ft I *

'PUCKO OTVORENO UCILITE POUKA KARLOVAC

"x

PO^NAVANJE ROBE II godina

-Samo za in tern u uporabu!

Robajepr$j^vod Soyjekova rada namijenjen tr&Stu. Dakle, pripremljen rucak u kucanstvu najnijenjen prehraiil: ofeitejlrie roba, JListi takav ruCak pripremljen u restoranu jest. Nije roba ni drvo u 5umi, kao ni stijena bogata zeljezom, jer u njima nije sadrian rad. Prema namjeni roba se dijeli na dvrje skupine: investicijsku i potrosnu robu (si. 1). roba investicijska (sredstva rada)

,

1

potroSnja roba Sroke potrognje

,

roba proizvodne potroSnje (sirovine i reprodukcijski materijal)

I roba durogorcnog karaktera (namjeStaj ltd.) SI. 1. Shematski prikaz podjele robe

i roba kratkoroc'nog kaiaktera (namirnice)

Investicijska roba (sredstva rada, osnovna sredstva) slufci za proizvodnju druge robe. To su strojevi, uredaji, alati, proizvodne hale ltd. PotroSna roba_namijenjena je potroSnji. Prema namjeni dijeli se na robu proizvodne potroSnje i robu Stroke potroSnje. Roba proizvodne potroSnje (predmeti rada sirovine i reprodukcijski materijal) jest roba namijenjena daljnjoj prefadi da bi se iz nje na fcraju dobila investicijska roba ili roba Siroke potrognje. Roba Siroke potroSnje (roba osobne potrosnje) zadovoljava potrebu stanovniStva. Dijeli se na robu dugoroCnog i robu kratkorodnog karaktera. Roba dugorofcnog karaktera ne trosl se tijekom uporabe, pa je zato moiemo duze;vremena koristiti. U tu grupu roba ubrajaju se, npr. namjeStaj, odjefia i obuca, autompbili itd. -.V ; . Roba kratkoroCnog karaktera troSi se uporabom. U tu grupu roba ubrajaju se-hrana, sredstva za pranje i CiScenje, farmaceutski i kozmetidki proizvodi itd. Poznavanje robe je strucnoznanstvena discipline koja se bavi proucavanjem robe pa se zato zove joS i znanost o robi. Pbxiiavanjc robe proucava robu s glcdiSla uporabnc vrijcdnosti, kvalitclc, sislcinati/Jicijc, pukovanja, skladiStenja i Cuvanja robe. JLJporabna vriiednost^obe jest sposobnost robe da zadovolji fiziologke i psihicke potrebe doyjeka. Ona je, dakle, mjerilo korisnosti robe. Predmet ispitivanja uporabne vrijednosti robe jest ispitivanje sa stajaliSta potreba i sposobnosli ucke robe tin podmiri odrcdcnc pwlrcbc ccivjcka. ProuCavanje kvalitete robe nije iskljudivo tehniCka disciplina. Ona se ne odnosi saino na metode analize kvalitete proizvoda,ve6 se odnosi i na probleme razvoja kvalitete i ekonomskih izbora optimalne kvalitete proizvoda na odredenoj razirii razvoja druStvenih odnosa. Danas se u svijetu proizvodi veoma velik broj vrsta robe. Da bismo u torn golemom broju mogli lakSe snalazi^i, bilo je nuzno provesti sistematizaciju roba sa stajaliSta stupnja prerade, potreba koje se tim robama podmiruju, sirovina od kojih se te robe proizvode, tehnoloSkih postupaka koji se primjenjuju u proizvodnji roba itd. Sa stajaliSta poljoprivrednog poduzeca pSenica je proizvod, a sa stajali&a mlina ona je sirovina. Isto tako, sa stajaliSta rudnika zeljezna je ruda proizvod, a sa stajaliSta zerjezare to je sirovina. Takvim shvacanjima poduzeca nema prigovora, ali sa stajaliSta ukupne gospodarske djelatnosti ne moze se jedan objekt jednom smatrati sirovinom, a drugi put proizvodom. Zato se s glediSta ekonomike predmeti rada svrstavaju u ove tri skupine: 1. prirodne skovine, 2. reprodukcijski materijali (repromaterijali), 3. dijelovi i sklopovi.

PrJrodne su sirovjnejrobe najnizeg stupnja obrade koje se dobivaju iskori&avanjem prirodnih nalaziSta. Stijene, ugljen, nafta i zemni plin u utrobi Zemlje, samonikle biljke, zrdc, prirodna voda itd. nisu sirovine, vec" su samo potencijalni izvori sirovina. Sirovinom postaju tek kad se u njihovo dobivanje ulozi rad. Prema porijeklu prirodne sirovine mogu biti. mineralne (rude i mineralna goriva); organske (proizvodi poljoprivrede, Sumarstva, lova i ribolova). U novije vrijeme otpaci u proizvodnji, prometu i potroSnji postaju sve vazniji izvori sirovina. Za uporabu otpadaka kao sirovina postoje mnogi raztozi od kojih su najvazniji: pove&nje ekonomifinosti proizvodnje, Stednja prirodnih sirovina, zaStita prirode. DjelomiCnom preradom prirodnih sirovina doblje se roba koja drugim poduzetima sluzi kao predmet rada. To je reprodukcijski materijal. U strojogradnji neke elemente slozenih aparata i uredaja koji predstavljaju posebnu zaokruzenu cjelinu proizvode specijalni proizvodadi, a zatim se ugraduju u fmalni proizvod. Prema njihovoj slozenosti to mogu biti dijelovi ili sklopovi. TehnoloSki procesjibuhva^ajve aktivnosti koje treba izvr&ti kako bi se od sirovina, reprodukcijskih materijala, dijelova i sklopova dobio proizvod odredenih osobina, koji moie biti roba proizvodne potroSnje (reprodukcijski materijal, dio ili sklop) ili flnalna roba (roba investicijske potroSnje ill roba Siroke potroSnje). Te aktivnosti su unaprijed odredene, odvijaju se po unaprijed utvrdenom redoslijedu. TehnoIosTci procesi mogu biti kontinuirani (neprekidni) i diskontinuirani (periodiCni, isprekidani). Kontinuirani procesi odvijaju se bez prekida, uz ravnomjeran ulaz predrn^ta rada u proces i ravnornjerari izlaz gotovih proizvoda iz procesa, tako da su predmeti rada u stalnom kretanju. Neki kontinuirani pro* cesi se ne prekidaju ni za vrijeme praznika, Diskontinuirani proces se stalnb prekida. U proces se uvede odredena koliCina predmeta rada, a kad se proces zavrJi i iz njega izadu proizvodi, uvodi se nova kolicina predmeta rada. , Kontinuirani procesi imaju rnnoge prednosti, kao to su manja potroSnja energije i vela proizvodnpst rada, Sto rezultira velom ekonomiCnosViu proizvodnje. Zato se diskontinuirani procesi sve vi$e zamjenjuju kontinuiranim gdje god je tomogude. Citav razvoj tehnologije tezi smanjenju udjela Cpvjekova rada u neposrednoj proizvodnji uz povedanje proizvodnosti rada. Od pocetka industrijske revolucije to se postizalo uvodenjem mehanizacije (strojevi) pa se udio Covjeka u proizvodnji sve vise orijentirao na uskladivanje i kontrolu rada strojeva. Na taj se nadin smanjuje razUka izmedu proizvodnog i neproizvodnog rada. Taj se proces joS i danas odvija ili se paralelno s njim uvodi u f>roizvodnju. > . . . Pitanja 1. Sto je roba i kako se dijeli? / 2. Sto je uporabna vrijednost robe? 3. Stoje investicijskaroba,a Sto potroSna? 4. Kako dijelimo prirodne sirovine prema porijeklu? 5. Koje sve aktivnosti obuhvac^ tehnoloJki proces?/

2. KOZMETJCKA, PARF1MERIJSKA I DROGliRUSKA ROBA 2.1.KQZMETIICA Kozmetika, posfeupci primjene i^ppcesi proizvodnje supstancija, preparata i sredstava sluze za 5iS6enje, njegu i uljepSavanje ljudskog tijela. Nczadovoljstvo Coyjeka svojim izgfedom i njegova zelja da uljepsa svoju vanjJtinu inicirali su podetak razvoja kozmetike mnogo prije od najstarijih materijalnih dokaza. Najstariji zapisi u kojima se spominje uporaba kozmetiCkih preparata potjeCu iz starog Egipl^. Prirajenaje kozmetike u to doba (otprilike prije 7000 godina, mozda i vjJe) i dugo nakon toga (4000r:- 5000 godina) bija povezana s retigioznim obredima. Tada su svedenici bili nosiocj medicinske prakse, odiiqsno iyega o je blip 11 vezi s njegom tijela, pa i kozmetikeJ

Od ko/mclickc sc praise u io vrijeine spoininjc kupuii|c, bojenjc i oblikovaiije kose, Siniiikaujc i balzamiranje. Mnogo se upotrebljavala liBfta (za bojehje kose i kozc), olovno bjelilo (za izbjeljivanjcXi ugljcn (za iminkanjcodiju). Daljnji doprinos razvoju kozinetike dali su Grci u helenskpm ra/.ddblju i Rimljani u vrijenic procvata. Rimskog carstva. U to doba Galen jepripravio Ceratum refrigerans, protptip prve hladne kreme. Vcc" tada je naCinjena prva klasifikacija kozmetike, na preparate za odrzavanje osobne higijene i uljepsavanje, te na preparate za uklanjanje prirodnih nedostataka i znakova starosti. . Vaian doprinos razvoju kozinetike dali su Arapi isticanjem potrebe i stvaranjem navika higijemke njege koze, kose i zubi. Oni su prvi uporabili destilaciju i alkohol u pripravljanju razliCitih tinktura. Time su bitno unaprijedili i proizvodnju mirisa. Brzi razvoj trgovine u doba renesanse omoguclo je velik napredak kozinetike i parfimerije. Na temelju akumuliranog iskustva i novih spoznaja podele su se koristiti nove biljne i niineralne sirovine. Osobito se pazilo na njegu kose. Proizvodnja mJjdsajmaina-ieJiapi^ovAlaj^^ ekstrajcata, eteri$nih ulja i alkohola. U XVII. i XVIII. st. velina se kozmetiCkih preparata joS uvijek priredivala u ku^noj radinosti. Nije bilo vetih novosti u izmjeni njihova sastava. U to je doba osobna higijena i njega znatno zaostajala za elegancijoni i luksuzoin u odijevanju i urcdenju okoline. Kupanje i diSdenje tijela smatralo se neobiCnim i suvilnim. Jedino je proizvodnja mirisa dalje znatno napredovala, osobito u Francuskoj. U to se doba (1725.g.) u Njemadkoj pojavila danas irom svijeta poznata kolonjska voda (Eau de Cologne - Kolnisch Wasser). Kozinetika se modernog doba pofiela snaino razvijati po6etkom XX. stoljeca, a osobito pbslije prvoga syjcfskog ratii, /nhvaljuju^i tiKisoynoj potroSnji ktvjiicliCkih proi/.vg-rcS|Mn l"''Ua /vu^c|Jl luScm upolrcbijjayanH) ix^qd tvrdc,guiniqc j t)tar no2ic(britvijjsfijl. Stru2c se kjg||no da se nc-'o|teti papir. Istrugano jnjesto scobrise gumieom i izglaca tvrdiin prcdinetoin(npr. noktom).10

3.2 2JPISACI STROJEVI Pisace strojeve dijelimo prema vrsti pogona na: 1. mehanidke pisaCe strojeve i 2. elejctriSne pisac"e strojeve. U mehanidkim pisaiim strojevima izvor sile je opruga. Ona pokrede kolica s valjkom ulijevo. Ostale radnje izvrsava daktilograf. Da bi otipkao jedan znak, daktilograf mora potisnuti tipku odredenom silom. Najvelu silu upotrijebi za vra&nje kolica u krajnji desni poloZaj, zbog toga $to $e steie opruga za pokretanje kolica. Dakti-v lografski posao je jedan od teiih poslova, koji pored umnog zafatijeva i velik tjetesni napor. ;U elektriCnim pisatim strojevima naiazi se elektromotor sa stalnom brzinom okretaja. On je izvor- sile za otipkavanjc slova, za vra&inje kolica u krajnji desni pplozaj (ncnia skretnicc) i za okretanje valjka ra prijclaz u novi redak. Daktilograf samo pritisne na odgovarajuCu tipku mnogo manjom silom nego na inehanickoni pisadcm stroju. Pored toga, na elektriCnom pisalem stroju neke su tipke automatizirane. To znadi da neprekidno otkucavaju pojedine znakove sve dok su potisnute u donji polozaj. Tipke s uzastopnim otkucajem su npr. razmaknica, crta, crtica, x, znakjednakosti, todkaidr. - Elektjidni pisacl strojevi oznadavaju novo razdoblje u mehanizaciji pisanja. Na njima je fiziCki napor daktilografa znatrio smanjen a radni udinak je povedan. ^ElektriCni pisaci stroj na bazi kuglice umjesto slovnih poluga u segmentu ima plastidnu kuglicu. Bududi da je kuglica vrlo lagana, moie se postici velika brzina pisanja - do 930 udaraca u minuti (15,5 znakova u sekundi) pri automatskom ispisivanju. Na kuglici se nalaze velika i mala slova, znamenke i posebni znakovi, ukupno 88 znakova. .. Na principu rada pisateg stroja izradeni su razlittti drug! mehanografski strojevi: strojevi za racunanje, knjizenje, fakturiraitje, strojevi za prijenos podataka na busene trake ili kartice i dr. Ghvni dio tih strojeva je tastatura sa slovnim i funkcijskim tipkama. Zato je vazno poznavati pisaci stroj i dobro savladati tehnlku deseteroprstnog slijepog tipkanja. 3.2.3. APARATI ZA SNIMANJE GLASA Tijekom godine poStanska slu2ba isporuci prema pribliinoj procjeni oko 2000 milijuna pisama. Ovaj podatak o kolidini pisama (privatnih i poslovnih) pokazuje povezanost medu ljudima, poduzedma i ustanoyama. Svako pismo sadrzi odredene informacije ili obavijesti. To se posebno odnosi na poslovna pisma. Njima se uspostavljaju poslovne veze, prekidaju poslovni odnosi, nastaju ili prestaju odredene obveze ltd. Kako nastaju poslovna pisma? Diiektpri, rukovoditelji^ referenti i druge osobe mogu sastaviti cijelo poslovno pismo ili samo dati osnovne natuknice, a korespondenti daktilografi sastayljaju i oblikuju pismo na pisaiem stroju. Poslovno se pismo moze i izravno diktirati u pisaci stroj ili u stenogram. Svi su ovi nafiini izrade poslovnih pisama neekonomicni jer se gubi mnogo radnog yremena. Upotreba diktafona (aparata za snimanje glasa) ima viSestruke prednosti. Poslovna se pisma diktiraju u slobodno vrijeme i u prilikama (npr. na sluibenom putu) kada to ne bi bilo moguc*e bez aparata. Diktat se moze lako brisati, ispravljati, dopunjavati i si. Pored toga, daktilograf lakse i brze pise pisma na osnovi diktata iz diktafona. Moze po volji prekinuti diktat (npr. u slucaju telefonskog poziva), ponoviti diktat i tako provjeriti todnost i ispraviti greSke. U radu s diktafonom daktilograf moze obratiti vise paznje na sastav i oblik pisma nego kada mu se sadrzaj diktira. Sastav^anje poslovnih pisama pomolu diktafona omoguduje najpovoljnije koriStenje radnog vremena. Prema tome, diktafon je sredstvo racionalizacije korespondentsko-daktilografske sluzbe |o ubrzava | rjeSavanje poSte. Iskustvo je pokazalo da primjena diktafona uSteduje oko 35 % radnog vremena. Upqznat demo pobli2e taj koristan aparat. Diktafon sluzi za snimanje glasa (diktata) i za naknadno ozyuCavanje snimke (reprodukcija) radi prijenosa na pisani tekst. Diktafon navrpcu sastoji se od: 1. aparata, 2. mikrofonske kombinacije s daljinskim upravljaeem i 3. upravljaca (noinog ili:ru5nog) sa^tetoskd|$kirn slusalicaina. 11

Na gornju plodu aparata smjesta se u lezJSte kaseta s vrpcom. Na komandnoj plofii aparata nalaze se: tipke za premotavanje vrpce ulijevo i udesno (oznaCene strelicom u smjeru kretanja vrpce); regulator! za pode^avanje jadine glasa (pri snimanju i pri reprodukciji), boje glasa i brzine repiodukcije. Magnetofon je aparat za duza i kvalitetnija snimanja zvuka (npr. glasa, glazbe). Zvuk se snima na magnetiziranu vrpcu. Koristi se za snimanje predayanja i diskusija na sastancima i savjetovanjima u poduzeclma, dime je olaksan posao zapisnic'arjma i debatnim stenografirna. Umjesto zapisnika arhivira se vrpca. Da bi se brze pronasao zeljeni dio snimke (npr. govor sudionika), u tijeku snimanja vodi se pismena evidencija o brzini snimanja, kanalu na kojem se snima, podetak snimanja, podetak govora pojedinih sudionika i si. Jedan primjerak evidencije priloii se uz vrpcu. Magnetofona ima viSe vrsta: 1. piema broju kanala su: a) dvokanalni omogueuju snimanjei,u jednom i u drugom smjeru wpce i b) Cetverokanalni snima se prvo na prvomkanalu.Kadjecijelavrpcapremotahanadesnikotur, mijenja se smjer namotavanja i snima se na drugom kanalu. Mijenjanje smjera se ponavlja i snima se na tre&rn i cetvrtom kanalu. 2. prema broju brzina vrpce: s jednom, dvije, tri ili Cetiri brzine. To su: 2,4 cm/s, 4,75 cm/s (za snimanje govora; 9,5 cm/s (za snimanje glazbe) i 19 cm/s (za snimanje osjetljivih glazbenih izvedbi, npr. simfonija).

3.2.4. STROJEVI I APARATI ZA KOP1RANJE I UMNOZAVANJE. . . . ' ; ' - (1 ; . . ..

'

Evo slu5aja kad primjena kopirnog aparata racionalizira uredsko poslovanje. Kopiranje je postupak kojim dobivamo jednu ili. vie kopya- jednake velidirie, umanjene ili uvecane, yjerne originalu, Aparate za izradu kopija nazivamo kopirni aparati. U radnim organizacijama desto treba kopirati poslovna pisma, izvatke iz strudne literature, razne dokumente, nacrte, planove, izyjeSCa, ugovore i dr. Postoje sljededi nadini kopiranja: , fotokopiranje, . svjetlosno kopiranje, - ioplinsko kopiianje i ^ ........ ranje. POSTUPCI UMNOZAVANJAJ

Kakva je razlika izmedu kopiranja i umnozavanja? Umnozavanjem dobivamo velik broj kopija, odnosno umnozika. Za izradu umnoiaka na stroju za umnoiavanje potrebna je matrica koja se izraduje posebnim postupkom. Pored toga, strojevi za umnoiavanje imaju dmgadija tehnic'ka rjesenja i koriste se materijali drugadijih kemijskih i fizidkih sVojstaVa. Postupci umnozavanja su: -hektograiski, ^ opnenii - off setni postupak.

Pitanja 1. Navedite sirovine za proizvodnju papira. 2.Stojegramatura? v/ '* 3. Koje vrste papira poznajete? 4. Od cega seproizvode bezdrvni papir i celofan? 5. Od Cega se izraduje transportna papirna ambalaza? 6. Sto sve ubrajamo u sredstva za pisanje? / 7. Koji je pribor potreban za tehniCko crtanje? 8. Navedite vrs|e pisadih strojeva. 9. Objasnite funkciju i namjenu diktafona, imagnetofona. 10. Navedite iiadine kopiranja i postupke umnoiavanja.

4. TEKSTILNA ROBA Tckstilna industrija obuhva6a preradii tekstilnih Vlakana u predu, proizvodnju i doradu tkanina i plctiva i industrijsku proizvodnju gotovihodjevriih predmeta. . , . . . - . ,

4.1. TEKSTILNA VLAKNA Tekstilna su vlakna prirodne ill umjetne viaknaste tvari koje se upredanjem mogu preraditi u Moraju biti Hlava 1 savitljiva, motaju imati dovoljnu Cvrstofiu na istezanje i moraju biti elastidna. Prema porij*^ tekstilna se vlakna dijele na: l.prirodna UVOZNIK; SUTIA, Senkwec a)iivotinjskogporijeWai b)biljnogPorijekla PODRUETtD ROBE

2.kemijska

a) iz pnrodnih polimera ib)sinteti5ka. :

WMJK ......% VBKDZA.. .....IAN_.% ACEW.........%VUNA .... %POUAMC.......%OST/10.......... ;... ODR2AVANJEPOUWENOJ ETKET1. SKUPUANJE: DU2 ................. Sift ................

4.1. 1.PR1RODNA TEKSTILNA VLAKNA

'

\=7t

TEKSTILNA VLAKNA ZlVOTlNJSKOG PORIJEKLA Zivotinjska su vlakna izradena uglavnom od bjelanevina, a udio ostalih sastojaka je neznatan. Najvaznija Jivotinjska vlakna jesuovdja vuna i svila. Ovcja vuna je najvairuje vlakno livotinjskog porijekla. Sastavljena je od dvije vrste vlakana: majavih i osjatih dlaka. Vuna s vise majavih dlaka je vrednija, od nje se mbze izradivati vrlo tanka preda i fine tkanine njeinogopipa. Vuna moze navuti mnogo vlage, dak do 40 %. Vuna s 25 % Vlag6 smatra se iziazHaiylaznom. Kolicina vlage je 15 %,a najviSe 17^ %. Svila, prirodna ili prava proizvod je svilene bube (dudova svilca). Svila izradena od. celuloze umjetna je svila koja se danas mnogo vifc upotrebljava. U tekstilnoj struci naziva se rayon (rajon), Sirova svila sluzi uglavnom za izradu svilenog konca za iivanje i vezenje, te za tkanje tehnidkih tkanina, kao $to su svilena sita (u mlinarstvu, za proj^avanje pudera i si.), zatim za svilene baton tkanine i za tkanine padobrana, jer je nit sirove svile vrlo dvrsta.' ' . ' . ' " " . . " - . . ' : .

TEKSTILNA VLAKNA B1LJNOG PORIJEKLA Biljna tekstilna vlakna izgradena su od celuloze, all sadrze, ovisno o kvaliteti i neSto lignina, pektina, mineralnih tvari itd. Prema dijelu biljke iz kojeg potjedu biljna se vlakna dijele na:

- sjemena vlakna (pamuk i kapok vlakno), - stabljidna vlakna (Ian, konoplja, juta, ramija), - lisna vlakna (manila i sisal konoplja).

.

.

.

4.1.2. KEMIJSKA TKCSTILNA VLAKNA Keniijska tekstilna vlakna proizvode se od polimera kojih ima u prirodi ili koji se dobiju sintezom. Vlakna od prirodnih polimera proizvode se jedino od celuloze, a nazivaju 'se i umjetnim celuloznim vlaknima. U tu grupu vlakana .ufrjfcjaju sc viskozna vlakna i acctatna svila.

Celulozu mozemo prikladnim kemijskim sredstvima pretvoriti u topljivi oblik. Takvu otopinu celuloze potiskujemo kroz rupice u odgovarajuioj kupelji, poslije dega se celuloza regenerira i dobivaju se tanke, fivrste niti. To je tehnoloSka osnova za proizvodnju umjetne svile (viskozna svila, acetatna svila i dr.). 13

4.2.P&EBAITKANINA

,

, ,

Unapredenjem pojedinaCnih tekstilnih vlakana dobivamo zicu odredene debljine koja se naziva preda. Sto je vlakna sirovine duze, mekse i tanje to se bolje prede. Prema tome, najlakSe se prede svila, a najteze pamuk. U doinadoj radfionosti prede se prstima, dok u industriji za to sluze strqjevi. TJcanje je preplitanje predivih niti: osnove koje teku po duljini tkanine i potke koje teku poprijeko, po Sirini tkanine.

4.2.1. KVALITETA PREDE Kvaji&ta prede procjenjuje, se prema finoci, 5vrstO(5i, stupnju usukanosti i vlazi. Finoda prede izrazava i mase prede. Jedinica za finicu je tex (teks). Finodu 1 tex ima preda koje nit duljine ICXX) m I. Cvrstgea n& vjak ovisi o svojstvima vlakana, o finoci i stupnju usukanosti prede. Cvrstoda se iskazupovrsine presjeka. Buduci da se povrSina presjeka prede tesko mjeri, Cvrstoc'a prede pbicno se izrazaie u kilometrima) koja se zbog vlastite mase sama prekine. Tako iskazana,6vrsto6a prede zove se ija. Stupanj usukanosti pokazuje broj punih krugova koje je potrebno nadiniti da bi se 1 m prede pot. Malo usukana preda lako se razvkCi i kida jer je trenje izmedu vlakana malo. Kod prejako usukane fflfe^ povr$inska su vlakna veoma nategnuta, pa se prekinu i pri maiom opteredenju prede. Zato cvrsto6a prede s stupnja usukanosti najprije raste do kritiCnog stupnja usukanosti, a zatini naglo opada. Vlaga prede je s komercijalnog stajaliSta jer se preda prodaje prema inasi. Frirodna su vlakna liigroskopiCna, pa sadrzaj Vlage u predi ovisi o vrsti prede i vlainosti zraka u skladistu.

4.2.2. TEHNOLOGIJA TKANJA Za tkanje se upotrebljava tkalacki stan (razboj) razliditog stupnja mehanizacije. Prije tkanja treba obaviti stanovite pripremc osnove i potke.

PR1PREMA OSMOVE Niti osnove najpnjc sc inoraju nainotati nu osnovino vratilo Ic paralclno i jcdnolicho nategnuti. To jc snovaiije osnove< Duljina niti osnove mora biti veca od /.cljene duljine Ikaninc, jer sc (kanjcin osnova utkiva (skra'..." ; "":;: :""' ' ; - W v - - : -' - ' ' , ' ' Prerada kauduka podinje zgrusavanjem feteksa pomodu octene kiseline, 6icenjem i presanjem^ sirovog kaucuka. Sirovi se kauduk otapa u benzinu, behzolu i kloroformu. Kod 60 C postaje Ijepljiv. osobina sirovi kauduk ima samo ogranidene mogu6nosti upotrebe, pa se mora vulkanizirati da bi postao e1! ji i otporniji prema toplini i otapaUma. Vulkaniziianje se obavlja tako da se sirovom kauuku dodaje stirh^dr.^visno o kbliCini sui temperaturi na kojoj se radi, moze se dobiti meka ill tvrda guma. Pored sumpora dodaju se i razna puhila talk, kaolin i4ir,) iomekSivaCi (razne smoie, voskovi, stearinimineralna ulja). Sinteza kauduka temelji se na spoznaji da je prirodni kauduk hezasi^en politner izoprena. Bududi m Je podetkom ovog stoljeca proizvodnja izoprena bila veoma skupa, u NjemaCkoj je za polimerizaciju koriSten dimbtilbutadien, a u Rusiji klpropren (2-klorbutadien), dakle spojevi koji imaju slicnu gradii kao'i izopren:

, butadien CH2=C_/*>U

;(

izopren

L.rl'5

f*t4 \,n