA..................................................................................................................................................... 1 1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine Oprisavci u odnosu na prostor i sustave

županije i države......................................................................................................................................... 2 1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru ................................................................................................... 2 1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke ............................................................................................ 5 1.1.3. Planski pokazatelji i obveze dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena

postojećih prostornih planova............................................................................................................ 6 1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske

podatke te prostorne pokazatelje .................................................................................................... 11

2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA I UREĐENJA...................................................................................... 15 2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja ....................................................................................... 15

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava............................................................ 16 2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora............................................................................................. 17 2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša ................................................................ 18

2.2. Ciljevi prostornog razvitka općinskog značaja .......................................................................................... 19 2.2.1. Demografski razvitak....................................................................................................................... 19 2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture................................................................................................ 19 2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture .................................................... 20 2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina........................ 22

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine Oprisavci............................................................ 24 2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora........................................................................................... 25 2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika,

gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina....................................... 25

2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture .............................................................. 26 2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja........................................................................................ 26 2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture ............................................................................. 26 2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture........................................................................... 27

3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA.............................................................................................................. 28 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku strukturu

županije .................................................................................................................................................... 28 3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina................................................................ 28

3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina .......................................................................... 29 3.2.2. Prostorni razvoj naselja ................................................................................................................... 30

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti ............................................................................................. 38 3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora ............................................................................................. 39

3.4.1. Zone gospodarskih djelatnosti......................................................................................................... 40 3.4.2. Poljoprivredne površine................................................................................................................... 40 3.4.3. Prirodne cjeline i šume .................................................................................................................... 40

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava................................................................................................................. 40 3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, riječni promet, javne telekomunikacije)............................... 40 3.5.2. Energetski sustav ............................................................................................................................ 41 3.5.3. Vodnogospodarski sustav ............................................................................................................... 42

3.6. Postupanje s otpadom.............................................................................................................................. 43 3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš............................................................................................... 43

3.7.1. Zaštita podzemlja ............................................................................................................................ 43 3.7.2. Zaštita od požara............................................................................................................................. 43 3.7.3. Nesmetano kretanje invalidnih osoba.............................................................................................. 44 3.7.4. Zaštita životinja................................................................................................................................ 44

4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE ........................................................................................................................ 44

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE ..................................................................................................................... 45

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA..................................................................................... 45

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA ........................................................................................................... 45 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju ............................................................................................. 45 2.2. Građevinska područja naselja .................................................................................................................. 46 2.3. Izgrađene strukture van naselja................................................................................................................ 49

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI ............................................................................. 51

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI ................................................................................... 52 4.1. Uvjeti uređenja i gradnje športsko-rekreacijskih građevina....................................................................... 53



5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA ................................................................................................. 53 5.1. Cestovni prometni sustav ......................................................................................................................... 53 5.2. Riječni promet........................................................................................................................................... 54 5.3. Telekomunikacijska mreža ....................................................................................................................... 54 5.4. Plinoopskrba............................................................................................................................................. 54 5.5. Elektroopskrba.......................................................................................................................................... 54 5.6. Odvodnja .................................................................................................................................................. 55 5.7. Vodoopskrbni sustav ................................................................................................................................ 55 5.8. Uređenje vodotoka ................................................................................................................................... 55

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA............................................................................................................. 55

6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti ............................................................................................................. 55 6.2. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara ........................................................................................................ 55

7. POSTUPANJE S OTPADOM ........................................................................................................................ 56

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ............................................................... 56 8.1. Zaštita podzemnih voda ........................................................................................................................... 56 8.2. Zaštita od buke ......................................................................................................................................... 56 8.3. Zaštita od požara...................................................................................................................................... 56

9. MJERE PROVEDBE PLANA......................................................................................................................... 57 9.1. Obveza izrade prostornih planova ............................................................................................................ 57 9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera.............................................................................................. 57 9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni..................................................... 57

III. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE ...................................................................................................... 58 B) KARTOGRAFSKI PRIKAZI 1a. KORIŠTENJE I NAMJENA PROSTORA .....................................................................................1:25000 1b. POŠTA I TELEKOMUNIKACIJE ...................................................................................................1:25000

2. INFRASTRUKTURNI SUSTAVI I MREŽE ...................................................................................1:25000 2a. ENERGETSKI SUSTAV – PLINSKA MREŽA...............................................................................1:25000 2b. ENERGTSKI SUSTAV – ELEKTROENERGETIKA ......................................................................1:25000 2c. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – KORIŠTENJE VODA .........................................................1:25000 2d. VODNOGOSPODARSKI SUSTAV – ODVODNJA OTPADNIH VODA ........................................1:25000

3. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA UVJETI KORIŠTENJA ..................................................................................................................1:25000

4. UVJETI KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA PODRUČJA PRIMJENE POSEBNIH MJERA UREĐENJA I ZAŠTITE ........................................1:25000 5. GRANICE GRAĐEVINSKIH PODRUČJA ......................................................................................1:5000 5.1. TRNJANSKU KUTI 5.2. POLJANCI 5.3. OPRISAVCI 5.4. SVILAJ 5.4.1. SVILAJ – RADNA ZONA 5.5. STRUŽANI 5.6. ZOLJANI 5.7. KUPINA 5.8. PRNJAVOR 5.9. NOVI GRAD


Urbanistički zavod grada Zagreba 2002. godina 1

I. OBRAZLOŽENJE

1. POLAZIŠTA Ovaj elaborat izrađen je na osnovi ugovora sklopljenog između općine Oprisavci i Urbanističkog zavoda grada Zagreba d.o.o. /ugovor br. 2/51-2001. od 21.09.2001. Metodologija izrade i sadržaj elaborata usklađeni su s Pravilnikom o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (N.N. 106/98). Cilj izrade plana je sagledavanje cjelovitog prostornog razvitka područja općine Oprisavci, te valorizacija prostora uz omogućavanje daljnjeg razvoja u prostoru. Prostorno gledajući područje općine je pretežno ruralno. Oprisavci su općina u sustavu Brodsko-posavske županije. Plan ima za cilj postupno unapređenje stanja u prostoru vodeći računa o gospodarskim mogućnostima i zakonskim obavezama te razvoju u okvirima županije. Sve specifične elemente kvalitete prostora, među kojima su najvažniji prirodni resursi: vode rijeke Save pritoka i kanala, šume i poljoprivredna područja, planom će se očuvati, a istovremeno omogućiti racionalno širenje naselja te njihov razvitak. Prostorni plan treba biti poticajan i usmjeravajući te dovoljno fleksibilan da pruži raznovrsne mogućnosti prostornog razvitka. Za područje Oprisavci do sada su bili izrađeni sljedeći planovi: 1. Prostorni plan općine Slavonski Brod (donešen 1987. g. i izmjenjen 1998. g.) 2. Osnove korištenja i zaštite prostora općine Slavonski Brod (1993. g.) - nisu bile donešene kao plan 3. Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru 4. Prostorni plan Brodsko-posavske županije (2001. g.)1

Oni su u izradi ovog plana analizirani i valorizirani.

Područje obuhvata Prostornog plana uređenja općine obuhvaća čitavo područje općine Oprisavci čija površina iznosi cca 64,57 km2. To je 3,19% površine županije.

Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (N.N. R.H. br. 10/97) općina ima sjedište u naselju Oprisavci.

Prema popisu stanovništva iz 2001. na području općine živjelo je 2942 stanovnika. Tijekom 20. stoljeća za općinu se bilježi stagnacija broja stanovnika: od 3085 u 1900. g. do 3240 u 1991. godini. Sada je broj stanovnika pao po prvi puta od 1890. godine na brojku ispod 3000 stanovnika.

Planom se želi u svim naseljima omogućiti kvalitetan daljnji prostorni razvitak. Pri tom su korišteni podaci o iskustvima u gradnji na dosadašnjim građevinskim područjima, a posebno u pogledu očuvanja dosadašnjeg načina života.

Preispitane su dosadašnje dubine i ukupna veličina građevinskih područja. Osigurane su nove zone za građevne čestice u svakom od naselja. Posebno se to odnosi na radne zone kojih u dosadašnjem planu nije bilo.

Vođeno je računa o tome da je područjem općine predviđena trasa autoceste što iz Mađarske vodi u Bosnu i Hercegovinu. Ona će imati vezu na postojeću autocestu i granični prijelaz na Savi. To će sigurno utjecati na prostorni razvoj općine.

1) Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 4/2001.



1.1. Položaj, značaj i posebnosti područja općine Oprisavci u odnosu na prostor i sustave županije i države

Položaj općine Oprisavci je u Brodsko-posavskoj županiji takav da je ona, iako smještena u krajnjem jugoistočnom dijelu, vrlo značajna za županiju i državu u pogledu prometnih veza i budućih plovnih puteva. Granični prijelaz u Svilaju i dobar prometni položaj na budućem prometnom križanju dviju autocesta daju dobre mogućnosti za budući prostorni i ukupni razvoj općine. Općina je smještena u ravnici uz Savu. Uz glavne prometne pravce nastala su gotovo sva naselja. Područjem općine prolazi autocesta D4 i županijske ceste Ž 4210, Ž 4188, Ž4219 i Ž4217.

Županijska cesta Ž 4217 vodi preko Svilaja i u Bosnu i Hercegovinu. Županijska ceste Ž4210 predstavlja vezu prema Slavonskom Brodu i Oprisavcima paralelno s autocestom D 4.

Značaj općine je u njezinom očuvanom krajoliku što najviše dolazi do izražaja u poljodjelstvu i ratarstvu kao osnovnim djelatnostima ovog područja. Položaj na važnim prometnim pravcima istok-zapad i sjever-jug daje joj osobitost u komunikacijskom smislu. Najveća prirodna vrijednost uz Savu je zaštićeno područje Gajne.

Donedavna stabilnost broja stanovnika te položaj naselja smještenih uz Savu i županijske ceste, kao i prirodno pogodan smještaj općine, prostorno su vrlo značajne za uspostavu skladnog razvoja i oživljavanje ovog primarno ruralnog prostora. Općina je dobro povezana sa susjednima.

Oprisavci su jedna od pograničnih općina. Nalazi se uz državnu granicu sa BiH na rijeci Savi. U županiji graniči s općinama Klakar, Garčin, Donji Andrijevci i Velika Kopanica.

POLOŽAJ OPĆINE OPRISAVCI U BRODSKO-POSAVSKOJ ŽUPANIJI

1.1.1. Osnovni podaci o stanju u prostoru Prema Zakonu o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj iz 1997. g. općina ima 9 naselja. To su Kupina, Novi Grad, Oprisavci, Poljanci, Prnjavor, Stružani, Svilaj, Trnjanski Kuti i Zoljani.

Iz statističkih podataka je vidljivo da sva naselja, osim Novog Grada, posljednjih 50-tak godina bilježe pad broja stanovnika.

Značajan je geoprometni položaj i postoje mogućnosti kvalitetnije gospodarske aktivnosti i višeg standarda koji stanovnici mogu ostvariti u svakom naselju.

Prema tipologiji izgradnje u naseljima se nalaze niske, pretežno prizemne, a djelomično jednokatne zgrade stambene namjene s gospodarskim zgradama u dubini građevne čestice. Javne zgrade se ističu položajem i oblikom u svakom naselju. Tipološki gledano karakterističan je linearan razvoj svakog naselja, a u nekima poput Prnjavora, Kupine i Oprisavaca sa karakterističnim središnjim zelenim prostorom.

Većina cesta u općini su asfaltirane.



S tehničkim zastorom su samo dvije prometnice. To su županijska cesta Ž4188 – Klokočevik – Zadubravlje – Trnjanski Kuti i lokalna cesta L42045 i Stružani – Zoljani – Kupina.

Postojeće stanje državne, županijskih i lokalnih cesta ne zadovoljava posve potrebama. Uzdužne i poprečne elemente pojedinih dijelova trasa neophodno je rekonstruirati, a kolničku konstrukciju obnoviti. U naseljima duž trasa prometnica nema svugdje kontinuiranih nogostupa i biciklističkih staza.

Opremljenost područja općine komunalnom infrastrukturom je nedostatna. Tako nije riješen sustav odvodnje i vodoopskrbe, kao ni plinoopskrbe. Odvodnja oborinskih voda je danas riješena otvorenim jarcima i kanalima uz prometnicu.

Opskrba električnom energijom je zadovoljavajuća. Potrebe napajanja električnom energijom općina Oprisavci pokriva iz TS 35/10, preko zračnih srednjenaponskih dalekovoda do lokalnih trafostanica, koje su izgrađene u svim naseljima.

Javna rasvjeta je izvedena u svim naseljima i postupno se rekonstruira.

U svim naseljima izvedena je mreža telekomunikacija. Konstrukcijski čvorovi (UPS) su u Trnjanskim Kutima, Oprisavcima i Prnjavoru. Zadovoljavaju današnje potrebe.

Od jedinica poštanskog prometa danas postoje poštanski uredi 35213 Oprisavci, 35215 Svilaj – koji trenutno ne radi te 35216 Prnjavor.

Južnu granicu općine čini rijeka Sava kao plovni put.

Prirodna obilježja krajolika općine su ravničasti poljoprivredni prostor sa šumarcima i priobalje Save. Poljoprivredna zemljišta su većinom obrađena. Tome pridonose melioracioni kanali.

Tablica 1. daje prikaz osnovnih podataka o broju stanovnika u odnosu na županiju. Prema Popisu stanovnika, stanova i domaćinstava 1991. god. na području općine je živjelo 3240 stanovnika, a prema Popisu stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine 2942 stanovnika.

TABLICA 1. PROMJENE BROJA STANOVNIKA, STANOVA I KUĆANSTAVA

Stanovnici Stanovi Kućanstva Površina Popis

1981. Popis 1991.

Popis 2001.

Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001.

Popis 1981.

Popis 1991.

Popis 2001.

Gustoća naseljenosti

2001. km2 broj broj broj broj broj broj broj broj broj broj stan / km2

Brodsko-posavska županija 2027,03 167667 174998 176765 49396 54651 58759 49599 54019 54836 87 Općina Oprisavci 64,57 3256 3240 2942 943 952 979 900 905 839 46

% 3,19 1,94 1,85 1,66 1,91 1,74 1,67 1,81 1,68 1,53 -

Analiza podataka o kretanju broja stanovnika, kućanstava i stanova ukazuje na sljedeće:

- Kako se broj stanovnika smanjuje, slično je i s brojem kućanstava. Tako je godine 1981. g. prosječna obitelj imala 3,6 člana. Godine 2001. g. ih je bilo 3,5.

- Unatoč padu broja stanovnika, povećan je broj stanova. Tako im je u posljednjih dvadeset godina broj povećan za 36, odnosno za oko 4%. Broj kućanstava je smanjen za 66 (7%) u zadnjih 10 godina, a broj stanovnika je smanjen za 298 (9%).

Ukupna površina poljoprivrednog zemljišta je 5567 ha, tj. oko 76,3% područja općine.

Pod šumama je 501 ha ili 6,9% područja općine.

Pod vodotocima i kanalima je 523,3 ha ili 7,1%.



TABLICA 2. STRUKTURA NAMJENE PROSTORA PO NAČINU KORIŠTENJA I VLASNIŠTVU:2

Oblik vlasništva Državno Privatno Ukupno Namjena ha % ha % ha %

oranice 990,0 32,3 3257,1 76,9 4247,1 58,2 voćnjaci 40,4 1,3 58,8 1,4 99,2 1,4 vinogradi - - 0,4 0,01 0,4 0,01

OBRADIVE POLJOPRIVREDNE POVRŠINE

livade 139,8 4,6 267,9 6,3 407,7 5,6 UKUPNO OBRADIVE POVRŠINE 1170,2 38,2 3584,2 84,7 4754,4 65,2 OSTALE POLJ. POVRŠINE pašnjaci 749,7 24,5 62,9 1,5 812,6 11,1 UKUPNO POLJOPRIVREDNE POVRŠINE 1919,9 62,6 3647,1 86,1 5567,0 76,3

trstici, bare - - 0,3 0,01 0,3 0,004OSTALE POVRŠINE šume 29,9 1,0 471,1 11,1 501,0 6,9 UKUPNO OSTALE POVRŠINE 29,9 1,0 471,4 11,1 501,3 6,9

vodotoci 258,0 8,4 - - 258,0 3,5 kanali 265,3 8,7 0,4 0,01 265,7 3,6 NEPLODNO TLO ostalo neplodno tlo 591,5 19,3 114,7 2,7 706,2 9,7

UKUPNO NEPLODNO TLO 1114,8 36,4 115,1 2,7 1229,9 16,8

UKUPNA POVRŠINA 3064,6 100 4233,6 100 7298,2 100

Iz tablice je vidljivo da u općini prevladava privatno vlasništvo nad poljoprivrednim zemljštem.

Na području općine postoji nekoliko lokacija na koje se nekontrolirano odlaže otpad ili su to nekadašnja, danas napuštena odlagališta.

To su lokacije uz Lateralni kanal u Oprisavcima, južno od ceste Trnjanski Kuti – Poljanci, u Stružanima uz kanal Osatno, u Zoljanima južno od ceste za Kupinu sjeveroistočno i jugoistočno od Svilaja, jugozapadno od Prnjavora te uz kanal Međaš sjeverno od Novog Grada. Od gospodarskih djelatnosti je najznačajnija obrada furnira u Oprisavcima tvrtke Mijoveneers.

Postoji nekoliko obrtničkih proizvodnih i zanatskih lokaliteta. U svakom naselju su trgovački i ugostiteljski lokali.

Osnovna škola u Oprisavcima ima površinu od 1600 m2, 8 učionica i sportsku dvoranu od 300 m2 te 900 m2 sportskih terena. U njoj je zaposleno dvadesetak ljudi. Područna škola u Trnjanskim Kutima ima 146 m2, 1 učionicu i dvije učiteljice. Područna škola u Poljancima je površine 108 m2, ima 1 učionicu i jednog učitelja. U Svilaju je područna škola površine 95 m2, s jednom učionicom i jednim učiteljem. Jednako je sa školama u Prnjavoru (105 m2), Novom Gradu (89 m2) i Kupini (103 m2).

Društveni domovi postoje u svim mjestima. Jedino je onaj u Trnjanskim Kutima u sastavu škole.

U Oprisavcima je ambulanta.

U svim naseljima općine postoje crkve (Kupina pripada župi u Velikoj Kopanici). U Oprisavcima i Prnjavoru postoje i župni uredi. Obnova župnog ureda u Svilaju je u tijeku.

U Svilaju je granični prijelaz prema BiH sa skelskim prijevozom vozila i ljudi.

U Novom Gradu postoji pristanište za mala plovila.

2 Prema podacima Prostornog plana Brodsko-posavske županije, (str. 11/96/29) Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije, br. 4/2001.



1.1.2. Prostorno razvojne i resursne značajke Prostorno razvojna obilježja općine su postojeći prirodni, pretežno poljoprivredni potencijali i geoprometni položaj uz autocestu i rijeku Savu. Lociranjem proizvodno-skladišnih pogona u zato određene zone ili u naselja te daljim razvojem gospodarstva omogućilo bi se, uz tradicionalnu poljoprivredu i dodatne aktivnosti vezane granični prijelaz, stvoriti dobre razvojne značajke. Inicijalni objekt je današnji pogon prerade furnira. Većim zapošljavanjem i povećanjem broja mješovitih kućanstva postiglo bi se njihovo i buduće zadržavanje stanovnika na području općine. Radi očuvanja kvalitete poljoprivrednog zemljišta lokacija poljoprivrednih građevina je na građevnoj čestici kućanstva ili u njenom nastavku.

Poljoprivredne površine kao važan razvojni resurs općine planom su valorizirane i zaštićene u najvećoj mogućoj mjeri.

Šume, kao preduvjet očuvanja i ekološke stabilnosti, planom se također štite. To je posebno važno zbog njihove male površine, a radi njihova krajobraznog značaja.

Očuvanje prirodne i graditeljske baštine kao sastavne komponente očuvanja ekološke ravnoteže, bitni su faktori valorizacije prostora općine. Tu se posebno ističu specifičnosti ozelenjenih prostora u središtima naselja. Gajna je i u širem prostoru najvredniji prirodni ambijent.

Prometno-geografski položaj te planirani koridor brze ceste i granični prijelaz daju šansu intenzivnijeg razvoja.

Specifičnosti prostora općine očituju se u sljedećim elementima prostorne organizacije:

- Općina je pristupačna s juga iz Bosne i Hercegovine danas samo skelom kod Svilaja. Duljina državne granice na području općine je 19 km. Preko Trnjanskih Kuta općina je prema jugu povezana s općinom Klakar, a prema sjeveru s općinom Garčin. S općinom Garčin je povezana i preko naselja Oprisavci. Preko Svilaja i Stružana je povezana s općinom Donji Andrijevci, a preko Prnjavora i Kupine s općinom Velika Kopanica. Preko Novog Grada je povezana s općinom Sikirevci.

Na zapadu iz Trnjanskih Kuta cesta vodi prema Slavonskom Brodu.

- U prostornom smislu sva naselja su se razvijala samostalno, bez međusobnog spajanja.

- Sklad malih šumskih i velikih poljoprivrednih prostora ispresjecanih melioracionim kanalima, daju općini posebnost u odnosu na slična područja u županiji.

- Sava je dominantni vodotok. Brojni kanali, posebnost su općine. Najznačajniji su Lateralni kanal, Biđ, Moštanik, Osatno, Međaš, Košuća, Bistra, Prnjavorski Popovac i Zaton.

Brojne i dobre prometne veze sa susjednim prostorima u županiji, a napose u budućnosti međunarodni granični prijelaz između Svilaja i Prnjavora, te veza nove brze ceste sa autocestom, predstavljaju značajne inicijalne mogućnosti daljeg razvoja.

Tradicionalna slavonska ušorena sela sa lijepim ambijentima i vrijednim objektima su osnov za ugodan život stanovnika.

Gajna kao jedna od rijetko sačuvanih prirodnih osobitosti ovog dijela priobalja Save omogućiti će općini i u budućnosti isticanje posebnosti i turističku obrazovnu i rekreacijsku posjećenost. Velike površine vrlo kvalitetnih poljoprivrednih tala i u budućnosti će biti osnovni resurs za proizvodnju hrane.



1.1.3. Planski pokazatelji i obveze dokumenata prostornog uređenja šireg područja i ocjena postojećih prostornih planova

Ovi pokazatelji, obveze i ocjena postojećih prostornih planova zasnivaju se na analizi sljedeće postojeće dokumentacije:

- Prostorni plan općine Slavonski Brod iz 1987. godine s izmjenama 1989., 1990. i 1998. godine. Taj plan bio je izrađen u razdoblju kada je područje općine bilo u sastavu nekadašnje općine Slavonski Brod.

- Osnove korištenja i zaštite prostora općine Slavonski Brod iz 1993. g. (nisu bile donesene kao plan), te Izvješće o stanju u prostoru i Program mjera za unapređenje stanja u prostoru općine 2002. godine.

- Prostorni plan Brodsko-posavske županije kao obavezni plan šireg područja je donešen u travnju 2001. godine.3

Programom prostornog razvitka Republike Hrvatske također su dana neka načela relevantna za prostor općine.

U nastavku su opisana obilježja svih navedenih planova.

• Prostorni plan općine Slavonski Brod je relativno detaljno definirao specifičnosti prostora i utvrdio buduće smjerove razvitka: gospodarstvo, demografske promjene, potrebe za prostorom i urbanim funkcijama te optimalnu infrastrukturnu opremu.

Razvojni ciljevi bivše općine Slavonski Brod temeljili su se na postojećim prirodnim potencijalima i dobrom geoprometnom položaju.

Planom je bilo predviđeno da svako kućanstvo ima svoj stan, a težilo se standardu od 25 m2 stambene površine po stanovniku.

Plan je prostor općine Oprisavci interpretirao kao dio nekadašnje općine, uočavajući trendove pražnjenja naselja ali bez značajnih poticajnih mjera za zaustavljanje tog procesa. Danas je jasno da se taj proces odredbama prostornog plana i ne može zaustaviti, a kamoli preokrenuti. Za to su potrebne druge poticajne mjere.

Kao planske posebnosti su bile istaknute povoljnosti geoprometnog položaja Save.

Planom je bio određen koridor za autocestu Osijek - Đakovo - Republika Bosna i Hercegovina. Izrađeno je idejno rješenje nešto drugačijim položajem trase u prostoru.

Osnovama korištenja i zaštite prostora je bio iskazan podatak o planiranom broju stanovnika i površini građevinskih područja naselja. U sljedećoj tablici je dan pregled tih podataka.

Granice građevinskih područja naselja su u prostornom planu bile određene tako da su obuhvaćale i relativno veliki neizgrađeni prostor vrtova i voćnjaka u zaleđu čestica postojećih kuća. U sklopu granica građevnih područja je bila određena osnovna namjena prostora. Nisu bile planirane radne zone.

Temeljem ovoga plana odvija se izdavanje svih lokacijskih dozvola. Njegovom primjenom je uočena potreba djelomične izmjene granice građevinskih područja naselja te plansko definiranje zona za rad, sport i rekreaciju, groblja i granični prijelaz.

Prostornim planom su Oprisavci bili određeni kao jedno od 28 lokalnih središta tadašnje općine. Planiralo se u njih locirati prerađivačku manju industriju i uopće malu privredu. To je u Oprisavcima i učinjeno.

Izmjenama i dopunama plana iz 1998. godine (Sl. vjesnik Brodsko-posavske županije 7/98) bilo određeno da središte budu Trnjani – Garčin a njima su gravitirala naselja Oprisavaca. Ukupno je u svima njima bilo planirano 6500 stanovnika. Poljoprivredne površine kao primarni razvojni resurs planom su bile posebno valorizirane. Šume su se planom štitile.

3) Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije 4/2001.



Temeljem Odredbi za provođenje iz izmjena i dopuna 1998. i granica građevinskih područja iz ranijeg plana (1987) u i danas izdaju lokacijske i građevinske dozvole. TABLICA 3: VELIČINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PREMA DOSADAŠNJEM PLANU4

Naselje Planirano građevinsko

područje ha

Izgrađeni dio građevinskih područja

ha

% izgrađenog u odnosu na planirano

Kupina 77,19 19,65 25,5 Novi Grad 66,19 10,42 15,7 Oprisavci 270,04 53,25 19,7 Poljanci 52,81 15,54 29,4 Prnjavor 20,10 8,03 40,0 Stružani 21,34 3,83 17,9 Svilaj 69,25 14,86 21,5 Trnjanski Kuti 77,86 14,25 18,3 Zoljani 45,61 13,10 28,7

UKUPNO 700,39 152,93 21,8 • Osnove korištenja prostora su zapravo uvažavale dotadašnji plan. Njima je bio određen zaštitni

pojas uz rijeku Savu, predviđena je trasa ceste Osijek - Bosna i Hercegovina zapadnije od danas određen. Za naselja su bile predviđene manje korekcije granica građevinskog područja. Bila su izdvojena poljoprivredna tla isključivo te namjene koju ne bi trebalo mijenjati. Bilo je zamišljeno da pored općinskog središta (Oprisavci) lokalno središte bude Svilaj, a manja lokalna središta Trnjanski Kuti i Prnjavor.

TABLICA 4. PROGNOZA BROJA STANOVNIKA IZ OSNOVA KORIŠTENJA I ZAŠTITE PROSTORA

BROJ STANOVNIKA R. br. NASELJE

1991. procjena 1992. 2001. povećanje planirano

OSNOVAMA 1 Kupina 315 411 306 96 2 Novi Grad 350 581 314 231 3 Oprisavci 1106 1313 955 207 4 Poljanci 290 451 276 161 5 Prnjavor 231 396 242 165 6 Stružani 181 0 176 0 7 Svilaj 345 0 290 0 8 Trnjanski Kuti 369 523 339 224 9 Zoljani 53 94 44 41

UKUPNO 3240 3769 2942 1125

Osnove nisu nikada bile donešene kao plan već su ostale stručna podloga.

• Prostorni plan Brodsko-posavske županije

U ciljeve, koje bi trebalo ostvariti do 2015. g., spada demografska revitalizacija ruralnog pograničnog područja u koje ulazi i općina Oprisavci. Zbog strateške važnosti ovog područja potrebno je otvoriti proces revitalizacije stimuliranjem prirodnog priraštaja te repopulacije putem naseljavanja. Trebalo bi poticati ostanak i naseljavanje mladih ljudi stvaranjem graničarskog gospodarstva i obiteljskog poduzetništva, te povećanjem komunalnog standarda u naseljima. Prema procjeni razmještaja stanovništva u 2015. g. u općini Oprisavci bi moglo živjeti oko 4200 stanovnika. 4 Površine su utvrđene mjerenjem na kartama koje služe za izradu Prostornog plana uređenja općine.



Osnovni prometni ciljevi su: − osigurati koridor za brzu cestu od Mađarske prema BiH, − formirati kvalitetne cestovne veze u smjeru istok-zapad južno od postojeće autoceste, − urediti stovarišta te manja pristaništa i sidrišta na rijeci Savi.

Kao osnovni ciljevi vezani za racionalno korištenje i zaštitu prostora utvrđuju se mjere: − sprječavanje svakog daljnjeg neopravdanog širenja građevinskog područja, − smanjivanje građevinskog područja naselja na dimenzije primjerene potrebama, − objektivno sagledavanje potreba za prostorom za svako naselje uz uvažavanje postojećih i

procijenjenih demografskih procesa, procjenu gospodarskih potencijala i potreba te drugih obilježja ili posebnosti vezanih za naselje.

Vodoopskrba Osnovni cilj je pronalaženje izvorišta vode za naselja koja još nemaju izvorišta i izrada sustava vodoopskrbe u tim naseljima. Tu je posebno značajno područje Prnjavora koje bi moglo biti vodocrpilište velikog kapaciteta.

Odvodnja Cilj je pokrivenost svih naselja sustavima odvodnje i napuštanje danas prisutnog principa ispuštanja otpadnih voda u podzemlje ili vodotoke. Plinoopskrba Osnovni cilj plinoopskrbne strategije je plinofikacija svakog naselja u županiji. Organizacija, osnovna namjena i korištenje prostora

Za naselja od 500 do 1000 stanovnika eventualno proširenje građevinskog područja moguće je uz prethodnu provjeru važećih granica ako se utvrdi stvarna potreba. Kod naselja od 201 do 500 stanovnika i naselja do 200 st. već izgrađene i kultivirane površine potrebno je zadržati kao dio opće slike naselja ili predjela, ali u pravilu ne dozvoliti proširenje građevinskih područja te ograničiti namjenu. Smatra se da postojeći rezervat građevinskih područja više nego zadovoljava buduće potrebe (niski postotak izgrađenosti) pa ga je potrebno valorizirati i racionalizirati, naročito za mala naselja koja gube stanovništvo. Pojedinačne objekte i manje grupe kuća izvan građevinskog područja moguće je samo obnavljati.

Prostor južno od auto-ceste, zbog svojih prirodnih vrijednosti biotopa uz rijeku Savu, potencijalno je turističko područje pogodno za razvitak lovnog i ribolovnog te rekreacijskog, izletničkog, ali i ekološkog turizma. Kao lokalitet županijskog značaja izdvaja se bara Gajna. Gajna je značajna po svojoj prirodnoj autohtonosti te raznolikosti i specifičnosti flore i faune. Ovaj je prostor idealan za razvitak ekološkog turizma, a kroz edukativne planove treba ga učiniti dostupnim ornitolozima i ostalim ljubiteljima prirode.



IZVOD IZ PROSTORNOG PLANA ŽUPANIJE



Razvoj infrastrukturnih sustava Cestovni promet Planira se korekcija državne ceste D 215 (prilaz graničnom prijelazu Svilaj) izgradnjom dionice I faze buduće autoceste Tem II (Budimpešta - Ploče).

Na mreži županijskih cesta planira se formiranje nove longitudinalne ceste južno od autoceste Zagreb - Lipovac, koja bi bila prvenstveno u funkciji osiguranja kvalitetnog povezivanja naselja Posavine u smjeru istok-zapad.

U zoni naselja Novi Grad zbog prostornih ograničenja u naselju planira se obilaznica.

Kako cijelom južnom granicom županija graniči sa susjednom Bosnom i Hercegovinom postoji sedam graničnih prijelaza. Na području općine Oprisavci je pripremna kontrolna točka Svilaj. Riječni promet U planu je da se rijeka Sava na području Brodsko-posavske županije uredi u plovni put IV kategorije, a u konačnici u plovni put Vb kategorije. Kao lokacija za stovarište šljunka i pijeska planira se lokacija – deponija Oprisavci od km 329 do km 330. Kao pristanište za čamce i potrebe naselja uz rijeku Savu predlaže se lokacija Novi Grad u km 317. Na privremenoj kontrolnoj točci Svilaj moguće je organizirati skelski prijevoz. Pošta Vjerojatno će se ukazati potreba za ponovnim otvaranjem poštanskog ureda u Svilaju što ovisi i o intenzitetu prometa i o gradnji mosta.

Javne telekomunikacije Razvoj komutacijskih sustava do 2015. vodit će se u dva osnovna pravca. Prvi je povećanje kapaciteta već izgrađenih komutacijskih uređaja, a drugi je izgradnja novih.

UPS Oprisavci tip komutacije EWSD kapacitet priključaka 880 UPS Slavonski Prnjavor tip komutacije EWSD kapacitet priključaka 880 UPS Trnjanski Kuti tip komutacije EWSD kapacitet priključaka 880 Vodnogospodarski sustav

• Vodoopskrba Značajni su vodoistražni radovi napravljeni u Oprisavcima gdje su na temelju preliminarnih istraživanja utvrđene zalihe vrlo kvalitetne vode. Na lokalitetu Prnjavor utvrđena je izdašnost pojedinačnog bunara od oko 100 l/sek, a kvaliteta vode zadovoljava odredbe Pravilnika o vodi za piće.

• Odvodnja Umjesto dosadašnjeg načina dispozicije otpadnih voda putem individualnih crnih jama predlaže se izgradnja odvodnog sustava na kraju kojeg će se u prvo vrijeme izgraditi uređaj za najosnovnije čišćenje. Budući da je izgradnja uređaja kao i njegova eksploatacija ekonomski prihvatljiva za uređaje većeg kapaciteta, predlaže se, gdje god je to moguće, izgradnja jedinstvenog zajedničkog uređaja za više naselja.

Energetski sustav

• Elektroenergetska mreža Planira se rekonstrukcija i dogradnja 10(20) kV mreže i rekonstrukcija i dogradnja niskonaponske mreže (pri rekonstrukciji i izgradnji novih vodova koristiti podzemne kabelske vodove).

• Proizvodnja i cijevni transport plina Distribucijsko područje Slavonski Brod obuhvaća i općinu Oprisavci. Na MRS-i Donji Andrijevci opskrbljivat će se mreže naselja: Stružani, Kupina, Prnjavor, Svilaj, Novi Grad, Poljanci, Oprisavci i Trnjanski Kuti i Zoljani.



• Javna rasvjeta Javna rasvjeta je u svim naseljima, a radi se na njenoj rekonstrukciji.

Postupanje s otpadom Na cijelom području županije formirale bi se četiri lokacije za skladištenje / odlaganje otpada regionalnog tipa. Regionalno sabiralište za općinu Oprisavci bilo bi u Grabovici (Velika Kopanica). U svakom naselju formiralo bi se unutar granica građevinskih područja reciklažno dvorište.

Odredbe za provođenje

- Određene su minimalne površine ribnjaka od 3 ha za uzgoj mlađi i 5 ha za konzumnu ribu, - Kao minimalne veličine posjeda na kojem je moguća izgradnja objekata izvan građevnog područja

određene su, ovisno o kulturama, površine od 1 ha za uzgoj cvijeća do 15 ha za ratarsku djelatnost. - Za uzgoj stoke u objektima izvan građevinskog područja određen je minimum od 10 uvjetnih grla, s

minimalnim udaljenostima od naselja od 150 m do 500 m, ovisno o broju stoke. - Propisane su minimalne udaljenosti gospodarskih zgrada intenzivne ratarske djelatnosti od naselja

(150 m), 100 m od državnih, 50 m od županijskih i 30 m od lokalnih cesta. - Za stambene zgrade i zgrade za seoski turizam što se grade izvan građevinskog područja određeno je

max. 20% površine gospodarskih zgrada. - Određena je max. tlocrtna izgrađenost za zone stambene namjene od 40% za slobodnostojeće, 50%

za dvojne i 60% za nizove. - Visina niske gospodarske i mješovite izgradnje je max. Po+P+1+P+K. - Za gospodarsku i mješovitu namjenu je određena max. izgrađenost od 60% sa min 20% zelenila na

građevnoj čestici. - Za općinsko središte s više od 1000 stanovnika propisana je obaveza izrade urbanističkog plana

uređenja. - Do donošenja prostornog plana uređenja općine, koji mora biti usklađen s Prostornim planom

županije primjenjuju se prostorni planovi bivših općina, osobito odredbe za provođenje, namjenu površina i granice građevinskih područja.

1.1.4. Ocjena stanja, mogućnosti i ograničenja razvoja u odnosu na demografske i gospodarske podatke te prostorne pokazatelje

Demografska kretanja kao bitna pretpostavka gospodarskog i prostornog razvitka trajno određuju opći društveni razvitak. Izrazita urbano-ruralna podvojenost u Hrvatskoj gdje gradovi populacijski jačaju, dok sela izumiru, negativni prirodni prirast, te negativna migracijska bilanca, kao i ratna zbivanja utjecala su djelomično na kretanje broja stanovnika i u općini Oprisavci.

Broj stanovnika je stagnirao tako se do 1991. bio stabilizirao na oko 3200 do 3800. No u zadnjih deset godina je broj stanovnika pao na 2942 stanovnika prema Popisu stanovništva 2001. godine. Poboljšanjem gospodarske situacije i otvaranjem novih radnih mjesta moguće je očekivati poboljšanje i porast broja stanovnika. Zanimljivo je da je u općini broj stanovnika opao na broj s kraja 19. stoljeća. U zadnjih desetak godina jedino je broj stanovnika u Prnjavoru minimalno povećan.

TABLICA 5.

Stanovnici Stanovi za stalno stanovanje Stanovi za povremeno stanovanje

Kućanstva

Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. Popis 1981. Popis 1991. Popis 2001. 1991. 2001. 1981. 1991. 2001.Naselje

broj % broj % broj % broj % broj % broj % broj broj broj uk.br. ppg* broj1 Kupina 296 9,1 315 9,7 306 10,4 91 9,7 94 9,9 92 9,4 0 0 90 90 67 882 Novi Grad 364 11,2 350 10,8 314 10,7 89 9,4 93 9,8 104 10,6 1 0 88 91 73 953 Oprisavci 1103 33,9 1106 34,1 955 32,5 320 33,9 314 33,0 313 32,0 1 0 306 310 240 2694 Poljanci 301 9,2 290 9,0 276 9,4 88 9,3 92 9,7 93 9,5 2 0 84 82 63 715 Prnjavor 253 7,8 231 7,1 242 8,2 74 7,9 72 7,6 78 8,0 0 1 67 58 53 636 Stružani 179 5,5 181 5,6 176 6,0 47 5,0 49 5,1 48 4,9 0 0 47 47 43 437 Svilaj 332 10,2 345 10,7 290 9,8 102 10,8 109 11,4 114 11,6 4 2 95 101 80 948 Trnjanski Kuti 361 11,1 369 11,4 339 11,5 115 12,2 111 11,6 121 12,4 9 0 108 110 91 1029 Zoljani 67 2,0 53 1,6 44 1,5 17 1,8 18 1,9 16 1,6 0 0 15 16 12 14

UKUPNO 3256 100 3240 100 2942 100 943 100 952 100 979 100 17 3 900 905 722 839

* kućanstva koja posjeduju poljoprivredno gospodarstvo



TABLICA 6. KRETANJE BROJA STANOVNIKA PREMA POPISNIM PODACIMA U

RAZDOBLJU 1851 - 2001. g.

B r o j s t a n o v n i k a p r e m a p o p i s u Naselje

1857 1869 1880 1890 1900 1910 1921 1931 1948 1953 1961 1971 1981 1991 2001

Kupina 200 231 248 316 321 351 343 335 335 357 367 336 296 315 306 Novi Grad 242 263 249 282 282 309 257 296 274 269 395 418 364 350 314 Oprisavci 845 808 678 796 869 1046 993 1101 1180 1243 1249 1179 1103 1106 955 Poljanci 212 239 221 239 250 348 312 313 355 389 373 346 301 290 276 Prnjavor 242 243 207 262 279 315 301 331 313 321 298 276 253 231 242 Stružani 158 174 144 181 207 201 194 189 202 188 225 204 179 181 176 Svilaj 281 333 339 342 381 366 332 346 351 347 348 362 332 345 290 Trnjanski Kuti 430 393 383 381 431 498 446 515 515 537 495 428 361 369 339 Zoljani 65 49 77 76 65 74 65 73 78 78 74 67 67 53 44

UKUPNO 2675 2733 2546 2875 3085 3508 3243 3499 3603 3729 3824 3616 3256 3240 2942 Gospodarstvo općine bazira se na poljoprivredi kao osnovnoj djelatnosti stanovništva te na preradi furnira i malom poduzetništvu.

Unapređenjem poljoprivredne proizvodnje moglo bi se kvalitetna poljoprivredna područja intenzivnijom proizvodnjom i modernizacijom još unaprijediti.

Industrija je u općini slabo razvijena. Iznimka je tvrtka Mijoveneers. Proizvodnja i prerada poljoprivrednih proizvoda je neorganizirana i zasniva se na pojedinačnoj inicijativi. Jedan od problema predstavlja nemogućnost lociranja ozbiljnijeg pogona industrije ili male privrede, te onih oblika obrtništva koji zahtijevaju veće građevne čestice. Prostornim planom općine Slavonski Brod nisu bile definirane odgovarajuće zone za ove djelatnosti.

Prostorne mogućnosti i potencijali su povoljni za smještaj raznovrsnih pogona vodeći računa da ne zagađuju okoliš. Naročito će biti povoljne zone uz križanja planirane autoceste i današnjih.

U pogledu prijedloga zaštite postojećih ruralnih cjelina Svilaja i Oprisavaca koje se štiti kao cjeline i kao pojedine građevine tradicionalne arhitekture, planom su predviđene mjere zaštite okoliša i kulturne baštine te njihovo provođenje.

Namjenom površina je predviđen prostor za sadržaje neophodne za funkcioniranje svakodnevnog života, ali i onih koji će doprinijeti razvoju općine u budućnosti.

Značaj je dan kvaliteti prometne i komunalne opremljenosti. Asfaltirane su ceste, sagrađena je telefonska mreža, a poboljšava se i kvaliteta opskrbe električnom energijom.

Nužno je uređivati pločnike i sigurne prijelaze, u naseljima na županijskim cestama. Treba poboljšavati kvalitetu javne rasvjete.

U vodoopskrbi je prioritet izgradnja sustava i očuvanje crpilišta od zagađenja. Odvodnja bi trebala biti jedan od prioriteta u budućem razdoblju kako bi se spriječilo zagađenje podzemnih voda i vodotoka od nekontroliranog ispuštanja otpadnih voda.

U okviru građevinskih područja ocijenjeno je nužnim izvršiti djelomičnu preraspodjelu. Ona se zasniva na tome da se osigura prostor za radne sadržaje, sportsko-rekreacijske zone, javnu namjenu te stambenu gradnju tamo gdje će se uklopiti u prepoznatljivu fizionomiju u naselju. • Uređenje vodotoka Područje općine Oprisavci prostorno se proteže neposredno uz lijevi obalni obrambeni nasip rijeke Save od naselja Trnjanski Kuti do naselja Novi Grad. Područje je isključivo ravničarskog karaktera. Površinska odvodnja područja kanalima detaljne mreže odvodi se s nekoliko glavnih sabirnih kanala u vodotok Biđ. Komasacija je izvršena u svim katastarskim općinama u vremenu od 1942. godine do 1960. godine. Jednim dijelom područja općine prolazi trasa autoceste Zagreb–Lipovac.



Izgradnjom južne trake autoceste poremećen je režim odvodnje na nekim vodotocima (Bistra, Košuća). Dosadašnji tijek kanala Bistra ispod autoceste je zatvoren (cijevni propust je blindiran), a kanal usmjeren prema drugom novoizgrađenom propustu 500 m udaljenom od dosadašnjeg. Na toj dionici profil kanala pored žičane ograde autoceste ne odgovara potrebama protoka kanala te na uzvodnom dijelu toga kanala u dužini od cca 1500 m zadržava se znatna količina vode. Taj problem trebaju riješiti graditelji autoceste. Odvodna kanalska mreža je u vrlo lošem stanju, gospodarski se ne održava zbog nedostatka novčanih sredstava.

LATERALNI KANAL



OS

NO

VN

A P

RO

STO

RN

A O

BIL

JEŽJ

A O

PĆ

INE



2. CILJEVI PROSTORNOG RAZVITKA I UREĐENJA Temeljni ciljevi daljnjeg prostornog razvitka proizlaze iz analize primjene dosadašnjeg Prostornog plana nekadašnje općine Slavonski Brod te iz smjernica Prostornog plana Brodsko-posavske županije u dijelu što se odnosi na područje općine.

Očuvanje prirodnih i povijesnih vrijednosti te zaštita okoliša, njihovo evidentiranje i sanacija ugroženih vrijednosti su temeljni ciljevi daljnjeg razvitka općine.

Jedan od ciljeva očuvanja prostornog identiteta je da se prirodni predjeli sačuvaju u najvećoj mogućoj mjeri.

S gledišta očuvanja prostornog identiteta opći cilj se može definirati kao nastojanje da se zadrži i unaprijedi fizička cjelovitost i općine i područja županije. U postupku planiranja se osim prirodnih značajki uvažavaju i strukturne značajke prostora. To znači da je potrebno poštivati i vrednovati unutrašnju raščlanjenost, raznolikost i komplementarnost prostora te nastojati očuvati krajobraznu fizionomiju i identitet područja. U Oprisavcima se to posebno odnosi na priobalje Save, buduću autocestu, odnos poljoprivrednog tla i grupaciju drveća, a napose na očuvanje Gajne kao najveće prirodne vrijednosti. U najvećoj mogućoj mjeri treba očuvati funkcionalnu i ukupnu ekološku cjelovitost i različitost, a razvoj planirati po načelu pretežitosti i predodređenosti prostora za određene djelatnosti primjerene temeljnim značajkama prostora. Stoga treba nastojati da se zbog težnje za ubrzanim razvojem ne izgube temeljne osobitosti pojedinih prostora po kojima je općina prepoznatljiva, te primjenjivati posebne, a ne univerzalne modele razvoja koji će veće težište dati na značajke područja, a manje na glavne razvojne sustave.

Za Oprisavce je to posebno važno zato jer treba očuvati specifičnost fizionomije svakog naselja, vodeći pri tom računa o tome da će gradnja autoceste i povećanje intenziteta prometa utjecati na ukupne odnose u krajoliku i vjerojatno na razvoj cijele općine zbog gradnje jednog od najvećih graničnih prijelaza u županiji.

2.1. Ciljevi prostornog razvitka županijskog značaja Programom prostornog uređenja države je predviđen početak gradnje autoceste Osijek – Ploče pravno reguliranje statusa graničnih rijeka i istraživanje međusobnog utjecaja prometnih koridora cesta –željeznica - rijeka na prostoru Slavonije.

Nadalje je navedeno da zaštita od poplava u slivu Save ima prioritet u realizaciji. Uređenju vodotoka za plovidbu radi postizanja kvalitetnih plovnih putova u Hrvatskoj, uz uvažavanje krajolika i udovoljavanju zahtjeva zaštite okoliša je dan u Programu poseban značaj. Pri tom je istaknuto da rijeku Savu treba regulirati izgradnjom vodnih stuba i građevina za postizanje Vb klase plovnog puta.

Navedeno je da planiranim zahvatima u prostoru treba što manje mijenjati krajolik kako bi se očuvale lokalne posebnosti. Za panonsku Hrvatsku je navedeno da treba čuvati postojeće šumske oaze kao krajobrazne naglaske u izrazito poljodjelskom nizinskom prostoru.

Općina Oprisavci je jedna od 12 općina u županiji koje nemaju niti jedno naselje uključeno u javni sustav opskrbe vodom. Stoga je jasan cilj rješenja vodoopskrbe. CILJEVI DRŽAVNOG I MEĐUNARODNOG ZNAČAJA

U cestovnom prometu je cilj gradnje autoceste Osijek – Ploče sa graničnim prijelazom kod Svilaja. Temeljni ciljevi u riječnom prometu su:

- pravno reguliranje statusa rijeke Save, - uređenje rijeke Save u plovni put IV kategorije.



CILJEVI ŽUPANIJSKOG ZNAČAJA

U okviru demografske revitalizacije ruralnog pograničnog područja je općina Oprisavci jedna od 11 općina u županiji u kojima treba voditi računa o povećanju prirodnog priraštaja i povećanju broja stanovnika putem naseljavanja. Treba poticati ostanak i naseljavanje mladih ljudi stvaranjem graničarskog gospodarstva, obiteljskog poduzetništva i povećanjem komunalnog standarda. Prema demografskim predviđanjima PPŽ-a, općina Oprisavci bi 2015. godine mogla biti u grupi općina sa do 5000 stanovnika. Procijenjeno je da bi u njoj moglo živjeti 4200 stanovnika. Među ciljevima županijskog značaja ističe se zaštita krajobraznih vrijednosti priobalja Save, a napose Gajne.

2.1.1. Razvoj naselja, posebnih funkcija i infrastrukturnih sustava Jedan od najvažnijih ciljeva je omogućavanje skladnog razvoja svih naselja na području općine.

S obzirom na to da su sva naselja osim Oprisavaca stambeno-poljoprivrednog karaktera i nemaju izrazito razvijene posebne funkcije županijskog značaja, cilj plana je unapređenje i intenziviranje nestambenih funkcija (trgovina, mala privreda, školstvo, industrija, promet i sl.). Težnja je da se naselja ne šire uz županijske prometnice, da se postojeći izgrađeni dio primjereno oblikuje te da se racionalno iskoristi neizgrađeni dio naselja.

Općinski ruralni prostor je po svojoj vrijednosti od županijskog značenja, te je cilj spriječiti njegovu degradaciju.

Oblikovanje naselja i građevina (lokacijom i arhitekturom) nužno je usklađivati s vrijednim tradicijama. Stoga je potrebno poticati razvoj tradicionalne arhitekture i ekološki održivih građevinskih tehnologija, te primjenu autohtonog, tradicionalnog korištenja prostora i arhitektonskog oblikovanja. U svim naseljima je razvoj treba biti uvjetovan postojećom morfologijom i prema njoj treba uskladiti nove intervencije.

Prepoznatljivost prostornog identiteta općine treba njegovati odmjerenim intervencijama u prostoru koje ne odudaraju od prirodnih i ambijentalnih obilježja u kojima nastaju. Nasljeđeni građevinski fond (kulturno-povijesno nasljeđe, ambijentalne vrijednosti životnog prostora) treba unaprijeđivati, jer to utječe na ukupnu kvalitetu prostora. Treba stimulirati obnavljanje postojećih i etnološki vrijednih građevina graditeljske baštine, a naročito voditi brigu o očuvanju i uređenju atraktivnog okoliša. U naseljima je cilj: - Stalno unapređenje društvene infrastrukture gradnjom objekata za obrazovanje, zdravstvo, opskrbu,

vjerskih objekata, uređenje mjesta za društveni i kulturni život ljudi te poboljšanje komunalnog standarda.

- Očuvanje vrijednih neizgrađenih prostora uz formiranje građevinskih područja uvažavajući povijesnu matricu naselja.

• Osnovni ciljevi razvitka komunalno-prometne infrastrukture mogu se svesti na nekoliko točaka: - gradnjom i rekonstrukcijom komunalno-prometnih objekata poboljšati kvalitetu življenja, - zaštita prirodnih resursa (vode, tla, zraka), - saniranje izgrađenih i komunalno neopremljenih područja, - komunalnim opremanjem stvoriti uvjete za prostorni razvitak unutar građevinskih područja

naselja, - osiguranje prostora i odgovarajućih koridora za prometnice, energetsku i komunalnu infrastrukturu, a

posebno osiguranje prostornih uvjeta za unapređenje sigurnog pješačkog i biciklističkog kretanja. - u pogledu razvoja pojedinih funkcija cilj je otvaranje novih radnih mjesta u funkciji planiranog kanala.



2.1.2. Racionalno korištenje prirodnih izvora Na području općine najveće površine predstavlja kvalitetno poljoprivredno tlo, a šumarci su dio specifičnosti krajolika. Jedan od najvažnijih ciljeva plana - očuvanje i zaštita prirodnih resursa - provodi se na način da se najkvalitetniji neizgrađen prostor čuva od izgradnje. Veliki značaj imaju Sava i kanali.

Racionalno korištenje prirodnih resursa postiže se: - skladnim odnosom površina šumaraka i poljoprivrednog zemljišta s građevinskim područjima i

njihovim najracionalnijim kriterijem, - optimalnim određivanjem namjene neizgrađenih površina na osnovi temeljnog fenomena, - detaljnim definiranjem sadržaja i građevina koje se mogu graditi izvan građevinskih područja, - na prostorima namijenjenima gradnji polaziti od postojećih prirodnih i kulturno-povijesnih

krajobraznih vrijednosti, te načina života ruralnog stanovništva, - definiranjem prostora za prometne i infrastrukturne sustave, a posebno novu autocestu u skladu s

vrijednostima krajolika zaštitom vodonosnog područja, - očuvanje zona uz vodotoke od izgradnje i zagađenja.

Suvremeni odnos prema prirodnim izvorima temelji se na principima održivog razvitka koji racionalizira njihovu razinu korištenja. Svrha racionalnog korištenja je u njihovu očuvanju, korištenju i prilagodbi sadašnjim, ali i budućim potrebama. Stoga treba težiti ostvarenju sljedećih ciljeva za pojedine od njih: Šume: Cilj zaštite šuma kao nositelja raznolikosti poljoprivrednog područja je da se šume, kao sastavna i nezaobilazna slika krajolika, u najvećoj mogućoj mjeri očuvaju. Prostornim planom uređenja općine nastoji se sačuvati sve šumske površine, a teži se očuvanju šumaraka i živica koji se sporadično prepliću s površinama druge namjene.

Infrastrukturne i prometne sustave planira u tako da ne ugrožavaju cjelovitost postojećih šuma. U šumama i uz njih treba se omogućiti rekreaciju i edukaciju. U tu svrhu treba predvidjeti opremu prikladnu karakteru šume i krajobraza. U šumama treba osigurati kvalitetno gospodarenje. Poljoprivredna tla: Visoka doživljajna vrijednost i bogatstvo prostora mora se sačuvati njegovanjem značajki tradicionalne obrade tla, zadržavanjem izmjeničnih kultura, zadržavanjem i livada i pašnjaka.

Treba čuvati i koristiti kvalitetna tla kao vrijedan prirodni i gospodarski potencijal, te ih koristiti u poljodjelstvu kao trajnoj namjeni. Neće se povećavati građevinska područja na prostorima najkvalitetnijih tala. Sprečavati će se gradnju koja nije u funkciji racionalnog korištenja tala. Omogućiti će se gradnju građevina u funkciji gospodarenja poljodjelskim površinama. Vode: Svrhovito je izvršiti sveobuhvatnu i višenamjensku valorizaciju svih prostora uz vodotoke prije značajnih vodoprivrednih zahvata. Takvim zahvatima obavezno bi trebale prethoditi studije ukupne gospodarske opravdanosti i procjene utjecaja na okoliš s predviđenim mjerama ublažavanja negativnih posljedica, jer i manji regulacijski zahvati mogu degradirati slikovit ili značajan krajolik.

Za područje općine od velikog je značenja zadržavanje prirodnog stanja i očuvanje Save i kanala. Cilj je očuvati ne samo vodotok već i širi prostor uz njega što uključuje i vegetacijski pojas. Tu posebnu ulogu danas i u budućnosti ima Gajna.

Štititi će se podzemne i nadzemne vode od onečišćavanja, a posebno u zoni planirane vodozaštite u Prnjavoru. Tehnička rješenja i melioracionih kanala će se prilagoditi prirodnim obilježjima.



GAJNA

2.1.3. Očuvanje ekološke stabilnosti i vrijednih dijelova okoliša Inventarizacijom prirodnih resursa i prosudbom mogućnosti njihova opterećenja, te potreba i načina njihove zaštite, doprinijet će se očuvanju ekološke stabilnosti.

To je osobito važno kod zaštite i korištenja podzemnih voda i mineralnih sirovina.

Konkurentni zahtjevi za korištenjem prostora i okoliša (naselja, poljoprivreda, gospodarstvo, rekreacija, prometni, energetski, vodnogospodarski sustavi te postupanje s otpadom) uskladit će se međusobno kao i s interesima zaštite prirode i krajobraza, očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti i kakvoće zraka, zaštite voda, tala, klime, biljnog i životinskog svijeta i zaštite od buke.

Zaštita prirodnih vrijednosti: tla, vode, mineralnih sirovina, zraka, klime, biljnog i životinjskog svijeta, uz određivanje mogućnosti njihovog korištenja, a da to ne dovodi do njihove degradacije i nestanka, te racionalno korištenje i zaštita na način da se ne prelazi nosivi kapacitet resursne osnove je globalni cilj za postizanje ekološke stabilnosti. Potrebno je davati prednosti komplementarnim umjesto konkurentnim aktivnostima u korištenju prostora.

- Zaštitu tla će se osigurati: . racionalnim popunjavanjem građevinskih područja, te osiguranjem primjerenih standarda kvalitete

života u njima, . recikliranjem, uporabom i suvremenim metodama zbrinjavanja otpada omogućiti optimalnu

veličinu nove deponije otpada, . treba sačuvati sve vrijedne poljoprivredne površine, te tako osigurati ekološke i krajobrazne

vrijednosti prostora.

- Površine šuma se neće smanjivati, a potrebno je osigurati postojanost ekosustava.

- Kakvoću zraka će se održavati prostornim razmještajem kvalitetnih tehnologija i kontinuiranom kontrolom gospodarskih djelatnosti, štednjom i racionalizacijom energije te razvojem dopunskih alternativnih izvora energije.

- Treba sačuvati kvalitetu vode zaštitom podzemnih voda i otvorenih vodotoka te razvojem komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija) u oba naselja.

Glede zaštite najvrijednijih prostornih prirodnih cjelina ciljevi prostornog uređivanja su:

. očuvanje neizgrađenih prostora te strukture i odgovarajućeg mjerila izgrađenog ruralnog krajobraza

. očuvanje specifičnosti prisavskog krajolika i skladno uklapanje početka kanala u to.



2.2. Ciljevi prostornog razvitka općinskog značaja Ukupni razvoj će se temeljiti na očuvanju prirodnih razvojnih dobara, na sanaciji onih ugroženih i degradiranih uz istovremeno omogućavanje daljnjeg prostornog razvitka oba naselja. Da bi se to postiglo potrebno je u racionalno definiranje građevinskog područja

Građevinska područja se određuju uvažavajući povijesnu matricu naselja i ruralni način života, a treba odrediti uvjete i granice u kojima se za radne sadržaje formiraju posebne radne zone. Prostori koji se koriste kao poljoprivredni dijelovi čestica, a bili su unutar građevinskih područja iz dosadašnjeg plana, predvidjet će se kao poljoprivredna područja, a za daljnji razvoj će se građevinska područja predvidjeti tamo gdje imaju osiguran pristup s javnog puta.

Građevni dijelovi čestica predviđaju se dubine oko 80 m uz uvjet da je moguća gradnja komunalne infrastrukture. Nove ulice će se planirati slijedeći tradicijski longitudionalni oblik naselja.

Poboljšanjem društvene infrastrukture, posebno adaptacijom stare školske zgrade u Oprisavcima za potrebe nove općinske zgrade, gradnjom crkve u Svilaju i rekonstrukcijom (toranj) one u Oprisavcima, gradnjom vrtića, uređenjem prostora za rekreaciju i okupljanje stanovništva, kvalitetnom opskrbom, poboljšanjem komunalnog standarda doprinijet će se poboljšanju kvalitete života unutar svakog naselja.

Planom se treba osigurati koridore i prostore za lokalne sustave prometnica i komunalne infrastrukture te za autocestu i graničn prijelaz. Deponiju otpada treba riješiti prema konačnoj studiji utjecaja na okoliš odlagališta otpada za istočni dio Brodsko-posavske županije.

2.2.1. Demografski razvitak Polaznu osnovicu za planiranje predstavljaju rezultati popisa stanovništva, ocjena kretanja broja i strukture stanovništva, tendencije kretanja i struktura obilježja stanovništva u ranijem razdoblju, Nacionalni program demografskog razvitka s mjerama demografske obnove (1996. g.) te procjena iz Prostornog plana županije.

Treba imati u vidu posljedice rata koje su veoma značajne u demografskoj strukturi čitave Hrvatske.

Dugoročne prognoze kretanja broja stanovnika mogu biti samo aproksimativne tendencije, jer one ovise ne samo o ograničenjima u planiranju već i o mnogim društvenim i ekonomskim činiteljima, kako za područje općine tako i za njeno šire okruženje te cijelu županiju.

U općini je zabilježen pad broja stanovnika sa oko 3200 na oko 2900 st.

Ciljevi demografskog razvitka su zadržati stanovnike, omogućiti povećanje njihova broja te osigurati prostorne mogućnosti za to. Plan je rađen uz pretpostavku povećanja broja stanovnika 3500-4200 stanovnika što je pretpostavka i iz Prostornog plana Brodsko-posavske županije. Porast broja stanovnika bit će moguć uz poboljšanje ukupne ekonomske situacije, te otvaranjem novih radnih mjesta, a posebno onih što će biti posljedica gradnje autoceste, graničnog prijelaza i radnih zona.

U općini je dio stanovništva zaposlen u nepoljoprivrednim djelatnostima i to pretežno u Slavonskom Brodu, a dobrim dijelom i u Oprisavcima.

2.2.2. Odabir prostorno-razvojne strukture Dugoročna orijentacija gospodarskog razvitka općine bit će na unapređenju poljoprivredne proizvodnje, uvođenju nepoljoprivrednih djelatnosti kao dodatnih aktivnosti stanovništva te daljoj gradnji industrijskih i drugih gospodarskih sadržaja.

S obzirom na postojeće prirodne potencijale i geoprometni položaj, a posebno i budući promet s priključkom na autocestu, korištenjem pojedinih prostora utjecat će se na racionalniji, svrsishodniji i ujednačeniji prostorni razmještaj pojedinih aktivnosti.



Prostornim planom se određuju prostorni okviri, uvjeti i mogućnosti za smještaj djelatnosti koje racionalno koriste zemljište, koje nisu energetski zahtjevne i prometno su primjerene. Djelatnosti ne smiju biti u suprotnosti sa zaštitom okoliša, a jedan od kriterija odabira je da materijalno mogu poboljšati funkcioniranje pojedinih naselja ili općine u cjelini.

Uspostavljanje ravnoteže u širem prostoru županije postiže se disperznim rasporedom gospodarskih sadržaja koji zahtijevaju manje lokacije kako bi bili primjereni prostornoj strukturi postojećeg prostora.

Razvitak općine temeljit će se na poljodjelstvu te pratećim gospodarskim aktivnostima: mini farme, kapaciteti za preradu mesa, mlijeka, povrća, proizvodnom i uslužnom zanatstvu, ugostiteljstvu, turističkoj ponudi te na drugim djelatnostima kao što je postojeća prerada furnira i druge koje će na najracionalniji način iskoristiti lokacije u blizini graničnog prijelaza i spoja općine na sustav autoceste.

Posebnu pažnju trebalo bi posvetiti razvitku malog gospodarstva i obrtništva.

Prostornim planom predviđen je razvoj radnih djelatnosti u 3 veće radne zone. Te su postojeća lokacija u Oprisavcima zatim ona u Svilaju (današnji granični prijelaz) te uz križanje nove autoceste i županijske ceste. Ona se nalazi između Svilaja i Prnjavora. Obrtničke djelatnosti se može smjestiti unutar građevinskog područja naselja.

Prigodom određivanja specifičnih ciljeva dugoročnog razvitka poljoprivrede važno je nastavkom melioracije, racionalizacijom tehnologije i potrošnje mineralnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja rekonceptualizirati gospodarsko korištenje poljodjelskih površina u skladu sa smjernicama ekološke proizvodnje hrane, poticati agro-turističku ponudu i čuvati izvorna obilježja krajolika. To se posebno odnosi na prostor oko planiranog vodocrpilišta u Prnjavoru.

2.2.3. Razvoj naselja, društvene, prometne i komunalne infrastrukture Ciljevi budućeg razvoja naselja su: * stimulirati optimalno korištenje, prostornu organizaciju i oblikovanje planiranih građevinskih područja, * za novu stambenu i drugu gradnju prvenstveno će se koristiti dijelove građevinskih područja koja se

najlakše oprema komunalnom infrastrukturom, * ulaganjima u poboljšanje kvalitete života poticat će se ostanak stanovništva u naseljima, * treba posvetiti pozornost usklađivanju stambene i proizvodne funkcije unutar naselja, * održavati i gradit će se građevine središnjih društvenih funkcija u oba naselja.

Društvene djelatnosti pripadaju skupini središnjih funkcija, a usmjerene su prema podizanju standarda i kvalitete života stanovništva. One podižu obrazovnu i kulturnu razinu stanovnika. Razvitak društvenih djelatnosti u skladu je s postavljenim ciljevima u prostoru te županijskim planom proklaniranog policentričnog razvitka. Unutar planiranih građevinskih područja moguće je graditi školske, predškolske, vjerske i zdravstvene ustanove i druge sadržaje koji se mogu graditi u skladu s potrebama i mogućnostima općine. Društvene funkcije mogu se graditi unutar stambenih građevina kao njen dio (npr. područni odjel dječjeg vrtića, ambulanta i sl.). U sklopu građevinskih područja su i zone za razvoj sporta i rekreacije.

Vjerske zajednice su u skladu s ustavnim pravom slobodne javno obavljati vjerske obrede, osnivati škole, socijalne i dobrotvorne ustanove. S obzirom na tradiciju, raznovrsna i neprekinuta vjerska i narodna tradicija upućuje da je aktivnost župa kao nositelja društvenog i socijalnog života u općini značajna.

U konceptualnom smislu u odnosu na prostornu organizaciju se može kazati da će se svako naselje razvijati samostalno.

Izgradnjom nove autoceste naselja će se prostorno odvojiti na ona u zapadnom i ona u istočnom dijelu općine Zato treba osigurati denivelirane prijelaze postojećih cesta i pristupa poljoprivrednim površinama. No to bi pozitivno moglo djelovati na otvaranje radnih mjesta u gospodarskoj zoni. Kako su naselja u poljoprivrednom okruženju, osnovni uvjet njihova daljnjeg razvoja bi trebalo biti poboljšanje uvjeta za poljoprivredu i stočarstvo.



- Razvoj prometa

Postojeći prometni sustav na području općine uglavnom zadovoljava. Na sjevernom dijelu područja općine je državna autocesta D4, na koju nije osiguran pristup na području općine. Preko županijskih cesta je ta veza moguća. Prometnice su većinom s asfaltiranim kolnikom. Najznačajnije poboljšanje predstavljat će izgradnja državne ceste što će prelaziti u pravcu sjever-jug iz Mađarske voditi u BIH. Predviđena na istočnom dijelu općine. Izgradnja obilaznice naselja Novi Grad će je olakšati promet u naselju. Neophodno je uređenje i proširenje kolničkih traka na županijskim (7,0 m) i lokalnim cestama (6,0 m), izgradnja ugibališta na autobusnim stanicama gdje ih nema s nadstrešnicama, zatim izgradnja nogostupa i biciklističkih staza u naseljima, poboljšanje sigurnosti pješaka daljom izgradnjom javne rasvjete u naseljima, te održavanje horizontalne i vertikalne signalizacije.

Riječni promet Savom povećati će se poslije gradnje kanala Sava-Dunav. U Novom Gradu će biti mogućnost pristajanju čamaca, a do gradnje autoceste u Svilaju će i nadalje biti skelski prijelaz. – Razvoj komunalne infrastrukture

S obzirom na zahtjeve i potrebe suvremenog razvitka potrebno je poticati i razvijati integralni pristup planiranju, razvoju, održavanju i upravljanju infrastrukturnim građevinama, te nastojati da se koridori objedinjuju uz prethodno sveobuhvatno vrednovanje međuodnose u prostoru. V o d o o p s k r b a

Na području općine nije izgrađena vodovodna mreža. Osiguranje dovoljnih količina kvalitetne pitke vode za potrebe stanovništva i gospodarstva prioritetni je cilj dugoročnog programa razvoja sustava vodoopskrbe. U tom smislu potrebno je izgraditi u svim naseljima općine vodoopskrbne cjevovode s priključkom na zdenac u Prnjavoru, odnosno na regionalni vodovod, te zaštiti vodonosno područje.

BUNAR U BLIZINI TRNJANSKIH KUTA



O d v o d n j a Zaštita vode prvi je prioritet u zaštiti prostora. Stoga je obavezno poduzeti sve moguće mjere da se spriječi onečišćavanje i zagađivanje podzemnih slojeva i na taj način zaštite života i zdravlje ljudi te okoliš.

S obzirom na činjenicu da danas na području općine ne postoji izgrađena kanalizacija, ona je predviđena kao razdjelni sustav odvodnje, kod kojeg se sanitarne i otpadne vode odvode zatvorenim kanalima, a odvodnja oborinskih voda otvorenim kanalima.

Sustav odvodnje sanitarnih i otpadnih voda riješiti će se izgradnjom zatvorenih nepropusnih kanala, crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje prije upuštanja u rijeku Savu. P l i n o o p s k r b a

Općina danas nema riješenu opskrbu plinom. Zbog toga je predviđena izgradnja srednjetlačne plinske mreže u svim naseljima s priključenjem na magistralni plinoopskrbni sustav. E l e k t r o o p s k r b a

Naselja općine Oprisavci danas su snabdjevena elektroenergijom iz TS 35/10 Donji Andrijevci.

Planski ciljevi odnose se isključivo na dogradnju i zamjenu srednjenaponskih (10 kV) elektroenergetskih uređaja i postrojenja, te niskonaponske mreže. T e l e k o m u n i k a c i j e

Razvojni ciljevi u sustavu telekomunikacija usmjereni su daljnjoj modernizaciji postrojenja i uređaja, te na taj način stalnom podizanju razine usluge u telekomunikacijskom prometu.

2.2.4. Zaštita krajobraznih i prirodnih vrijednosti i posebnosti i kulturno-povijesnih cjelina Osnovni cilj očuvanja atraktivnih i vrijednih dijelova prirodne i graditeljske baštine, te ruralne i krajobrazne strukture cijele županije jest taj da se zaštitom očuva njen identitet te da ti dijelovi postanu osnova za gospodarski razvitak, a posebice u turizmu.

Stoga je jedan od ciljeva Prostornog plana uređenja općine da definira krajolik prema njegovim značajkama (prirodni, kultivirani, izgrađeni krajolik). Za svaku kategoriju krajolika su određeni ciljevi i smjernice u svrhu zaštite i pravilnog gospodarenja, kako bi se sačuvala krajobrazna fizionimija pojedinog užeg predjela.

Detaljna inventarizacija je jedan od ciljeva prilikom izrade prostornog plana.

Posebnim vrijednostima hrvatskog prostora smatraju se i strogu zaštitu posebno vrijednih resursa imaju: − rezerve pitke vode − prirodne šume (biljne i životinjske zajednice šuma) − zaštićena područja prirode, − spomenici graditeljske baštine, − nezagađena tla, − termalni izvori i − očuvan prirodni i kultivirani krajobraz.

Značenje posebno vrijednih resursa na razini cijele županije imaju pitka voda, autohtone šume, kvalitetna tla i očuvani prirodni kultivirani predjeli.

Posebni cilj prostornog razvoja općine može se definirati kao novi pristup iskorištavanju resursa napuštanjem pretežito kvantitativnih i kratkoročnih modela razvoja. Prilikom predviđanja budućih razvojnih potreba trebao bi se uvažavati ne samo ljudski potencijal, već i posebnosti prostora (vrijedni resursi). Naglašava se značaj kvalitativnog razvoja, s osloncem na prirodna i kulturna dobra, raznolikost i osobitosti prostora. Jedan od glavnih razloga za postizanje tog cilja je činjenica da prostor općine ima dobro očuvana prirodna obilježja.



S gledišta zaštite osobito vrijednih resursa županije i naglaskom na sveobuhvatnom i održivom prostornom razvoju mogu se iznijeti sljedeći ciljevi:

• Prostorni razvoj općine Oprisavci trebao bi težiti ostvarivanju civilizacijskih pretpostavki kvalitetnog života, poštivajući karakteristike datog prostora. Njegovim učinkovitim očuvanjem može se postići ujednačena razina kakvoće života.

• Nužno je razvijati svijest o potrebi racionalnog gospodarenja prostorom (resursima), kako bi učinci njegovog korištenja bili trajni, a ne kratkoročni.

• Razvoj u prostoru trebao bi biti kompatibilan s njegovim prirodnim karakteristikama, koje treba i unapređivati. Održivi razvoj podrazumijeva selektivan pristup, poštivanje osobitosti i procjene dopustivosti zahvata.

Najvrijedniji prirodni prostor općine je Gajna

Odlukom iz 1990. godine je kao zaštićeni krajolik zaštićena Gajna uz Oprisavce. To je poplavni prostor uz obalu Save površine 480 ha, karakterističnog obilježja prisavskog pašnjaka s bogatom močvarnom florom i faunom.

Na Gajni se nalazi više aluvijalnih depresija u kojima se nakon redovnih proljetnih i jesenskih poplava zadržava voda i nakon povlačenja vode u Savu. Projektom koji je izradilo Brodsko ekološko društvo željelo se u depresijama zadržati vodu što veći dio godine i tako obnoviti vodeni biljni i životinjski svijet bara. Ostvarenje ove ideje tehnički je omogućio lateralni kanal koji Gajnu presjeca u njenom zapadnom dijelu. Lateralni kanal skuplja vodu s Dilja od Slavonskog Broda do Đakova i prelazeći preko Biđa direktno odvodi vodu u Savu. To je područje većim dijelom brdsko, pokriveno šumama, tako da lateralni kanal nema većih zagađivača i relativno je čist. Branom na lateralnom kanalu i sustavom kanala omogućuje se puštanje vode u bare Gajne.

Projektom "Gajna" bara Velika Gajna produbljena je za 1 m sa širinom od 20 m i dužinom od 400 m i od tada ona ne presušuje. Radovi su izvedeni u rujnu 1990. godine. U njima su sudjelovali ekolozi, lovci Oprisavaca i Poljanaca kao i mještani ova dva naselja.

Prije izgradnje obrambenih savskih nasipa ovaj dio Slavonije redovno je plavila Sava, ali s obzirom da se širila na veće površine, oscilacije su bile manje i nije bilo čestih ekstremno visokih voda. Sava oscilira od najnižeg do najvišeg vodostaja oko 9 m. Izgradnja savskog nasipa kod Oprisavaca i Poljanaca izvođena je u tri navrata. Prvi radovi izvodili su se 1772. godine. Druga nadogradnja nasipa je obavljena oko 1880. godine. Posljednji radovi vršeni su 1976. godine.

Postoje podaci da su povišenja na sadašnjoj lokaciji Gajne bila naseljena – na bajeru je bilo groblje5. Nakon izgradnje obrambenog savskog nasipa Gajnu plave visoki vodostaji Save i ona se većim dijelom napustila kao pašnjak. Sada se želi obnoviti ispašu na njoj uz poticanje uzgoja autohtonih vrsta stoke te uzgoja hrvatskog ovčara. KULTURNO POVIJESNE VRIJEDNOSTI

Na području općine postoje slijedeći vrijedni prostori kulturno-povijesne baštine. Arheološke zone i lokaliteti Na području općine je 19 evidentiranih arheoloških nalazišta. Ostaci brončanih predmeta stariji od 3000 godina te tragovi keltskih naselja iz 4. st. p.n.e. su pronađeni u Oprisavcima. Tragovi rimske kulture su pronađeni u Oprisavcima, Poljancima te kod Kupine. Pod posebnom su zaštitom zone i lokaliteti u Oprisavcima, Novom Gradu i Poljancima. Povijesne graditeljske cjeline – ruralne cjeline Kao ruralne cjeline s pojedinačnim zaštićenim objektima su pod posebnom zaštitom naselja Oprisavci i Svilaj. Nakon što je 1739. g. nakon turskih povlačenja iz Slavonije granica Austrije i Turske uspostavljena na Savi, grade se stražarnice i čardaci s posadom.

5 spomenar Oprisavačke župe



U vrijeme kada su graničari čuvali granicu na Savi u Svilaju je bilo zapovjedništvo graničarske kupmanije (satnije), a isto tako u vremenima kada je preko Save bila druga država Svilaj je bio i finacijsko i carinsko središte sa daleko poznatim vašarima. Na Gajni ih se 1718. godine nalazilo 5. Danas je obnovljen jedan. ŠKOLSTVO

Oprisavci Osnovna škola Oprisavci osnovana je 1831. godine za sela Oprisavci i Poljanci. Bile su dvije drvene (1831. g. i 1846. g.), a treća današnja "stara škola" sagrađena je 1877. g. i bila je najljepša zgrada u selu. Obnovit će se za potrebe općine. Četvrta škola je otvorena 29.9.1990. g.

Poljanci 1847. g. gradi se škola u Poljancima

Trnjanski Kuti Drvena zgrada škole izgrađena je 1835. g.

VJERSKI OBJEKTI I ŽUPE

Na području današnje općine Oprisavci postoje dvije rimo katoličke župe. Jedna je župa Svetog križa sa sjedištem u Oprisavcima, kojoj pripadaju naselja Poljanci i Trnjanski Kuti, a druga je župa Imena Marijinog sa sjedištem u Svilaju i čine ju još naselja Stružani, Zoljani, Prnjavor i Novi Grad. Selo Kupina pripada župi Velika Kopanica. Prva crkva Sv. Roka u Oprisavcima – sagrađena je 1730. g., a druga, kapela Sv. Šimuna – sagrađena je 1765. g. Obje su sagrađene na području današnjeg groblja i to drvene. Bile su filijale, a župa je bila Garčin. Župne se knjige vode od 1791. g. Župa Svilaj utemeljena je 1660. g., župna crkva izgrađena je 1775. g., a župni stan izgrađen 1825. g. Godine 1797. sagrađena drvena crkva, a 1830. g. je sagrađena današnja crkva Sv. Križa, blagoslovljena 1832. g. Dekretom o osnivanju župa, župa Oprisavci to postaje 1804. g. Godine 1839. g. sazidan današnji župni stan. U Trnjanskim Kutima 1847. g. sagrađena je crkva sv. Luke Tradicija u selima općine Oprisavci su crkveni godovi. Oni se održavaju u pojedinim naseljima u slijedećim terminima

OPRISAVCI - 14.09. – Križevo POLJANCI - 24.08 – Bartolovo NOVI GRAD - 15.06. – Sv. Vid STRUŽANI - 29.06. – Petrovo ZOLJANI - 13.06. – Sv. Antun KUPINA - 24.08 – Bartolovo TRNJANSKI KUTI - 18.10. – Sv. Luka SVILAJ - 12.9. – Ime Marijino PRNJAVOR - 15.08 – Velika Gospa

Današnja općina Oprisavci je nekada bila općina Svilaj u kojoj su uz njega bila naselja: Novi Grad, Prnjavor, Zoljani, Stružani, Sredanci, Oprisavci i Poljanci.

2.3. Ciljevi prostornog uređenja naselja na području općine Oprisavci Građevinsko područje jedan je od važnijih instrumenata plana za odgovarajuće uređivanje prostora pojedinog naselja. Njegove granice su određene u pravilu granicama katastarskih čestica.

U planerskom smislu građevinsko područje dijeli se na izgrađeni i neizgrađeni dio što je prikazano na karti mjerila 1:25000. Formiranje novih i preoblikovanje postojećih građevinskih područja temelji se na spoznajama proizašlim iz dosadašnje provedbe plana.



Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja u planu su:

∗ veličina već izgrađenog prostora, ∗ ostvarivanje optimalne prostorne organizacije, ∗ razvojne potrebe u skladu s tradicionalnim ruralnim načinom života stanovnika, ∗ formiranje uz postojeće ceste i lokalne puteve, rubno u odnosu na kvalitetna poljoprivredna zemljišta, ∗ očekivani značaj naselja u novim prometnim uvjetima. Dosadašnji planom određena građevinska područja bila su djelomično neracionalna za korištenje. Dijelovi vlasničkih čestica koje se koriste kao poljoprivredno zemljište bili su obuhvaćeni u građevinska područja. Dubina zona je bila velika. Zbog korištenja u poljoprivredne svrhe nisu se aktivirala.

Određivanjem novih granica građevinskih područja i njihovim usklađivanjem sa stvarnim potrebama, a smanjenjem postojećih građevnih područja na dijelovima gdje nije realno očekivati gradnju, omogućit će se optimalan razvoj naselja i potrebnih funkcija. Pri gradnji u neizgrađenom dijelu građevinskog područja mora se osigurati prostor javnog interesa (javne i društvene namjene), te opremanje infrastrukturom.

2.3.1. Racionalno korištenje i zaštita prostora Prostor je jedan od najvažnijih resursa s kojima raspolažemo te ga je potrebno maksimalno očuvati. Zbog toga treba svaki budući razvoj planirati u okvirima opterećenja koja prostor može prihvatiti te trajno poboljšavati zatečeno stanje u prostoru.

Najvredniji prirodni elementi su aluvijalne savske ravnice u sprezi sa izgrađenim ruralnim naseljima, državnim i županijskim prometnicama i magistralnom infrastrukturom, te njezinim značenjem u odnosu na susjedne prostore, predstavljaju ishodište daljnjeg razvitka.

Nakon analize postojećeg stanja predložena je kategorizacija i drugih slobodnih prostora (šume, poljoprivredna tla). Promet, jedan od ključnih generatora razvoja i kategorija koja koridorima zauzima i dijeli prostor, posebno vrijedne poljodjelske i šumske površine te ekološke cjeline, kao i magistralna infrastruktura zadržani su u postojećim trasama uz definiranje potrebnih koridora. Kod gradnje treba voditi računa o racionalnom korištenju i zaštiti prostora s obzirom na njegove prirodne osobitosti (položaj, reljef, tlo, vegetaciju i sl.), te s obzirom na tipologiju postojećih naselja. Revidirana su građevinska područja definirana Prostornim planom iz 1987. g.

2.3.2. Utvrđivanje građevinskih područja naselja u odnosu na postojeći i planirani broj stanovnika, gustoću stanovanja, izgrađenost, iskorištenost i gustoću izgrađenosti, obilježja naselja, vrijednosti i posebnosti krajobraza, prirodnih i kulturno-povijesnih cjelina

Građevinsko područje jedan je od glavnih elemenata što određuje prostorne okvire za odgovarajuće uređivanje prostora. Određivanje njegovih granica zaustavlja stihijsku gradnju građevina i drugih sadržaja u prostoru.

U planerskom smislu u građevinskom području razlikuje se njegov izgrađeni i neizgrađeni dio.

Formiranje novih i proširivanje postojećih građevinskih područja temelji se na stručnim argumentima i pri tome su iskazane površine izgrađenog i neizgrađenog dijela naselja tj. onog prostora koje se predviđa za novu gradnju.

Kriteriji za određivanje granica građevinskog područja bili su: ∗ veličina već izgrađenog prostora, ∗ ostvarivanje optimalne gustoću izgradnje u naselju, ∗ proširenja građevinskog područja planirana na temelju razvojnih potreba i demografskih procesa, a u

skladu s tradicionalnim ruralnim načinom života stanovnika, ∗ građevna područja formirana su uz postojeće lokalne puteve, rubno u odnosu na kvalitetna

poljoprivredna zemljišta, ∗ građevna područja ne šire se uz županijske ceste, na šume i šumska zemljišta, te duž koridora državne

i županijske infrastrukture.



2.3.3. Unapređenje uređenja naselja i komunalne infrastrukture 2.3.3.1. Unapređenje uređenja naselja Uređivanje će se odvijati postupno, polazeći od zatečenog stanja.

Temeljni ciljevi razvoja naselja su:

− osiguranje boljih uvjeta života omogućavanjem skladnijeg prostornog, gospodarskog, društvenog i kulturnog razvoja i raznolikijim uvjetima života,

− planiranje prostornog razvoja prvenstveno na planski određenim neizgrađenim građevinskim područjima sa opremanjem pratećim sadržajima i prostorima,

− racionalizacija korištenja prostora pri čemu se mora posvetiti posebna pažnja usklađivanju stambene, poljoprivredne i proizvodne funkcije,

− uređivanje prostora, infrastrukture i komunikacijskih sustava uz uvažavanje postojeće mreže i strukture naselja, razvojnih koridora i razmještaja resursa.

Planom se definiraju: ∗ veličina, struktura i oblik razvoja naselja, ∗ uravnotežen razvoj središnjih funkcija, ∗ ravnomjerni razvoj u prostoru, ∗ granice građevinskih područja, ∗ načini i uvjeti gradnje i uređenja prostora.

Planiranje sistema naselja temelji se na prostornoj organizaciji i razradi značenja i karakteristika fizionomije svakog posebno. Ne planiraju se nova naselja, već se osiguravaju uvjeti za daljnji razvoj oba postojeća.

Za formiranje skladne slike naselja predviđene mjere razvoja, uređivanja i zaštite temelje se na:

- očuvanju karakteristične slike krajobraza, - tipologiji čestica karakterističnih za seoske slavonske prostore, - karakterističnoj organizaciji čestica, - gradnju niskih stambenih i gospodarskih građevina, - načinu gradnje s okućnicama i vrtovima, - elementima tradicijske arhitekture, - očuvanju vrijednih kulturno-povijesnih i prirodnih građevina i prostora, - vrijednim neizgrađenim javnim prostorima, - uređivanju naselja s povećavanjem stambenih, komunalnih i drugih standarda, - gradnji proizvodnih i infrastrukturnih građevina, - poticanju razvitka obiteljskih gospodarskih programa vezanih uz poljoprivredu, - omogućavanje razvitka seoskog turizma.

Stanovanje kao osnovna funkcija naselja i najveći potrošač i korisnik prostora je značajni element prostornog planiranja. Cjelina sustava stanovanja je: stan, usluge, opskrba, obrazovanje, socijalne i zdravstvene djelatnosti, rekreacijski prostor. Uređivanje prostora naselja temelji se na optimalnim gustoćama, osiguravanju prostora javnih sadržaja i opremanju zemljišta komunalnom infrastrukturom. Značajan čimbenik je i mogućnost izbora lokacije unutar svakog naselja.

2.3.3.2. Unapređenje prometne infrastrukture Unapređivanju stanja prometne infrastrukture potrebno je obratiti znatnu pozornost. Posebno se to odnosi na pojedine segmente cestovnog prometa gdje je registrirano nezadovoljavajuće stanje obzirom na nedovoljno široke poprečne presjeke, neasfaltirane poteze, nerješenu površinsku odvodnju, slabu ili nikakvu javnu rasvjetu i sl. U tom smislu dio razvrstanih javnih cesta (županijske i lokalne) na području općine potrebno je rekonstruirati i proširiti, izgraditi autobusna ugibališta tamo gdje ih nema zajedno s nadstrešnicama na stajalištima, urediti nogostupe kroz naseljena mjesta, poboljšati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, te javnu rasvjetu radi veće sigurnosti sudionika u prometu. Javni autobusni promet će se razvijati i nadopunjavati novim linijama, naročito nakon gradnje autoceste i novog međunarodnog prijelaza.



2.3.3.3. Unapređenje komunalne infrastrukture U razvoj i unapređenje stanja komunlane infrastrukture, posebno kod sustava kod kojih mreža uopće ne postoji (odvodnja, vodoopskrba, plinoopskrba) u budućnosti se predviđa njihova izgradnja.

- Odvodnja Prioritetne mjere i zahvati koje je potrebno poduzimati u svrhu stvaranja sustava javne odvodnje, a u skladu s obavezom maksimalne zaštite podzemnih slojeva od onečišćenja i zagađivanja, moraju biti usmjerene izgradnji manjih razdjelnih sustava. Odvodnja otpadnih i sanitarnih voda riješiti će se izgradnjom nepropusne kanalizacije i putem crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje upustiti u rijeku Savu. Odvodnja oborinskih voda riješit će se sustavom otvorenih kanala.

- Vodoopskrba U skladu sa strateškim značenjem sustava vodoopskrbe prioritetni ciljevi na području općine Oprisavci prvenstveno su uspostava jednog kvalitetnog funkcionalnog i stabilnog sustava. Unapređenje stanja prvenstveno se odnosi na dostizanje zadovoljavajuće razine opskrbljenosti stanovništva i gospodarstva pitkom vodom, kao i uklanjanje svih štetnih sastojaka od utjecaja na njenu kakvoću. Izgraditi će se vodoopskrbni sustav u svim naseljima i priključiti na zdenac u Prnjavoru, odnosno na regionalni vodovod.

- Plinoopskrba U skladu s činjenicom da je prirodni plin ekološki i ekonomski najprihvatljiviji energent, u svim naseljima će se izvesti distribucijsku plinsku mrežu s priključkom na magistralni plinovod preko MRS Donji Andrijevci.

- Elektroopskrba U svrhu postizanja zadovoljavajuće razine opremljenosti konzuma električnom energijom stabilnog i stalnog minimalno dozvoljenog napona u mreži, unapređivanja sustava elektroopskrbe treba vršiti postupnom izgradnjom novih transformatorskih postrojenja, te zamjenom postojećih tehnološki zastarjelih i preopterećenih. U naseljima će se postupno proširiti područja s javnom rasvjetom.

- Telekomunikacije U sustavu mreže nepokretnih telekomunikacija izgradnja novih udaljenih pretplatničkih stupnjeva (UPS-a) nije predviđena, već samo modernizacija postojećih. Unutar postojećih telefonskih centrala nisu zauzeti svi instalirani kapaciteti. Unapređenje unutar ovog sustava potrebno je prvenstveno provoditi kroz zaštitu uređenja, posebno na potezima kroz naseljena mjesta, njihovim prebacivanjem u prvi podzemni sloj cestovnih prometnih koridora.

GAJNA – JEDAN OD ELEMENATA IDENTITETA OPRISAVACA



3. PLAN PROSTORNOG UREĐENJA 3.1. Prikaz prostornog razvitka na području općine u odnosu na prostornu i gospodarsku

strukturu županije Općina Oprisavci je jedna od 26 općina Brodsko-posavke županije. Sa svojih 9 naselja i površinom od 64,57 km², u odnosu na 185 naselja i 2.027 km² područja županije čini 3,19% od površine njenog teritorija.

U odnosu na prostornu strukturu županije općina Oprisavci je vrlo važna po svojem značaju za prometne veze prema Bosni i Hercegovini, kvalitetnom poljoprivrednom zemljištu, potencijalima za uređenje vodocrpilišta, prirodnim jamama Gajne, kao i kulturno povijesnim kontinuiranim razvojem.

Industrija sada u općini postoji samo u Oprisavcima. Ocijenjeno je da bi industrija i zone obrta mogle doprinijeti razvoju općine. To bi mogla biti kvalitetna dopuna gospodarstvu općine, te su za to određene u planu tri lokacije. Pri tom bi se moglo koristiti prednosti blizine državne granice, plovni putevi, bolja cestovna povezanost s drugim dijelovima županije i sa Bosnom i Hercegovinom.

3.2. Organizacija prostora i osnovna namjena i korištenje površina Struktura namjene površina u obuhvatu plana je sljedeća:

Za razvoj i uređenje prostora naselja predviđene su sljedeće namjene: ∗ izgrađeni dio građevinskog područja - obuhvaća postojeću izgradnju, ∗ neizgrađeni dio građevinskog područja - predložene su zone moguće izgradnje uz postojeće rubne

dijelove poljoprivrednog područja, te uz postojeće puteve, koje su ocijenjene kao pogodne za gradnju.

Za razvoj i uređenje prostora izvan naselja predviđene su: ∗ gospodarska namjena - pretežno industrijska: predložene su površine na kojima je moguća

gospodarska namjena (J I – proizvodne i J II zanatske).

Za poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene predviđena su: ∗ osobito vrijedna obradiva tla, ∗ ostala obradiva tla, ∗ ostala poljoprivredna tla, ∗ za uređenje groblja predviđena je odgovarajuća površina za postojeća groblja.

Za uređenje vodotoka i voda predviđene su: ∗ Sava ∗ vodotoci i kanali

Za cestovni promet predviđene su površine za: autocesta, županijske ceste lokalne ceste i ostale ceste važne za povezivanje naselja.

KVALITETNO POLJOPRIVREDNO TLO UZ AUTOCESTU



3.2.1. Iskaz prostornih pokazatelja za namjenu površina TABLICA 7.

Red. br.

OPĆINA OPRISAVCI Oznaka Ukupno

ha

% od površine

općine stan / ha ha / stan

1.0. ISKAZ PROSTORNIH POKAZATELJA ZA NAMJENU POVRŠINA

0,9 1,1

1.1. Građevinska područja ukupno izgrađeni dio GP ukupno neizgrađeni dio (novoplanirano) ukupno

GP 401,42 158,92 242,50

6,21 2,46

3,75

1.2. Izgrađene strukture van građevinskog područja ukupno - Radne zone - sport i rekreacija - turizam

I R T

85,86 47,03 36,76 2,07

1,33 0,73 0,57 0,03

1.3. Poljoprivredne površine ukupno - obradive

P1 P2 P3

2591,19 1491,13 224,97 875,09

40,15 23,11 3,49

13,55

1.4. Šumske površine ukupno - gospodarske

Š1

458,04 7,09

1.5. Ostale poljoprivredne i šumske površine Ostale neobradive površine

PŠ

328,05 1517,91

5,08 23,50

1.6. Vodne površine ukupno - vodotoci - kanali

V

347,30 320,00 27,30

5,38 4,96 0,42

1.7. Ostale površine ukupno - prometnice - groblja

G

348,57 338,50 10,07

5,40 5,24 0,16

UKUPNO OPĆINA 6456,81 100,00

TABLICA 8. PREGLED POVRŠINA GRAĐEVINSKIH PODRUČJA PO NASELJIMA (ha)

GRAĐEVINSKA PODRUČJA NASELJA

Naselje Izgrađeni dio

Neizgrađeni dio

Površina dosadašnjih građevinskih područja

Groblje

Radne zone

Turizam

Sport i rekreacija

Ukupno površine za razvoj

ha ha ha ha ha ha ha ha 1. KUPINA 14,83 21,45 69,25 - 4,18 - 3,95 44,41

2. NOVI GRAD 14,11 27,60 45,61 1,77 2,75 - 2,46 48,69

3. OPRISAVCI 47,48 74,18 270,04 2,19 13,26 - 2,21 139,32

4. POLJANCI 21,02 18,34 66,19 0,73 - - 5,26 45,35

5. PRNJAVOR 14,25 37,38 77,86 1,34 - - 3,01 55,98

6. STRUŽANI 8,03 6,69 20,10 1,07 3,83 - 2,45 22,07

7. SVILAJ 16,01 18,76 52,81 1,20 21,12 2,07 9,31 68,47

8. TRNJANSKI KUTI 19,36 26,78 77,19 1,29 1,89 - 3,09 52,41

9. ZOLJANI 3,83 11,32 21,36 0,48 - - 5,02 20,65

UKUPNO: 158,92 242,50 700,41 10,07 47,03 2,07 36,76 497,35



3.2.2. Prostorni razvoj naselja 1. KUPINA

Naselje se razvija duž županijske ceste Ž4219 što od Prnjavora vodi preko autoceste. Specifičnost Kupine, veliki zeleni neizgrađeni linearni prostor duž gotovo cijelog naselja, i u budućnosti treba ostati sačuvan kao najvažniji element identiteta. Kupina je najviše stanovnika imala 1961. godine (367), a 2001. ih je bilo 306. Planom se pored već izgrađenog dijela građevinskog područja površine 14,83 ha, planira još 21,45 ha za daljnji razvoj naselja. Za radnu zonu se planira 4,18 ha, a za sport i rekreaciju 3,95 ha. Sveukupna površina zona za razvoj Kupine iznosi 44,41 ha. Dosadašnjim planom je površina građ. područja bila određena sa 69,25 ha. Zona naselja je planirana tako da se omogući proširenje u dubinu zone te do koridora autoceste. Radna zona je planirana u sjeverozapadnom dijelu područja.

KUPINA – POGLED NA SREDIŠNJI PROSTOR NASELJA

Zona sporta i rekreacije je predviđena tako da omogući proširenje uz postojeće igralište. U neizgrađenom zelenom prostoru duž središnjeg dijela naselja je moguće locirati samo iznimno pojedinačne zgrade javne namjene. Ostali dio se planira urediti kao park, dječja igrališta ili ostaviti travnjak. Novu izgradnju u središtu naselja treba prilagoditi oblikovno, a napose po visini postojećem izgledu obiju ulica.

KAPELICA KAO ORIJENTIR U SREDIŠTU NASELJA

NOGOMETNO IGRALIŠTE



2. NOVI GRAD

Naselje se razvilo uz nasipe rijeke Save. U svom prostornom razvoju je ograničeno Savom, kanalom Međaš i obodnim kanalima te županijskom cestom. Uz Savu je privezište za čamce što će i u budućnosti davati posebnost u mogućnosti korištenja rijeke. Novi Grad je najviše stanovnika imao 1971. godine (418), u godini 2001. ih je zabilježeno 314. Iako je u tih trideset godina gotovo za četvrtinu smanjen broj stanovnika, ocijenjeno je da bi u budućnosti i ovo naselje moglo imati značajniji prostorni razvoj, a napose nakon gradnje graničnog prijelaza i uspostave plovnosti Savom. Zato je predviđena mogućnost širenja građevnih područja uz planirani dio županijske ceste. Realizaciju te zone bi se moglo planirali tek po uspostavljanju stvarnih potreba za novim zonama. Planirano je popunjavanje postojećih prostora naselja, proširenje groblja, odgovarajući sportsko rekreacijski prostor nasuprot groblja te radna zona južno od kanala Međaš u najsjeverozapadnijem dijelu naselja.

Pored postojećih 14,11 ha površine građevnih područja naselja, planirano je 27,60 ha novih dijelova. Od toga je u zoni uz novu županijsku cestu 12,82 ha. Za groblje je predviđeno 1,77 ha, za radnu zonu 2,75 ha, a za sport i rekreaciju 2,46 ha. Sveukupna površina ovih zona je 48,69 ha. Dosadašnjim planom je površina građevnih područja naselja iznosila 45,61 ha.

ULAZ U NOVI GRAD

KAPELICA U SREDIŠTU NASELJA

GROBLJE Gradnjom obilaznice stvorit će se uvjeti za sigurniji život u postojećem naselju jer će se na novu trasu preusmjeriti sav tranzitni promet.



3. OPRISAVCI

Oprisavci su se razvili poput ogrlice oko Gajne, duž županijske ceste Ž4210, sa odvojkom duž ceste za Bicko Selo. Osnovna prostorna obilježja naselja daju:

- Centar sa starom i novom školom, crkvom, zgradom u kojoj je pošta i službe općine i lokali duž ceste;

- Zona tvrtke Mijoveneers s proizvodnim pogonima, benzinskom postajom i svojevrsnim zoološkim vrtom u postojećem šumarku;

- Prilaz Gajni; - Linearnost naselja i njegovo praktično nadovezivanje na

Poljance.

STARA ŠKOLA

NOVA ŠKOLA

Oprisavci su najveći broj stanovnika imali 1961. godine kada ih je bilo 1249, a do 2001. je broj stanovnika pao na 955. Planom je za razvoj predviđeno pored 47,48 ha postojećih površina građevnih područja naselja još 74,18 ha novih, zatim 13,26 ha za radnu zonu, 2,19 ha za groblje te 2,21 ha za sport i rekreaciju. Sveukupno je to 139,32 ha. Dosadašnjim planom je bilo predviđeno 270,04 ha.

To su bile površine vrlo velike dubine koje se ne koriste za gradnju (voćnjaci, vrtovi i sl.). Zato se u prijedlogu plana od toga odustalo. Određene su nove zone tamo gdje je moguće formirati dijelove novih ulica u naselju. Pri tom se nastoji afirmirati pristupe Gajni, objektivno odrediti površinu radne zone, osigurati tampon zone između groblja i naselja te stimulirati daljnji linearni razvoj. U istočnom dijelu Oprisavaca se i u budućnosti treba osigurati središnji linearni neizgrađeni prostor.



ISTOČNI ULAZ U NASELJE

POGLED NA CRKVU

VATROGASNI DOM

GROBLJE

SREDIŠTE OPRISAVACA

Na zapadnom dijelu naselja je, uz Lateralni kanal, predviđena manja radna zona.



4. POLJANCI

Predstavljaju karakteristično linearno naselje što se razvija duž županijske ceste (Ž 4210) od šumaraka na zapadu do Lateralnog kanala na istoku. Za razliku od većine drugih naselja, groblje je locirano izdvojeno od sela. Broj stanovnika se u Poljanicama kretao od 389 godine 1953 kada ih je bilo najviše do 276 st. 2001. godine. Uz danas izgrađeni dio građevinskog područja naselja površine 21,02 ha planirano je proširenje površine za 18,34 ha. Za groblja je predviđeno 0,73 ha, a za sportsko rekreacijsku zonu 5,26 ha. Sveukupno je to 45,35 ha. Dosadašnjim planom je bilo predviđeno 66,19 ha sa zonama puno veće dubine no što je to sada predloženo. U središnjoj zoni naselja se planira dvije nove ulice duž kojih će se omogućiti širenje. Južno od njih vodi do sportsko rekreacijske zone.

CRKVA U POLJANCIMA

POGLED NA NASELJE S LATERALNOG KANALA 5. PRNJAVOR

Selo se razvija kao specifično linearno naselje dijelom duž županijske ceste, a dijelom duž slijepe ulice naselja. Osnovna obilježja mu daju groblje na zapadnom kraju središnjeg puta s igralištima, poštom i dućanom te dva "kraka" izgrađenih prostora. Jedan je duž županijske ceste, a drugi duž ulice naselja. On se nastavlja i na istočni dio Prnjavora. Najviše stanovnika je Prnjavor imao prije Drugog svjetskog rata. Godine 1931. je tu živio 331 stanovnik. Danas ih ima 242. Prnjavor je svojevrsna raskrsnica prostora. Jedan krak ceste vodi ka Svilaju, drugi u Kupinu i dalje preko autoceste, a treći u Novi Grad i dalje u Jaruge.

CRKVA U PRNJAVORU




Površina izgrađenog dijela građ. područja iznosi 14,25 ha, neizgrađeni planirani dio je 37,38 ha, za groblje je predviđeno 1,34 ha, a za sport i rekreaciju 3,01 ha. To je sveukupno 55,98 ha. Postojećim planom je bila predviđena ukupna površina građevinskog područja od 77,86 ha. Prijedlogom je osiguran prostor za širenje zapadno od škole u nastavku započete ulice, duž ceste prema Kupini i u južnom dijelu sela. Na istoku je predviđen razvoj tako da se formira središnji neizgrađeni prostor između dviju ulica. Time će se u tipološkom smislu razvoj usmjeriti na način sličan onome u zapadnom dijelu.

PRNJAVOR – SREDIŠTE NASELJA 6. STRUŽANI

Jedino su naselje u općini koje se nije razvijalo uz županijsku već uz lokalnu cestu što naselje povezuje sa Zoljanima i Sredancima u susjednoj općini Donji Andrijevci, odnosno preko nje do Svilaja. Stružani su najviše stanovnika (225) imali 1961. godine, a sada ih ima 176. Za daljnji razvoj su predviđeni pored 8,03 ha izgrađenih dijelova i 6,69 ha novih građevinskih područja naselja. Za groblje je predviđeno 1,07 ha, za radnu zonu 3,83 ha, a za sport i rekreaciju 2,45 ha. Sve ove tri zone su južno od naselja. Sveukupno je za navedene sadržaje osigurano 22,07 ha. Dosadašnjim planom je bilo predviđeno 20,10 ha za građevinsko područje naselja. Kod gradnje nove autoceste treba predvidjeti deniveliranu cestovnu vezu Stružana sa Zoljanima.

CRKVA U STRUŽANIMA




7. SVILAJ

Danas je Svilaj raskrsnica međunarodnih (skelski prijelaz u BiH) i županijskih puteva (Ž4210). I dosadašnji razvoj mu se odvijao duž smjerova istok-zapad i sjever-jug. Najviše stanovnika je Svilaj imao na početku 20. stoljeća (381); u drugoj polovini stoljeća ih je (1971. g.) bilo 362, a 2001. godine 290. Pored 16,01 ha izgrađenog, planirano je i 18,76 ha za razvoj naselja. S obzirom na današnji značaj graničnog prijelaza i neizvjesno vrijeme gradnje novoga na trasi buduće autoceste, planirana je u južnom dijelu naselja radna zona površine 21,12 ha. Uz nju je predviđeno i proširenje postojeće zone igrališta tako da je za sport i rekreaciju osigurano 9,31 ha. Na zapadnom dijelu naselja je između ceste, kanala i nasipa Save predviđena zona ugostiteljsko–turističke namjene. U njenom sklopu može biti i manji ribnjak. Time bi se uz obale Save stvorio još jedan izletničko-turistički zanimljiv prostor.

CRKVA U SVILAJU I SKRETANJE KA GRANICI

GROBLJE NA ISTOČNOM KRAJU SELA

Za groblje, koje se nalazi na istočnom rubu Svilaja, je predviđeno i odgovarajuće proširenje tako da mu ukupna površina iznosi 1,20 ha. Sveukupno je predviđeno 68,47 ha za razvoj Svilaja. Dosadašnjim planom je bilo za građevinska područja naselja namijenjeno 52,81 ha.

SREDIŠTE SVILAJA U Svilaju su za gospodarsku namjenu predviđene i manja zona u središtu te jedna zona na sjevernom kraju naselja. Uz novu autocestu i njen spoj na županijsku cestu Ž4210 je predviđena radna zona koja bi se nalazila zapadno od autoceste, između županijske ceste što iz Svilaja vodi u Prnjavor i kanala Međaš.



8. TRNJANSKI KUTI Nalaze se u zapadnom dijelu općine a razvijali su se kao tipično linearno naselje duž županijske ceste Ž4210. Danas još neasfaltirana cesta (Ž4188) ih povezuje sa Zadubravljem u susjednoj općini Garčin. Najviše stanovnika je u Trnjanskim Kutima živjelo 1953. godine (537), a danas ovdje živi 339 st. Osim postojećeg izgrađenog dijela površine 19,36 ha, za razvoj je predviđeno još 26,78 ha građevinskog područja naselja. U zapadnom dijelu je predviđena nova radna zona površine 1,89 ha. Zonu sporta i rekreacije se planira proširiti uz današnje igralište, tako da će imati površinu od 3,09 ha. Za groblje, što se nalazi uz cestu istočno od sela, predviđena je površina od 1,29 ha.

CRKVA Sv. LUKE

GROBLJE Sveukupno je za razvoj naselja predviđen prostor površine 52,41 ha. Dosadašnjim planom je bilo predviđeno 77,19 ha, obuhvaćajući po dubini od ceste znatno veći prostor no što se to predlaže ovim planom.

PROSTOR U SREDIŠNJEM DIJELU SELA

NOGOMETNO IGRALIŠTE S obzirom na pretežnu izgrađenost središnjeg dijela naselja za daljnji razvoj je predviđen prostor u sjevernom i istočnom dijelu te duž dviju novih ulica u jugozapadnom dijelu sela.



9. ZOLJANI

Najmanje je naselje u općini. Razvilo se duž lokalne ceste između Stružana i Kupine. Od 1953. godine kada su Zoljani imali 78 stanovnika broj im se do 2001. gotovo prepolovio i iznosi 44. Planom je osigurana mogućnost popunjavanja gradnje duž postojeće ceste. Današnja površina izgrađenih dijelova naselja je 3,83 ha, novih je osigurano 11,32 ha, a za sport i rekreaciju u jugoistočnom dijelu 5,02 ha. Lokacija groblja je između Zoljana i Kupine, a površina joj je 0,48 ha. Sveukupno je za razvoj naselja osigurano 20,65 ha. To nije odraz prognoze porasta broja stanovnika već je uvjetovano logikom omogućavanja popunjavanja prostora obostrano uz cestu od odvojka za Stružane do i danas rubnog istočnog dijela sela. Dosadašnjim planom je bilo predviđeno 21,36 ha građ. područja naselja.

KAPELA U ZOLJANIMA

GROBLJE IZMEĐU ZOLJANA I KUPINE U općini je ukupno predviđeno povećanje površine građevinskih područja naselja s današnjih 158,92 ha za 242,50 ha tj. ukupno 401,42. Dosadašnjim planom je bilo planirano 700,41 ha.

Za groblja je predviđeno ukupno 10,07 ha, za turizam 2,07 ha, a za sport i rekreaciju 36,76 ha. Površine planiranih radnih zona su 47,03 ha. To je zajedno s građevinskim područjima naselja sveukupno 497,35 ha ili 7,7 % površine općine. Ciljevi određivanja granica građevinskih područja naselja su: − mogućnosti izbora naselja u kojem se želi živjeti, − mogućnost izbora lokacije unutar područja pojedinog naselja, − očuvanje prostora za društvene i radne djelatnosti. To znači da se veličina novih površina za građevinsko područje tretira kao mogućnost izbora, a ne direktno projekcija buduće slike prostora pojedinog naselja. S obzirom na to da je osnovni cilj povećati broj stanovnika, mogućnost izbora može biti element koji će doprinijeti odluci o životu u nekom od naselja.

3.3. Prikaz gospodarskih i društvenih djelatnosti Određivanje namjena i njihovog razgraničenja vršeno je vodeći računa prvenstveno o zatečenom postojećem stanju. Planom se nastojalo omogućiti razvoj gospodarskih i društvenih djelatnosti u skladu s potrebama i mogućnostima gospodarskog i društvenog potencijala općine.

Predviđene su površine na kojoj su moguće gospodarske namjene - pretežno industrijska (I1) na 3 veće lokacije. Pretpostavlja se da će se na ovim prostorima graditi pogoni prerade i proizvodnje te skladišta (I2). Potrebno je osigurati propisane mjere zaštite okoliša za djelatnosti koje će se obavljati unutar ovih zona.



Za društvene i djelatnosti javne namjene (dječji vrtić, škole, vjerske građevine itd.) nisu planom predviđene izdvojene zone već će se one uređivati i po potrebi graditi nove unutar granica pojedinog građevinskog područja prema mogućnostima i potrebama kad se one ukaže nekom od naselja.

U društvenim djelatnostima se planira sljedeće: - Uredi i drugi slični radni prostori će se otvarati u skladu s incijativom i potrebama pojedinih

poduzetnika općine ili drugih subjekata. - Sportsko-rekreacijska igrališta će se uređivati i nadalje širiti. - Uz prevodnicu kanala će se urediti svojevrsno etno-naselje.

3.4. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora podređeni su obilježjima ruralnog povijesnog kvalitetnog graditeljskog nasljeđa i specifičnog krajolika općine.

Omogućava se gradnja građevina unutar građevinskog područja uz prilagodbu postojećim katastarskim česticama.

Izgrađenost građevnih čestica ne može biti veća od 40%, a visina građevina mora biti usklađena s okolnim građevinama. Mogu se predvidjeti prostori za rad u građevini ili u posebnim građevinama na građevnoj čestici.

Omogućava se gradnja niskih slobodnostojećih i poluugrađenih građevina u skladu s lokalnim uvjetima. Najveća visina građevina je podrum, dvije etaže i potkrovlje (Po+P+1+Pk).

Postojeća služnost puteva i pristupa preko čestica se planom zadržava ili dogovorom uređuje. Prilikom izgradnje može se ukazati potreba javnog puta ili pristupa građevini ili proširenju postojećeg puta, što se planom omogućava.

Unutar primarne namjene može se zateći i druga namjena (npr. poljoprivredne površine unutar zone predviđene za gospodarske djelatnosti), što će se uzeti u obzir kod izdavanja lokacijskih dozvola. Prijedlog namjene površina, korištenje i namjena prostora određen je prema raspoloživim podacima i saznanjima. Eventualna detaljnija razgraničenja unutar područja vršit će se lokacijskim dozvolama, uvažavajući pri tom i vlasničke odnose.

Prilikom određivanja lokalnih uvjeta u postupku izdavanja lokacijskih dozvola treba analizirati i uvažiti sva ograničenja kao i druge elemente dobivene analizom pojedine lokacije. Unutar pojedinih zona mogu se zadržati postojeće čestice ili formirati nove u skladu sa smjernicama.

Garažno parkirališne potrebe za svaku namjenu (građevinu) treba riješiti prvenstveno na vlastitoj građevnoj čestici, a ako to nije moguće, u neposrednoj blizini.

Mjere zaštite od požara i eksploziva, te zaštitu od ratnih opasnosti rješavat će se prilikom izdavanja lokacijske dozvole, a u skladu s propisima. U planu su određeni prometni koridori koji služe kao vatrogasni putevi. U naseljima će se obnavljati ili graditi stambene i gospodarske građevine na pojedinačnim, dosad neizgrađenim česticama unutar naselja ili neposredno nastavno na dosadašnje naselje.

Ta obnova i izgradnja odvijat će se u skladu s postojećom tipologijom čestica. One imaju stambenu i gospodarsku izgradnju s radnim prostorom po potrebi te s vrtovima na okućnici.

Gabariti građevina i tipologija izgradnje trebaju poštovati osobitost naselja. Očuvanju cjelovite fizionomije pojedinog naselja doprinijet će se obnovom ili gradnjom zajedničkih javnih prostora i sadržaja.

Izgradnju novih grupacija obiteljskih kuća će se organizirati u svim naseljima. Odluka o tome treba li raditi detaljni plan uređenja će se donijeti Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

Novi prateći sadržaji trebaju biti kapacitetom prilagođeni potrebama, a oblikovanjem fizionomiji naselja (u pogledu visine, građevinskog materijala, tipa izgradnje).

Kod gradnje nove autoceste posebno treba voditi računa o utjecaju na okolni kako se ne bi umanjilo kvalitetu poljoprivrednog zemljišta.



3.4.1. Zone gospodarskih djelatnosti Zone gospodarskih djelatnosti su planirane za izgradnju poslovnih (gospodarskih) građevina manjeg kapaciteta, bez stanovanja na istoj građevnoj čestici (radni pogoni, skladišta i sl.). Definirane su kao brutto zone, koje će se prema potrebi parcelirati za više korisnika i izgrađivati po sljedećim odredbama: - Svi će se priključiti na infrastrukturu ili osigurati vlastite sisteme posebno za sigurno pročišćavanje i

otklanjanje otpadnih voda zbog zaštite tla i vodotoka;

- Planirane su dvije radne zone – gospodarske namjene. Mogu biti industrijske, servisno obrtničke ili skladišne.

3.4.2. Poljoprivredne površine - Poljoprivredne površine na tlu viših boniteta se planom predviđa zaštititi od prenamjene u druge

svrhe, a također bi ih trebalo usmjeravati, gdje je to moguće, na proizvodnju zdrave hrane;

- Poljoprivredna će se proizvodnja razvijati uređenjem poljoprivrednih površina, pri čemu će se voditi računa o očuvanju prirodnog okoliša, a posebno karakterističnih pojedinačnih i grupacija grmlja i stabala. To će se provoditi zbog očuvanja biocenoze kao podloge proizvodnje zdrave hrane, ali i zbog pejsažnih vrijednosti;

- Na poljoprivrednim će se površinama moći izgrađivati farme uz primjenu zaštitnih mjera u odnosu na naselja (udaljenost ili korištenje zelenila kao barijere), te odabirom tehnologije proizvodnje koja će se kompatibilno uključiti u proizvodnju zdrave hrane (korištenje gnojiva i slično). Za tu proizvodnju će se moći graditi odgovarajuće građevine.

3.4.3. Prirodne cjeline i šume U prirodnim cjelinama provodit će se režim zaštite prirode koji omogućuje korištenje pod određenim uvjetima: x Vodotoke i izvore treba zaštititi. To podrazumijeva da će se kod svake nove izgradnje (stanovanje,

rad, promet) voditi računa da se otpadnim vodama ne ugroze vode, te da će se kod regulacija očuvati njihov prirodni tok i oblik (pejsažno rješenje regulacije), a kod izgradnje na vodotocima (ribnjaci, male hidrocentrale, mlinovi, mostovi) intervencija treba biti provedena nenametljivo i u prirodnim materijalima (kamen, drvo). Posebno treba voditi računa o tome da se ne zagade hidromelioracioni kanali te da se od zagađenja sačuva vodonosni sloj u sjevernom dijelu općine.

x Razvoj turizma u pejsažu moguć je izgradnjom lovačkih domova, izletničkih skloništa i izvan građevinskih područja, s kvalitetnim oblikovanjem građevine i njenog okoliša, osiguranjem optimalne odvodnje i deponiranja otpada, uređenjem pješačkih staza i odmorišta, na način koji je prilagođen prirodnom okolišu.

x Izgradnja i rekonstrukcija prometnica i željezničke pruge treba biti provedena tako da građevinskim zahvatima ne devastira prirodni okoliš ili preprekama onemogući kretanje divljači.

x Šume kao krajobraznu specifičnost malih enklava u poljoprivrednom krajoliku treba očuvati od sječe.

3.5. Razvoj infrastrukturnih sustava

3.5.1. Prometni infrastrukturni sustav (ceste, riječni promet, javne telekomunikacije)

- Ceste

Cestovna prometna mreža na području općine Oprisavci omogućuje kvalitetan i ujednačen razvoj svih naselja. Primarni prometni pravac istok-zapad čini državna autocesta D4, na koju su priključene županijske ceste.

Prostornim planom Županije planirana je autocesta na istočnom dijelu područja Općine u pravcu sjever-jug koja će povezati Podunavlje s Jadranom (prometni pravac u koridoru državne ceste D7 i V-c europskog koridora). Na planiranoj autocesti predviđeno je denivelirano križanje s postojećom autocestom D4 i županijskom cestom Ž4210, te objekt naplate cestarine i granični prijelaz sa po 5-6 traka u svakom smjeru.



Istim planom je predviđena i izgradnja obilaznice naselja Novi Grad. Potrebno je osigurati zaštitni pojas i kvalitetnu odvodnju autoceste te stvoriti uvjete nesmetanog protoka voda sa obje strane ceste (prostor za mostove i propuste). Na novoj autocesti treba predvidjeti i prijelaze za divljač.

Sve cestovne koridore (državne, županijske i lokalne ceste) za koje se ocijeni potrebnim, obavezno je rekonstruirati i urediti kako u osnovnoj razini koridora tako i u podzemnim slojevima sve s ciljem osiguranja minimalnih sigurnosnih uvjeta za odvijanje cestovnog motornog prometa. Zahvati koje je u tom smislu potrebno provesti su: proširenje površina za kolni promet, izgradnja nogostupa i biciklističkih staza u naseljima, izgraditi autobusna ugibališta s nadstrešnicama na stajalištima, nadopuniti i održavati horizontalnu i vertikalnu signalizaciju, te izvesti kvalitetnu javnu rasvjetu u naseljima. Na prijelazima opasnim za djecu postavit će se semafori.

- Riječni promet

U planu je da se rijeka Sava na području Brodsko-posavske županije, a samim tim i na području općine Oprisavci uredi u plovni put IV kategorije.

Na rijeci Savi kod naselja Svilaj predviđen je granični skelski prijelaz.

- Javne telekomunikacije

Postojeća telekomunikacijska mreža na području općine Oprisavci uglavnom zadovoljava. Međutim, predviđeno je da se postojeći komutacijski čvorovi (UPS) u Oprisavcima, Prnjavoru i Trnjanskim Kutima moderniziraju i poveća im se kapacitet.

Veze između pojedinih UPS-ova i tranzitne centrale su digitalne, kao što su i centrale digitalne. Prijenosni putevi su svjetlovodni kabeli položeni u kanalizaciju.

3.5.2. Energetski sustav - Elektroopskrba

Visokonaponskih (110 kV i/ili više) elektroprijenosnih uređaja i postrojenja na području općine Oprisavci nema niti je njihovo polaganje ovim planom predviđeno. Mreža srednjenaponskih (10 kV) elektroprijenosnih uređaja u isključivoj je funkciji opskrbe stanovništva i gospodarstva, a transformatorska postrojenja (TS 10/0,4 kV) u naseljima povezuje s transformatorskim postrojenjima višeg nazivnog napona izvan granice Općine (TS 35/10 kV Donji Andrijevci). Obzirom da su transformatorska postrojenja u naseljima, gdje se vrši rasplet na niskonaponsku mrežu uglavnom zastarjela i na granici kapaciteta, predviđena je njihova postupna zamjena kao i izgradnja novih. Zamjenu elektroprijenosnih uređaja treba također vršiti tako, da se koriste vodiči boljih karakteristika i to posebno na potezima kroz naselja, njihovim polaganjem u zasebne pojase prvog podzemnog sloja unutar koridora cestovnih prometnica. - Plinoopskrba

Plin kao energent za grijanje i kuhanje na području općine Oprisavci danas ne postoji. Međutim, u svim naseljima Općine predviđena je distributivna srednjetlačna plinska mreža priključena na MRS Donji Andrijevci. Plinska mreža služi za opskrbu plina stambenih objekata i komunalnih potrošača. Projektirana je za maksimalni radni pritisak pe = 4 bara, a izvesti će se iz polietilenskih cijevi od tvrdog polietilena (PE). Trasa plinovoda položena je u zoni javne površine i to cijelom duljinom u zelenom pojasu, osim prolaza ispod cesta, puteva, vodotoka i mostova. Plinovod se polaže na dubinu 1,0-1,5 m iznad tjemena cijevi, a samo dijelom dublje tamo gdje to zahtjeva teren.



3.5.3. Vodnogospodarski sustav - Vodoopskrba

Vodoopskrbni sustav općine Oprisavci planiran je s priključkom na buduće crpilište u Prnjavoru, ali i s mogućnošću priključka na regionalni vodovod. Planom je predviđena šira zona zaštite crpilišta. Točna će se odrediti posebnom odlukom. Za osiguranje potrebnih količina zdrave pitke vode potrebno je zaštiti vodozaštitno područje. Rješenje se zasniva na studiji Vodoopskrbni sustav Brodsko-posavske županije.

Na lokalitetu Prnjavor izveden je jedan zdenac ukupnog kapaciteta 20-25 l/sek ćime su se stvorile realne osnove za razvoj vodoopskrbne mreže na području općine Oprisavci. Izrađeno je više varijanti idejnog rješenja, a usvojena varijanta proizašla je kao ona s najmanjim ukupnim troškovima, a da istovremeno osigurava potpunu tehničku mogućnost snabadjevanja pitkom vodom naselja unutar općine. Postavljeni sustav vodoopskrbe sastoji se od zahvata vode i tlačne stanice s rezervoarskim prostorom na lokaciji crpilišta Prnjavor, transportne mreže u tri glavna pravca, transportno-distributivne vodovodne mreže naselja i stanice za podizanje tlaka prije naselja Poljanci. Osnova koncepcije zasnovana je na zahvatu i tlačnoj stanici crpilišta Prnjavor. Cjelokupni sustav je tlačni i u potpunosti raspodjelom tlakova zadovoljava srednje i maksimalne dnevne potrošnje, te maksimalnu satnu potrošnju cjelokupnog sustava. U slučajevima požarnog opterećenja u naselju Poljanci i Trnjanski Kuti nužno je uključivanje stanice za podizanje tlaka. Za pokrivanje maksimalnih satnih opterećenja, te požarnih opterećenja unutar sustava općine Oprisavci predviđen je na crpilištu Prnjavor rezervoarski prostor.

Kao konačno rješenje predviđeno je uklapanje i spajanje vodoopskrbnog sustava Oprisavci na vodoopskrbni sustav Istočne Slavonije kod naselja Oprisavci i naselja Kupina.

Rješenje vodoopskrbe je fleksibilno i rješava vodoopskrbu općine, a omogućava kvalitetno uključivanje u regionalni vodovod Istočne Slavonije. Za Brodsko-posavsku županiju predstoji izrada Hidrogeološke studije sa obaveznom izradom vodoistražnih radova postojećih i potencijalnih izvorišta i crpilišta. Moguće je da će se sadašnje zone izmijeniti, te kao takve bi automatski postale sastavni dio PPU općine. - Odvodnja

Zaštita voda i kvalitete življenja stanovnika Općine ima veliko značenje. Zbog toga je na području općine Oprisavci planiran razdjelni sustav odvodnje, kod kojeg se sanitarne i otpadne vode odvode zatvorenim kanalima, a odvodnja oborinskih voda otvorenim kanalima. Rješenje se zasniva na studiji Odvodnja Brodsko-posavske županije. Na području Općine predviđena su dva odvodna sustava: Oprisavci i Novi Grad. Na odvodnom sustavu Oprisavci nalaze se naselja Trnjansku Kuti, Poljanci i Oprisavci. Sustav odvodnje sanitarnih i otpadnih voda riješiti će se izgradnjom zatvorenih nepropusnih kanala, crpnih stanica u Trnjanskim Kutima i Poljancima, te izgradnjom uređaja za pročišćavanje u Oprisavcima prije upuštanja u rijeku Savu.

Na odvodnom sustavu Novi Grad nalaze se naselja: Sredanci, Stružani, Zoljani, Kupina, Divoševci, Svilaj, Prnjavor i Novi Grad. Odvodnja svih tih naselja također će se riješiti izgradnjom nepropusne kanalizacije i crpnih stanica u naseljima: Sredanci, Zoljani, Kupina, Divoševci, Svilaj i Prnjavor te izgradnjom uređaja za pročišćavanje kod naselja Novi Grad prije upuštanja u rijeku Savu.

Oborinsku vodu planira se otvorenim kanalima uvoditi u postojeće vodotoke. - Uređenje vodotoka i voda

Rijeku Savu na području općine Oprisavci treba urediti tako da predstavlja plovni put IV kategorije. Za zaštitu od poplavnih voda služe izgrađeni nasipi uz rijeku Savu koje treba održavati. Uz potoke planiran je zaštitni koridor širine 10 m obostrano. Hidromelioracione kanale potrebno je održavati i nadopunjavati.

Vodozaštitno područje crpilišta Prnjavor treba osigurati od mogućeg vanjskog zagađenja. Uz lateralni i savski nasip treba osigurati zaštitni pojas 20 m obostrano.



3.6. Postupanje s otpadom Postojeći način rješavanja otpada ne zadovoljava sanitarno-tehničke zahtjeve. Divlje deponije otpada treba sanirati.

Za odlagalište komunalnog otpada istočnog dijela Brodsko-posavske županije je izrađena prethodna studija utjecaja na okoliš. Odlagalište će služiti za potrebe općina Slavonski Šamac, Oprisavci, Velika Kopanica, Gundinci, Vrpolje, Donji Andrijevci, Garčin, Podcrkavlje, Oprisavci, Klakar i Gornja Vrba.

Studijom je bilo obrađeno 7 lokacija:

1. Katuni (područje između naselja Podcrkavlje - Glogovica - Dubovik) 2. Grabovica (područje između Velike Kopanice i Divoševaca) 3. Krn (južno od naselja Donji Andrijevci) 4. Tečine (sjeveroistočno od naselja Sikirevci) 5. Selišta (područje između naselja Trnjanski Kuti - Oprisavci - Zadubravlje)

• Kao najpovoljniju predlaže se lokaciju Selišta jer je hidrogeološki vrlo povoljna i to je osnovni razlog zašto je svrstana na prvo mjesto.

• Kao druga ističe se lokacija Katuni (područje između naselja Podcrkavlje - Glogovica - Dubovik) koja je također hidrogeološki vrlo povoljno područje, međutim nalazi se na rubu razmatranog područja što će svakako uvećati cijenu rada odlagališta zbog povećanih transportnih troškova, ali ne bitno.

• Lokacija Grabovica (područje između Velike Kopanice i Divoševaca) je na trećem mjestu.

3.7. Sprečavanje nepovoljna utjecaja na okoliš 3.7.1. Zaštita podzemlja Za veći dio područja općine planirano je dovršenje hidromelioracije. S obzirom na to da je u istočnom dijelu općine planirano crpilište "Prnjavor" čija zaštitna zona dolazi na zapadu do planirane autoceste, zaštiti podzemlja od zagađenja treba posvetiti posebnu pažnju. To se posebno odnosi na trasu autoceste, ali i granični prijelaz, jer bi akcidenti na nekom od tih sustava izazvali teške posljedice na podzemne vode. Pogoni privrednih djelatnosti koji će se graditi moraju imati sisteme zaštite okoliša, bilo da se oni ugrađuju u tehnologiju proizvodnje, ili se izvode drugim metodama. Zaštita od buke, zagađenja zraka, vibracija, elektroenergetskih zračenja, otpadnih voda, tehnološkog otpada i dr. mora biti riješena, u skladu s posebnim propisima.

3.7.2. Zaštita od požara Planom su osigurane mjere zaštite prilagođene ovoj vrsti plana. Efikasnost zaštite od požara postiže se adekvatnom organizacijom prostora: načinom uređenja, razmještajem zona naselja i pristupnošću javnim kolnim površinama do svih dijelova naselja. Sve ceste određene u planu služit će kao vatrogasni putevi. Potrebno je osigurati dovoljan tlak vode te adekvatni raspored hidranata. Potrebno je osigurati vatrogasne pristupe do svih dijelova naselja. U svrhu sprečavanja i širenja požara na susjedne građevine, građevina mora biti udaljena od susjednih građevina najmanje 4 m ili manje, ako se dokaže uzimajući u obzir požarno opterećenje, brzinu širenja požara, požarne karakteristike materijala građevina, veličinu otvora na vanjskim zidovima i dr., da se požar neće prenijeti na susjedne građevine ili mora biti odvojena od susjednih građevina zidom vatrootpornosti najmanje 90 min., koji u slučaju da građevina ima krovnu konstrukciju (ne odnosi se na ravni krov vatrootpornosti najmanje 90 min) nadvisuje krov građevine najmanje 0,5 m ili završava dvostranom konzolom iste vatrootpornosti dužine najmanje 1 m ispod pokrova krovišta, koji mora biti od negorivog materijala najmanje na dužini konzole.



3.7.3. Nesmetano kretanje invalidnih osoba Pristupni putovi moraju biti tako predviđeni da je moguć pristup invalida do svih građevina preko skošenih rubnjaka. Kod izdavanja lokacijske dozvole i projektiranja potrebno se pridržavati važećih propisa o prostornim standardima, urbanističko - tehničkim uvjetima i normativima za sprečavanje urbanističko - arhitektonskih barijera u urbanističkom planiranju i projektiranju.

3.7.4. Zaštita životinja

Radi osiguranja nesmetanog kretanja životinja preko (ili ispod) nove autoceste, treba na njenoj trasi predvidjeti i odgovarajuće prijelaze za divčljač.

4. MJERE POSEBNE ZAŠTITE Mjere se temelje na odredbama iz Prostornog plana županije. U njemu su određene specifične mjere zaštite koje su primjenjive u ovom planu. U pogledu interesa obrane ističe se važnost osiguravanja mobilnosti na najvažnijim cestovnim pravcima. U općini Oprisavci to su: autocesta D4 i planirana cesta koja povezuje Mađarsku sa Bosnom i Hercegovinom. Planom se čuvaju njihovi koridori i ukazuje na mogućnost korištenja alternativnih pravaca. Zaštita stanovništva od ratnih opasnosti

Prema Smjernicama za planiranje izgradnje skloništa izrađenim za potrebe Prostornog plana županije određeno je da je općina Oprisavci u četvrtoj zoni ugroženosti. U naseljima općine će se zaštita i spašavanje stanovnika rješavati izgradnjom zaklona (podruma).

Zaštitu od industrijskih nesreća treba predvidjeti u okviru lokacijskih dozvola za radne zone.



II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

1. UVJETI ZA ODREĐIVANJE NAMJENA POVRŠINA

1.1. Razgraničenje prometnih površina, površina određenih za gradnju građevina gospodarskih djelatnosti, građevinskih područja naselja te šumskih i poljoprivrednih površina kao i površina za šport i rekreaciju prikazano je u kartografskom prikazu 1. - Korištenje i namjena prostora.

1.2. U planu namjene površina su detaljno razgraničene zone različitih namjena.

1.3. Kod određivanja plana namjene porostora izvršena je sistematizacija namjene vodeći računa o očuvanju prirodnih vrijednosti, nudeći mogućnost razvoja u svakom od naselja u skladu s mogućnostima i rastom broja stanovnika.

1.4. Sistematizacija namjene površina je izvršena po sljedećim grupama: a) prostori za razvoj i uređenje

∗ razvoj i uređenje prostora naselja ∗ razvoj i uređenje prostora izvan naselja ∗ poljoprivredna tla isključivo osnovne namjene ∗ uređenje vodotoka i voda: Sava i plovni kanal ∗ šume i druge neizgrađene površine

b) promet ∗ cestovne prometnice ∗ željeznice

1.5. Za razvoj naselja određeni su izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja.

1.6. Za razvoj izvan naselja su predviđene radne zone, zone rekreacije, te granični prijelaz uz most preko Save.

1.7. Posebno su označena groblja.

1.8. Na području općine su određene granice osobito vrijednih obradivih tala, vrijednih i ostalih obradivih tala.

1.9. Planom su određeni vodotoci rijeke Save i hidromelioracioni kanali.

1.10. Šumske i druge neizgrađene površine su određene prema stanju u prostoru i predstavljaju krajobraznu vrijednost u kojoj se mogu predvidjeti sadržaji sukladni osnovnom obilježju.

1.11. Ceste su planom određene koridorima usklađenim sa razvrstavanjem cesta. Trase im ne bi trebalo mijenjati, osim u slučaju poboljšanja sigurnosti odvijanja prometa.

2. UVJETI ZA UREĐENJE PROSTORA 2.1. Građevine od važnosti za državu i županiju

Na području općine planira se gradnja sljedećih građevina od važnosti za državu i županiju:

2.1.1. Cestovne prometnice Planirane su: postojeća autocesta D4, nova autocesta kao dio evropskog X koridora, te postojeće

županijske ceste: Ž 4210, Ž4188, Ž4216, Ž4217 i Ž 4219. Za dio Ž 4210 je u Novom Gradu planirana nova trasa (obilaznica dijela naselja).

2.1.2. Riječni plovni put Predviđeno je odvijanje prometa Savom (plovni put Vb kategorije) i pristanište za čamce u Novom

Gradu. Lokacija za stovarište šljunka i pijeska je u Oprisavcima.

2.1.3. Od značaja za županiju je i crpilište Prnjavor, te dio regionalnog vodovoda na području općine Oprisavci.

2.1.4. Za županiju su od telekomunikacijske mreže značajne njene postojeće centrale u Oprisavcima, Prnjavoru i Trnjanskim Kutima te spojevi do njih.



2.1.5. Postojeći poštanski uredi su od važnosti za županiju (35213 Oprisavci, 35216 Prnjavor i ponovno otvaranje 35215 Svilaj).

2.1.6. Od značaja za županiju su sve trafostanice, te dalekovodi 20(10) kV.

2.1.7. Planirani plinovod što od redukcijske stanice MRS Donji Andrijevci povezuje općinu je od županijskog značaja.

2.1.8. Za županiju su značajni prostori za eksploataciju mineralnih sirovina: šljunak i pijesak.

2.1.9. Rijeka Sava s obrambenim nasipima i plovni put Savom su od značaja za državu.

2.1.10. Od značaja za županiju je planirano crpilište "Prnjavor" te dio regionalnog vodovoda na području općine.

2.1.11. Od županijskog je značaja rekreacijsko–turističko–edukacijski prostor Gajne.

2.1.12. Gradnja ovih građevina i uređenje prostora može se izvoditi na temelju lokacijskih dozvola u kojima će biti propisani detaljni uvjeti uređenja i zaštite pojedinih građevina.

2.2. Građevinska područja naselja

2.2.1. Prilikom formiranja građevinskih područja naselja planom se razlikuju izgrađeni i neizgrađeni dijelovi građevinskih područja. Formiranje novih dijelova građevinskih područja predloženo je tamo gdje postojeća izgradnja nije bila obuhvaćena građevinskim područjem, gdje je bilo ocijenjeno da je povećanje građevinskog područja prihvatljivo (uz postojeće prometnice, u kontaktnim zonama s postojećim izgrađenim područjem, kao interpolacije u postojećim naseljima te u blizini novih razvojnih elemenata, poput radnih zona).

2.2.2. Razgraničenje zona javnih i drugih namjena vrši se na osnovi plana namjena površina i granica građevnih područja uz uvažavanje stvarnog stanja na terenu i vlasničkih odnosa. To se odnosi i na prometne koridore.

2.2.3. Granice građevnih čestica se određuju tako da u što većoj mjeri odgovaraju stvarnom stanju. Dubina čestica može biti u pravilu do 80 m. Pri razgraničenju raznih namjena, više od 50% površine mora biti u zoni osnovne namjene.

2.2.4. Granice građevinskog područja naselja utvrđene su, u pravilu, granicama katastarskih čestica na kopiji katastarskog plana u mjerilu 1:5000.

∗ Na građevinskom području ne smiju se graditi građevine koje bi svojim postojanjem ili upotrebom neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju, ili

ugrožavale vrijednost čovjekova okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

∗ Unutar granice građevinskog područja, zemljište se može parcelirati samo u svrhu osnivanja građevnih čestica i to na osnovi parcelacije što prethodi izdavanju građevinske dozvole za (stambene građevine do 400 m² BRP) ili na osnovi lokacijske dozvole za ostale građevine.

2.2.5. U okviru ovih područja mogu se graditi stambene, pomoćne, radne i gospodarske građevine, manji pogoni, pilane, građevine ugostiteljsko turističke namjene, prateći sadržaji i škole, vrtići, upravne građevine, crkve, trgovine, komunalni objekti i uređaji, te ostale građevine koje služe funkcioniranju naselja.

2.2.6. Lokacije za nestambene sadržaje, u pravilu, nisu planom unutar građevinskih područja diferencirane. Time se omogućava izbor lokacije u trenutku donošenja odluke o gradnji, kada će se takvi sadržaji graditi u nekom od naselja.

2.2.7. Na jednoj građevnoj čestici u zonama građevinskog područja može se graditi stambena, stambeno-poslovna, poslovna građevina ili i stambena i poslovna zgrada.

2.2.8. Uz stambenu, poslovnu ili poslovno-stambenu građevinu mogu se graditi pomoćne, gospodarske i manje poslovne građevine koje sa stambenom građevinom čine jednu funkcionalnu cjelinu.

2.2.9. Za manje poslovne građevine primjenjuju se odredbe za stambenu izgradnju.

2.2.10. Pomoćnim građevinama smatraju se garaže, spremišta i sl.



2.2.11. Gospodarskim građevinama smatraju se: − one bez izvora zagađenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljoprivrednih

proizvoda i sl., − s izvorima zagađenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl. Za čestice sa gospodarskim građevinama s izvorima zagađenja dubina čestice može biti veća od 80

m kako bi se te građevine locirale što dalje od stambenih zgrada. Potrebu za takvom česticom treba dokazati u okviru projekta.

2.2.12. Manjim poslovnim građevinama smatraju se: − za tihe i čiste djelatnosti, bez opasnosti od požara i eksplozije; krojačke, frizerske, postolarske i

fotografske radionice, prodavaonice mješovite robe, kaffei, buffeti i sl. − za bučne djelatnosti: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice,

stolarije, ugostiteljski objekti s glazbom i sl. 2.2.13. Na neizgrađenom i neuređenom građevinskom zemljištu minimalna veličina građevne čestice određuje

se za stambenu izgradnju: − za izgradnju građevina na slobodnostojeći način minimalne širine 12 m i minimalne dubine 20 m; udaljenost površine unutar koje se razvija tlocrt građevine ne može biti manja od 1,0 m od susjedne međe, ako se ne izvode otvori na zidu, odnosno 3,0 m ako se izvode otvori, − za izgradnju poluugrađenih građevina minimalna širina građevne čestice je 10,0 m, a minimalna

dubina 22,0 m. − za izgradnju građevina u nizu (ugrađeni) minimalna širina građevne čestice je 7,0 m, a

minimalna dubina 26,0 m. 2.2.14. Ove odredbe ne odnose se na veličinu, oblik građevne čestice i način lociranja stambene, pomoćne i

poslovne građevine koje se interpoliraju u postojeću građevinsku strukturu ili koje su izgrađene prije stupanja na snagu ovog plana. Ukoliko su na pročelju susjedne čestice na izgrađenoj građevini izvedeni otvori, udaljenost građevine od susjedne granice građevne čestice mora iznositi najmanje 3,0 m. Kod manje udaljenosti obvezno se izvodi protupožarni zid bez ikakvih otvora, a na krovnoj plohi prema susjedu obvezno se izvodi snjegobran.

2.2.15. Građevine ne smiju svojom lokacijom ometati ili ugrožavati pješački kolni promet, odnosno s aspekta

osunčanja i prozračenja negativno utjecati na zaštićene uvjete stanovanja i rada na susjednim česticama.

2.2.16. Tlocrtna izgrađenost građevne čestice u zoni stambene izgradnje sa stambenim i pomoćnim

građevinama iznosi najviše 40%, a sa stambenim, pomoćnim i poslovnim sadržajima 50% od ukupne površine čestice, izuzev ako se radi o rekonstrukciji povijesnih ili drugih zaštićenih dijelova naselja gdje izgrađenost može biti veća, ali ne veća od zatečene.

2.2.17. U zoni stambene izgradnje etažna visina stambene građevine ne može biti veća od podrum i 2

nadzemne etaže te potkrovlje s nadozidom max. 1,3 m, a za gospodarske, pomoćne i male poslovne građevine ne veća od podruma, prizemlja i potkrovlja.

2.2.18. Podrumom se smatra etaža kod koje kota gornjeg ruba njene stropne konstrukcije nije viša od 1,0 m od

kote konačno zaravnatog terena na najnižem dijelu, izravno uz građevinu. 2.2.19. Horizontalni i vertikalni gabariti građevina, oblikovanje pročelja i krovišta, te upotrijebljeni

građevinski materijali moraju biti usklađeni s okolnim građevinama i krajolikom. 2.2.20. Krovišta u pravilu mogu biti kosa, a nagib je definiran tehničkim normativima za određenu vrstu

pokrova. Maksimalni nagib krovišta je do 45°. Moguće je izvoditi i ravne i druge krovove, ako se skladno uklapaju u naselje.

2.2.21. Na industrijskim i javnim građevinama krov se može izvesti na drugačiji način, ovisno od načina

osvjetljenja i tehnološkog procesa u građevini. Iznimno, s aspekta osvjetljenja i prozračenja okolnog prostora, na pomoćnim građevinama i dograđenim dijelovima stambenih građevina može se izvesti ravan krov.



2.2.22. U starim dijelovima naselja s vrijednom ruralnom arhitektekturom preporučuje se korištenje

građevinskih elemenata karakterističnih za tu arhitekturu. Građevine koje se izgrađuju na poluugrađeni način ili u nizu moraju s građevinom na koju su

prislonjene činiti skladnu cjelinu.

2.2.23. Građevine koje se izgrađuju na slobodnostojeći način ne mogu se graditi na udaljenosti manjoj od 3,0 m od granice susjedne građevne čestice ako imaju otvore. Građevine koje se izgrađuju na poluugrađen način jednom svojom stranom se prislanjaju na granicu susjedne građevne čestice uz postojeću ili novoplaniranu susjednu građevinu.

2.2.24. Građevine koje se izgrađuju u nizu moraju se s dvjema svojim stranama prislanjati na granicu

susjednih građevnih čestica, uz susjedne građevine s kojima formiraju niz. 2.2.25. Prisloni zidovi na građevine u nizu moraju se izvesti kao protupožarni, a ukoliko se izvodi goriva

krovna konstrukcija isti moraju presjecati krovište po cijeloj dužini. 2.2.26. Teren oko zgrade, potporni zidovi, terase i sl., treba izvesti na način da se ne narušava izgled naselja,

te da se ne promijeni prirodno otjecanje vode na štetu susjednog zemljišta i susjednih građevina. 2.2.27. Priključivanje građevina na električnu mrežu obavlja se u skladu s uvjetima HEP-a. Ako na dijelu

građevinskog područja na kojem će se graditi postoji vodovodna mreža i ako postoje za to tehnički uvjeti, stambena se građevina obvezno putem priključka na vodovod opskrbljuje vodom, u suprotnom slučaju opskrba vodom rješava se na higijenski način prema mjesnim prilikama.

2.2.28. Otpadne vode iz kućanstva u mjestima bez kanalizacije moraju se ispuštati u nepropusne sabirne jame.

U vodotoke se ne smije ispuštati osoka, otopine umjetnih gnojiva kao i druge štetne tvari, posebno iz manjih poslovnih građevina.

2.2.29. Otpadne vode iz industrijskih kompleksa moraju se prethodno pročistiti, odnosno stručno dokazati da

svojom agresivnošću ne utječu na zagađenje čovjekova okoliša. Kruti otpad se može odlagati samo na za to određena mjesta. Na građevinskom području može se spaljivati samo drvo i ligno celulozni otpad.

2.2.30. Javna prometna površina unutar granica građevinskog područja na koju postoji izravni prilaz s građevne čestice ili je uvjet za osnivanje građevne čestice mora se projektirati, graditi i uređivati kao trg ili ulica tako da omogućava vođenje ostale infrastrukture te mora biti vezana na sustav javnih cesta.

2.2.31. Ulicom se smatra svaka cesta ili put unutar granica građevinskog područja uz koji se izgrađuju stambene građevine i na koji građevine imaju izravni pristup.

Ulica mora imati širinu kolnika propisanu zakonom.

2.2.32. Minimalna udaljenost regulacijske linije od ruba kolnika treba osigurati mogućnost izgradnje odvodnog jarka, usjeka i nogostupa.

2.2.33. Iznimno, uz kolnik slijepe ulice može se osigurati izgradnja nogostupa samo uz jednu njenu stranu. Ne može se dozvoliti izgradnja građevine i ograda, te podizanje nasada koji bi sprečavali proširenje suviše uskih ulica, uklanjanje oštrih zavoja, odnosno koji bi zatvarali vidno polje i time ometali promet.

2.2.34. Ulična ograda se podiže iza regulacijske linije.

2.2.35. Kada se javna cesta, koja prolazi kroz građevinsko područje, uređuje kao ulica, udaljenost vanjskog ruba ulične ograde ne može biti manja od osi županijske ceste 9,5 m, a lokalne ceste 6,0 m.

2.2.36. Prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu treba odrediti tako da se ne ugrožava javni promet.



2.2.37. Za neizgrađeni dio građevinskog područja koji se širi uz državnu ili županijsku cestu, u pravilu treba osnivati zajedničku sabirnu ulicu, preko koja će se ostvariti direktan pristup na javnu prometnu površinu za daljnju izgradnju uz tu cestu.

U pravilu treba onemogućiti širenje građevinskog područja naselja uz državne ceste. Uz njih se i izvan građevinskog područja mogu graditi samo prateći sadržaji tranzitnog prometa kao što su benzinske pumpe, autobusna stajališta, ugostiteljski objekti, parkirališta i sl.

2.2.38. Izravni prilaz s građevne čestice na javnu prometnu površinu ne može biti uži od 3,0 m.

2.3. Izgrađene strukture van naselja Smjernice za građenje izvan građevinskih područja:

2.3.1. Izvan građevinskih područja naselja može se planirati gradnja u skladu s vrijednostima i osobitostima prostora i to:

a) Na poljoprivrednom zemljištu, kojeg čine: − zemljište privedeno do visokoproduktivnog stanja, − uređeno zemljište planirano za visoku produktivnost, − zemljište visokoproizvodnog potencijala

mogu se graditi: − gospodarske građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti, − građevine prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, − građevine za istraživanje energetskih mineralnih sirovina,

b) Na ostalom poljoprivrednom zemljištu mogu se graditi:

− gospodarske i stambene građevine u funkciji obavljanja poljoprivredne djelatnosti za vlastite potrebe i potrebe seoskog turizma,

− rekreacijske građevine i sadržaji u funkciji rekreacije koja koristi prirodne resurse, − građevine prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture, − građevine vodogospodarstva, i − građevine za istraživanje i iskorištavanje mineralnih sirovina,

c) U šumama i na šumskom zemljištu mogu se graditi: − građevine potrebne za gospodarenje šumama, − građevine infrastrukture, − sadržaji i građevine športa i rekreacije (ugostiteljske i smještajne građevine ako su u

funkciji rekreacije koja koristi prirodne resurse), − građevine u funkciji lova i lovnog turizma, − ostali sadržaji izletničkog turizma, i − građevine od interesa za obranu.

d) Građevine koje će se graditi izvan građevinskih područja ne smiju ugrožavati osnovne vrijednosti krajolika u kojem se grade.

e) Za gradnju uz rubove šuma treba ishoditi posebne uvjete od Šumarije, a za gradnju uz vodotoke i kanale od Hrvatskih voda.

2.3.2. Izvan građevnih područja naselja mogu se graditi građevine koje su u funkciji prometnog infrastrukturnog sustava (cestovne prometnice, telekomunikacijska mreža), energetskog infrastrukturnog sustava (postrojenja i uređaji za prijenos električne energije i prirodnog plina) i sustava vodnogospodarske infrastrukture (vodoopskrbe, odvodnja, vodotoci).

2.3.3. Gospodarske građevine izvan građevinskog područja su:

a) za obavljanje intenzivne ratarske i (ili) stočarske i peradarske proizvodnje:

− građevine za intenzivnu stočarsku i peradarsku proizvodnju (staje, svinjci, kunićnjaci, peradarnici),

− građevine za skladištenje poljoprivrednih proizvoda, − građevine za sklanjanje vozila i oruđa za ratarsku proizvodnju, te njihovo održavanje, − ostale pomoćne građevine potrebne za obavljanje poljoprivredne djelatnosti.



2.3.4. U dijelu građevina ili kao posebne građevine u okviru gospodarskog kompleksa (stana, salaša, farme),

mogu se urediti prostori za dnevni boravak i prehranu djelatnika na gospodarstvu.

b) pojedinačne građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje su: − vinogradarske kućice u vinogradima, − spremišta voća u voćnjacima, − staklenici i plastenici, − spremišta alata i − ostale slične vrste poljoprivrednih građevina.

2.3.5. Građevine u rekreacijskim zonama i sadržaji koji koriste prirodne resurse su: − lovačke i ribarske kuće, − građevine uz prostore za uzgoj konja i konjičke športove, − kupališta s pratećim sadržajima − turističko i stočarske zgrade na Gajni.

2.3.6. U dijelu kompleksa mogu se graditi: − stambene građevine za stanovanje, stalni ili povremeni boravak vlasnika i djelatnika na

gospodarstvu i njihovih obitelji (stambene građevine u funkciji poljoprivredne proizvodnje), − građevine i sadržaji u funkciji seoskog turizma,

2.3.7. Gospodarske građevine se mogu graditi na posjedu površine: − za intenzivnu ratarsku djelatnost min. 15 ha, − za uzgoj voća i povrća min. 5 ha, − za uzgoj povrća, min 3 ha, − za vinograd, min 4 ha, − za cvijeće, 1 ha.

2.3.8. Stambene građevine te građevine i sadržaji seoskog turizma u funkciji su poljoprivredne proizvodnje, pa se ne mogu graditi na čestici na kojoj nisu ranije izgrađene (ili se istovremeno ne grade) građevine i sadržaji gospodarske namjene.

2.3.9. Udaljenosti gospodarskih građevina za intenzivnu stočarsku proizvodnju od naselja, koje ovise o njihovoj veličini, odnosno kapaciteta izraženom u jedinici "uvjetnog grla", prikazane su u sljedećoj tablici: Broj uvjetnih grla Minimalna udaljenost 16-100 150 101-300 300 301-800 i više 500

2.3.10. Minimalni broj uvjetnih grla temeljem kojeg se može dozvoliti izgradnja građevine za uzgoj stoke izvan građ. područja iznosi 10 uvjetnih grla. Pod uvjetnim se grlom podrazumijeva grlo težine 500 kg i obilježava koeficijentom 1. Sve vrste i kategorije stoke svode se na uvjetna grla primjenom odgovarajućih koeficijenata i to za:

VRSTA STOKE KOEFICIJENT (BROJ GRLA) - krava, steona junica 1,00 10 - bik 1,50 7 - vol 1,20 8 - junad 1-2 god. 0,70 14 - junad 6-12 mjeseci 0,50 20 - telad 0,25 40 - krmača + prasad 0,30 33 - tovne svinje do 6 mjeseci 0,25 40 - mlade svinje 2-6 mjeseci 0,13 77 - teški konji 1,20 8 - srednje teški konji 1,00 10 - laki konji 0,80 13 - ždrebad 0,75 13 - ovce i ovnovi, koze i jarci 0,10 100 - janjad i jarad 0,05 200 - tovna perad 0,0005 18000 - konzumne nesilice 0,002 5000 - rasplodne nesilice 0,0033 3000

Prema koeficijentima pojedinih vrsta stoke mogu se proračunati udaljenosti građevina za smještaj više vrsta stoke.



2.3.11. Gradnja građevina i sadržaja poljoprivrednog, odnosno stočarskog gospodarstva izvan građevinskog područja vršit će se na temelju idejnog rješenja.

2.3.12. Gospodarske i uz njih stambene građevine građene i one za seoski turizam izvan građevinskog područja naselja treba graditi na tragu lokalne tradicije izdvojenih ratarskih i stočarskih gospodarstava - stanova.

2.3.13. Površina stambene i zgrade za seoski turizam može biti max. 200 m2, ako je površina gospodarskih zgrada do 1000 m2 ili max. 20% od površine gospodarskih zgrada većih od 1000 m2.

2.3.14. U prostornoj koncepciji organizacije gospodarstva i oblikovanju građevina, te upotrebljenih materijala, treba slijediti principe uklopivosti u ambijent ruralnog pejsaža.

2.3.15. Etažna visina pojedinačnih gospodarskih građevina je prizemlje uz mogućnost izgradnje podruma.

2.3.16. Oblikovanje građevina mora biti u skladu s lokalnim tradicijskim graditeljstvom. Pri tome: − gornja kota podne ploče prizemlja, odnosno stropne konstrukcije podruma, ne može biti viša od

30 cm od kote konačno zaravnatog terena, − svijetla visina prizemlja ne može biti veća od 300 cm, osim za poslovne zgrade − krov mora u pravilu biti dvostrešan, nagiba 30-45 stupnjeva, a mogući su i drugi oblici krova − drveno krovište pokriveno crijepom ili šindrom postavlja se na stropnu konstrukciju bez

nadozida.

2.3.17. Udaljenost gospodarske građevine od ostalih međa ne može biti manja od 1,0 m.

2.3.18. Kada se građevina gradi u blizini sjeverne međe sa susjednim voćnjakom ili drugim poljoprivrednim zemljištem, njena udaljenost od te međe ne može biti manja od 3,0 m.

2.3.19. Udaljenost građevina od ruba šume ne može biti manja od 10 m.

2.3.20. Međusobna udaljenost građevina ne može biti manja od 6,0 m.

2.3.21. Prigodom gradnje infrastrukturnih građevina, a koje se grade izvan građevinskog područja naselja, osobito građevina za gospodarenje otpadom, većih trafostanica, širenja groblja, eventualnih uređaja za pročišćavanje otpadnih voda, vodosprema, šljunčara, gliništa i sl., potrebno je voditi računa o njihovu smještaju i izgledu, osobito u slici bližeg naselja i okolnog krajobraza.

3. UVJETI SMJEŠTAJA GOSPODARSKIH DJELATNOSTI

3.1. U zonama za smještaj gospodarskih djelatnosti je moguće graditi industrijske, skladišne, upravne i trgovačke prostore.

Osnovni uvjet za izgradnju ovih sadržaja je njihova ekološka prihvatljivost u odnosu na naselja i poljoprivredne površine za proizvodnju hrane.

3.2. Smještaj gospodarskih djelatnosti manjih kapaciteta moguć je i unutar građevinskih područja naselja na posebnim građevnim česticama ili na istoj čestici sa građevinom za stanovanje, u posebnim građevinama ili u sklopu stambene građevine pod uvjetom da se poštuju proporcije za visinu i izgrađenost čestice koje se primjenjuju za stambene građevine.

3.3. U zone gospodarskih djelatnosti smještavaju se industrijske građevine, skladišta, servisi i zanatska proizvodnja te prodajni prostori. Izgradnja u ovoj zoni se izvodi na osnovu lokacijske dozvole.

U zoni gospodarskih djelatnosti mogu se izgrađivati samo građevine čiste industrijske i druge proizvodnje, te skladišta i servisi koji svojim postojanjem i radom ne otežavaju i ugrožavaju život u naselju.

3.4. Izgrađenost građevne čestice u zoni gospodarskih djelatnosti ne može biti veća od 60% s tim da se od preostalog dijela, 20% građevne čestice mora urediti kao zelena površina proizvodnog kompleksa.

3.5. Etažna visina građevina ne može biti veća od prizemlja, kata i potkrovlja uz mogućnost izgradnje podruma.

3.6. Visina građevine zbog tehnološkog procesa ili drugih razloga može biti i veća, ako se njena opravdanost dokaže arhitektonsko-urbanističkim rješenjem izrađenim po ovlaštenom arhitektu, uz posebno vrednovanje vizura naselja,.



3.7. Pomoćna građevina može biti prislonjena na stambenu uz uvjet da je prislanjajući zid izgrađen od vatrootpornog materijala; u protivnom ova udaljenost ne može biti manja od 5,0 m.

3.8. Udaljenost gospodarskih građevina s izvorima zagađenja ne može biti manja od 20,0 m od regulacijske linije, a od stambenih i manjih poslovnih građevina ne može biti manja od 2,0 m.

3.9. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina u kojima se sprema sijeno ili slama ili su izgrađeni od drveta mora iznositi od granice susjedne građevne čestice najmanje 5,0 m, a od stambenih i poslovnih građevina min. 15,0 m.

3.10. Udaljenost os susjedne granice građevne čestice može biti i manja ukoliko se gnojište izradi kao nepropusno, a zidovi gospodarskih građevina izrade od vatrootpornog materijala.

3.11. Udaljenost gnojišta i gospodarskih građevina od građevina za snabdjevanje vodom (bunari, izvori, cisterne i sl.) ne može biti manja od 20,0 m.

3.12. Udaljenost pčelinjaka od stambene i poslovne građevine te gospodarske građevine sa stokom ne može biti manja od 10,0 m.

3.13. Udaljenost pčelinjaka ne može biti manja od 15 m od regulacijske linije, a 5,0 m od granice susjedne građevne čestice ako su letišta okrenuta prema toj strani a 3,0 m ako su okrenuta u suprotnom smjeru.

3.14. Gospodarske građevine moraju imati zidove izvedene od vatrostalnog materijala, a ako se grade uz granicu susjedne građevne čestice moraju imati vatrootporni zid otpornosti min. 2 sata prema susjednom zemljištu i mogu biti prislonjeni na susjedne građevine.

3.15. Zidovi staje moraju se graditi od negorivog materijala, dok se svinjci i peradarnici, kao i staje za ovce, koze i kuniće mogu podizati od drvene građe. Pod u staji i svinjcu mora biti nepropustan za tekućinu i mora imati rigole za odvodnju osoke u gnojišnu jamu.

3.16. Dno i stijene gnojišta do visine 50,0 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu.

3.17. Jame i silosi za osoku moraju imati siguran i nepropustan pokrov, te otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih građevina i naprava vrijede za jame i silose za osoku jednaki propisi kao za gnojišta.

3.18. Lokacijskom dozvolom za izgradnju tovilišta trebaju se utvrditi uvjeti: - za opskrbu vodom, - za djelotvorno pročišćavan je otpadnih voda i mjere za zaštitu čovjekovog okoliša, - za prostor za boravak ljudi, - za sadnju zaštitnog drveća.

4. UVJETI SMJEŠTAJA DRUŠTVENIH DJELATNOSTI

4.1. Planom nisu posebno izdvojene površine za društvene djelatnosti, da se ne bi ograničila izgradnja u pogledu izbora lokacije. Građevine za društvene djelatnosti mogu se graditi unutar granica građevinskih područja na posebnoj građevnoj čestici ili na čestici sa stambenom građevinom, u sklopu stambene građevine ili u posebnoj građevini uz uvjet da se poštuje izgrađenost građevne čestice i katnost propisana za stambene građevine.

4.2. Parkiralište za automobile uredit će se prvenstveno na građevnoj čestici. 4.3. Treba težiti izgradnji koja predstavlja arhitekturu sa skladnom i logičnom postavom u odnosu na ulicu,

okolnu izgradnju i reljef. 4.4. Moguća je gradnja građevina sa sadržajima kulture, socijalne i zdravstvene zaštite, vjerskih građevina,

dvorane za šport, komunalne građevine, dječjeg vrtića, osnovne škole, posebne namjene.



4.1. Uvjeti uređenja i gradnje športsko-rekreacijskih građevina

4.1.1. Površine unutar kojih se uređuju otvorena i natkrivena igrališta i druga oprema za šport sadržavane u okviru građevinskih područja naselja. − Na tim se površinama moraju urediti pristupni putevi, pješačke staze, nadstrešnice, slobodne

zelene površine. − Graditi se mogu građevine u funkciji športa na otvorenom, tj. kao prateći sadržaji: svlačionice,

sanitarni čvor, manji ugostiteljski prostor i sl., visine jedne do dvije nadzemne etaže s mogućom izgradnjom podruma.

Zatvoreni športski tereni mogu se graditi i kao dvorane za škole. − Uređenje Gajne je moguće na način koji će voditi računa o prirodnom fenomenu.

5. UVJETI UTVRĐIVANJA KORIDORA ILI TRASA I POVRŠINA PROMETNIH I

DRUGIH INFRASTRUKTURNIH SUSTAVA 5.1. Cestovni prometni sustav

5.1.1. Koridori cestovne mreže namijenjeni su za izgradnju cesta i cestovnih građevina, prometnih površina pješačkog, biciklističkog i javnog prometa, objekata namijenjenih pružanju prometnih usluga (benzinske postaje, moteli, praonice vozila), te ostalih infrastrukturnih objekata i zaštitnog zelenila, a u skladu s uvjetima i propisima Zakona o cestama. Najmanja širina kolnika za ceste s autobusnim prometom može biti 7,0 m, a za lokalne i pristupne ulice 6,0 m.

Pješački hodnici u građevinskom području naselja trebaju biti izvedeni obostrano min š = 1,20 m. Pristupni put do građevne čestice smatra se put min. š = 3,0 m, max. dužine 50,0 m.

5.1.2. U koridoru javnih cesta van građevinskog područja i u građevinskom području naselja, mogu se graditi građevine za pružanje usluga sudionicima u prometu kao što su: - benzinske postaje, - praonice vozila, servisi, - ugostiteljski objekti (motel i sl.).

Navedene građevine uz sve javne ceste moraju imati osiguran prostor za promet u mirovanju u okviru vlastite građevne čestice. Količina će im se odrediti lokacijskom dozvolom.

5.1.3. Uz državne ceste sve građevine moraju se graditi za svaki smjer posebno, ili mogu imati priključke na državnu cestu koji ne ugrožavaju sigurnost nivoa usluge magistralne ceste, što se mora dokazati odgovarajućim prometnim projektom.

5.1.4. Izgradnjom i eksploatacijom pratećih uslužnih građevina nabrojanih u prethodnoj odredbi (benzinske postaje, praonice vozila, servisi, moteli i sl.) ne smije se ugroziti sigurnost prometa na cesti, niti sniziti nivo usluge i kapacitet ceste.

5.1.5. Na svakoj cestovnoj raskrsnici u nivou, nije dozvoljena sadnja drveća niti bilo kakva izgradnja na visini iznad 1,0 m od kolnika u zoni trokuta preglednosti raskrsnice.

5.1.6. Prilikom izgradnje, rekonstrukcije ili prenamjene bilo koje građevine u javni, poslovno-trgovački ili proizvodni sadržaj na njegovoj lokaciji (čestici) ili izravno uz njegovu lokaciju, obvezno je izgraditi minimalan broj parkirališnih mjesta prema sljedećim normativima:

Namjena sadržaja Jedinica Broj parking mjesta Administrativni 75 m² btto površine 1 Trgovački 50 m² btto površine 1 Robna kuća 40 m² btto površine 1 Industrija i skladišta 1 zaposlen 0,20 Servisi, obrt 1 zaposlen 0,33 Ugostiteljstvo 1 mjesto 0,35 Sportski tereni 20 sjedala 1 Škole, dječje ustanove 1 učionica - jedna grupa 1 Zdravstveni 30 m² btto površine 1



5.1.7. Za višestambene zgrade mora se osigurati minimalan broj parkirališnih mjesta prema normativu: 1

stan = 1 parkirališno mjesto na vlastitoj čestici. Niska stambena izgradnja zadovoljava parkirališno garažne potrebe na vlastitoj čestici.

5.1.8. Širina regulacijskih profila cesta - ulica unutar građevinskog područja mora osigurati izgradnju svih prometnih površina u skladu s rangom i funkcijom ceste u naselju, te mora osigurati kvalitetnu odvodnju oborinskih voda.

5.1.9. U okviru kategorija pristupnih (stambenih) ulica koje su u funkciji pristupa do 20 stambenih građevina u slučaju otežanih terenskih uvjeta, ili ograničenja već postojećom izgradnjom mogu se navedene ulice urediti kao kolno-pješačke (min š = 5,5 m).

5.1.10. Za novu autocestu će se elementi odrediti lokacijskom dozvolom.

5.2. Riječni promet

5.2.1. Na rijeci Savi i njenim obalama planom je, za potrebe odvijanja riječnog prometa, omogućena korekcija korita, izgradnja stovarišta za šljunak i pijesak, sidrišta za čamce, hidrotehničkih građevina, prilaznih puteva i platformi.

5.3. Telekomunikacijska mreža

5.3.1. Pri izdavanju lokacijskih dozvola potrebno je planirane telekomunikacijske vodove predvidjeti prvenstveno kao podzemne, obostrano uz prometnice, po mogućnosti u zelenom pojasu, a ako se to ne može, onda ispod nogostupa.

5.3.2. Križanje trase s drugim podzemnim vodovima treba previdjeti 0,5 m ispod vodova HT-a, a paralelno vođenje na minimalnom odstojanju od 1 m.

5.3.3. Izmještanje i druge radnje vezane uz položene telekomunikacijske vodove treba vršiti samo uz suglasnost HT-a, TK Centra Slavonski Brod.

5.3.4. Za razvoj mobilne telefonizacije planom je omogućena gradnja odašiljača na za to odgovarajućim lokacijama.

5.4. Plinoopskrba

5.4.1. Udaljenost plinovoda od pojedinih građevina mora biti u skladu sa člankom 27. Pravilnika o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (NN 53/1991.).

5.4.2. Izgradnja plinovoda odvijat će se u skladu s glavnim i izvedbenim projektom plinske mreže u općini Oprisavci izrađenim od WRASSing d.o.o. – Osijek.

5.4.3. Opskrba općine plinom planirana je iz mjerno redukcijske stanice (MRS) Donji Andrijevci.

5.5. Elektroopskrba

5.5.1. Kod izgradnje trafostanica u naseljima, trafostanicu treba povezati na elektroenergetsku mrežu podzemnim kablovima.

5.5.2. Pri odabiru trase zračnog dalekovoda u pravilu treba zaobići građevinska područja i šumske površine.

5.5.3. Dalekovodima je, ovisno o naponskoj razini, potrebno osigurati zaštitne koridore i to: - 400 kV ZDV (48+48 m) 96 m - 220 kV ZDV (45+45 m) 90 m - 110 kV ZDV (43+43 m) 86 m - 35 kV ZDV (30+30 m) 60 m - 10 kV ZDV (15+15 m) 30 m



5.5.4. Ove građevine ne formiraju svoju građevnu česticu, a prostor ispod dalekovoda može se koristiti i u druge namjene u skladu s Pravilnikom o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova.

5.6. Odvodnja

5.6.1. Planiran je razdjelni sustav odvodnje.

5.6.2. Odvodnja naselja općine Oprisavci riješit će se izgradnjom nepropusne kanalizacije, crpnih stanica i uređaja za pročišćavanje prije upuštanja u rijeku Savu kod naselja Oprisavci i Novi Grad.

5.6.3. Pri izdavanju lokacijske dozvole potrebno je kanalsku mrežu za odvodnju otpadnih i oborinskih voda predvidjeti prvenstveno u koridorima prometnica. Ako to nije moguće, može ju se predvidjeti i izvan njih. Lokacija uređaja za pročišćavanje u naseljima Oprisavci i Novi Grad odredit će se lokacijskom dozvolom.

5.7. Vodoopskrbni sustav

5.7.1. Vodozaštitno područje Prnjavor treba zaštititi od utjecaja potencijalnih zagađivača pri izdavanju lokacijskih dozvola za novu gradnju.

5.7.2. U zoni vodozaštite zabranjuje se upotreba pesticida u poljoprivrednoj proizvodnji.

5.7.3. Pri izdavanju lokacijske dozvole potrebno je planiranu mrežu vodovoda predvidjeti u koridorima prometnica u za to osiguranim koridorima. Ako to nije moguće, može ju se predvidjeti i izvan njih.

5.7.4. Mrežu vodoopskrbe treba graditi istovremeno s gradnjom kanalizacije.

5.7.5. Za vodozaštitno područje crpilišta Prnjavor moraju se primjenjivati odredbe iz Odluka o zaštitnim mjerama i zonama sanitarne zaštite, a u skladu sa Zakonom o vodama (NN 107/95) i Pravilnika za određivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 55/02).

5.8. Uređenje vodotoka

5.8.1. Uz rijeku Savu treba osigurati zaštitni pojas širine 50 m od nasipa.

5.8.2. Uz ostale vodotoke treba osigurati pojas u širini od 10 m obostrano.

5.8.3. Za melioracijsku odvodnju će se i dalje uređivati kanalska mreža s potrebnim objektima.

6. MJERE ZAŠTITE KRAJOBRAZNIH I PRIRODNIH VRIJEDNOSTI I KULTURNO-POVIJESNIH CJELINA

6.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti

6.1.1. Krajobrazne i prirodne vrijednosti unutar općine Oprisavci su Gajna, Sava i poljoprivredni krajolik sa šumskim područjima te podzemne vode.

6.1.2. Posebno treba štititi Gajnu i krajolik uz Savu. Radi osiguranja kvalitetnog i cjelovitog sagledavanja uređenja Gajne, prije bilo kakvih graditeljskih zahvata treba izraditi idejno urbanističko-krajobrazno rješenje cijele zaštićene zone. Na rješenje treba ishoditi pozitivno mišljenje Ministarstva zaštite okoliša i prostornog uređenja. Za ocjenu rješenja formirati će se stručno povjerenstvo koje će imenovati službe županije.

6.2. Zaštita nepokretnih kulturnih dobara

6.2.1. Za arheološke zone je prije svake intervencije neophodno provesti prethodno istraživanje. Na arheološkim lokalitetima kojih je evidentirano 19 se zabranjuje, oranje na dubini većoj od 40 cm.

6.2.2. Za gradnju u povijesnim graditeljskim cjelinama – ruralne cjeline naselja Oprisavci i Svilaj koje su pod posebnom zaštitom treba ishoditi posebne uvjete službe zaštite.

6.2.3. Na sakralnim građevinama (crkve Sv. Roka i Sv. Šimuna u Oprisavcima, Sv. Križa u Svilaju, Sv. Lovre u Trnjanskim Kutima, kapele u drugim naseljima) se građevni zahvati ne mogu izvoditi bez posebnih uvjeta upravnog tijela nadležnog za zaštitu spomenika kulture i prirode. Građevine se moraju održavati tako da se štite sva arhitektonska obilježja.



6.2.4. Prije rekonstrukcije vrijednih zgrada, a napose crkvi i kapelica, župnog stana u Svilaju i Oprisavcima te stare škole u Oprisavcima treba izraditi arhitektonsku snimku.

6.2.5. Na središnjim neizgrađenim prostorima u Kupini i Prnjavoru mogu se graditi samo javne građevine ili uređivati parkovni i rekreacijski prostori.

6.2.6. Radi zaštite vizura i ukupnog izgleda Kupine visinom nove zgrade treba skladno uklopiti u današnji izgled.

7. POSTUPANJE S OTPADOM

7.1. Planom nije određena lokacija nove deponije na području općine već samo alternativna lokacija. Otpad će se odvoziti na zajedničku deponiju istočnog dijela županije. Njena lokacija će se odrediti u posebnom postupku.

7.2. U svi naseljima će se odrediti lokacije za reciklažna dvorišta.

8. MJERE SPREČAVANJA NEPOVOLJNA UTJECAJA NA OKOLIŠ

8.1. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za građevine gospodarskih djelatnosti, potrebno je u skladu s posebnim propisima osigurati mjere sprečavanja nepovoljna utjecaja na okoliš (zaštita od buke, zagađenja zraka, vibracija, elektroenergetskog zračenja, pročišćavanje otpadnih voda, tehnološki otpad i sl.)

8.2. Prilikom izdavanja lokacijskih dozvola za ostale građevine potrebno je osigurati mjere zaštite od požara, te osigurati izgradnju zaklona, podruma. Prema Smjernicama zaplaniranje izgradnje skloništa, izrađenim za potrebe Prostornog plana županije, općina Oprisavci je u četvrtoj zoni ugroženosti. Zato će se zaštita i spašavanje stanovnika rješavati izradom zaklona (podruma).

8.3. Procjena utjecaja na okoliš izradit će se obavezno za novu autocestu.

8.1. Zaštita podzemnih voda

8.1.1. Radi zaštite podzemnih voda potrebno je prilikom izdavanja lokacijskih dozvola propisati i mjere zaštite:

− izgraditi sustave za odvodnju otpadnih voda od vodonepropusnih elemenata, − oborinske vode s prometnih površina i parkirališta odvoditi putem slivnika s taložnica u javnu

kanalizaciju, − naročitu pažnju posvetiti kod uređenja groblja da se drenažu i odvodnju izvede u javnu

kanalizaciju, tj. da se ne ugrožavaju okolna naseljena područja.

8.1.2. Planom je predviđena zona zaštite oko planiranog vodocrpilišta pitke vode Prnjavor. Granice će se točno odrediti posebnom odlukom.

8.2. Zaštita od buke

8.2.1. Radi zaštite od buke te stvaranja zvučnih barijera potrebna je između autoceste i naselja sadnja visokog zelenila ili izvedba zaštitnih zidova.

8.3. Zaštita od požara

8.3.1. Pridržavajući se odredbi propisa, planom su osigurani vatrogasni prilazi do svih građevina. Lokacijskim dozvolama treba osigurati vatrogasne prilaze i pristupe te površine za rad vatrogasne

tehnike u skladu s odredbama Pravilnika o uvjetima za vatrogasne pristupe (N.N. 35/94).

8.3.2. Planom su osigurani koridori cjevovoda za količine vode potrebne za gašenje požaa u skladu sa odredbom Pravilnika o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara. (Sl. list 30/91., preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.).



9. MJERE PROVEDBE PLANA

9.1. Obveza izrade prostornih planova

9.1.1. Izrada urbanističkih plana uređenja je predviđena za naselje Oprisavci. Eventualnu potrebu izrade i obuhvat detaljnih planova uređenja, odredit će se Programom mjera za unapređenje stanja u prostoru.

9.2. Primjena posebnih razvojnih i drugih mjera

9.2.1. Posebne mjere za poticanje razvoja mogu biti one koje će spriječiti negativne utjecaje gradnje autoceste na naselja, vodozaštitno crpilište Prnjavor i na poljoprivredu.

9.3. Rekonstrukcija građevina čija je namjena protivna planiranoj namjeni

9.3.1. Za građevine što su izgrađene u skladu s propisima koji su važili do stupanja na snagu Zakona o prostornom uređenju, a namjena kojih je protivna namjeni utvrđenoj ovim planom može se, do privođenja planiranoj namjeni, izdati lokacijska dozvola.

9.3.2. Ostale građevine čija je namjena protivna planom određenoj namjeni, mogu se koristiti u postojećim gabaritima do privođenja tog dijela prostora planskoj namjeni.

9.3.3. Postojeće građevine niske stambene izgradnje koje su ostale izvan granica građevinskog područja, a ne mogu se smatrati izdvojenim dijelovima građevinskog područja, ili se unutar građevinskog područja nalaze u zonama druge namjene, mogu se iznimno adaptirati u opsegu neophodnom za poboljšanje uvjeta života i rada, uz uvjet da dokumentima prostornog uređenja nisu predviđene za rušenje.

9.3.4. Neophodni obim rekonstrukcija za poboljšanje uvjeta života građana smatra se: − dogradnja sanitarnih prostorija (WC, kupaonice) uz postojeće stambene građevine, koje iste u

svom sastavu ili na postojećoj čestici nemaju izgrađene i to u najvećoj površini od 6,0 m², − preinake u smislu otvaranja vanjskih otvora na postojećim građevinama, − konstruktivne sanacije na način zadržavanja osnovnog gabarita građevine, − preinake unutarnjeg prostora bez povećanja volumena građevine (promjera instalacije, promjera

funkcije prostora), − konstruktivne sanacije uz zadržavanje osnovnog gabarita građevine, − popravak postojećeg krovišta, − izmjena ravnih krovova u kose bez podizanja nadozida, − adaptacija tavanskog prostora unutar postojećeg gabarita građevine u stambeni prostor, − rekonstrukcija svih vrsta instalacija, − ograde i potporni zidovi radi saniranja terena, − priključenje na postojeću komunalnu infrastrukturu (elektro, vodovod i plinsku mrežu).

9.3.5. Neophodni oblik rekonstrukcije za poboljšanje uvjeta rada smatra se: − izmjena uređenja i instalacija vezanih za promjenu tehnoloških rješenja, s tim da se građevine ne

mogu dograđivati izvan postojećeg gabarita,

− promjena namjene poslovnih prostora, ali pod uvjetom da novoplanirana namjena ne pogoršava stanje čovjekova okoliša i svojim korištenjem ne utječe na zdravlje ljudi u okolnim stambenim prostorima, ali samo unutar postojećeg gabarita,

− pretvorba stambenog prostora u poslovne prostorije, ali unutar postojećeg gabarita, prema valjanim propisima,

− uređenje ili izgradnja sanitarnog čvora na dijelu poslovnog prostora unutar postojećeg gabarita građevine, ukoliko je ista neophodna za poboljšanje uvjeta rada ili uvjetovana promjenom namjene poslovnog prostora.



III. POPIS KORIŠTENE DOKUMENTACIJE

U radu su korišteni sljedeći dokumenti:

1. "Prostorni plan općine Slavonski Brod" Urbanistički institut Hrvatske, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb SOUR GIK "Brod", RO Inženjering projekt, OOUR Projektni biro, Slavonski Brod, 12. 1987. g.

2. "Prostorni plan općine Slavonski Brod - izmjene i dopune" Komitet za građevinarstvo, stambene, komunalne poslove i prostorno planiranje, Slavonski Brod, 12. 1989.

3. Statistički i prostorno-planerski pokazatelji za općinu Slavonski Brod Urbanistički institut Hrvatske, Državni zavod za statistiku, Zagreb, rujan 1992.

4. "Elaborat o zaštićenim spomenicima kulture na području općine Slavonski Brod" (separat Prostornog plana općine). Regionalni zavod za zaštitu spomenika kulture, Osijek, ožujak 1990.

5. Hidrogeološka studija Slavonskobrodskog vodonosnika Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 1989. godina

6. Osnove korištenja i zaštite prostora općine Slavonski Brod UZGZ - Zagreb 1993.

7. Izvješće o stanju u prostoru i Pogram mjera za unapređenje stanja u prostoru općine Oprisavci

Sl. vjesnik Brodsko–posavske županije 2/98.

8. Prostorni plan Brodsko–posavske županije Zavod za prostorno uređenje Brodsko-posavske županije u suradnji sa

Zavodom za prostorno planiranje d.d. Osijek, Službeni vjesnik Brodsko-posavske županije br. 4/2001.

9. Studija i idejni projekt opskrbe prirodnim plinom Županije brodsko-posavske – 1998. PLIN INŽENJERING d.o.o. Zagreb, Dobri dol 61

10. Raspored mjesnih kabelskih mreža Brodsko–posavske županije, HT Slavonski Brod

11. Popis stanovništva, kućanstava i stanova 2001. godine

12. Pravilnik o tehničkim normativima za hidrantsku mrežu za gašenje požara (Sl. list 30/91., preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.)

13. Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94)

14. Pravilnik o sadržaju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (NN 106/98).

15. Pravilnik o tehničkim uvjetima i normativima za siguran transport tekućih i plinovitih ugljikovodika magistralnim naftovodima i plinovodima te naftovodima i plinovodima za međunarodni transport (NN 53/1991.).

16. Pravilnik o tehničkim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (Sl. SFRJ 51/73, preuzet Zakonom o normizaciji NN 55/96.)

17. Zakon o područjima županija, gradova i općina u Republici Hrvatskoj (NN br. 10/97)

18. Idejno rješenje – Vodoopskrba općine Oprisavci "hidroing" Osijek d.o.o. za projektiranje i inženjering, Osijek, prosinac 1996. godine

19. Glavni i izvedbeni projekt – Plinska mreža u općini Oprisavci Wrassing d.o.o. za projektiranje i usluge, Osijek, Šetalište K. F. Šepera 13, ožujak 2000. godine

20. Odluka o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste, NN 79/99, 111/00 i 98/01

21. Studija zaštite voda na području Brodsko-posavske županije, "Hidroprojekt Mag" d.o.o. Zagreb i "Hidromag" d.o.o. Osijek, studeni 2000. god.

PPU OPRISAVCI text konacni prijedlog plana 5 11 02 OPRISAVCI_ text...Tipološki gledano...

Documents

Transcript of PPU OPRISAVCI text konacni prijedlog plana 5 11 02 OPRISAVCI_ text...Tipološki gledano...