Poznata imena filozofi

7/23/2019 Poznata imena filozofi

1/37

Poznata imena flozof

Michael de Montaigne

saznao nikada.

Kako esto roditelji i kola postignu samo to da su nae glave pune znanja, a orazumnom miljenju i dobroti nema traga.

Nema tog vjetra koji bi bio naklonjen onome tko ne zna kamo plovi

!retan bi bio brak slijepe "ene sa gluhim mukarcem.

#to dijete mo"e samo uiniti, neka uini samo.

$ na najviem prijestolju svijeta ipak sjedimo samo na svojoj zadnjici.

Najbolji dokaz mudrosti je dobro raspolo"enje.

%gata cristo

Kajanje, to je gubljenje vremena.

&ajna uspjeha je u samo u tome da se pokrene.

Kada iz vlastitog iskustva saznate ta znai u"as, naoru"ani ste protiv svega u"ivotu.

!amo ljudi koje voli, mogu ti uiniti "ivot nepodnoljivim.

Mladi misle da su stari budale, a stari znaju da su mladi budale.

!vi grijesi bacaju duge sjenke.

$dealan mu" je arheolog jer to je "ena starija to ga vie zanima.

Nikad ne radi sam one stvari koje netko drugi mo"e uraditi za tebe.

%l capone

Kapitalizam to je ozakonjeni reket vladajuce klase.

Svoju sam organizaciju izgradio na strahu.

Vie moete postii s lijepom rijei i pitoljem nego samo s lijepom rijei.

'


2/37

Ja sam kao svaki drugi ovjek. Sve to radim je ispunjavanje eljenih zahtjeva.

Moji reketi su pokrenuti strogo na merikim linijama i kao takvi e i ostati.

Sada mi je jasno zato tigrovi jedu svoje mlade.

!rohi"icija nije napravila nita osim pro"leme.

#lasuj rano i glasuj esto.

Kada ja prodam alkohol to nazivaju vercanom ro"om$ a kad ga prodaje gospoda na %ake Shore&riveu aveniji onda je to gostoprimstvo.

%lbert ajnstajn

se previe "avio "udunou.

ko je uspjeh u ivotu$ tada je jednako ' plus ( plus ).' je rad$ ( je igra$ a ) je drati jezik za zu"ima.

)naajni pro"lemi s kojima se suoavamo ne mogu "iti rijeeni na nivou razmiljanja koje jepro"leme kreiralo.

Samo su dvije stvari "eskonane$ svemir i ljudska glupost. )a svemir nisam "a siguran.

&rava je stvorena za ovjeka$ a ne ovjek za dravu.

Svijet je opasno mjesto za ivot$ ne z"og ljudi koji su zli$ ve z"og do"rih ljudi koji nita nepoduzimaju.

Mata je vanija od znanja.

*eznam kojim e se orujem voditi trei svjetski rat$ ali znam da e se etvrti voditi kolcima ikamenjem.

Kad ovjek sjedi jedan sat s lijepom djevojkom$ to vam se ini kao minuta. li neka sjedi jednuminutu na vruoj pei + to je due od jednog sata, -o je relativnost.

m je poput pado"rana + /unkcionira jedino ako je otvoren.

!uno je tee raz"iti predrasudu nego atom.

(


3/37

*e znam$ koje e se oruje ra"iti u treem svjetskom ratu$ ali sam siguran da e se u etvrtomratovati prakama i kamenjem.

0ma vie savrenstva u o"inoj kapljici vode$ nego u svim strojevima$ koje su izmislili ljudi.

Sve tre"a pojednostavniti koliko je god mogue$ ali ne vie od toga.1ista matematika je$ na svoj nain$ poezija ideja logike.

2"razovanje$ to je ono$ to ostane$ nakon to oso"a za"oravi sve$ to je nauila u koli.

*aalost$ znanstvena otkria su esto kao sjekira u rukama patolokog kriminalca.

Svakom ovjeku$ koji misli da moe tumaiti i pouavati stvari o onom svijetu$ 3og e senasmijati.

*ikad ne mislim na "udunost$ ona i onako dolazi vrlo "rzo.4ivot je kao vonja "iciklom$ tre"a neprestano ii naprijed$ "ez zaustavljanja$ da se ne izgu"iravnotea.

)naajni pro"lemi sa kojima smo suoeni$ ne mogu se rijeiti istom razinom razmiljanja nakojoj smo "ili kad smo ih stvorili.

)nanost "ez raz"oritosti je kao igra na lutriji. )nanstvenik se$ naime$ izlae opasnosti da izgu"isve to je uloio.

-eorija je kad se sve zna$ a nite ne /unkcionira. !raksa je kad sve /unkcionira$ a nitko ne znazato.

ko se dogodi da jednog dana nestanu sva sta"la$ ovjeku e preostati samo njegovo geneolokosta"lo 5rodoslovlje6 da nad njim plae.

!ostoje samo dvije "eskonane stvari, svemir i ljudska glupost$ ali za svemir "a nisam potpunosiguran.

*ajvanije za znanstvenika nisu njegove diplome$ niti "roj godina njegovog znanstvenog rada$pa niti iskustvo$ nego posve jednostavno$ njegova intuicija .

*ikakva otkria$ nikakav napredak$ nikakva znanost ve odavno ne vode rauna o tome da linegdje postoji jedno nesretno dijete.

2naj tko nikad nije pogrijeio$ nikad nije pokuao napraviti neto novo.

Svijet nee upropastiti oni koji rade zlo$ nego oni koji ga nastoje unaprijediti i oni koji ne radenita.

)


4/37

Mata je puno vanija od znanja. Moe se sve znati$ ali nita ne napraviti$ dok se sa malo matemoe napraviti sve.

%ake je raz"iti atom nego predrasude.

*acionalizam je djeija "olest. -o su ospice ovjeanstva.

Moj politiki ideal je demokracija. !otujmo svakog ovjeka kao "ie i ne pravimo ni od kogaidola.

*e moemo rijeiti pro"leme na isti nain na koji smo ih stvorili.

)drav razum je samo pregrt predrasuda koje smo usvojili do osamnaeste.

Svijetu ne prijeti opasnost od ljudi koji ine zlo nego od onih koji to doputaju.

ristotel

2naj tko prevlada svoje strahove "iti e istinski slo"odan.

&rag mi je !laton$ ali mi je draa istina.

&osada i dokolica su majka /ilozo/ije.

&uhovitost je drskost koja je stekla o"razovanje.

7ra"rost je vrlina na osnovu koje ljudi u opasnosti ine plemenita djela.

Jedina sta"ilna drava je ona u kojoj su svi mukarci jednaki pred zakonom.

Korijeni uenja su gorki$ ali plodovi su slatki.

%ijepo je ono to je skladno.

%ju"iti znai eljeti "linjemu sve ono to vjerujemo da je do"ro$ i to z"og lju"avi prema njemu$a ne z"og se"elju"lja.

*


5/37

Mi smo ono to neprestano inimo.

*ada je kruh "ijednika.

*ada je san "udnih.

ko je dua vanija od tijela 5jer je po prirodi sposo"nija da vodi6$ i ako sa za tijelo "rinuumijea i vjetine kao to su lijenitvo i tjelovje"a 5i njih smatramo znanjima i za neke ljudegovorimo da su ih stekli6$ oigledno je da neka "riga i neko umijee postoji i za duu i zaduevne vrline$ i sposo"ni smo ga stei$ jer to moemo i s onim u emu nam je neznanje vee ito je tee spoznati.

*emogue je da se sve dokazuje.

*esrea otkriva one koji nisu pravi prijatelji.

2no smo to neprekidno radimo. Stoga je mo kontrole naeg djelovanja mo kontrole naegkaraktera$ a mo kontrole naeg karaktera je mo kontrole naeg ivota.

!okvareni ljudi potuju iz straha8 do"ri ljudi$ iz lju"avi.

!rijateljstvo je jedna dua u dva tijela.

!rijateljstvo ivi od rente$ lju"av trai kapital.

!riroda ne radi nita uzalud.

Slava pripada onima koji su se"i dovoljni.

Smatram hra"rijeg onog koje prevlada svoje elje$ nego onoga koji po"ijedi svoje neprijatelje8jer najtea "itka je nad so"om samim.

Srea pripada onima koji su dovoljni sami se"i.

Srea se nalazi u dokolici.

Sunce je novo svaki dan.

Svaki ovjek po prirodi tei znanju.

+


6/37

Sve to hoda ima svoj dio zemlje.

Svi su znaajni i daroviti ljudi melankolici.9

Siromatvo je majka kriminala$ a "lagostanje majka nemorala.

Strpljenje je gorko$ ali plodovi su mu slatki.

Sopenhauer

e vie pijemo$ to smo edniji.

3udala tri za uicima ivota i shvaa da je prevarena. Mudrac iz"jegava nevolje.

1ast je$ o"jektivno gledano$ miljenje drugih o nama$ a su"jektivno$ na strah od tog miljenja.

1ovjeku koji je intelektualno vii od drugih$ samoa prua dvogu"u korist8 prvu$ to je sam$ idrugu$ to nije s drugima.

1ovjek pun duha i u potpunoj se samoi izvanredno za"avlja svojim mislima.

&a "i se priznala tu:a vrijednost$ tre"a imati vlastitu.

&a je ovjeanstvo oduvijek "ilo razumno$ povijest ne "i "ila dugaka kronika gluposti i zloina.

&ivljaci se uzajamno prodiru$ a pitomi se uzajamno varaju.

&ruevnost spada u najopasnije$ moda ak i u"itane sklonosti$ "udui da nas dovodi u dodir sljudima od kojih je veina moralno hr:ava a intelektualno tupa ili izopaena.

0zvor nae sree je u su"jektivnim oso"inama, plemenitom karakteru$ poduzetnom duhu$ sretnom

temperamentu$ vedrom umu i zdravom tijelu.

Kao to je lju"av prema ivotu zapravo samo strah od smrti$ tako i drutvenost ljudi zapravo nijedirektna8 ona se$ naime$ ne zasniva na lju"avi prema drutvu$ nego na strahu od samoe.

-o je pametan$ taj e u razgovoru manje misliti na ono o emu govori$ a vie na onoga s kimrazgovara. ko tako "ude inio$ moe "iti uvjeren da nee rei nita z"og ega "i se kasnije


7/37

mogao kajati.

-ko eli da se njegovoj rijei povjeruje$ neka je izrekne hladno i "ez strasti.

%jepota je otvoreno preporueno pismo koje za nas unaprijed prido"iva srca.

%ju"omora se uvijek ra:a sa lju"avlju$ ali ne umire uvijek sa njom.

%jude u drutvo tjera unutranja praznina i dosada. ko osjete da su nam potre"ni$ ljudi postajuo"ijesni i arogantni.

%judi se tisuu puta vie trude da steknu materijalno nego duhovno "ogatstvo$ mada je sasvimsigurno$ da nau sreu stvara ono to jesmo$ a ne ono to imamo.

Malo ima stvari koje e ljude vie odo"rovoljiti nego kad im ispriamo veliku nesreu koja nasnedavno snala.

Mladima "i glavni predmet uenja morao "iti taj da naue podnositi samou, ona je naime izvorsree i duevnog mira.

*ajsigurniji nain da ne postane vrlo nesretan je taj da ne zahtjeva "iti vrlo sretan.

*ajvea je od svih ludosti ; rtvovati svoje zdravlje$ ma ta to "ilo8 z"og stjecanja imovine$ z"ognapredovanja u slu"i$ z"og uenosti$ z"og slave$ a da o toj slasti i kratkotrajnim uicima i da ne

govorimo.


8/37

!rijatelj svih nije niiji prijatelj.

!rijateljima lako opratamo pogreke koje nas ne poga:aju.

!uemo "alone od sapunice to due moemo i to vee moemo$ iako do"ro znamo da e seraspriti.

>azum moe zamijeniti gotovo svaki stupanj o"razovanja$ ali o"razovanje ne moe zamijenitirazum.

>eligija je taka za loe dravne ustanove.

>ijetko se nalazi ono to je pravo$ a jo rje:e se cijeni.

Samoa je sud"ina svih znaajnijih duhova.

Slo"odno vrijeme veine ljudi ispunjeno je ili ulnim uivanjima i ludorijama ili dosadom itupou.

Spojiti uljudnost s ponosom pravo je majstorstvo.

Sud"ina mijea karte$ a mi igramo.

samoi "ijednik osjea svu svoju "ijedu8 veliki duh svu svoju veliinu.

starosti ovjek se "olje uva od nesree$ a u mladosti je "olje podnosi.

svakom je sluaju "olje da se raz"oritost pokae onim to se preuti nego onim to se kae.

svijetu uglavnom caruje zlo$ a glavnu rije ima glupost.

Vjera je kao i lju"av, ona se ne da nametnuti. )ato i jeste uzaludan svaki trud da se ona dravnimmjerama uvede ili uvrsti.

Vjere su kao vatra, njima je$ da "i svijetlile$ potre"an mrak.

Vjerovanje i znanje odnosi se jedno prema drugome kao ptice na vagi, koliko se jedna spusti$toliko se druga digne.

)dravlje nadmauje sva mogua do"ra tako znatno da je zdrav prosjak sretniji od "olesnog


9/37

kralja.

)ato su o"ini ljudi tako drutveni i prilagodljivi? )ato to lake podnose druge nego se"e.

rtur gra/

.

%ju"av je nalik na vodu. ko je neto ne uz"urka$ ona truli kao "ara.

*ajopasniji su oni neprijatelji o kojima ovjek niti ne pomisli da "i se od njih tre"ao "raniti.

*asilje je zaista u rodu sa strahom.

2stajemo zapanjeni kad pomislimo kako je mala korist od istine na ovom svijetu.

!ounije su pogreke velikih duhova$ nego istine malih.

)nanje i pravda govore$ dok neznanje i nepravda urliu.

4ene vole koliko mogu$ mukarci koliko ele.

va gardner

Kada vam prodje medeni mjesec $ nemojte pokuavati mua zadrati lju"omorom, moglo "i sedogoditi da uspijete.

Samo zato to sam se promovirala kao sirena i odigrala razne uloge u vezi se@a$ ljudi inepogreku mislei da sam takva u stvarnom ivotu. 2ni ne mogu "iti u veoj za"ludi.

!romatrajui se detaljno$ ja sam ipak prilino povrna oso"a.

Ja imam samo jedno pravilo dok glumim + vjerujem reiseru i dajem mu duu i srce.

Mislim da je glavni razlog raspada mojih "rakova taj to sam uvjek predo"ro voljela$ ali nikadmudro.

/


10/37

ne razumijem ljude koji vole raditi i priati o tome kao da je to neka vrsta proklete dunosti. Kadne radimo nita osjeam se kao da plutam u toploj vodi. godno$ savreno.

Spinoza

i "lagorodnou.

Kad lju"av hoe govoriti$ razum mora utjeti.

%jude najvie smeta ako njima vladaju oni koji su im ravni.

Malo je onih koji umiju podnositi vlastite mane kod drugih ljudi.

Mana mnogih ljudi je to ele da "udu uitelji drugih$ a ustvari "i tre"alo jo dugo ostati uenici.Mene ne uznemirava smrt$ nego umiranje.

Srea je odsutnost "ola.

-rudio sam se usrdno da se ljudskom djelovanju ne smijem$ a da ga ne oplakujem i da ga neprezirem$ nego da ga shvatim.

-uga prenosi ovjeka iz vee savrenosti u manju.

Vidjesmo iz iskustva$ da je mrnja prema narodima za 4idove naelo odranja.

4ene mogu pruiti onoliko prijateljstva koliko pozajme od lju"avi.

!od uzrokom samoga se"e razuijmem ono ija sutina sadri u se"i postojanje$ ili ono ija sepriroda ne moe shvatiti drugaije$ nego kao postojea.

2sim 3oga$ nikakva supstanca ne moe postojati$ niti se moe zamisliti.

prirodi stvari nema nieg sluajnog$ nego je sve odre:eno iz nunosti "oje prirode da naizvijestan nain postoji i /unkcionira.

>ed i veza ideja jesu isti kao red i veza stvari.

'0


11/37

Samo o onome izvjesno znamo da je do"ro ili hr:avo$ to uistinu vodi saznanju$ ili to moe danas sprijei da saznajemo.

3ernard russel

neprirodan.

Mo je slatka$ ona je kao droga$ ona je elja koja se poveava navikom.

*anoenje okrutnosti s mirnom savjeu uitak je moralistima. )ato su izmislili pakao.

Stvarni ivot je za veinu ljudi vjeni kompromis izme:u idealnog i moguega.

!o"jeda nad strahom je poetak mudrosti.

Strah je glavni izvor predrasude i jedan od glavnih izvora okrutnosti.

%judi tee za vjerovanjima koja odgovaraju njihovim strastima.

&emokrat ne tre"a da vjeruje da e veina uvijek donijeti mudru odluku. 2no u ta on tre"a davjeruje je da se odluka veine + pametna ili ne + mora prihvatiti$ dok veina ne donese nekudrugu odluku.

&ozvoljavam da kleveu ene samo oni koji priznaju da su za"oravili kako su imali majku.

0skustvo je nemilosrdan uitelj, prvo nam da ApackeB$ pa nas tek onda ui kako tre"a postupiti.C

%udosti uinjene u mladosti ne moe nadoknaditi sva mudrost u starosti.

*aunici se trude stvoriti mogue od nemogueg a politiari stvoriti nemogue od mogueg.

*ema sumnje da je potre"a za hranom jo uvijek najglavniji uzrok velikim politikimdoga:ajima.

Svijet "ez lju"avi je svijet "ez vrijednosti.

-enja za znanjem$ mislim$ ponajvie je potaknuta lju"avlju za moi.

-ragino je to su glupaci toliko sigurni$ a mudri puni sumnje.

3orislav pekic

''


12/37

papa "i se smrtniki uplaio ako "i mu se dokazalo postojanje "oga.

Kad ovjek ostane u mraku$ ne trai onoga tko je ugasio svijeu$ nego drugu svijeu.

2gledalo je manje tu da nam pokae ono to je ispred njega koliko da sakrije ono to je iza njega.

psolutna slo"oda mogua je jedino van razuma$ u ludilu. Samo u ludilu sve je mogue.

1ovjek uvijek radi protiv se"e. -o je u njegovoj prirodi.

Sigurnost je samo po"jeda jedne vjerojatnosti nad drugom i nita vie.

3udunost e ili "iti kao sadanjost$ pa nas nee tre"ati$ ili se od nje razlikovati$ pa nas nee

razumjeti.

3udunost e$ kao i uvijek$ htjeti odgojiti vlastite nove za"lude8 a to e one "iti$ zapravo$ nae istare koliko i svijet$ nee smetati nijednom od praunuka kako "i se njome diio$ "riui ume:uvremenu tur naim jeremijadskim opomenama i savjetima.

*a ovom se svijetu moe "iti samo na gu"itku.

3ranislav nusic

.

!rvi polju"ac do:e mu kao neka mala matura$ poslije koje se prelazi u vie razrede$ gdje se uivia matematika lju"avi sa svim poznatim i nepoznatim koliinama.

3rak je ugovor po kome ovjek jednom u ivotu kae A&aB i preuzima o"avezu kako "i toponavljao cijelog ivota.

)nanje ima granice$ dok neznanje nema.

3rak je pismo koje je zanimljivo samo dok je zatvoreno.

0stina je esto puta nepostojanija od za"lude.

Kad ima srce$ ne moe imati gae.

'(


13/37

%ju"av je jedna vrsta pijanstva. Kad ovjek prevali prvu i drugu au$ otvori mu se apetit i javie:$ i onda sruuje au za aom.

Moe se radi suknje preskakati plot$ ali se to$ ni u kom sluaju$ ne moe initi u suknji.

Mudrost je ljudska esto z"ir ljudskih ludosti.

*a pozornici se prvo digne zavjesa pa se tada odigrava drama. ivotu to drugaije "iva,najprije se odigra drama pa se onda podigne zavjesa.

!ravda je esto puta tea ljudima od nepravde.

!rva lju"av je opasna samo kad je ujedno i posljednja.

Slo"oda je esto /raza$ a tiranija uvijek istina.

Srea je gotovo uvijek varljiva$ a nevolja ne.

Svaka je ena glumica8 to se to manje opaa to je vea glumica.

)nanje ima granica$ dok neznanje ih nema.

drugoj lju"avi se ovjek osjea kao da ponavlja razred. !oznaje sve predmete$ a ipak nije

uvjeren kako e proi ispit.

3udha

ne pojede onoliko soli koliko moe zu"ima podii.

-isue svijea se mogu zapaliti od jedne$ a ivot te svijee se nee umanjiti. Srea nikada nijeumanjena kada je podijeljena sa drugima.

Kao to vjetar ne satire stijenu$ isto se tako pametni ljudi ne kole"aju pred prijekorom nipohvalom.

Moe irom svemira traiti nekoga tko vie od te"e zavre:uje tvoju lju"av i osjeaje. 0 ne naiga. Jedini ti kao i "ilo ko drugi u svemiru zavre:uje punu mjeru svoje lju"avi i osjeaja.*e vjeruj zato to je to mudrac rekao$

')


14/37

*e vjeruj zato to je to uo"iajeno miljenje$*e vjeruj zato to je to zapisano$*e vjeruj zato to je to proreeno$*e vjeruj zato to netko drugi to vjeruje$li vjeruj sam onom to si sam prosudio da je istina.

*eispunjavanje elje je patnja. Mudro je ne eljeti.

*eka "lagost po"ijedi ljutnju$neka do"ro savlada zlo$neka gramzljivca posrame darovi$neka laljivca po"ijedi istina$a neka mrnji putem lju"avi do:e kraj.

*emoj rei da su stvari prolazne$ jer svaki od naih trenutaka najavljuje vjenost.

*ikad se mrnja ne uklanja mrnjom. Samo "lagost "rie svaku mrnju. -o je zakon vjean inepromjenjiv

2no to jesmo$ proizvod smo vlastitog razmiljanja.

mjerenost u svemu.

)lonamjernog prijatelja tre"a se "ojati vie nego divlje zvijeri8 zvijer e vam moda raniti tijelo$

ali zao prijatelj e vam raniti duh.

4ena$ srea i vjetar kratko traju.

4ivot nije nita vie od kapi rose koja dri ravnoteu na vrhu travke.

Dharli chaplin

Kada sam zaista poeo voljeti se"e shvatio sam da su "ol i emocionalna patnja samo upozorenja

koja mi govore da trenutno ivim suprotno od svoje istine. &anas znam da se to zove BITIVJERODOSTOJAN.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e$ shvatio sam koliko moe "iti uvredljivo kada pokuavam danatjeram nekoga da radi ono to ja hou$ iako znam da trenutak nije pravi i da ta oso"a nijespremna za to$ pa ak i onda kada sam ta oso"a J. &anas$ ja to zovem POTOVANJE.

'*


15/37

Kada sam zaista poeo voljeti se"e$ prestao sam udjeti za nekim drugaijim ivotom i mogaosam vidjeti da je sve to me je okruivalo ustvari "ilo poziv da rastem i da se razvijam. &anas$ jato zovem ZRELOST.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e$ shvatio sam da sam pod "ilo kojim okolnostima uvijek na

pravom mjestu$ u pravo vrijeme i da se sve doga:a u tono pravom trenutku. -ako da sam mogao"iti miran. &anas to zovem SAMOPOUZDANJE.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e$ prestao sam samom se"i krasti svoje vrijeme$ i prestao sampraviti grandiozne projekte za "udunost. &anas radim samo ono to mi donosi radost i sreu.>adim stvari koje volim da radim i koje vesele moje srce i inim to na svoj vlastiti nain i usvom vlastitom ritmu. &anas znam da se to zove JEDNOSTAVNOST.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e oslo"odio sam se svega to nije "ilo zdravo za mene, od

hrane$ ljudi$ stvari$ situacija i svega ostalog to me je vuklo ka dnu a dalje od mene samoga. poetku sam to zvao Ezdravi egoizamE$ ali danas znam da je to LJUBAV PREMA SAMOMESEBI.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e prestao sam eljeti da sam uvijek u pravu$ tako sam manjegrijeio. &anas sam shvatio da se to zove SKROMNOST.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e$ odrekao sam se navike da ivim i dalje u prolosti i da se"rinem za svoju "udunost. Sada pak ivim samo za ovaj trenutak u kojem se SVF deava. -akoivim svakog dana i zovem to ISPUNJENJE.

Kada sam zaista poeo voljeti se"e spoznao sam da me moj um moe poremetiti i da se od nekihsvojih misli mogu raz"oljeti. li im sam poeo da koristim svoje srce$ moj um je do"iodragocjenog saveznika. &anas ovu vezu zovem MUDROST SRCA.

*ema potre"e da se plaimo sva:a$ suoavanja niti "ilo kakvih pro"lema$ jer i zvijezde seponekad sudare pa i iz sudara nastane neki novi svijet. &anas$ ja znam, TO SE ZOVE IVOT.

1ovjek koji vie nije dijete$ ne moe osjetiti vie nikakvo zadovoljstvo u ivotu.

4ene intelektualke su kao tijesne cipele + jedva ekamo da ih se otarasimo

Diceron

'+


16/37

*epravdu osjetit je "olje nego nepravdu stvoriti.

*ec est ullum magnum malum praeter culpam.*ema veeg zla od grijeha.

2mne animal se ipsum diligit.Svako ivo "ie voli se"e.2mnium enim rerum principia parva sunt.!oetak svega je malen.

GuousHue tandem a"utere$ Datilina$ patientia nostra?&okad e$ Katilina$ iskuavati strpljivost nau?

Donsuetudo 5Huasi6 altera natura.2"iaj je kao ovjekova druga narav.

Duiusvis hominis est errare$ nullius nisi insipientis perseverare in errore.Svatko grijei$ ali samo lu:ak ustrajava u greci.

&um spiro$ spero.&ok diem$ nadam se.

Fpistula non eru"escit.

!apir podnosi sve.

0nter arma 5enim6 silent leges.)a rata 5naime6 zakoni ute.

*ervus "elli$ pecunia in/inita.Snaga rata$ "eskrajna zarada.

2 -empora$ o mores=2 vremena$ o o"iaji=

2tium cum dignitate.2dmor s dostojanstvom.

7anni"al ante 5ad6 portas.7ani"al pred vratima.

'


17/37

*ita nije drae od kreposti.

Donscientia "ene actae vitae multorumHue "ene /actorum recordatio iucundissima est.Vrlo je ugodna svijest o do"ro provedenu ivotu i sjeanje na mnoga do"ra djela.

&omina omnium regina est ratio.>azum je gospodar i kralj svega.

Fst enim proprium stultitiae aliorum vitia cernere$ o"livisci suorum.Svojstvo je ludosti tu:e mane vidjeti$ a svoje za"oravljati.

7ominem agnoscis e@ operi"us suis.1ovjeka prepoznaje po njegovim djelima.

7ominis est errare$ insipientis perseverare.#rijeiti je ljudski$ ali ustrajati u tome$ odlika je lu:aka.

0ncerti sunt e@itus "elli.*esigurni su ratni ishodi.

0niHuissimam pacem iustissimo "ello ante/ero.*ajnepravedniji mir pretpostavljam najpravednijem ratu.

0n omni"usHue re"us videndum est$ Huatenus.

svim stvarima tre"a paziti dokle 5se smije ii6.

0n pertur"ationes ne incidamus$ cavendum=Valja se uvati da ne zapadnemo u strasti.

0n philosphorum vita minus multa patent$ Huae /ortuna /eriat.4ivot mudroslovca puno je manje izloen udarima sud"ine.

0n plerisHue re"us mediocritas optima est.Kod veine stvari naj"olja je sredina.

0nter arma silent leges. ratnoj "uci ute zakoni.

0nveteratum malum /it plerumHue ro"ustius.Kada zlo uzme maha$ ono sve vie jaa.

'-


18/37

0sto "ono utere cum adsit8 cum a"sit$ ne reHuiras.2koristi se do"rom dok je to mogue a kada to ne "ude$ nemoj aliti.

0ura paria de"ent esse eorum inter se Hui sunt cives in eadem re pu"lica.Jednaka prava moraju imati me:u so"om oni koji su gra:ani u istoj dravi.

0ustitiae primum munus est ne cui Huis noceat.!rva uloga pravde je da nitko nikomu ne nakodi.

0ustitia est omnium et domina et regina virtutum.!ravednost je gospodarica i kraljica svih kreposti.

%evis est consolatio e@ miseriis aliorum.Sla"a je utjeha od tu:ih nevolja.

%i"ertas est potestas vivendi$ ut velis.Slo"oda je mogunost ivljenja kakvo eli.

%i"idinosa et intemperans adulescentia e//ectum corpus tradit senectuti.!ohotljiva i neumjerene mladost predaje starosti iznureno tijelo.

%itterarum radices amarae$ /rustus dulces.Korijenje znanosti je gorko$ plodovi su slatki.

Meminerimus etiam adversus in/imos iustitiam esse servandum.0majmo na umu da pravdu i prema najniima tre"a sauvati.

Mendaci homini ne verum Huidem dicenti credere solemus.%aljivcu o"ino ne vjerujemo ni kada govori istinu.

*ec inventus est HuisHuam$ Hui$ Huod ha"eret$ esset satis.Jo se nitko nije naao kome "i "ilo dosta ono to ima.

*ec simulatum HuicHuam potest esse diuturnum.*ikakva prijetvornost ne moe dugo trajati.

*egant versari in re pu"lica esse sapientiam.Kau da se pametan ovjek ne "avi politikom.

*ervi "ellorum pecuniae.#lavno poticalo na rat je novac.

'


19/37

*escire autem Huid anteHuam natus /ueris acciderit$ it est semper puerum esse.*e znati to se doga:alo prije no to si se rodio$ to znai zauvijek "iti dijete.

*ihil est incertius vulgo.

*ita nije nepostojanije od svjetine.

*ihil est tam sanctum$ Huod non violari8 nihil tam munitum$ Huod non e@pugnari pecunia possit.*ita nije tako sveto to se ne "i moglo novcem oskvrnuti niti tako utvr:eno a da se novcem ne"i moglo osvojiti.

*ihil est virtute ama"ilius.*ita nije ljupkije od vrline.

*ihil honestum esse potest$ Huod iustitia vacat.*ita ne moe "iti asno emu nedostaje pravde.

*ihil lauda"ilius$ nihil magno et praeclaro viro dignius placa"ilitate et clementia.*ita nije pohvalnije$ nita dostojnije velikog i slavnog ovjeka nego pomirljivost i "lagost.

*ihil semper suo statu manet.*ita zauvijek ne ostaje nepromijenjeno u svom stanju.

*on caret is$ Hui non desiderat.

*e oskudijeva u neemu onaj koji to ne eli.

*on est a" homine nunHuam so"rio postulanda prudentia.*e tre"a traiti raz"oritost od ovjeka koji nikad nije trijezan.

*on est consilium in vulgo.!uk je "ez miljenja.

*on est in uno homine salus rei pu"licae periclitanda.Spas 5I napredak$ "udunost6 drave nije u rukama jednog ovjeka.

*on intelligunt homines$ Huam magnum vectigal sit parsimonia.%judi ne uvi:aju kako je velik dohodak tedljivost.

*on possumus Huin alii a no"is dissentiant recusare.*e moemo sprijeiti druge da se s nama ne slau.

'/


20/37

*on solum ipsa /ortuna caeca est$ sed eos plerumHue e//icit caecos$ Huos comple@a est.*e samo to je sama srea slijepa$ nego zaslijepi veinom i one koje je prigrlila.

*os dignitatem nostram$ ut potest$ in tanta hominum per/idia retine"imus.)adrat emo svoje dostojanstvo$ koliko je to mogue$ uslijed tolike ljudske zloe.

*ulla est e@cusatio peccati$ si amici causa peccaveris.*ema nikakve isprike za grijeh ako radi prijatelja grijei.

2"seHuium amicos$ veritas odium parit.ga:anje stvara prijatelje$ istina mrnju.

2mne malum nascens /acile opprimitur.Svako se zlo lako svlada u poetku.

2mnes aliud agentes$ aliud simulantes$ per/idi sunt.*epoteni i podli su svi oni koji jedno rade a drugo izigravaju.

2mnes homines natura sua li"ertati student.Svi ljudi po svojoj naravi hlepe za slo"odom.

2mnia praeclara rara.Sve prekrasno je rijetko.

2mnium rerum principia parva sunt.!oeci svih stvari su maleni.

!ecuniae oportet imperare$ non servire.*ovcem valja vladati$ a ne njemu sluiti.

!ersaepe accidit$ ut utilitas cum honestate certet.1esto se doga:a da se korisno "ori s asnim.

!hilosophia contentioni"us doctissimorum viget.Mudroslovlje cvjeta dok se najueniji prepiru.

!lus apud nos vera ratio valeat Huam vulgi opinio=Vie neka za nas vrijedi zdrav razum nego mnijenje puka=

!lus res Huam ver"a prosunt.Vie koriste djela nego rijei.

(0


21/37

!ulchritudo movet oculos.%jepota privlai poglede.

Guam HuisHue norit artem$ in hac se e@erceat.

atio docet Huid /aciendum /ugiendumHue sit.>azum kae to valja uraditi a to iz"jegavati.

>atio et causas rerum et consecutiones videt.>azum vidi i uzroke stvari i posljedice.

>atio Huasi Huaedam lu@ lumenHue vitae.>azum je kao neka svjetlost i o"asjavanje ivota.

>ecreatur veritas de"ilitata.*eka se osnai istina koja je potisnuta.

Sapientis animus numHuam tumet.

('


22/37

Srce mudrog ovjeka nikad se ne razjari.

Sapiens semper est li"er.Mudrac je uvijek slo"odan.

Scientia prodest.)nanje koristi.

Semper in re pu"lica tenendum est$ ne plurimum valeant plurimi.vijek se u dravi valja toga drati da najvema ne vrijede oni kojih najvie ima.

Si nullos inimicos ti"i /acit iniuria$ mutos tamen /acit invidia.ko ti nijednog neprijatelja ne priskri"i nepravda$ mnoge ti ipak stvori zavist.

Si Huid scriptum est o"scure$ de re du"ites=ko je to zamagljeno napisano$ odmah posumnjaj u samu stvar=

Solos sapientes esse si mendicissimi sint divites.Samo su mudri "ogati i kada su veoma siromani.

Solum patriae omni"us est carum$ dulce atHue iucundum.&omovinsko tlo svima je drago$ slatko i ugodno.

Solum sapiens est li"er et omins stultus servus.Samo je pametan ovjek slo"odan$ a svaka "udala je ro".

Stultorum plena sunt omnia.Sve je puno lu:aka.

Summa per/ectio attingi non potest.*ajvie savrenstvo ne moe se dosegnuti.

Summum ius$ summa iniuria.*ajvee pravo znade "iti najvea nepravda.

Sunt /acta ver"is di//iciliora.-ea su djela nego rijei.

Sunt Huidam homines non re$ sed nomine.0ma nekih koji su ljudi ne stvarno$ ve samo po imenu.

((


23/37

Suo HuisHue iudicio sit utendum.Svatko tre"a misliti svojom glavom.

Superstitione su"lata non tollitur religio.

kidanjem praznovjerja ne dokida se religija.

-am altae sunt radices stultitiae.%udost je pustila tako du"oko korijenje.

-emperantia pacem animis a//ert.-rijeznost donosi ljudima mir.

-empori cedere semper sapientis est ha"itum.

stupiti okolnostima uvijek je "io znak mudrosti.

na navis est omnium. jednom "rodu su svi.

r"s /lorida est$ u"i ordo$ u"i le@ imperat.#rad je napredan tamo gdje vladaju red i zakon.

tilius est autem a"solvi innocentem Huam noncentem causam non dicere.Korisnije je da nevini "ude 5pozvan pred sud i6 oslo"o:en nego da krivac ne "ude pozvan na

odgovornost.

Varietas propria est /ortunae.!romjenjivost je svojstvo sree.

Vigilandum est semper$ multae insidiae sunt "onis.vijek tre"a "djeti$ do"rima su postavljene mnoge zasjede.

Vim vi repellere omnia iura clamant.&oputeno je silu od"ijati silom.

Virtus lucet in tene"ris. tami se lako prepoznaje krepost.

Voluptate homine captantur$ ut hamo pisces.%judi se na uivanje hvataju kao ri"e na udicu.

()


24/37

Dlint eastood

e puno pametnije iskoristiti kao npr. za osvajanje neke manje drave=

Ja ne vjerujem u pesimizam. ko neto ne ide onako kako mi elimo$ idi naprijed. ko misli da

e padati kia$ padat e.

!okuao sam "iti razuman$ i nije mi se svidjelo.

*ikad nisam upoznao genija. za mene genijalan je ovjek onaj koji je odlian u neemu to mrzi+3ilo tko moe "iti do"ar u neemu to voli + samo je pitanje pronalaska ideje.

!otre"na je ogromna disciplina za kontroliranje utjecaja snage koju imate preko drugih ljudi.

1ovjek mora znati svoje granice.

Moj stari trener je o"iavao govoriti E*emojte neto raditi tek takoE. #ar Dooper se nije "ojaone raditi nita.

!otuj svoj rad$ potuj se"e. Samopotovanje vodi samodisciplini. Kada ovo dvoje imate svezaneoko svog remena$ onda ste vrlo moni.

Katkad ako elite vidjeti promjenu koja ide na"olje$ morate uzeti stvari u svoje ruke.


25/37

o drugaija.

Moda nije pitanje odjee. Moda je u zraku$ ro:ena iznad vjetra. Morate imati intuiciju za nju.2na je na ne"u i na cesti.

!riroda vam da lice kakvo imate u dvadesetima. 4ivot vam o"likuje lice u tridesetima$ ali tek upedesetima do"ijete lice kakvo zasluujete.

Koliko samo "riga oso"a izgu"i kad odlui da nee "iti neto$ ve netko.

*ema vremena za svakodnevnu dosadu. !ostoji vrijeme za rad. 0 vrijeme za lju"av. -o neostavlja prostor za neko drugo vrijeme.

4ena ima godine koje zasluuje.

*e razumijem kako ena moe izai iz kue "ez da se malo dotjera ; ako z"og nieg$ onda izpristojnosti. potom$ nikad ne zna$ moda "a tog tada ima zakazan sudar sa sud"inom. naj"olje je izgledati to je ljepe mogue za sud"inu.

Moda prolazi$ stil ostaje.

Jedna me mlada ena pitala gdje da nanese par/em$ rekla sam joj da ga stavi gdje god eli "itipolju"ljena.

2djenite neto loe kvalitete i ljudi e se sjeati haljine koju ste nosili$ odjenite se kvalitetno iljudi e pamtiti vas.

*e razumijem kako ena moe izai iz kue a da se malo ne sredi$ ako ni z"og ega$ "arem z"oglju"aznosti. 2sim toga$ nikad ne znate$ moda ete se taj dan sresti sa svojom sud"inom. zasusret sa sud"inom sigurno elite izgledati im ljepe.

ko mukarac pria loe o svim enama$ vjerojatno se opekao na jednu$ onu koju je najvieelio.

*eki ljudi misle da je luksuz suprotan od siromatva$ no nije. %uksuz je suprotan vulgarnosti. zto$ luksuz je kada je unutranjost isto tako lijepa kao i vanjtina.

4ena "ez par/ema je ena "ez "udunosti.

Moda koja ne dosee ulice nije moda.

(+


26/37

Moda je stvorena da postane staromodna.

%uksuz mora "iti udo"an$ inae to nije luksuz.

Moda je arhitektura ; rije je o proporcijama.

Moda je postala ala. Kreatori su za"oravili da se u haljinama nalaze ene. Veina se enaodijeva za mukarce i eli da im se dive. li moraju "iti sposo"ne i kretati se$ ui u auto "ez dapopucaju po avima= 2djea mora imati prirodan o"lik.

&emokrit

0 kad si sam ne tre"a nita zlo ni da misli ni da radi. *aui da se vie stidi pred so"om$ negopred drugima.

Jedina razlika izme:u "ogataa i siromaha je u tome to se siromah nada sljedeem o"roku$ dokje "ogata zaokupljen prethodnim.

-ko vodi ka razumu onog tko misli da ima razum$ uzalud se trudi.

%jepota je neto ivotinjsko$ ukoliko nije udrueno sa umom.

*aj"olje je za ovjeka da provodi ivot to vie u do"rom raspoloenju$ a to manje u zlovolji.

*e trudi se da o svemu zna sve$ da ne "i u svemu postao neznalica.

!rema konvenciji slatko$ prema konvenciji gorko$ prema konvenciji vrue$ prema konvencijihladno$ prema konvenciji "oja, ali u stvarnosti atomi i prostor.

Skladnost u miljenu stvara prijateljstvo.

Svijet je pozornica$ a ivot dolazak na nju, do:e$ vidi$ ode.

-jelesna ljepota je neto ivotinjsko ako iza nje nema razuma.

nekim svjetovima nema Sunca i Mjeseca$ u nekim su vei nego u naem svijetu$ a u drugim ihima vie. nekim dijelovima ima vie svjetova$ a u nekim manje 5...68 u nekim se ra:aju$ u

(


27/37

drugim umiru. *eki svjetovi su lieni ivih "ia ili "ilo kakvih mirisa.

zrok pogreci je nepoznavanje "oljega.

4ivot "ez ijedne goz"e dug je put na kome nema krme

&enis &iderot

3udale imaju tu manu sto u nista ne vjeruju$ a pametni sto sus suvise lakovjerni.

ni.

&ugo je postajala titula dvorske lude$ a nikada nije "ilo titule dvorskog mudraca.

0ma ljudi koji od svoga "ogatstva nemaju nita osim straha da e ga izgu"iti.

%ju"av liava pameti one koji je imaju$ a daje je onima koji je nemaju.

*ajsretniji je onaj ovjek koji je uinio sretnima najvie ljudi.

*eznanje je "lie istini nego predrasuda.

*isam toliko lud da "ih znao sve.

2"ino mrzimo one koje ne moemo da prezremo.

>asipnik krade svoje nasljednike$ tvrdica krade samoga se"e.

Varati drugoga put je da prevari se"e.

&oroth parker

o toke 1.

2enin najbolji prijatelj je njena majka.

3a zahtjevam jedino tri stvari od mukaraca. Mora biti zgodan, nemilosrdan i glup.

Pla4a nije objekt5 3a je jedino "elim kako bi dr"ala duu i tijelo u skladu.6grebite ljubavnika i nali ste neprijatelja.

(-


28/37

3a nikad ne4u biti poznata. Ne radim ba nita. uobiavam gristi svoje nokte, ali akni to vie ne radim.

7op4e me nije briga to piu o meni sve dok je istina.

8nam da postoje stvari koje nikad ne4e biti niti su bile zabavne. &ako9er znam daismijavanje mo"e biti tit, ali nikako oru"je.

:a bi se sauvala knjiga, potrebne su korice. $sto va"i i za "ene. Mu"evi kojishva4aju ovu mudrost, ukoriavaju svoje "ene u krzno.

3edini nain da amerike "ene dobiju toliko "eljenu ravnopravnost jeste da seodreknu nekih svojih prava.

;jubav je poput "ive u ruci.6tvorite aku i ona 4e ostati.!tisnite je i onda 4e pobje4i.

!i


29/37

-ko se umije radovati+ ima se emu radovati.

4ena je kao zima$ ima do"re i loe strane. &o"re strane joj se vide$ a loe osjeaju.

Sunce$ "ijelo i hladno kao petodinarka$ kotrlja se ne"eskom niz"rdicom. -ko ga na:e+ njegovo

je.0ma ena koje vole samo svoje mueve. *isu nita pose"ni ti muevi$ ve te ene.

&anas e "iti lijepo svima onima koji ne trae mnogo.

*itko ne vjeruje lijepim enama. Suvie su lijepe da "i "ile vjerne. -akav je sluaj i sa pametnimmukarcima.

*e trite za enama da se ne sudarite sa onima koji od njih "jee.

*eki mijenjaju nove godine kao mala djeca pelene. 1im u jednoj godini urade onu stvar$ odmahtrae novu i istu godinu.

)a sve to niste mogli recite da niste htjeli.

!rije nego to popravite svijet$ popravite esmu u svom stanu. Svijet "i "io mnogo sretniji i ljepikad "i svatko samo popravio esmu ili makar zu"e.

*ije zdrava ona pamet koja mnogo zna$ a malo moe.

Sunca nema. 2no$ izgleda$ eka limun$ koga tako:er nema.

%ie se umorilo i stari. 2no se naivjelo svog malog i skromnog ivota.

ko vam ne ide kola+ udajte se. ko ne moete nai posao+ rodite dijete. Manji pro"lemi seuspjeno rjeavaju veim.

)akon kae da su mu i ena u "ranoj zajednici ravnopravni. to se moe i ljepe rei,!oveajte svoje o"aveze kako ne "iste ugroavali prava drugih.

3rak ne moe "iti cilj.

3ogatite svoj zajedniki ivot$ "orite se za raznovrsnost ivota$ "udite realni i odmjereni kadodre:ujete svoje ciljeve i elje$ jaki i uporni kad ih tre"ate ostvarivati.

3udite lju"omorni$ ne jedno na drugo$ ve na svoj "rak. 1uvajte ga i "ranite od svih iskuenja$smatrajte ga dragocjenim za svoju sud"inu i sreu.

*etko je jutros o"uvao cipele drkom kaike za juhu$ pa se odjednom sjetio+ otkad nije pojeonita kuhano i toplo= zamagljene oi navirala su mu sjeanja na majku$ djetinjstvo$ na one ute

(/


30/37

i tople juhe$ na one tanke$ guste i slatke rezance$ na sveanu zvonjavu kaika u du"okim i punimtanjurima... >asplakao se na sugra:anin u polumraku antrea i nekoliko vrelih suza kanulo je udavno ohla:enu i za"oravljenu kaiku.

)ato se uline korpe za otpatke ne podignu na visinu koeva za koarku? 3ila "i to provokacija

kojoj nitko od nae koarkake nacije ne "i odolio. Koevi "i "ili puni$ a grad ist.Juer je jedan roditelj zavapio na roditeljskom sastanku, &ajte mi do"ro dijete$ pa ete vidjetikakav sam ja otac=

!rije nego to krenete traiti sreu$ provjerite; moda ste ve sretni. Srea je mala$ o"ina ineupadljiva i mnogi je ne mogu vidjeti.

Fdith stein

enih.

3oji "itak$ 3oji ivot i 3oja "it je lju"av. *ajdu"lja "it lju"avi je darivanje.

-ko trai istinu trai 3oga$ "io toga svjestan ili ne.

-ko sav trai da zado"ije i uva$ gu"i. -ko daruje 3ogu$ zado"iva.

!otpuno ienje od naravnih sklonosti i uitaka vodi slo"odi duha.

*ema "oljeg sredstva kojim emo postii ispunjenje elja to ih nosimo u srcu$ nego da svusnagu molitve usmjerimo na traenje onoga to je 3ogu najugodnije.

Svetost je suo"liavanje due s 3ogom.

Velika kola poniznosti je kada stalno moramo s velikom mukom raditi stvari$ koje na krajuispadaju vrlo nesavrene.

>adost "ez kraja$ srea "ez sjene$ lju"av "ez granica$ intenzivan ivot "ez umora$ djelovanjepuno energije$ koje je istodo"no savren mir i oputenost od svake napetosti$ to je vjeno"laenstvo8 to je "itak za kojim ovjek tei u svome postojanju.

%ju"av u svome najviem izrazu je sjedinjenje "ia u me:uso"u i slo"odnu predanju, takav jetrojstven ivot u 3ogu.

-ko se oslo"odi svake privezanosti uz vremenita do"ra do"iva velikodunost$ slo"odu$ "istrinu$du"ok mir i smireno pouzdanje u 3oga.

)0


31/37

Flder orucevic

.

Kao to se po jednoj ovci ne gleda itavo stado$ tako se i po jednom ovjeku ne gleda itav

narod.

Svako nosi sam svoju vreu sa do"rim i loim djelima.

Mudrac i stidan ovjek su jedno drugom slini$ o"oje znaju da ute.

&ok mislimo na smrt troimo vrijeme korisno.


32/37

Svaka ena tre"a "iti kao rua$ lijepa$ ali "odljiva dok ne do:e pravi daje u"ere.

1uvaj svoje grijehe i mane za se"e$ jer drugi to nee.

%oi ljudi ostaju u sjeanju$ a do"ri zauvijek ive u srcu.3ez rizika teko e do do"itka$ ali i "rzo do gu"itka.

>une rijei su kao praina u oku8 to vie trlja to je gore.

*e govori nikome da je ruan$ jer prava ljepota se ne gleda s vana veiznutra.

*ovac moe kratkotrajno donijeti osmijeh na licu$ a do"ar prijatelj moe tovjeno.

Svakom je draa voda sa esme od do"ra$ nego od zla ovjeka.

!uno puta e preutjeti ako razmisli o onom to eli rei.

Moda ne upamtim sve to ujem i proitam$ i sigurno neznam sve na svijetu$al do"ra prijatelja za"oravit neu.

#orka istina je kao so na rani poslije lijepe lai.

Maloj srei se radujem$ a velikoj o"aram glavu dole u zahvalnosti #ospodarusvome.

Samo gluhonijemi razumiju govor tiine.

-eko se pretvarati pred slijepcem koji kroz srce gleda.

-rai drugome mane$ a ne poznaje ni svoje.

*ajvea je mana traiti drugom manu.

*e smij se dok drugi ini grijeh$ jer tako ga samo podrava.

Ko jednom okusi ono do"ro u zlu$ koje ne postoji$ taj se kui teko vraa.

&anas nam ljudi kradu ono najvrijednije$ a to je vrijeme.

ko "udali ne moe pomoi da se opameti$ pa kako misli da e ona te"i kadti zatre"a.

)(


33/37

0z svake greke izvuci pouku da si osiguran za sljedeu.

Kao to se dva jednaka magnetna pola od"ijaju$ tako se i dva ista spola nesa"iraju.

!uenje ne skrauje samo cigaru$ ve i tvoj ivot$ a po cigari to ividimo.

-re"a mudro trgovati$ jer to se jednom proda teko se vraa.

)ima sa so"om donosi tiinu i usamljenost u na zaviaj$ zato prije zimeprona:i do"ra prijatelja.

Kad ma kroz srce pro:e ivot odma oduzme$ a grijeh ga truje i pati sve dokse ne pokaje.

*ije u"ica samo onaj koji nekom ivot oduzme$ ve i onaj koji drugom smrtpoeli.

%oem drutvu potre"ne su godine da te otruju zlom$ a zla pjesma to uradinakon prvog sluanja.

Sud"ina nekada poalje sluajnost da spoji dvoje mladih.

3ogatima se samo ini da ive sretnije od drugih.

*e hvali se$ jer drugima gadi se.

ko vara u znanju i loe pro:e$ onda ne krivi druge ve se"e to nisiuio.

%ijepa rije iz usta zla ovjeka vrijedi manje od prazna papira.

mrla oso"a nema mira sve dok neko za njom jadi i plae$ zato o"rii suze iznaj jednoga dana e te se opet sresti.

&a ljudi mogu do"ra initi koliko zla i psovki$ danas niko ne "i gladovaona ulici.

2d N sata izdvoji jedan za do"ra djela i ukrasie ostalih O.

1ini do"ro ako hoe da ti se tako vrati.

Kako e ti "iti sutra ovisi od tvojih djela.


34/37

!ametan je onaj ko ima malo novca$ a troi ga mudro.

*eki se okane kad je ve kasno.

*ije srean onaj ko ima sve a hoe vie$ vec je srean onaj ko ima malo adosta mu. 2gledni se na njega pa e na drugom svijetu imati sve topoeli.

Kako da uva tu:u tajnu$ ako ne moe ni svoju.

&o"ar razgovor zapoinje sa "lagim osmijehom.

ko si nekoga povrijedio izvini mu se. 0zvinjenje nee izlijeiti ranu$ alhoe sjeanje na nju.

)lo je kao virus$ samo to zlo u ljude ulazi i razmnoava se kroz loedrutvo.

*e lai vie nego to moe dokazati.

%oe vijesti u loim rukama se ire "rzinom svjetlosti$ a one do"re se odmazakopaju pod zemlju.

0 u opasnim situacijama sauvaj mirnu glavu$ nemoj paniit$ jer kad simiran "re e nai spas.

*e tedi na prijatelju ako hoe da ti vrati istom mjerom.

!ravi se da vjeruje dok se oi ne uvjere.

ko svi ute$ uti i ti$ ne izdvajaj se od drugih.

1uvaj se dok si mlad jer to ti je osiguranje za lijepu starost.

ko nikada nisi imao mira do"it e ga kada "ude pokopan.

vijek mudro misli i puno razmiljaj da si spreman kad ti to stvarnozatre"a.

loem drutvu "udi spreman i na grom iz vedra ne"a.

Samo staro drvo zna koliko je rat "io uasan$ no na alost ne moe nam toispriat.

Misli na druge$ ako hoe da i oni misle na te"e.

)*


35/37

Ko od drugog hoe sreu$ ukrae samo njegovu nesreu.

Samo svjetlost nema sjenu$ ali je svakom i svemu pravi.

*ema srca onaj ko moe siromaha u oi pogledati i rei ne.!razan papir je nedovrena ideja.

i dijete od malenih nogu mudrosti i znanju$ da to ne "i ulica preuzela.

*a usnama se vidi smijeh$ a u oima je grijeh.

4eni nije potre"na gluma da "i zavela mukarca.

*e "jei od istine ma koliko tuna "ila$ da te ne "i druga la prevarila.

&a "i ispravio prolost mora misliti na "udunost.

3ira po izgledu$ a nezna koliko se zla moe skriti iza ljepote.

!azi ta o"eaje$ jer ovjek nije svemogu.

*ijedna vraara nije vidovita kao tvoje srce.

7oroskop nam daje lanu nadu u koju mi slijepo vjerujemo.

*isu ljudi "olesni koliko to se"i umiljaju.

*aj"olji lijek protiv "olesti je strpljenje.

ko prenosi tu:e rijei$ zato se onda ljuti kad i oni prenose tvoje.

*eki se opamete tek kad za"oli.

*e ocjenjuj ovjeka po njegovim manama$ vec po njegovim djelima.

mjesto to traite jedno drugom mane$ "olje je da prona:ete vaezajednike take.

Svako u svom srcu ima izvor gdje vri do"rota sve dok ovjek ne poinigrijeh$ jer tada se izvor polahko sui$ a kada se skroz osui samo gaiskreno pokajanje moe vratiti.

3ogat vjeno trai sreu u novcu$ ali "ez uspjeha$ dok je drugom miris ruedovoljan da ga usrei za cio dan.

)+


36/37

*ije "itno koliko$ nego je "itno zajedno da se jede iz tepsije$ jer tada jesla:e.

3olje kreni sam na daleki put nego sa pokvarenim drugom.

%judi e se uvijek sjeati zla ovjeka$ al ga nee spominjat.


37/37

!ivi da bi preivio. #uo sam u $oradu prekrasnu reeniu. %ae ovjek & da mi sejedan milimetar odmaknut od gu'ie, nikad me vie ne bi stigla. (o je neki rni humornaih sudbina, ivimo da bismo preivjeli.

")uivot je atentat na ivot, osporavanje ivota, neto to je dolo s naionalistikim

strankama, korak do apartheida, korak do rasi'ma", rekao je )idran.

#ak i rane na tijelu 'naju i'rasti u bi****. +ajbolji primjer 'a to su koljke", rekao je)idran.

Poznata imena filozofi

Documents

Transcript of Poznata imena filozofi