Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova ...

35

Studia lexicographica, 13(2019) 25, STR. 35–74

Vlatka Dugački, Krešimir Regan:Povijestzdravstveneskrbiirazvojazdravstvenihustanovanahrvatskomprostoru

Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova na hrvatskom prostoru1

Vlatka Dugački LeksikografskizavodMiroslavKrleža,[email protected]šimir ReganLeksikografskizavodMiroslavKrleža,[email protected]

SAŽETAK:U radu se prikazuje pregledpovijesti zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenihustanovanahrvatskomprostoruodprapovijestidosuvremenogadoba.Natemeljurelevantneliteratureiperiodikaprikazujeserazvojskrbizabolesneinemoćnenaovomprostoruodnajranijegadoba.Prika-zanipodatciuovomraduprilogsuistraživanjusustavnepovijestihrvatskogazdravstvenogasustava.

Ključne riječi: povijest zdravstva; zdravstvene ustanove; Hrvatska

UvodUneveliku,aliraznolikukorpusuradovanatemupovijestimedicine,pregledzdrav-stvenihprilikairazvojazdravstvenihustanovadonedavnonijeimaosvojepredstav-nike.Radoviposvećenitojtemivišesubilimedicinski,negolipovijesno-medicinski,bavećisedominantnimbolestimatogarazdoblja,doksuradoviizpovijestimedicinevećinombiliposvećeniistaknutimpojedincima,ponajprijeAndrijiŠtamparutenje-govudjelovanjuinasljeđu.TajnedostatakdijelomsuotkloniliLujoThaller,2Lavo-

1 RadjeprilagođenainadopunjenaverzijapoglavljaPovijestmedicineizdravstvaizHrvatsko-ga povijesnoga atlasa(ur.V.DugačkiiK.Regan),Zagreb2018.

2 LujoThaller:Od vrača i čarobnjaka do modernog liječnika. Povijest borbe protiv bolesti i smrti,Zagreb1938;Isti:Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1770. do 1850.,Zagreb1927.

UDK614(497.5)(091)

Izvorniznanstvenirad Primljeno:5.VI.2019. Prihvaćeno:6.XII.2019.

https://doi.org/10.33604/sl.13.25.2

36



slavGlesinger,3MirkoDraženGrmek4 iVladimirDugački,5kojisuuvišeradovaprikazaliproceszdravstvenogaprosvjećivanjauHrvatskojsposebnimosvrtomnadruštvenu,gospodarskuipolitičkuproblematiku,kojaihjepratila.Natemeljurele-vantne literature iperiodikežele seprikazatiokolnosti,uvjeti iokolišukojima jedjelovaoidanasdjelujesustavzdravstveneskrbinahrvatskomprostoru.Svinavede-ničimbeniciutječunarazvitakzdravstvaisobziromnapromjenunjihovedinamikemorao semijenjati sustavzdravstva i zdravstvene skrbi teu skladus tim i razvojzdravstvenihustanova.

PotaknutnedostatkomsustavnogaistraživanjarazvojazdravstveneskrbinaprostorudanašnjeHrvatske,radsebavizdravstvenim,higijenskimisocijalnimpri-likamakojesudominiraletijekomvišetisućljeća.Ciljjeuputitinaproblemekojisuprevladavali,nadjelovanjeprisuzbijanjuistihnaterenu,kaoinadjelovanjepopita-njuprevencijeizdravstvenezaštite.

Upovijestisvjetskemedicinehrvatskesuzemljevećinomimaleposredničkuulogu.RazlogezatotrebatražitiupovijesnomrazvojutogadijelaEuropeipolitičko--teritorijalnojrascjepkanostihrvatskogaprostora.Stoljetneborbezapolitičkusamo-stalnostkočilesusvakirazvojsamostalnekulturepatakoimedicinskekojajestolje-ćimabilapodstranimutjecajima.Uhrvatskimsusezemljamadodirivaleistočnaizapadnakultura,kroznjihjepolazilagranicaizmeđuZapadnogaiIstočnogaRim-skogaCarstva, islama i kršćanstva, istočne i rimske crkve te u tom svjetlu trebapromatratiirazvojmedicinskemisliuHrvatskoj.

Od prapovijesti do srednjega vijekaGodine1899.DragutinGorjanovićKrambergerotkriojenaHušnjakovubrduboga-tonalazištepračovjeka(tzv.krapinskipračovjek).Tajnalazbiojeodlučujućidokazopostojanjufosilnogapleistocenskogčovjeka.Izfosilnihostatakamožeseiščitatinaj-starijapovijestliječenjanahrvatskomtlu.Nakostimasuutvrđeneozljedekojesuza

3 LavoslavGlesinger:Povijest medicine,Zagreb1978,isti:Medicina kroz vjekove,Zagreb1954.4 MirkoDraženGrmek:Uvod u medicinu,Beograd–Zagreb1971;Isti:Zdravstvene prilike i me-

dicina slavenskih naroda u najranije doba njihove povijesti,Zagreb1965;Isti:Hrvatska medicinska biblio-grafija: opis tiskanih knjiga i članaka s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, dioI,sv.I:1470-1875,Zagreb1955;dioI,sv.II:1876-1918,Zagreb1970.

5 VladimirDugački:ProcesinstitucionalizacijehrvatskemedicinedoPrvogasvjetskograta,Acta medico-historica Adriatica,7(2009)1,61–70;Isti:RazvojzdravstvenihustanovauHrvatskojdoPr-vogasvjetskograta,Medicus, 16(2007)2,251–255;Isti:Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga s područja humane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku (suautorM.D.Grmek),dioI,sv.III:1919−1940,Zagreb1984;Usp.VlatkaDugački:BibliografijaradovaVladimiraDu-gačkoga(1961–2013),Studia lexicographica,6(2012)1/2(10/11),67–304;Ista:BibliografijaradovaVladimiraDugačkoga(dodatak),Studia lexicographica, 7(2013)1(12),267–269.

37



životapračovjekabileizliječene:prijelomiključnekosti,prijelomipodlakticekojisuzacijelili, amputacija podlaktice i frakture lubanje premoštenekoštanimkalusom.Svitipodatcigovoreotomedajekrapinskipračovjekprije130000godinauspješnoliječioprijelomeirješavaovišestrukutraumu(kraniocerebralneozlijede,višestrukeprijelomeiamputacije),adajepreživioliječenjetihbolestividiseizostatakakostijukojesuzacijelile.Natemeljutogamožesezaključitidajezajednicakrapinskogapra-čovjekabilasocijalnoosjetljivazasvojeoboljeleiozlijeđenečlanoveteskrbilazanjihdonjihovaizlječenja,zaštosu,pretpostavljase,korišteniimobilizacija,traveiobloziodbiljaimeda.6

UIV.st.pr.Kr.,istodobnosdolaskomKelta,jadranskesuobalebilezahvaćenegrčkomkolonizacijom.DolazakGrkanaistočnuobaluJadranautjecaojenadruš-tveniikulturnirazvojautohtonihzajednicatesuuIII.st.pr.Kr.Ardijejci,podvod-stvomArgona,uspostaviliveliksavezilirskihnaroda,kojiseprotezaoodrijekeKrkepasvedodanašnjeAlbanije.Vrhunac,aliujednoipočetakkrajapolitičkemoćiilirskajedržavadoživjelazavladavineTeute,kojusuporaziliRimljanitenaosvojenupod-ručjuuspostaviliprovincijuIlirik.

Ilirisuvjerovalidasubolestiploddjelovanjademonaizlihduhovatesuihliječiličaranjemivračanjemplemenskihvračevaistarijihžena.MagijskamedicinabilajeprisutnakodIliraupredrimskodoba,aprimjenjivanajesvedokasneantike.Međutim,osimmagičnihelemenata,ilirskajemedicinasadržavalainizracionalnihsredstava–poznavalisuikoristilirazličitoljekovitobilje–žutusirištaru(Gentiana lutea),peruniku(Iris illyrica)idr.–kojimasuliječiliglavobolje,čireve,komplikacijeibolestijetre,lošuprobavu,slabokrvnost,vidaliraneisl.Uprilogtomegovoriičinje-nicadajebiljkaGentianaimedobilapoilirskomvladaruGenciju,kojegasesmatraprvimspoznavateljemnjezinaljekovitasvojstva.PlinijeStarijiiDioskuridspominja-lisuihvalililjekovitobiljeIlirika.KakosuIliripoznavaliobraduželjeza,obavljalisuimanjeoperacije.NapodručjunaseljenomIlirimaupredrimskodobazabilježenesuiantropološkomosteološkomanalizomdokazanevrlostručnekirurškeintervencijenaodstranjivanjuzuba,dijelovamandibuleicista,štodokazujepostojanjeliječnikaiprijedolaskarimskevlasti,ali,zasigurno,ikontaktesrazvijenijimkulturnimsredi-nama,poputGrčke.Uskladustimenjihovajemedicinaimalaikarakterhumoralnepatologije.

GrčkekolonijenaJadranurazvilesuseu»zlatnodoba«grčkeznanosti.Ostat-ciAsklepijevasvetištasvjedočedaseuEpidaurosuosobitogajioAsklepijevkult,kojijepodnazivomEskulapbiopopularanimeđuIlirimaurimskodoba(Eskulapovi

6 IgorSalopek:Muzejkrapinskihneandertalacakaoizvormedicinskihrefleksija,Acta medico--historica Adriatica, 8(2010)2,197–202.

38



hramoviuNaroni,Saloni,Poli).7AsklepijevjekultjeprekoDacijeprodroiuPano-niju.

Rimljanisuostavilidalekovišetragovaumedicininahrvatskimprostorima.UrimskodobaposebnosunaglasubilivračeviizPanonije.Premanekimizvorima,upravojeizteprovincijebiovračkojijedodiromizliječiocaraHadrijanaodgrozni-ce.Kakojerimskadržavaširilasvojutjecajnapojedineprostore,takojedolaziloidonjihovepostupne romanizacije.Nositelj ovihprocesabila je rimskavojska.Uz iz-gradnjukomunikacija,vojnihutvrda,vila,termi,urbanihnaseljaiveteranskihna-stambi,prvisuputprisutniiliječniciifarmaceutinaovimprostorima.Rimskivojniliječnicislužilisuponajprijepotrebamavojske,asvremenomisvimgrađanimarim-skedržave.Njihovojeprisustvopotvrđenouredovnimipomoćnimtrupamateuratnojfloti.Kolikojevažanbioliječnikusmisluorganizacijerimskevojske,pokazu-jeičinjenicadajevećcarAugustdoniozakonpremakojemjesvakalegijamoralaimatipetliječnika,akohortejednoga.Istivladarformiraojeprofesionalnuvojnuli-ječničkuslužbu,dodjeljujućiliječnicimazemljišta,mirovine,posebanpravnistatustevisokaprimanja.Osnovanajeiobaveznavojnamedicinskaškola.Propisikojimajedržava definirala broj liječnika u naseljenommjestu nametnuti su kao standard.Tako jeAntonijePiodozvoliodapet liječnika radiumalimgradovima, sedamusrednjim,anajvišedesetuvelikimgradovimaisredištimaprovincija.Medicinskarimskaslužbasvremenomsespecijaliziralazapojedinastanjaibolesti.Natemeljuanalizepisanegrađemogu sekonstatirati specijalistikirurzi, liječnici zaoči,uši izube,farmaceuti,pačakiginekoloziiveterinari,kojisupostupnoformiralirimskiliječničkikolegiji.Prveklasičnebolnice–valetudinaria, javljajuseusklopuvojnihcastruma.UsklopuvojnihreformikojejepokrenuocarAugustuvedenojepravilodasvakivojnilogormoraimatibolnicu.Ugradskimsredištimapostojalesuiambulan-te–tabernae medicae,gdjejezakonombilopredviđenoliječenjegrađana,anajsiro-mašnijihbesplatno.Rimljanisuznaliraditiipilule,akoristilisuiolovouljekovitimtretmanima.Osimžutesirištareiperunike,odljekovitihbiljakakoristilisuikopar,divljucikoriju,kumin,cimet,mak,kardam,bršljan,šafranivalerijanu.Paralelnospostojanjemmedicineifarmacije,urimskodobarazvijaseiveterinarstvo.Postojalesuibolnicezaživotinje–veterinarium, adijagnostikuiliječenjeobavljalisuprofesio-nalniveterinari,specijaliziranizapojedineživotinjskevrste.8

Rimljani suvodili računa ioopćemstanjuzdravlja, svjesni činjeniceda jeiznimnobitnosačuvatikondiciju i stanje tijela iorganizmakrozosobnuhigijenu,zdravu ishranu, tjelovježbu i sl. Stoga sumnogopolagaliu razvoj infrastrukture,

7 BrunoBijađija:RimskareligijaikultoviuEpidauru,Archaeologica Adriatica,6(2012)1,67–86;JovanMaksimović,MarkoMaksimović:Ranokršćanskimučenici – žrtvenepoštovanjaAsklepijevogkultauvrijemeDioklecijana,Acta medico-historica Adriatica, 8(2010)2,239–260.

8 M.D.Grmek:Uvod u medicinu.

39



kanalizacije,dovodapitkevodedourbanihiruralnihnaselja, izgradnjuhospicija,termi(Aquae Balissae, Aquae Iasae),prostorazagimnastičkevježbeidr.Poboljšavalisuopćisustavzdravstvanizomzakonskihmjerakojesupridonijelenjegovunapret-ku.Gradilisuvodovode(Spalatum, Siscia, Navalis, Aquae Iasae),melioriralizemlji-šta,propisnoukopavalimrtve,kontroliralikvalitetuprehrambenihartikala,obavlja-lizdravstvenekontroleprostitutkiidr.Uskladusopćimtendencijamaupoboljšanjuhigijenskihuvjeta,jednaodglavnihtekovinarimskecivilizacijejestipojavatermi.Ugradovimasutobiliraskošniobjektiscentralnimgrijanjemiparnimkupeljima.Službeniciukupalištima,balnearii,bilisuspecijaliziranizarazličitevrstemasaža,akupkesusekoristileuljekovitesvrhe.Naprirodnimvrelimatople,sumporneililje-kovitevodeRimljanisugradiliterme(Salona, Pola, Nesactium, Siscia, Aquae Iasae)ilihospicije.Uvećimgradovimapostojalesuprimalje;nadgrobnapločarimskepri-maljeElijeSoteranađenajeuVranjicukrajSolina.9

Sbrigomozdravljukrozodržavanjehigijene,kaoisfarmacijom,povezanajeipojavakozmetike.Rimljanisusesvakodnevnouljepšavali,osobitožene.Koristilisusapun,azapranjekose tekućinenabazinatrijeve lužine iliglineuprahu.Raznemasti,kremeimirišljavauljačuvanisuubočicama,kutijicama,aukosnice,češljeviiogledalabilisunužniinventar.Izsačuvanihizvorapoznatisumnogobrojnireceptizarazličitekozmetičkepreparatekojisupospješivaliodržavanjeljepote:bojezakosu,kremezaboreidepilaciju,sjenilazaobraze,kapkeiočiterazličitauljazanjegutijela.Poznatojedaseimlijekomagaricekoristilozaodržavanjekožesvježom.10

Čestiratoviteobolijevanjaljudiumirnodopskimuvjetimapotaknulisuprio-ritetni razvojmedicinskih znanosti, što potvrđujumnogobrojni arheološki nalazimedicinskihifarmaceutskihinstrumenata.Zbirkarimskihmedicinskihinstrume-nataizSiskakojasečuvauArheološkommuzejuuZagrebusadržavaoko600koma-darazličitihinstrumenataispadameduvećeuEuropi.Sonde,spatule,pincete,žli-čice i dr. predstavljaju samodio asortimanakoji su stanovniciRimskogaCarstvakoristilikaoliječničkiinstrumentarij,aliikaofarmaceutskiilitoaletnipribor.UnassutakviinstrumentiiskopaniuSolinu,Ninu,ZadruiObrovcu.USiskujepronađeninatpisvojnogaliječnikaMarkaMucijaHegetora(II.st.),dokjeuSalonipronađenastelaliječnikaFlavijaUrsilijana,važnajerjenanjojprikazanapločicazarazmaziva-njemasti,štopotvrđuječinjenicudasuantičkiliječniciujednobiliifarmaceuti.UNinujepronađenakutijicastrikompletnosačuvanepilule(I.st.);naosnovijedneodnjihtočno jeutvrđeninjihovkemijskisastav(bazičniolovnikarbonat /cesussa/) iaromatičnagumi-smola(mirhailitamjan).Svitinalaziizrimskogadobaupućujunadugutradicijufarmacijenahrvatskomprostoru.

9 Ibid.10 Ibid.

40



UdobacaraKlaudija,oko168.pr.Kr.pojavilaseuEuropi,anaposeuIlirikubolestnazvanamentagra.Nakon165.godineilirskepokrajinezahvatilajeAntonin-skailiGalenovakuga,kojajepoharalaNaronu,AenonuiScardonu.11

JužnisuSlaveniuhrvatskekrajevedonijeliisvojuautohtonupučkumedici-nu,kojusunadopuniliostatcimamedicineilirsko-rimskihstarosjedilacairaznovrs-nimelementimastarogrčke,bizantskeiarapskemedicine.Slavenisudobropoznava-ligrađuljudskogatijela(imalinazivezasvedijelovetijelaivažnijeorgane),vjerovalisudasunositeljiživotnesnagetjelesnisokovi (posebicekrv),apokretačemživotasmatralisu»dušu«(pneumatskiprincip).Iakosupoznavaliracionalneuzrokebolesti(traume,trovanja,pogrešnaprehrana,meteorološkičimbenici),ipaksudržalidasupresudniuzrocibolestimagičneprirode.Liječenjemsusebaviliposebnivračevikojisuistjerivalizleduhove,čaraliiproricalisudbinu,alisuistodobnoupotrebljavalinizljekovitihbiljaka–lipu(Tilia),odoljen(Valeriana),bijelisljez(Althaea officinalis) – smatrajućidazasvakubolestpostojispecifičnaljekovitabiljka,dok»travaodrazgo-na«(čestoslavica,Veronica officinalis) liječisvebolesti.Ustaroslavenskimizvorimaodbolestisespominjurane,padavica,vodenabolest,hematurija,metroragija,dija-reja,prolapsrektuma,crijevninametnici,otoreja, sljepoća,gluhoća,mokraćnika-menciidr.Kakosusmatralidauzročnicibolestimogubitiprirodniimagično-teur-gični, tako je i terapijabiladvovrsna.Najvažniji terapijskičinbio jezavjet ižrtvabožanstvu,nakončegasusebolesniciobraćaliplemenskimvračevima,kojisupo-znavalimagičnepostupke liječenjaspomoćuriječi,grafičkihznakova, ljekovitogabiljaiglazbe.Liječenjemsusebavileitravarke.12

Južni su Slaveni doseljenjemu novu domovinu preuzeli različite elementemedicine ilirsko-rimskih starosjedilaca.Prihvatili supojedinemagičnekoncepcije(urokljiveoči),aliiracionalnelijekove(maslinovoulje,kamilica).VećsuuVI.st.upo-znalibizantskumedicinskukulturu,kojaseširilaprekodalmatinskihgradovaikojajevrhunacdoživjelazaJustinijanaI.Velikoga,auizvorimasespominjebizantskili-ječnikTeodor,kojije595.boraviomeđuSlavenima.ZabizantskevladavineDalma-cijompostojalesubolniceuređenepobizantskomuzoru,primjericejavnihospitaluZadru (osnovan559).13Udalmatinskimgradovimavrijedili subizantskizakoniukojimasusenalazileivažnezdravstveneodredbe.Neovisnootome,udalmatinskimgradovimaprevladaojeutjecajlatinskemedicineuneseneprekotalijanskihifranač-kihredovnika.SvecizaštitnicimedicinebilisuKuzma(zaštitnikliječnikaikirurga)iDamjan(zaštitnikljekarnikaifarmaceuta),čijisekultranoproširiouHrvatskoj.

11 L.Glesinger:Povijest medicine.12 M.D.Grmek:Uvod u medicinu.13 NevenSkitarelić,RobertNezirović,NatašaSkitarelić:Pregledpovijestizadarskogzdravstva,

Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,58(2016),469–496.

41



Raširenojebiloištovanjesv.Roka,zaštitnikaodkugeikolere.ZaštitnikomDubrov-nikapostaojesv.Vlaho,izlječiteljvratnihbolesti,uZadruještovanasv.Stošija,izba-viteljicaodotrova,dokjesv.Juraj,kojegasezagovaralokodgrozniceikuge,zaštitnikvišemjestauokoliciŠibenika.Timsusvecimapodizanecrkve,ukojesusedonosilizavjetnidarovizauspješnoozdravljenje.

UVI.st.zahvatilajeEuropupandemijakuge,kojaje544.haralauDalmaciji,posebnouSaloni,a545.opustošilajeZadar.Novivalepidemije587‒591.zahvatiojedalmatinskegradoveiIstru.Iztogarazdobljapotječuinajstarijisačuvanimedicinskitekstovinahrvatskomtlu,aodnose sena fragmentePodrijetla riječi ili etimologije (Originum seu etymologiarum libri XX) IzidoraizSeville.14

Godine852.knezTrpimiruHrvatskujepozvaobenediktinceizItalijeidaoimsagraditisamostanuRižinicama.BenediktincisuseuvelikebavililiječenjemteIX‒X.st.svevišepotiskivalivračeveividarice.PrvipoznatiliječnikredovnikbiojeGrgur,sinPetraCrnoga,opatsamostanauSelukrajSplita(IX.st.).Kasnijesespo-minjumnogiliječnici-redovnici,anekiodnjihsupostaliivisokicrkvenipoglavari.Usamostanimaseuzgajaloljekovitobilje,prepisivalimedicinskispisi,svremenomničuiprveljekarne,aponekidijelovisamostanaslužilisukaoskloništesiromasimaibolesnicima.Kadabioboljeliilionemoćali,hrvatskisusecrkveniisvjetovniveliko-dostojnicisklanjaliubenediktinskesamostane,gdjesuihredovnicinjegovali.Tem-plarskiredraširiosepoHrvatskojvećsredinomXII.st.Godine1186.templarisuuzsvojsamostannaBojišćukrajNinaosnovalihospitalzabolesnikeisiromahe,kojisesmatraprvomjavnombolnicomnahrvatskomprostoru.CistercitisutakođeruXII.st.došliuHrvatskutesuuTopuskomobnovilirimsketermeikupalište(Ad fines),auZagrebusuosnovaliprvojavnokupalište.PoznatisubilicistercitskisamostaniuSlavonijiihospitaliunjima.15

Usvakomjesamostanubilajednailivišeprostorijazaliječenjebolesnebraće,kojajekasnijepretvorenausamostanskubolnicuiukojusuuzredovnikeprimaneistarijeosobetehodočasnici,aimalajeulogukaritativneustanove.Svremenomsuseteprostorijeproširivaleipretvorenesuupravebolnice.

Udalmatinskimiistarskimgradovima,naposeDubrovniku,Zadru,Šibeni-ku,TrogiruiPuli,postojalajeXIII‒XV.stuređenakomunalnazdravstvenaslužbaregulirana različitim sanitarnimodredbamau statutima tihgradova.Gradovi suimalistalnoplaćenefizikeikirurge,jednuilivišebolnica,ljekarne,nahodišteilaza-ret.Prvilazaretosnovanje1272.uDubrovniku.Poslijesusenamjenskigradiliobjek-tinapoluotokuDanče,naLokrumuinaPločama.Nakonkrižarskihratovaosnovan

14 L.Glesinger:Povijest medicine.15 Ibid.;M.D.Grmek:Uvod u medicinu.

42



jeuEuropivelikbrojleprozorija,nokakosepobolodgubetijekomXV.st.smanjivao,te suustanovezatvarane ilipretvaraneu lazareteza izolacijukužnih i sifilitičnihbolesnika.Lazaretisusepodizalidužcijelenašeobale,atijekomXVI.st.jedanodnajuređenijihnaSredozemljubiojeonajuSplitu,kojijesradompočeo1592.,adjelo-vaojedokrajaXVIII.st.16TijekomXIX.st.mijenjalisusenazoriokaranteniiras-kužbipasukarantensko-lazaretskeinstitucijegubilevažnost,anazivlazaretrabiosejošnekovrijemezavojnaprevijalištaivojnebolnice.

PrvebolnicespominjuseuPorečuiPuli(XIII.st.),Rabu(1312),Dubrovniku(1347)iSplitu(XIV.st.).Liječenjebolesnikabilojeuuskojvezispriređivanjemlije-kova,očemusvjedočiprvajavnaljekarnaosnovana1271.uTrogiru.Poslijesuotvo-renenekeodnajstarijiheuropskihljekarna–uDubrovniku(1317),Zagrebu(1355)ibolničkaljekarna»DomusChristi«uDubrovniku(1420),kojaje1540.pretvorenaujavnubolnicusastalnomliječničkomslužbom.17

VijećeDubrovačkeRepublikedonijelojeodlukukojomjeuvedenakarantenakaomjerazaštiteodunošenjaiširenjakožnihpošasti.Nakonepidemijekuge,kojaje1347‒51.haralaEuropom,uDubrovnikuje1377.Velikovijećeizdaloodredbu(Onaj koji dolazi iz krajeva zahvaćenih kugom neka ne ulazi u Dubrovnik ili njegovu okolicu–Veniens de locis pestiferis non intret Ragusium vel districtum)premakojojsupridošliceizkužnihpodručjaimaleprovestimjesecdananaodređenimnadziranimlokacija-maprijenoštoimsedopustiućiugrad.Godine1397.uslijedilajenovaodredba(O uredbama donesenima godine 1397. protiv onih koji dolaze iz krajeva zahvaćenih kugom – De ordinibus contra eos qui veniunt de locis pestiferis anno 1397 factis)kojomseutvr-dilotrajanjeimjestokarantene,odredilekaznezakršiteljetenaredilodaMalovijećetrebaimenovatitrizdravstvenaslužbenikaizredovavlastelezanadzorprovođenjatihmjera.DubrovačkiliječnikBartolodeSquarcialupiautorjedjelaokugipodna-slovomColcodeus seu liber de peste.18

Statutimasubilereguliranemjerezazaštituodkugeimalarije,kontrolahra-ne i lijekova, opskrba pitkomvodom,mjere protiv prostitucije i alkoholizma.OdXIII.st.dalmatinskigradovisuustalnukomunalnuslužbuuzimaliliječnike,kojisumoralibesplatnoliječitisiromašnegrađaneibrinutiojavnojhigijeni.Utomseraz-dobljuističesplitskikanonikPetar,kojije1217.bioosobniliječnikAndrijeII.Arpado-

16 SnježanaPerojević:IzgradnjalazaretauSplitu,Prostor,10(2002)2(24),119–132;VladimirDu-gački:Splitski lazaretgodine1782,u:Znanost u Hrvata. Prirodoslovlje i njegova primjena / Centuries of Natural Science in Croatia. Theory and Application (katalog izložbe),1.Zagreb1996,270;HugoGjanković:Epidemijskebolesti,lazareti,karantenauprošlosti,Naše more, 17(1970)2,83–91.

17 IvoMarinović:Izpovijestidubrovačkebolnice–odDomusChristi(14st.)doNovebolnice(1888),Acta medico-historica Adriatica,3(2005)1,101–111.

18 L.Glesinger:Povijest medicine;M.D.Grmek:Uvod u medicinu.

43



vića.MladenII.BribirskiimaojeliječnikaGuglielmadaVarignanakojimujeposve-tiodjeloSecreta sublimina ad varios curandos morbos.19

HrvatskesuzemljeutomrazdobljubileuvezisaSalernskommedicinskomškolom,najjačimzapadnimmedicinskimsredištemu srednjemvijeku ipretečommedicinskogafakulteta,kojajeprocvatdoživjelauXII.st.iukojojsuseizučavaleanatomija,kirurgijaiginekologija.IzSalernadolazeliječniciuhrvatskekrajevepo-četkomXIV.st.Tako1302‒13.uDubrovnikuboravimagisterRicardusdeSalerno,a1305.PetarMarancinusdeSalerno.Godine1336.spominjuseuDubrovnikuIvandeStiloisinmuToma,obojicaliječniciiljekarnici.UDubrovniku1426.boraviliječ-nikGiacomoMazia izSalerna, zakojega izvorinavodeda je izliječio jedanulcus cruris.20Spominjuseidomaćiliječnici,primjericedubrovačkiliječnikPrvoslav(1280),zadarskiFranjoStupić, šibenski kirurgMarko (prvapolovicaXV. st.) te zadarskibribirVukašinPalečić,kojijesredinomXIV.st.napisaokratakkirurškipriručnik.21

IstodobnoseusjevernojHrvatskoj(Varaždin,Zagreb)donoseuredbeouređe-njujavnogazdravstva.ZagrebjesredinomXIV.st.imaočakčetiribolnice,avećinaizučenih liječnikadolazila je iznjemačkihzemalja.Talijanski liječnik i zagrebačkibiskup(1343‒48)JakobizPiacenze(Jacobus de Placentia)sasobomjedoniovelikuzbirkumedicinskihrukopisa,mogućenamjeravajućiuZagrebuosnovatimedicin-skuškolu.22TakođerjebioosobniliječnikKarlaI.Roberta.UZagrebuje1355.osno-vananajstarija gradska ljekarna »K crnomorlu«, službeni naziv koje se prvi putspominjeugradskomstatutu iz 1425.kaoApothecaCivitatensisadAquillamNi-gram,ausvomjegrbuimalaigrbgradaZagreba.23Utomsurazdobljupostojalegradskeljekarne,ukojimasudjelatnicibiligradskislužbenici,svojevrsneobrtničkeradnje,poslovanjekojih jenadziralagradskauprava, i ljekarnepri samostanima ihospitalima.24

Od ranoga novoga vijeka do Prvoga svjetskog rataPrekretnicuupovijestimedicinepredstavljaprodorOsmanlijakojisuse,iakosuuosvojenim krajevima gradili kupališta (hamam) i vodovode, za liječničku pomoć

19 Ibid.20 L.Thaller:Od vrača i čarobnjaka do modernog liječnika.21 L.Glesinger:Povijest medicine;M.D.Grmek:Uvod u medicinu.22 VladimirDugački:MedicinskanastavauZagrebuprijeotvorenjaMedicinskog fakulteta,

Acta medico-historica Adriatica, 4(2006)1,111–120.23 VladimirDugački:Gradskaljekarna»Kcrnomorlu«,Zagrebački leksikon,1.Zagreb2006,

294.24 L.Glesinger:Povijest medicine;M.D.Grmek:Uvod u medicinu.

44



obraćaliliječnicimaizdalmatinskihgradova(Zadar,Dubrovnik).Uosvojenimkra-jevima liječenjemmuslimanskoga stanovništvavećinomsu sebavilihodže, akodneislamiziranogastanovništvaredovnici(naposefranjevački)prisamostanima.Fra-njevački redovnici bili sumeđu pučanstvomosobito popularni u doba epidemijekuge.Savjetujućičistoću,izolacijuikarantenubolesnikatespaljivanjebolesnikoveodjeće,dajućiantifebrilnaiotvarajućasredstvairežućikužneprišteveilipuštajućikrv,nalažućidasekućaumrlogakadigorućomsmrekovinomteljudimadasemažusumporomidajedučešnjaktedaseugroboveumrlihbacaživovapno,znatnosupridonijeliborbiprotivkuge.Neovisnootome,velikdiostanovništvabiojeprepu-štensamsebi,stvarajućinatemeljuvišestoljetnogaiskustvavlastitunarodnumedi-cinu,kojomsusebavilinarodniljekariitravari,pripremajućilijekoveimelemeteobavljajućinekekirurškezahvate(litotomiju,trepanaciju).Operiralisumrene,na-mještali slomljenekosti,puštalikrv,vadilizube, šivali ranemravljimglavama i sl.Njihovojeiskustvosabranouljekarušama,kojesusadržavalezbirkerecepata,simp-tomebolestiinačinenjihovaliječenja.Unedostatkuliječnikabilesuiznimnotraže-ne.Iunarodnimjepjesamaiposlovicamasačuvannizzdravstvenihsavjetaipropi-saoočuvanjuzdravlja.25

Istodobnouistarskimidalmatinskimgradovimacvjetarenesansaiuzprepo-rodopćekulturedolazidosnažnogarazvojamedicinskihznanosti,doksunekiliječ-nicipostalinajvećiautoritetionodobneeuropskemedicine(ĐuroBaglivi,SantorioSantorio).26UDubrovniku1556‒58.djelujeliječnikimedicinskipisacAmatusLusi-tanus,jedanodnajslavnijihliječnikaXVI.st.iautordjelaCurantionum medicinaiium centuriae sepetem,ukojemjedioposvetiobolestimailiječenjudubrovačkevlasteleigrađana.27Liječnikitrebinjsko-mrkanjskibiskupTomaBudislavićistaknuosekaovrstanliječnikuDubrovnikupa jeu1574‒81.boraviouCarigradu,gdje je liječiosultanaMurataIII.Od1582.do1585.boraviojeuKrakovu,gdjejebioosobniliječnikbiskupaPetraMyszkowskog,a1585.odkraljaStjepanaBáthoryjadobiojeplemstvoinaslovkraljevskogaliječnika.28

Doksenaistočnojadranskojobaliosjećaoutjecajtalijanskerenesansnemedi-cine,usjevernimkrajevimaosjećaseutjecajreformacije,protureformacije,ikonačno

25 Ibid.26 VladimirDugački:SantorioSantorio,u:Hrvati predavači na inozemnim (sve)učilištima(ur.I.

Kosić),Zagreb2003,88‒89;Isti:Baglivi,Đuro(Giorgio,BaglivusArmeniusGeorgius),Hrvatski bio-grafski leksikon, 1.Zagreb1983,342–344.

27 VladimirDugački:AmatusLusitanus(JoãoRodriguez,JoannesRodericus),Hrvatski bio-grafski leksikon,1.Zagreb1983,99;LavoslavGlesinger:Amatus Lusitanus i njegov liječnički rad u Dubrov-niku (1556-1558), (prilog dubrovačkoj medicinskoj i kulturnoj historiji),Zagreb1940.

28 VladimirDugački:Budislavić,Toma(Budisaljić,Budislav,Natalić,Natalis,Nadal),Hrvatski biografski leksikon, 2.Zagreb1989,441–442.

45



uXVII.st.racionalizma.Velikbrojznanstvenihdjelatnikaprevodimedicinskadjelaiobavljaprosvjetiteljskuulogumeđuširimslojevimastanovništva.Hrvatsko-latinskirječnikJurjaHabdelićaDictionar ili reči slovenske zvekšega v kup zebrane, v red po-stavljene i dijačkemi zlahkotene(1670)utjecaojenastandardiziranjehrvatskogasu-vremenogamedicinskognazivlja.Urječnikusenalazenazivizapojedinedijelovetijela,tjelesnemane,važnijebolesti,učestalijesimptome,zanekeprofilezdravstve-nihdjelatnika,zazdravstvenepostupkeimedicinskeinstrumente,zanekevrstelje-kovitihpripravaka,ali–štojevrlobitno–ipopisnazivljapremapojedinimmedicin-skimdisciplinama,počevšiodanatomijeprekopatologijesvedosimptomatologije.29PavaoRitterVitezovićpreveojepojedinekiticezdravstvenogapriručnikaustihovi-maSalernska pravila o zdravlju (Regimen sanitatis Salernitanum)iobjavioihusvo-jemMesečniku(1692),štosesmatranajstarijimdosadpoznatimtiskanimmedicin-skim tekstom na hrvatskom jeziku.30 Franjevac Emerik Pavić objavljuje 1768.salernitanskapravilaulatinskomizvornikuusporedoshrvatskimprijevodompodnaslovomFlos medicinae sive scholae Salernitanae de conservanda bona valetudine praeceptametrica, što se smatraprvomtiskanommedicinskomknjigomnahrvat-skomjeziku.31

Nizak stupanj razvojamedicinske znanosti uXVIII. st. i brojne epidemijezaraznihbolesti bili sunajveći uzročnikmortaliteta.Najpoznatije zaraznebolestitogadobabile suboginje,malarija,dizenterija,kuga i tifus.UBanskojHrvatskojdizenterijajenajvišeharalanapodručjuHrvatskogazagorja,gdjejeostalaprisutnadopočetkaXX.st.UcivilnojHrvatskojtakođersuvladaledifterijaipjegavitifus.USlavonijijezbogmočvarnihpodručjaendemskabolestbilamalarija.Slavonijajeta-kođerbilapograničnaregijaususjedstvuosmanskihkrajevaBosneiSrbijeukojojsučestoizbijaleepidemijekuge.UpravozbogvelikihepidemijakugeuXVII.st.držav-nesuvlastiuvećimgradovimapočeleosnivatisanitarnavijeća,kojabizaepidemijemoglavoditimjerezasprječavanješirenjazaraznihbolesti.EpidemijakugekojajeuXVIII. st. zahvatila čitavuHabsburškuMonarhiju natjerala je kralja Josipa I. daosnujejedinstvenozdravstvenovijećenadržavnojrazini–Dvorskozdravstvenovi-

29 VladimirDugački:Habdelićevdikcionar(1670)kaoizvorhrvatskogamedicinskognazivlja,Studia lexicographica,1(2007)1,53–59;Isti:HabdelićevDikcionar(1670.)kaoizvorhrvatskogamedicin-skognazivlja,u:Znanstveni skup o Jurju Habdeliću − 400. obljetnica rođenja Jurja Habdelića (1609.-1678.), referati sa Znanstvenog skupa održanog 17. travnja 2009. u Velikoj Gorici(ur.K.MatkovićMikulčić),Ve-likaGorica2009,157–162.

30 AlojzJembrih:Pavao Ritter Vitezović (1652-1713),Zagreb2017.31 LavoslavGlesinger:Prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku. (Pavićev prijevod salernitan-

skih regula),Zagreb1940;VladimirDugački:EmerikPavić,Flosmedicinae–Cvitlikarije(suautoriB.Belicza,S.Fatović,Ferenčić,M.KoradeiZ.Kaić),u:Znanost u Hrvata. Prirodoslovlje i njegova primjena / Centuries of Natural Science in Croatia. Theory and Application(katalogizložbe),1.Zagreb1996,266;PavaoKnezović,MarkoJerković:Zbornik o Emeriku Paviću. Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa Eme-rik Pavić i franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj,Osijek,23.-25.svibnja2013.godine,Zagreb2014.

46



jeće1710‒11.,čimezapočinjeorganizacijasistemasanitarnogakordona,kojijefizičkitrebaoodvojitizaraženapodručjaodnezaraženih.KakosuepidemijekugedolazileizOsmanskogaCarstva,prvalinijasanitarnogakordonabilajeustvaridržavnagra-nicaOsmanskogaCarstvaiHabsburškeMonarhije.TimeVojnakrajina,kojajena-stalairazvilasekaozasebnavojno-obrambenainstitucijauXVI.st.,nijebilasamogranicaodosmanskenajezde,većibranaodepidemijakojesuharaleOsmanskimCarstvom.

Prvipouzdanitragoviizgradnjekordonapotječuiz1710.,kadajeSanitetskadvorska komisija pozvala krajiške generalate da osiguraju austrijsku granicu odzaraznihbolesti.ZatraženojedasvakapukovnijaosnujesvojuKomisijukugekaoposebniodjel.Nosvesuteodredbedoneseneisključivokaoprivremenekarantenskemjere.UspjehuratusOsmanlijama(1716‒18)zauzimaodlučujućemjestoudonoše-njubečkeodlikeoosnivanjugraničnogasanitarnogakordonakaojedinstvenogaor-ganiziranogistalnogasanitarnogsustava.OdredbePožarevačkogamira(1718)otvo-rilesuvrataOsmanskogaCarstvatrgovačkomprometuizHrvatskeiUgarske,noekspanzijaljudiistokepodrazumijevalajeiekspanzijuzaraznihbolesti.StogajekraljKarlo II. 1728. izdaonaredbuouvođenju stalnihmjeraoprezaprotiv zarazakojedolazeizOsmanskogaCarstva,a1737.doniojepatentozaštitiodkuge.UidućemratusOsmanlijama(1737‒39)HabsburgovcisemoraliodrećisjeverneSrbije,zapad-neVlaškeidijelovaBosne,kojesustekliprijašnjimratom,štojespriječiloosnivanjesanitarnogakordona.

KaomjerapreventivnezaštiteuprvojpoloviciXVIII.st.formiranesusanitar-ne komisije uOsijeku iKarlovcu, kao regionalne komisije za praćenje sanitarnihprilika.OsječkakomisijabilajezaduženazaprostorSlavonskekrajine,akarlovačkazaKarlovačkigeneralat.

Ujednoseoko1740.javljajuprvekontrolnesanitarnestaniceimjesta–rašteliičardaci.

MarijaTerezijauzdiglajeDvorskozdravstvenovijećenarangsavjetasciljemosnivanjameđusobnoumreženihregionalnihsanitarnihkomisijapodređenihDvor-skoj sanitarnojkomisiji. Slavonska ikarlovačkakomisijapostojale suod 1730-ih, anakonštoje1756.osnovanasanitarnakomisijauBanskojHrvatskoj,stvorenajemre-žahrvatskihsanitarnihkomisijaodZemunadoSenja.Tajjesustavsanitarnihkomi-sijazapočinjaonaistokusaSlavonskomsanitarnomkomisijom,središtekojejebilouOsijeku,aprostornjezinejurisdikcijeuključivaojesvetrislavonskežupanije(srijem-sku,virovitičku,požešku)isvetrislavonskepukovnije(petrovaradinsku,brodsku,gradišćansku).NaSlavonskusanitarnukomisijunastavljalosepodručjeZagrebačkesanitarnekomisijesasredištemuZagrebuijurisdikcijomnadhrvatskimžupanija-maiVaraždinskimgeneralatom.MrežahrvatskihsanitarnihkomisijazavršavalajesKarlovačkomsanitarnomkomisijom,podjurisdikcijomkojejebioKarlovačkige-

47



neralat.Svakaodkomisijabilajezaduženazakontrolukontumacanapodručjusvo-jejurisdikcije:KarlovačkakomisijanadgledalajeradkontumacauSlunjuiRadanov-cu,ZagrebačkajepodsvojomjurisdikcijomimalakontumacuKostajnici,aSlavonskakomisijanadgledalaječakčetirikontumaca:StaruGradišku,Brod,MitrovicuiZe-mun.

Pojava kugeu ličkoj pukovniji 1762., kada je provedena prva blokadaLike(ukinuta1764)bilajeključnapriodluciouvođenjustalnogasanitarnogakordonauVojnojkrajini.Godine1770.MarijaTerezijadonosiGenerale normativum sanitatis,općizdravstvenizakonzapodručjecijeleHabsburškeMonarhije.32Zakonjeusposta-vioGerhardvonSwieten,voditeljcjelokupnezdravstveneslužbeMonarhije.Zapro-vođenjetogazakonauhrvatskimkrajevimaimenovaojeIvanaKrstiteljaLalanguea,kojiseposvetioreorganizacijizdravstvaizdravstvenomuprosvjećivanjupuka,zapo-čeosustavnuobukuženauprimaljstvuradismanjenjamortalitetanovorođenčadiirodiljatesebaviomineralnimitermalnimvodama,naposeuVaraždinskimTopli-cama.Autor jeprvihzdravstveno-prosvjetnihknjigazapukMedicina ruralis illiti Vrachtva ladanyszka, za potrebochumusev, y sziromakov horvatczkoga orszaga y okolu nyega, blisnesseh meszt(1776)iBrevis institutio de re obstetritia illiti Kratek navuk od mestrie pupkorezne za potrebochu muskeh y sziromaskeh ladanszkeh sen horvatczko-gaorszaga, y okolo nyega blisnesseh sztrankih(1777).33

ZakonjepropisivaodasvakaZemaljskavladamoraosnovatisanitarnukomi-sijuusastavukojeće,uzpolitičkepredstavnike,bitiiškolovaniliječnici.IstijepropisvrijedioizaVojnukrajinu.PotvrđenojepostojanjeSlavonskesanitarnekomisijesasjedištemuOsijekukojajeimalajurisdikcijunadtrimaslavonskimpukovnijamaitrima županijama.Karlovački generalat je imao vlastitu sanitarnu komisiju, a zaostatakHrvatskepostojalajeSanitarnakomisijanačelushrvatskimbanom,kojijeujednobioipredsjednikKraljevskogavijećauZagrebu.UUgarskojsezasanitarnapitanjabrinuloUgarskonamjesničkovijeće,iakosuTemišvarskiBanatiErdeljima-lisvojezasebnesanitarnekomisije.Generale Normativum Sanitatis propisivaojeoba-veznoškolovanjeinačinradamedicinskogaosoblja–liječnika,ranarnika,kupališnihliječnika, ljekarnika i babica. Sadržavao jepropise o javnojhigijeni,higijeni vode,hraneiodjeće,pokopumrtvih,nonajvećidiotogazdravstvenogzakonabiojeposve-ćenSanitarnomkordonu.Unjemusudetaljnodefiniranisvipropisikojisuobuhva-

32 RobertSkenderović:ZdravstvenereformeMarijeTerezijeuslavonskomProvincijaluiGene-ralenormativumsanitatisiz1770.,Scrinia Slavonica,5(2005)1,115–143.

33 RajkoFureš:Ivan Krstitelj Lalangue. Otac medicinske stručne literature na hrvatskom jeziku i hrvatskog primaljstva, Zagreb2016;isti:Prvaoriginalnatiskanamedicinskastručnaknjiganahrvatsko-mejezikuIvanaKrstiteljaLalanguea,Dani dr. Franje Tuđmana Hrvati kroz stoljeća,3(2010),523–534;GustavPiasekiMartinaPiasek:OpažanjaIvanaKrstiteljaLalangueanatraguidejamodernemedicineradauHrvatskoj,Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,14–15(2004),31–37;IgorGostl:Rječnikli-jekovaudjeluIvanaKrstiteljaLalangueaMedicinaruralis,Farmaceutski glasnik,53(1997),183–197.

48



ćali radkordona: čuvanjekordona,mogućnostprelaskakordonaukontumacima,duljinakarantene,načinraskuživanjastvariidr.34

UzdužcijelegranicepremaOsmanskomCarstvuodJadranskogamoradoKarpatapostavljenjelanacpojačanihstražarskihmjesta–raštelaičardaka.Raštelisuupravilubilimanjeograđenestanice,gdjeseprednadzornikom(dezinfektorom)razmjenjivalaroba.Uprekograničnomprometurobasedijelilanazaraženuineza-raženu.Uraštelimaseraskuživalospomoćudima,pranjauoctuiliizlaganjemnasvježemzraku.UnajprometnijerašteleHrvatskekrajineubrajajuseZavaljeiMalje-vac.Ukontumacimasuseudobakugeikolereljudi,robaistoka,ovisnoostupnjuzaraze,zadržavali10,21ili42dana.NajvećikontumaciHrvatsko-slavonskekrajinebilisuuKostajnici,Brodu,ZemunuiSenju.Monarhijaje,uzsanitarnikordon,or-ganiziralaizavidnuliječničkuslužbu.Usjedištusvakepukovnijedjelovalasudvaliječnika i 12 »nižih« liječnika, smještenihuglavnomu sjedištima 12 satnija svakepukovnije.Zaotočkui ličkupukovnijupostojalesu ljekarneuGospiću(od1768) iSenju,azaslunjskuiogulinskupukovnijuljekarnauKarlovcu.VaraždinskakrajinaimalajeljekarnuuKoprivnicispodružnicomuBjelovaru.35

UmletačkojDalmaciji obrana od kuge s karantenom u lazaretima bila jeuspješnadokjegranicasOmanskimCarstvombilauneposrednojblizinigradskihzidina,takodajecestasosmanskogateritorijaizravnovodilaulazaret(Dubrovnik)ili jeprilazsosmanskogateritorijabiokratakibiloga je lakoosigurati (Split).NopomicanjegranicesOsmanskimCarstvomuunutrašnjost,štojezapočeloKandij-skimratom(1645–69),azavršiloKarlovačkim(1699)iPožarevačkimmirom(1718),kadsepomaknulanaDinaruiProlog,odnosnonaGrimanijevuiMocenigovulini-ju,udaljivšijuodlazareta.KakobisespriječiloprenošenjekugeuDalmacijutrgovi-nom izBosne iHercegovine,koja jebilapodosmanskomvlašću,Mlečani subiliprimoraniuspostavitizaštitnisanitarnikordon,kojiseprotezaodogranicesDubro-vačkomRepublikomkodKlekaiNeuma.Kordonsesastojaoodnizagustoporeda-nihstražarnica.Predsamkrajmletačkevladavinenaistočnojadranskojobali(1796)ukupno jebilo297stražarnicaraspoređenihupetpodručja:kninski (74), imotski(69),sinjski(65),vrgorački(41)ineretvanski(48).Mletačkizdravstvenikordonzadr-žalisuiHabsburgovci,nakonštosupreuzeliupravunadDalmacijom.KordonjeprodužennateritorijbivšeDubrovačkeRepublikeiKotora,odnosnoMletačkeAl-banije.Reorganiziranje1820–21.teraspoređenna505stražarskihpoložajarazdije-ljenihučetiriokruga–zadarski,splitski,dubrovačkiikotorski.36

34 JankoVodopija (ur.):Sanitarni kordon nekad i danas. Zbornik radova simpozija održanog u povodu 250-te obljetnice Sanitarnog kordona, Zadar,26.do28.listopada1978.,Zagreb1978.

35 J.Vodopija(ur.):Sanitarni kordon nekad i danas.36 Ibid.;DragoRoksandić:Imperijalnagranicaisanitarnikordonu18.stoljeću,Ljetopis Srpskog

kulturnog društva »Prosvjeta«,9(2004),123–141;MiroMurvar:SanitarnikordonzavrijemeDubrovačkeRepublikeiposlijenjenogpada,Naše more,11(1964)6,344–346.

49



PočetkomXIX.uhrvatskimsezemljamapočeloscijepljenjem,najprijeuVa-raždinuiDubrovniku(1801),akasnijeišire.Izdajusemnogobrojneslužbeneuputeipropagandneknjižiceocijepljenju.PrvaaustrijskaupravauDalmaciji (1797–1805)podupiralajecijepljenjeprotivvelikihboginja.PierredeGoëskaoguvernerDalma-cije(1802–04)nastojaojepoboljšatizdravstvenuslužbu,preureditibolniceilazarete,reorganiziratiliječničkuiljekarničkuslužbuteuvestinovisustavepidemiološkeza-štite i cijepljenja.Potpomognut i savjetovanodprotomedikaOrazijaPinellija i in-spektora svihzdravstvenihustanovauDalmacijiBartuladeBattistija,započeo jekampanjucijepljenjaprotivvelikihboginja,očemuje1803.izdaoproglas.Nakonštoje1805.godineDalmacijapotpalapodfrancuskuvlast,zavojnogazapovjednikapo-stavljenjegeneralAugusteMarmont,azacivilnogaupraviteljasnaslovomgeneral-nogaproviduraimenovanjetalijanskiljekarnikVincenzoDandolo,kojijeutemeljioSredišnjezdravstvenopovjerenstvo,potaknuoizdavanjepravilnikaoraduidužno-stima liječnika i ljekarnika, uređenju bolnica i komunalnoj higijeni. Proglasio jeOdredbuoustanovamaJavnedobrotvornostiuDalmaciji,kojomjeorganiziraopra-vilanradifunkcioniranjesvihpripadajućihustanova,odnosnosvihbolnicainaho-dištanapodručjutepokrajinetesirotištaiumobolniceuZadru.Godine1807.Pokra-jinska vlada s Dandolom na čelu objavila jeNaredbu o cijepljenju protiv velikih boginja.37PostavljenjeupraviteljcijepljenjazacijeluDalmaciju,kojijenadgledaona-predakcijepljenjaipreprekekojesugausporavale,davaonaputkesvojimzamjenici-maimenovanimupojedinimoblastimaikantonimaukojimasezatopokazalapo-treba, te nadgledao točnost obavljanja njihovih dužnosti. Zamjenici upraviteljaobučavali suucijepljenju liječnike ikirurgesvogokruga,nadgledalinjihovradteobilazilipripadajućeokruge,kakobicijepiliosobekojesutotražile.Liječnicikojesuplaćaleopćine,bolnice,ustanoveJavnedobrotvornosti ilidržavneblagajnebili suobveznibesplatnocijepitisiromahekojisudolaziliubolniceilisuživjelinapodručjuopćinakojesuplaćaleliječnike.GuvernerIlirskihpokrajinaHenriGratienBertrand(1811–13) proglasio je 1813. dekret o obveznom cijepljenju u pokrajinama, kojim jepropisaonačinnjegoverealizacije,kontroleipromidžbe.Centralniodborzacijeplje-njeosnovanjeuLjubljani,aprovincijskiintendantibilisuzaduženizaorganiziranjeodgovarajućihodborausvojimpodručjima.ProvincijskiodborzaDalmacijuuteme-ljenjeustudenom1811.uSplitu.38

DrugaaustrijskaupravaproglasilajenoviPravilnik o cijepljenju protiv velikih boginja,kojijeobjavljenuZbircizakonainaredbizaDalmaciju1824(Raccolta delle leggi ed ordinanze dell’ anno 1824 per la Dalmazia),atrebaoseprimjenjivatiodiduće

37 LiviaBrisky, VjekoslavKrželj,BernardaLozić, RadenkaKuzmanićŠamija,TiborBrisky:UvođenjeobaveznogcijepljenjaprotivvelikihboginjanapodručjuDalmacijeigradaSplitauprvojpo-lovini19.stoljeća,Paediatria Croatica, 56(2012)1.

38 L.Thaller:Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji.

50



godine.Vrhovnaupravanadcijepljenjempripadalajeneposrednovladi,aposebicejebilapovjerenasavjetnikuprotomediku.Upravanadcijepljenjemusvakompojedi-nomokrugubilajepovjerenaokružnimpoglavarstvimakojasuovuzadaćuobavlja-laposredstvomokružnogaliječnika,doksucijepljenjeusvakojpojedinojoblasti,gra-duiopćinimoralenadgledatipretureiopćinskeupraveradinjegovaobavljanjanatočnopropisannačin.Cijepljenje sumogliobavljati liječnici ikirurzikoji su imaliodobrenjeiposebnoovlaštenjeokružnogapoglavarstvatekirurziprimarijusinaho-dištaioblasniliječnicikojisubilioslobođeniobvezetraženjaovogadopuštenja.Kaookružneustanovezacijepljenjesmatralasusenahodišta,ukojimasecijepljenjeobav-ljalotijekomcijelegodine.Uglavnommjestuipripadajućimopćinamaokruga,oso-bitotamogdjenisupostojalanahodišta,okružnasupoglavarstvaosiguravaladaseneprekidnoprovodicijepljenje.Usvakomsegradutrebaloosnovationolikopodruč-jazacijepljenjekolikojebiložupa.

PočetakpreventivnihakcijaprotivvelikihboginjanapodručjuBanskeHr-vatskebioje1791.,kadjekirurgjaskanskogaokrugaKarloHadviguputioSkupštiniZagrebačkežupanijezamolbuzabesplatnocijepljenjedjecekojanisupreboljelaveli-keboginje.SvenovetekovinemedicinskeznanostinašlesusvojodjekiuDubrovač-kojRepublici,ukojojjeprvocijepljenje1800.proveoLukaStulli.39

Proces ustrojavanjamoderne zdravstvene službe uHrvatskoj i Slavoniji udrugojpoloviciXIX.st.započeojeparalelnosuređenjemprvihoblikaosiguranjaodbolestiilinesrećanaradnommjestu.Takojeveć1887.uDalmacijiuvedenoosigura-njeprotivradnihnezgoda,a1888.iprotivbolesti.UZagrebuje1892.osnovanaZe-maljskablagajnazaosiguranjeradnika,kojajeobuhvaćala14okružnihblagajnidi-ljemKraljevineHrvatskeiSlavonije.40

Prveidejeouređenjumodernogazdravstvenogsustava,posebiceidejuouvo-đenjuopćinskihliječnika,formuliralisuzagrebačkiliječnici1850.Iakonjihoviprijed-lozinisubiliprihvaćeni,istesugodinedonesenaNačela javnoga medicinskog uprav-ljanja za cijeluMonarhiju.Načela sunanajnižoj razinipredviđala samokotarskeliječnike,aneiopćinskekojibiboljemoglizadovoljitipotrebecijelogastanovništva.41

Doprekretniceurazvojuhrvatskogazdravstvakaoorganiziranedruštvenedjelatnostiibrigezazdravljepojedincadolazi1870-ihnakonštojeHrvatskuzahvatiovelikmortalitetuzrokovanepidemijamavelikihboginjaikolere.42TemeljemHrvat-

39 L.Thaller:Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji.40 RajkaBućin: PredsjedništvoZemaljske vlade zaHrvatsku i Slavoniju (1869–1921).Razvoj

poslovanjai»pismare«,Arhivski vjesnik,56(2013),27–44.41 L.Thaller:Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji.42 AntunLobmayer:Kolera. Pouka za svakoga kako da se brani od kolere u gradu i na selu,Za-

greb1892;VladimirVrabčević:Kolera i kako ćemo se od nje čuvati,Zagreb1910;TatjanaBuklijaš:Kolera.Novabolestudobarevolucija,Hrvatska revija, 3(2003)1,90–93.

51



sko-ugarskenagodbeHrvatskajesamostalnouređivalaposlovezdravstva,ZakonomoustrojuZemaljskevladevrhovnaupravanadzdravstvompotpala jeudjelokrugOdjelazaunutrašnjeposloveZemaljskevlade,dokjeZakonoustrojupolitičkeupra-vepropisaokakoćezdravstvobitiuređenoposebnimzakonom.43

Zakon o uredjenju zdravstva u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji donesen je1874.,uvrijemevažnihreformikojejeprovodiobanIvanMažuranić.PremanjemuKraljevskazemaljskavladapreuzelajeupravljanjejavnimzdravstvomucijelomnje-govuopsegu.PriKraljevskoj zemaljskojvladiosnovano jeZemaljsko zdravstvenovijeće,kaosavjetodavnotijelonapodručjuzdravstva,asačinjavalisugavladinpred-stavnikzaduženzazdravstvo(praliječnik)inajmanječetiriliječnikakojejeimenovaobannatrigodine.Vijećejedonosilozakoneireguliraloradliječnikaizdravstvenogaosoblja,ustanovljavalocjenikerada i sastavljalogodišnji statistički izvještaj.PremaZakonuugradskimiopćinskimmagistratimauvodesezdravstvenatijela,aužupa-nijamaipodžupanijamažupanijskiliječnici,tepremapotrebiiveterinari.TakođerseuOdjelzaunutarnjeposloveKraljevskogavijećaKraljevinaHrvatske,DalmacijeiSlavonijeuvodistručnozdravstvenovijećekojesučinilipraliječnikkaosavjetnik,izvjestiteljzazdravstveneposloveizemaljskiveterinar.ProvedbaZakonapovjerenajebanu.

UDalmacijijeaustrijskizdravstvenizakoniz1870.zamijenjennovimpokra-jinskimzakonomdonesenim1874.Jednaodnajvažnijihodredbitogazakonabilajedasvakaopćinasamailiuzajednicisdrugimopćinamamoraimatijednogaopćin-skogliječnika.Takođerjesvakaopćinamoralaosnovatizdravstvenopovjerenstvo,kojemjepripadaoiopćinskiliječnik.DonošenjemtogazakonauDalmacijisupodu-zetibrojniasanacijskiradovi,posebicepopitanjusuzbijanjamalarije,poboljšanajeopskrbavodom,uređenasugrobljaidr.CentralnasanitetskavlastuDalmacijibilojePokrajinskozdravstvenovijećeosnovnopriZdravstvenomodjelunamjesništvauZadru,kojemujenačelubiopokrajinskizdravstveniizvjestitelj.44

UIstrijetakođer1874.organiziranazdravstvenaslužbanovimzakonom,alikaoiuHrvatskojiSlavoniji,niunjojnijebioorganiziransanitetuopćinama.Sani-tetskaupravazaIstrunalazilasepriPokrajinskojupraviuTrstu.Bilisujojpodređe-nikotarskiliječniciitrigradskafizika(uGorici,TrstuiRovinju).UMeđimurjuiRijecivrijedilisuugarskizdravstvenizakoni.DokjeuDalmacijiiIstrizdravstvenizakonostaonasnazido1918.,uHrvatskojiSlavonijireorganiziranjeujošdvana-vrata.

43 IvanaHorbec:Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga zdravstva u Hrvatskoj,Zagreb2015.

44 Ibid.;MirelaKrešić,MonikaRakitičan:PrimaljstvouHrvatskojiSlavoniji1876.–1918.Zako-nodavniokvirustrojaprimaljskeslužbe, Historijski zbornik, 68(2015)2,277–295.

52



Godine1874.osnivajuseiprveliječničkeudruge:uZagrebuSborliečnikahkr.HrvatskeiSlavonije,kojije1877.pokrenuostručničasopisLiečnički viestnik,45auOsijekuDružtvo slavonskih liečnika,koje također tegodinepokreće svojGlasnik Družtva slavonskih liečnika(izlaziosamodvijegodine).46Već1868.osnovanojeliječ-ničkodruštvouZadrupodnazivomAssociazione jatro-fizika (Jatro-fizičkodruš-tvo).

DonovereorganizacijezdravstvadolaziZakonom od 24. siječnja 1894. o ure-djenju zdravstvene službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji,kojimjejavnazdravstve-naslužbaproširenainaopćine,slijedomčegasukaozdravstveno-upravneoblastisazadaćomprovođenjazdravstvenihpropisauopsegunjihovateritorijalnogdjelokru-gaodređenežupanijskaoblast,kotarskaoblast,gradskopoglavarstvotezdravstvenaopćina.Pritomejesvakaoblastimalasvojastručnatijela.Narazinižupanijadjelovaoježupanijskizdravstveniodborkaosavjetodavnotijelotežupanijskifizik,tj.liječnikkaostručniizvjestiteljpopitanjuzdravstvakojije,međuostalim,nadziraoradpri-maljanapodručjusvoježupanije,poduzimaomjereradisprečavanjanadriprimalj-stvatebrinuootomedaseprimaljesnjegovapodručjaredovitopodvrgavajustruč-nojprovjeriznanja.Ukotarevimanijepostojaosavjetodavnizdravstveniodbor,alijekaostručniizvjestiteljdjelovaokotarskiliječnik.Gradovisu,ovisnoosvojojveličini,imaligradskeliječnikesteritorijalnomnadležnošću,ajedanodnjihdjelovaojekaogradskifizik,kojije,uzgradskizdravstveniodbor,biostručnotijelonarazinigrada.Svakijegradmoraoimatiigradskuprimalju,odnosnovišenjih,ovisnoobrojusta-novnika.Najniža organizacijska jedinica u pogledu zdravstva bila je zdravstvenaopćina.Novezdravstveneopćineustrojenesureorganizacijompostojećihupravnihopćinanasamostalnezdravstveneopćineiuzadruženezdravstveneopćine.Samo-stalnazdravstvenaopćinaobuhvaćalajepodručjejedneupravneopćine,ukolikojetaopćinaotomesamostalnodonijelaodlukuteukolikojeimalafinancijskihsredsta-vakojimajemoglaispunjavatiobvezetakvaustroja.Uzadruženezdravstveneopćineobuhvaćalesuvišeupravnihopćina,pričemujerazlognjihovapovezivanjavećinombiofinancijskeprirode.Stogasuprevladavaleuzadruženeopćine,njih216(sastojalesuseod516upravnihopćina),uodnosunasvega34samostalnezdravstveneopći-ne.47

45 StellaFatović-Ferenčić:LiječničkivjesnikupovijestimedicineipovijestmedicineuLiječnič-kome vjesniku: u povodu 125. obljetnice izlaženjaLiječničkog vjesnika,Liječnički vjesnik, 124(2002),165–169.

46 V.Dugački:RazvojzdravstvenihustanovauHrvatskojdoPrvogasvjetskograta;Isti:ProcesinstitucionalizacijehrvatskemedicinedoPrvogasvjetskograta;BiserkaBelicza,AntunTucak,GlasnikDruštvaslavonskih liječnika.Najstariji liječničkičasopis.Glasilo liječničkeudrugeuHrvatskoj1877.–1878.Liječnički vjesnik,125(2003)7/8,213–222.

47 Zakon od 24. siečnja 1894. o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji i provedbeni naputci k istomu od 15. lipnja 1895. br. 20.315 i br. 24.209,Zagreb1894.

53



IstejegodineuHrvatskojiSlavonijiizdanZakon o ljekarništvu,premakojemsuljekarnezdravstveneustanove,aneobrtneradnje,ikojimsetočnoreguliraopro-metlijekovairadljekarni.48

DopunuuređenjazdravstvapredstavljaojeZakon o zdravstvuiz1906.kojimnijemijenjana organizacija zdravstvene službe,no ipak jeunio određenenovosti.Takojeprviputzakonomuređenapreventivnazdravstvenazaštitakojajeomogući-lakasnijeosnivanjehigijenskihzavoda,Školenarodnogazdravljatedomovanarod-nogazdravlja.Posebnajebrigaposvećenaočuvanjuzdravljadjeceiškolskemladeži,anekolikoseodredbizakonaodnosiinaprimaljstvo.UHrvatskojsetakoprimalj-stvom smjela baviti samoona ženakoja je stekladiplomuprimaljskogaučilištauZagrebuilinekogaugarskogaprimaljskogučilišta,odnosnoženakojajestekladiplo-muprimaljskogaučilištakojepriznajeZemaljskavlada.Zakonomjeujednobiloza-branjenonadriprimaljstvo.49

Utomserazdobljuosnivajuliječničkeudruge:Zadrugahrvatskihstomatolo-ga(1903),50SlobodnaorganizacijaliječnikaDalmacije(1907),LiječničkakomorazaDalmacijuuSplitu(1903),aLiječničkakomorazaHrvatskuiSlavonijuuZagrebuosnovanaječitavihdvadesetgodinakasnije.51Godine1896.JakobHlavkaotvoriojeradionicukojajeposlijepreraslauprvuhrvatskutvornicukirurškihinstrumenata,ortopedskihpomagala izavojnogamaterijala.52Kraljevskizemaljskizavodzapro-izvodnjuanimalnogacjepivaprotivboginja,pretečadanašnjegaImunološkogazavo-da,osnovanje1893.uZagrebu.53CjepivomjesnabdijevaonesamoHrvatskuiSlavo-nijuvećiDalmacijuiRijeku.IdućegodineuOpatijijeosnovanaStanicazahitnumedicinskupomoć,prvauHrvatskoj(od1901.djelovalajepodimenomDobrovoljnovatrogasnodruštvo i stanicazahitnupomoć lječilišnogmjestaOpatije).Hrvatskodruštvozačuvanjenarodnogazdravljaosnovano jeuZagrebu1913.Godine 1907.LjudevitGutschyosnivauZagrebuprivatnibakteriološkilaboratorij,kojije1913.bio

48 SuzanaInić:JulijeDomac–utemeljiteljljekarnikaozdravstvenihzavoda,Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku, 28(2012),77–91.

49 MirelaKrešić,MonikaRakitičan:Primaljstvo u Hrvatskoj i Slavoniji 1876.–1918.50 Zvonimir Kaić: 65 godina Zadruge hrvatskih stomatologa, Acta stomatologica Croatica,

3(1968)3,164–168.51 VladimirDugački:MedicinskaperiodikauHrvatskojdo1918.godine,Studia lexicographica,

4(2010)1(6),115–137;Isti:RazvojzdravstvenihustanovauHrvatskojdoPrvogasvjetskograta.52 VladimirDugački:PrvahrvatskatvornicamedicinskihinstrumenataJakobaHlavke,Medi-

cus, 14(2005)2,347–350.53 Od Kraljevskog zemaljskog zavoda za proizvadjanje cjepiva proti boginjam do Imunološkog za-

voda,Zagreb1893–1993,Zagreb1993;V.Dugački:RazvojzdravstvenihustanovauHrvatskojdoPrvogasvjetskograta;DubravkoHabek:CijepljenjeprotivvelikihboginjauŽupanijibjelovarsko-križevačkojod1887.do1907.godine:povijesniosvrt,Infektološki glasnik,33(2013)4,187–190.

54



podržavljenpod imenomZemaljskibakteriološki ihigijenski zavod,ukojemGu-tschy,osimdijagnostičkihpostupaka,proizvodi cjepivaprotiv tifusa,dizenterije ikolere,54a1919.osnivaiprviPasteurovzavoduHrvatskoj.VelikpomordojenčadiiširenjedječjihzaraznihbolestipridonijelisuosnivanjuGradskogadječjegaambulato-rijauZagrebu(1908),prvesocijalnopedijatrijskeustanovedispanzerskogakaraktera.

PrvamedicinskaškolauHrvatskojotvorenajeuTrogiru1806.godineusklo-puKolegijasv.Lazara.NavedeniprimjerTrogirapotaknuojeišibenskoopćinskovijećeutraženjuosnutkakatedrizamedicinuipravo.GeneralniprovidurDalmaci-jeodredioje1807.daseušibenskojgimnazijiodidućeškolskegodinepočnupreda-vatiliječničkeipravnenauke,štosenijeostvarilojerje1807–11.djelovaoLicejuZa-druspripadajućommedicinskomškolom.Godine1786.osnovanajeprimaljskaškolauRijeci,1820.uZadru,55a1877.ZemaljskorodilišteuZagrebu(od1921.Kraljevskasveučilišnaklinikazaženskebolestiiprimaljstvo).56Godine1804.uZagrebujeute-meljenObćinskišpital(od1918.Zakladnabolnica),57a1846.Bolnicasestaramilosrd-nicaRedasv.VinkaPaulskoga,kojaod1894.djelujenadanašnjojlokacijiuVinograd-skoj ulici.58Zavod zaumobolne Stenjevec s radom je započeo 1879.,59 dok je prvabolnicazaduševnebolestiuDalmacijiosnovana1883.uŠibeniku.60Pririječkojbol-nicipostojaojepsihijatrijskiodjelosnovan1857.

UHrvatskojiSlavonijidjelovalesukrajemXIX.st.33bolnices2939kreveta(bezZakladnebolniceiZavodazaumobolne)–zemaljskebolniceuOsijeku(1874)61iPakracu, gradske javnebolniceuVaraždinu,Karlovcu,Koprivnici, Sisku, Senju,Požegi,SlavonskomBrodu,PetrovaradinuiSrijemskimKarlovcima,gradskabolni-cabezpravajavnostiuKriževcima,kotarskebolniceuSrijemskojMitroviciiVinko-

54 KrunaTomić-Karović,LjudevitGutschy,u:I. simpozij o historiji mikrobiologije i imunologije u Hrvatskoj do 1923. godine,Zagreb1923,107–117.

55 MirkoJamnickiDojmi:Zadarskaprimaljskaškolaodnjezinaosnutka1820.dozatvaranja1918.godine,Acta medico-historica Adriatica, 4(2006)1,129–152.

56 VladimirDugački:Ginekologija,porodništvoiprimaljstvouHrvatskojizmeđudvajusvjet-skihratova,Acta medico-historica Adriatica, 1(2003)1,74–84;Isti:MedicinskanastavauZagrebuprijeotvorenjaMedicinskogfakulteta;Isti:OsnivanjeipočetakradaPrimaljskogučilištaiZemaljskogrodili-štauZagrebu,Liječnički vjesnik,99(1977)5,325–328;VladimirDugački,StellaFatović-Ferenčić,HelenaBunijevac:120 godina Škole za primalje, Zagreb1997.

57 VladimirDugački:ZagrebačkaZakladnabolnicanaHarmici(Jelačićevutrgu),1804.–1931.Ususret200.obljetnici,Gazophylacium,8(2003)3/4,74–79.

58 VladimirDugački: 140godinaKliničkebolnice»DrMladenStojanović«uZagrebu,Naše novine,9(1986)79,8–9.

59 Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879–1979, Zagreb1979.60 StjepanSirovica:Stoljeće šibenske psihijatrije 1883–1983,Šibenik1983.61 VladimirUtvić:Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od 1874–1974,2.Osijek1974.

55



vicima,županijskebolniceuGospiću,Ogulinu,Petrinji,Glini,NovojGradiški,Bje-lovaruiDugojResi,općinskebolniceuVukovaru,RumiiVelikojGorici,privatnebolnicespravomjavnostiuBolnicaMilosrdnebraćeuZagrebu,BolnicaMilosrdnihsestarauZagrebuiBolnicaMilosrdnihsestarauZemunuteprivatnebolnicebezpravajavnostiuNovomMarofu,Virovitici,Daruvaru,Belišću,VrbanjiiĐakovu.62Od1861.postojalajegarnizonskavojnabolnicauVlaškojuliciuZagrebu.Urazdob-lju 1900–18. izgrađene subolniceuVirovitici iGračacu (1903) teZarazna (1914) iOrtopedskabolnicauZagrebu(1916).63Godine1909.naSljemenujeotvorensanatorijzaliječenjetuberkuloznihkaoposebnaZakladaZemaljskeblagajnezapotporuboles-nihradnika.64

UDalmacijisusagrađenebolniceuŠibeniku(1883),Zadru(1887)iDubrov-niku(1888),a1892.obnovljenajesplitskabolnica,sagrađena1794.65Godine1904.uSplitujeotvoreniprivatnisanatorij.UIstrisupostojalebolniceuPazinu,Puli,Ro-vinjuiKopru.Godine1894.otvorenajeprivatnabolnicaCeconuVodnjanu.BolnicauRijeciosnovanaje1572.izsrednjovjekovnogahospitalaSv.Duha,a1835.smještenajeunovuzgradu.

Od1890-ihrazvijajusemnogobrojnakupalištailječilišta.Poredtoplica,kojeseutodobaobnavljaju,razvijajuseimorskakupališta(Crikvenica,NoviVinodolski,Kraljevica,Rab,Hvar,Dubrovnik,MaliLošinj,Opatija).Nastajuinekanova,poputjodno-sumpornogakupalištauSplitu(1903)iMokošici(1905).Godine1905.otvorenojeihidro-ielektroterapeutskokupališteuSamoboru.66

62 Usp.StankoPiplović:PočetakgradnjemodernihbolnicauDalmaciji,RadoviZavodazapo-vijesneznanostiHAZUuZadru,43(2001),311–340;DubravkoHabek,RajkoFureš:VojnabolnicauBjelovaruiz1900.godine,Acta medico-historica Adriatica, 12(2014)1,123–134.

63 Spomenica povodom 50. obljetnice rada Katedre za ortopediju 1922-1972,Zagreb1973.,11–13,75–78.

64 Lečenje i suzbijanje tuberkuloze u našem radničkom osiguranju. Lečilište Središnjeg ureda za osiguranje radnika »Brestovac« kraj Zagreba 1909-1934,Zagreb1934;IvicaVučak:LječilišteBrestovac–ponoszagrebačkogzdravstva,Zagreb moj grad,5(2011)32,41–43; IvanaŠtimac:Tuberkuloza kao jav-nozdravstveni problem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Borba, prevencija i rezultati (1902.-1960.)(diplomskirad),Zagreb2018.

65 SilvaKalčić:ZdravstveneustanoveuDalmacijiudobaklasicizma,sposebnimosvrtomnastarusplitskubolnicu,Adrias, 18(2012),141–154.

66 GoranIvanišević(ur.):300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znan-stvenom skupu Zagreb-Varaždinske Toplice, 20. listopada 2009.,Zagreb2009;GoranIvanišević(ur.):Mor-ski ljekoviti činitelji u Hrvatskoj : knjiga izlaganja na znanstvenom skupu 1. lošinjska škola prirodnih ljeko-vitih činitelja, VeliLošinj,8.–10.rujna2000,Zagreb2000;Isti:Balneologija–odempirijedomedicineutemeljenenadokazima,Fizikalna i rehabilitacijska medicina,21(2007)1/2,150–162.

56



Međuratno i ratno razdoblje UgodinamaprijePrvogasvjetskogratauslijediojenaglirazvojmedicinetesejavilapotrebazaosnutkomMedicinskogafakultetanaZagrebačkomsveučilištu,što je ibilopredviđenosveučilišnimzakonomod1874.67Medicinskifakultetotvoren jeuprosincu1917.,pričemujezagrebačkaBolnicamilosrdnihsestaraodigralaključnuulogu jer su osnivačiFakulteta i prvi profesoriTheodorWickerhauser,MiroslavČačkovićiDragutinMašekbiliiztebolnice.PrvimdekanomimenovanjeČačković,aprodekanomMašek.68

OsnutkomKraljevineSrba,HrvataiSlovenaca(1918)trebalojeureditisanitetjer je zemljabilaopustošena, abolestimnogo.69Broj liječnikabio jemalen,abrojbolnica iostalihzdravstvenihustanovanijemogaozadovoljitipotrebeporaća.Pr-venstvenojetrebaloizjednačitisvezdravstvenezakoneipropisenarazinicijeledr-žave.PrvikorakutomebiojeosnutakMinistarstvanarodnogazdravlja(1918)sci-ljem reorganizacije zdravstva u cijeloj državi.U tu su svrhu 1921. donesene dvijeodredbe–Uredba o ustrojstvu oblasnih sanitetskih uprava iUredba o okružnim i sre-skim sanitetskim upravama.VoditeljzdravstvazaHrvatsku,SlavonijuiMeđimurjepostaojeJosipLochert.Međutim,već1924.prestalajefunkcijaZdravstvenogaod-sjekauZagrebu,ananjegovojemjestostupioinspektorpriMinistarstvunarodnogazdravlja.Nakonštoje1929.državapodijeljenanabanovine,nizsanitetskihposlovadošaojepoddjelokrugodjelazasocijalnupolitikuinarodnozdravljebanskihupra-va,prikojimasuosnivanibanovinskisanitetskisavjeti.IstegodinespojenojeMini-starstvonarodnogazdravljasMinistarstvomsocijalnepolitike.70

BitnepromjeneuorganizacijizdravstvauveojeAndrijaŠtampar,kojije1919.imenovannačelnikomMinistarstvanarodnogazdravlja.71Proveojetemeljiturefor-

67 VladimirDugački:MedicinskanastavauZagrebuprijeotvorenjaMedicinskog fakulteta;Isti:RaspravaoMedicinskomfakultetuuHrv.saboru,»Prije50godina«,Liječnički vjesnik,89(1967)2,186–189;Isti:UlogaZboraliječnikaHrvatskeuosnivanjuMedicinskogfakultetauZagrebu,Liječnički vjesnik,89(1967)11,877–883.

68 VladimirDugački:65.godišnjicaMedicinskogfakultetaSveučilištauZagrebu,Naše novine,6(1983)47,4.

69 Usp.MaricaJandrićBalen,IvicaBalen:ZdravstveneisocijalneprilikeuBrodunaSavizavrijemePrvogsvjetskograta,Acta medico-historica Adriatica, 13(2015),suppl.1,9–20;ZoricaManojlović:RatnabolnicaCrvenogkrižauRijeci(1914.-1918.),Acta medico-historica Adriatica, 15(2017),suppl.1,47–66;VlatkaDugačkiIKrešimirRegan:ZagrebuPrvomsvjetskomratu(Ozračjeosnivanjamedicinskogfakulteta),Acta medico-historica Adriatica,13(2015),suppl.1,97–120.

70 MarinaAjdukovićiVanjaBranica:Počecisocijalnogradauhrvatskojizmeđudvasvjetskarata,Ljetopis socijalnog rada, 13(2006)1,29–45.

71 IvicaBalen,LukaKovačić(ur.):Andrija Štampar. Radovi sa znanstvenih skupova Dani Andri-je Štampara u Slavonskom Brodu,SlavonskiBrod2009;MirkoDraženGrmek:U borbi za narodno zdrav-lje. Izabrani članci Andrije Štampara, Zagreb1966.

57



mu zdravstva, polazeći od socijalno-medicinskih načela organizacije zdravstveneslužbe,iprviusvijetuosmislioinstitucionalnioblikprimarnezdravstvenezaštite.NjegovomzaslugombilisuutemeljeniHigijenskizavodiuZagrebuiSplitu,domovinarodnogazdravlja(4),zdravstvenestanice(12),školskepoliklinike(21),dispanzerizadojenčad(3),dispanzerizatuberkulozne(11),antiveneričneambulante(18),ambulan-tezatrahom(11),antimalaričnestanice(32),oporavilištailječilišta(5),narodnaku-pališta(15),bakteriološkiiepidemiološkizavodi(9).PodizanjesvihtihzdravstvenihustanovapotpomagalajeRockfelellerovafondacija.72Godine1927.podignutjeuZa-grebuHigijenskizavod(danasHrvatskizavodzajavnozdravstvo)saŠkolomnarod-nogazdravlja.Domovinarodnogazdravljabilisudiosustavapreventivnihihigijen-skih ustanova pod vodstvomCentralnoga higijenskog zavoda i Škole narodnogazdravlja;osnivali su senapodručjunekolikokotareva,aprovodili suzdravstvenoprosvjećivanje,zaštitutrudnicaidjece,unaprjeđivalihigijenskeuvjeteživotatesusamodjelomiceliječilibolesnike.Djelatnostimjebilausmjerenanarješavanjevode-ćihzdravstvenihproblematogadoba(tuberkuloza,malarija,trahom,endemskisi-filis).

Nakonštoje1929.spojenoMinistarstvonarodnogazdravljasMinistarstvomsocijalnepolitike,Štamparjeimenovannačelnikomsanitetskogaodjelatogamini-starstva,anakonobjaveZakona o ustroju socijalne i zdravstvene uprave(1930)imeno-vanjegeneralniminspektoromzahigijenupriministarstvu.Od1929.do1931.objav-ljenjevelikbrojsanitetskihzakona,kojimajeuređenozdravstvoucijelojdržavi.73ProvedbaŠtamparovihidejazahtijevalajeireorganizacijuliječničkeslužbeusmisludaseonapretvoriudržavnufunkciju.Djelomičnojereorganiziranosocijalnoosigu-ranjeZakonom o osiguranu radnika za slučaj bolesti, nesreće, iznemoglosti, starosti i smrti(1922),čimejeproširenaobvezaosiguranja.ZarazvojstaleškihprilikabilisuvažniZakon o lekarima(1921)iosnutakliječničkihkomorauZagrebuiSplitu(1923).OsnutkomKemijsko-farmaceutskeindustrije»Kaštel«d.d.uKarlovcu(1921)pokre-nutajefarmaceutskaindustrijauHrvatskoj.Tvornicaje1928.bilapreseljenauZa-greb,gdjeje1935.započelavlastituproizvodnjufarmaceutskihsirovinaigotovihli-jekova. »Kaštel« se 1945. udružio s »Kemikom« u državni zavod za proizvodnjulijekovaPLIVA.74

72 ŽeljkoDugac:Protiv bolesti i neznanja. Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji,Za-greb2005.

73 ŽeljkoDugac:ZborliječnikaHrvatske,AndrijaŠtamparijavnozdravstvenapolitikauKra-ljeviniSrba,HrvataiSlovenaca(KraljeviniJugoslaviji),Liječnički vjesnik,127(2005)5/6,151–157;ŽeljkoDugac,MarkoPećina:DnevnikAndrijeŠtampara.120.obljetnicarođenjai50.obljetnicasmrti,Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,19(2008),151–155;Isti:Andrija Štampar. Dnevnik s putovanja 1931.-1938.,Zagreb2009;VladimirDugački:Obljetnicenašihmedicinskihvelikana.AkademikDragoPero-vić(1888–1968).AkademikAndrijaŠtampar(1888–1958),Naše novine,11(1988)103,6–7.

74 Pliva 1921-1961. Tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda, Zagreb,Zagreb1961.

58



Uvezistakvimnastojanjimanapodručjusocijalnehigijenezapočinjeiaktiv-naborbaprotivtuberkuloze.UzagrebačkojZakladnojbolnici1920.osnovanjeOdjelzatuberkulozu,aidućegodineantituberkuloznidispanzer.Spajanjemodjelaidis-panzera1934.nastaojeInstitutzatuberkulozu,načelukojegajebioVladimirĆepu-lić,čijomjezaslugom1921.osnovanaŠkolazasestrepomoćnice.75

UZagrebu je 1928.osnovanoDruštvozaborbuprotiv tuberkuloze,a 1937.Radnazajednicazasuzbijanjetuberkuloze.Već1923–24.osnovanesupomoćneam-bulanteuŠestinama,DonjojBistri iKašini,a idućih jegodinaotvorenniznovihbolnica i oporavilišta za oboljele od tuberkuloze (NoviMarof,Klenovnik, Skrad,Šumetlica–Strmac,bolnicazaliječenjekoštanetuberkulozeuKraljevici)tenizanti-tuberkuloznihdispanzera.76

IstodobnoseuDalmacijivodilaborbaprotivmalarije.77Već1918.osnovanjeuZagrebuPasteurov institut, 1921. gradska ambulanta za veneričnebolesti, a 1924.stanicazasuzbijanjetrahomauPrelogu.

UZagrebuje1920-ihpostojaonizgradskihzdravstvenihustanova:Fizikat,Gradskidječjiambulatorij,Gradskiambulatorijzakožneiveneričnebolesti,Gradskiraskužnizavod,trigradskeambulante,Stanicazaprvupomoć(uKirurškojklinici)iDruštvozaspasavanje(osnovano1909).78

Razvojzdravstveneslužbedoveojedopodizanjanovihbolnica.UZagrebujeotvorenonovorodilišteuPetrovojulici(1920),gdjejesmještenaiprimaljskaškola,Merkurovsanatorij (1930).79Godine1931.porušena jezgradaZakladnebolnicenaJelačićevutrgu,kojajepremještenanaSvetiDuhunovogradnjugradskeubožniceiortopedskebolnice.BolnicaMilosrdnihsestaraproširenaje1940.,a1942.otvorenajeZakladnabolnicanaRebru.80UmeđuratnomrazdobljuotvarajusebolniceuČakov-

75 VladimirDugački:Ćepulić,Vladimir,Hrvatski biografski leksikon,3.Zagreb1993.,148–149;Isti:Ćepulić,Vladimir,Enciklopedija Jugoslavije(izdanjenaslovenskemjezku),3.Zagreb1987.,320.

76 IvicaVučak:TuberkulozauZagrebuprije130godina,Infektološki glasnik,33(2013)2,49-52;Željko Dugac: Zdravstveno prosvjećivanje protiv tuberkuloze u međuratnoj Hrvatskoj, Medicus, 14(2005)1,155–171;MilanRadošević:Problemtuberkulozeuistarskimnovinamaurazdoblju1919.-1940.godine,Problemi sjevernog Jadrana, 11(2012),73–94.

77 EugenNežić:Malarija u Dalmatinskoj Hrvatskoj,Zagreb1940.78 VladimirDugački:OsnivanjeipočetakradaDobrovoljnogdruštvazaspasavanjeuZagrebu,

Medicinar,25(1974)5,391–394.79 StellaFatović-Ferenčić,DarijaHofgräff:Stvorenajejednaveomalijepaustanova,kojasluži

svimosiguranicimauslučajubolesti.OsnutakirazvojMerkurovasanatorijauZagrebudo1945.godine,Liječnički vjesnik,125(2013)5/6,172–182;Dr.E.:NoviMerkurovsanatorij.Sviet5(1930)1,72.

80 VladimirDugački:ZagrebačkazakladnabolnicanaHarmici(Jelačićevomtrgu)1804.-1931.Ususret200.obljetnici,Gazophylacium,8(2003),74–79;MladenBušić(ur.),Opća bolnica »Sveti Duh«,Zagreb2006.

59



cu(1922),Sušaku(1927),81Kninu(1930),BiogradunaMoru(1936),Otočcu,Korenici,Senju(1938).Otvorenjenizduševnihbolnica,odnosnopsihijatrijskiodjela(bolniceuPopovači,PakracuiZemuniku,oporavilišteuPodsusedu,odjeliuOsijeku,Splitu,Rijeci, u zagrebačkoj Bolnici Sestara milosrdnica i Zakladnoj bolnici na Rebru).OdjelizaginekologijuiporodništvootvarajuseuSplitu,Šibeniku,SušakuiZagrebu(Merkurovsanatorij,Zakladnabolnica).82

UspostavomBanovineHrvatskekaopolitičko-teritorijalnejediniceKraljevi-neJugoslavije(26.VIII.1939)napodručjuujedinjeneSavskeiPrimorskebanovineskotarevimaŠidiIlok(Dunavskabanovina),DerventaiGradačac(Vrbaskabanovi-na),Brčko,TravnikiFojnica(Zetskabanovina)kaonositeljupravnevlastiodređenjeban,kojijepredsjedavaoBanskomvlasti,vrhovnimtijelomupravnevlastiuBano-viniHrvatskoj.SocijalnompolitikomuBanoviniHrvatskojbavioseOdjelzasocijal-nupolitiku,nakojisu28.XI.1939.prenesenidržavniposloviSocijalnepolitikeina-rodnogzdravlja,kojiseodnosenapodručjeBanovine.UsklopuOdjeladjelovaojeStatističkipododsjekStatističko-demografskogaodsjekakojije,međuostalim,izra-đivaokartogramepopulacije.83

Odjelzasocijalnupolitiku,uskladusaŠtamparovompolitikomunaprjeđenjajavnogazdravstva,predvidiojehigijenskuibiološkuzaštitustanovništvausuradnjiOdjelazasocijalnupolitikuiOdjelazanarodnozdravlje,ekonomskuzaštitu(smanje-nooporezivanjeproporcionalnobrojudjeceuobitelji,prednostprizapošljavanjuipromaknućimaobiteljimasbrojnijomdjecomisl.),pravnuzaštitusnaglaskomnaobiteljskoinasljednopravo(dokazivanjeipriznanjeočinstva,skrbništvo,oduzima-njeroditeljskihpravaradizanemarivanjaisl.)temoralnuzaštitu,kojajeuključivalasavjetovanja,psihoterapijuipropagandusciljemjačanjaobiteljskihstruktura.84

Takođersevelikapažnjaposvećivalazaštitimajkiidojenčadi85teraduZavodazazaštitumajkeidjetetakaosredišnjeustanovesmješteneuZagrebu,spodružnica-mauOsijeku,SušakuiMostaru.Popitanjuskrbidjecesteškoćamaurazvoju,uoče-najepotrebaizgradnjevećihzgradaZemaljskogazavodazagluhonijemeiZemalj-

81 MilanZgrablić:PoteškoćeokoosnivanjaobijubolnicauSušaku,Acta medico-historica Adria-tica, 3(2005)2,223–242;VladimirDugački,IvicaVučak:Prim.dr.AndrijaCar(1895.–1952.)predstojnikočnogodjelairavnateljBanovinskebolniceuSušaku,Acta medico-historica Adriatica, 3(2005)1,119–129.

82 DubravkoHabek:Povijest medicine. Uz razvoj primaljstva, porodništva i ginekologije,Zagreb2015.

83 Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske,Zagreb1940.84 VlatkaDugački,KrešimirRegan:SocijalneizdravstveneprilikeuKraljeviniJugoslavijiza

ŠtamparoveprofesureidekanatanaMedicinskomfakultetu(snaglaskomnaBanovinuHrvatsku),Stu-dia lexicographica, 10(2016)1(18),37–63.

85 SuzanaLeček,ŽeljkoDugac:Majkezazdravljedjece.ZdravstvenoprosvjetnakampanjaSe-ljačkesloge(1939.–1941.),Časopis za suvremenu povijest,38(2006)3,983–1005.

60



skoga zavoda za odgoj slijepe djece, kao i potreba njihove integracije u društvoomogućavanjemstručnogaobrazovanja,tepotrebaosnivanjatakvihzavodanapod-ručjuIspostavebanskevlastiuSplitu.Zapotrebeinstitucionaliziranjaosobasinte-lektualnimpoteškoćama1939.uVelikojGoriciosnovanjeZavodzaodgojduševnozaostaledjece,dokjestručninadzornadsvomdjecomsintelektualnimpoteškoćamanaprostoruBanovineHrvatskebiopovjerenStanicizapsihohigijenuuokviruZak-ladnebolniceuZagrebu.86ZafunkcionalneporemećajegovoraosnovanajepokretnaStanicaza liječenjemucavosti,koja jedjelovalausuradnji s liječnicimaZavodazazaštitumajkeidjeceiprosvjetnimustanovamanapodručjuBanovineHrvatske.ZaslabunjavudjecuosnovanjeDomzaoporavakuFužinama,kojijebiounadležnostiŠkolskepoliklinikeuZagrebu.87ZaodrasleosobesteškoćamaurazvojuBanskavlastpružalajematerijalnupomoćustanovamakojesuskrbileonjima,poputDomami-losrđa,Društvasv.Vida,SocijalnezaštiteuZagrebuisl.,dokseskrboratniminva-lidima,udovicamaisiročadiprovodilamaterijalnimpomaganjemdruštava,kojasuodređeneiznosedijelilasvojimčlanovima.Banskavlasttakođerjepropagiralazapoš-ljavanjeosobasinvaliditetom,apodnjezinsunadzorspadaliinvalidskidomuNaši-cama,banovinskolječilištenaMedvednici(Brestovac),kaoiortopedskaradionicauZagrebuspodružnicomuSplitu.88

SciljemsocijalnezaštiteradništvapriOdjeluzasocijalnupolitikuosnovanjeRadnički odsjek. O zaštiti zaposlenih radnika brinula je Glavna inspekcija radaosnovanapriBanskojvlasti, koja je zapodručjeBanovineHrvatskepreuzela sveobvezeSredišnjeinspekcijeuMinistarstvusocijalnepolitike,atakođersuosnovaneoblasneinspekcijeradauZagrebu,SplituiOsijeku.Zazdravstvenoosiguranjerad-nikabrinuli su se okružniuredi i privatno-društvenabolesničkablagajna »Mer-kur«,dokjezadopunskoosiguranjebilozaduženodruštvo»Merkur«,kojejeimaloisanatorijuZagrebu.RadMirovinskogazavodazanamještenikeuZagrebuzapo-čeoje1938.89

PodutjecajemŠtamparovepolitikejavnogazdravstva,zdravstvenapolitikazaBanovineHrvatskeodvijalaseudvamasmjerovima:zdravstvenaprevencijailiječe-nje, odnosno provođenjem programa promocije zdravlja povećati razinu zdravljastanovništvaucjeliniuzsmanjenječimbenikarizikazazdravlje,smanjitimorbiditet,smrtnostiinvalidnostodbolesti,ozljedaistanjanakojasemožedjelovatipreventiv-

86 Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske,Zagreb1940.87 StellaFatović-Ferenčić,DarijaHofgräff:UlogaidoprinosDesankeRistovićŠtampar(1882.–

1968.)razvojuškolskepoliklinikeuZagrebu(1925.–1941.),Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,28(2012),9–24.

88 Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske.89 Ibid.

61



nimmjeramaiučinkovitomzdravstvenomskrbi.90Osobitasepozornostposvećivalazdravstvenom stanju imjerama unaprjeđenja zdravlja populacijskih skupina podpovećanimrizikom.Zdravstvenaslužbaodvijalaseuzdravstvenimopćinama,kojesubilepodnadzoromkotarske,odnosnogradskeuprave.Banovinskazdravstvenaslužbaobuhvaćalaje572seoskeopćine,udruženeu227zdravstvenihopćina.Kaosamostalnezdravstveneopćineorganiziranesu61gradskaitrgovišnaopćinasvišeod4000stanovnika,61seoskaopćinasvišeod6000stanovnikatešestopćinabezzdravstveneorganizacije.Zadaćezdravstvenihopćinabilesuobavljanjejavnezdrav-stveneslužbenapoljuprevencije, suzbijanjeakutnih ikroničnihzaraznihbolesti,brigaoodržavanjuiprovođenjujavnehigijene,provođenjesvihzakonskihodredbidonesenih s ciljem zaštite zdravlja pučanstva, posebice mlađe i školske djece, tezdravstvenoprosvjećivanjenaroda.Takođerimjezadaćabilapružanjepovoljne,asiromašnompučanstvubesplatneliječničkepomoći,priopćinskimliječnicimailiuzdravstvenimustanovama.Provođenjetakvezdravstvenepolitikezahtijevalojeraz-granatuorganizacijuzdravstveneslužbe,povezivanjekotarskihiopćinskihliječnikanaseluiumanjimmjestimasazdravstvenomslužbomuzdravstvenimustanovama,bolnicama,dispanzerima,domovimanarodnogazdravlja,radkojihjekoordiniraoinadziraoOdjelzanarodnozdravlje.Stimciljemprovedenjerazmještaj liječnikaistručnogamedicinskogaosobljapozdravstvenimopćinama,kotarevima,bolnicamaizdravstvenimustanovama.Istodobnosotvaranjemipopunjavanjemmjestaliječni-ka zdravstvenih općina započela je organizacija vanjskih liječničkih ambulanti umjestimaudaljenimodsjedištaliječnika.U159općinadjelovaojebanovinskiliječ-nik,u68kotarskiliječnik,kojiseobičnonalaziousjedištuopćineilijojjebionajbliži,kojijetakođerslužbovaoiuzdravstvenojopćinikojanijeimalaliječnika.91

Radnazaštitiiunaprjeđenjujavnogazdravstvaprovodilesuhigijenskeusta-nove(higijenskizavodi,domovinarodnogazdravlja,zdravstvenestanice,dispanzeriisl.).Unjihovdjelokrugulazilisusviproblemiosobne,socijalneigenerativnehigije-ne, posebice etiologija bolesti, narodna patologija i mjere socijalno-medicinskogaznačajapotrebnezaborbuprotivbolesti,mjereprotivpojaveiširenjaakutnihzaraz-nihbolesti,kaoiprotivuklanjanjasocijalnihbolesti,promicanjejavnehigijenepro-vođenjemasanacijskihmjera,azdravstvenimprosvjećivanjemangažiraloipučan-stvouradunazaštitiiunaprjeđenjuzdravlja.92

Jednaodglavnihzadaćahigijenskeslužbebilajeborbaprotivakutnihikro-ničnihzaraznihbolesti.Iakosuvelikeboginjebilegotovoiskorijenjenezahvaljujući

90 V.Dugački,K.Regan:Socijalne i zdravstvene prilike u Kraljevini Jugoslaviji.91 Organizacija zdravstvene službe na selu,Zagreb1940;Problem populacije u Hrvatskoj,Zagreb

1940;Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske.92 Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske.

62



provođenjuobvezatnogacijepljenja,postojalajemogućnostširenjapjegavogatifusaizpodručjakojasudoosnivanjaBanovineHrvatskepripadalaVrbaskoj,DrinskojiPrimorskoj banovini te je s ciljem suzbijanja i ispitivanja pjegavca bilo planiranoosnivanjeeksperimentalnestanicesasjedištemuDomunarodnogazdravljauTrav-niku.UsamojBanovinibilisuraširenitrbušnitifus,griža,škrletidifterijanakojejeotpadalodvije trećine svihprijavljenih akutnih zaraza i gotovo tri četvrtine svihsmrtnihslučajeva.93Međukroničnimzaraznimbolestimaprednjačilisutuberkulo-za,veneričnebolesti,malarijaitrahom.Endemskisifilisbiojenajakutnijisocijalno-medicinskiproblemuvećinibosansko-hercegovačkihkotarevaBanovine.Stoga jeOdjelnarodnogazdravljaorganiziraoakcijupregledasvojegastanovništvaukotare-vima,gdjejevladalazarazatejeistodobnozapočelosustavnoliječenjeupokretnimambulantama.Akcijusuvodilinadležnidomovinarodnogazdravlja,dokjeZavodzaproizvodnjulijekovauZagrebuteustanovebesplatnosnabdijevaoantiluetičkimlije-kovima,auTravniku,GradačcuiBugojnupostavljenisuliječnicizaduženizasuz-bijanje endemskoga sifilisa.Velikmedicinski, ali i društveni problemuBanovinipredstavljalajeituberkuloza,odkojejeumiraogotovosvakičetvrtistanovnik.Radisuzbijanjatuberkulozeosnovanisu1940.noviantituberkuloznidispanzeriuSlavon-skomBrodu,NovomMarofu,Ivancu,KlenovnikuiSvetojNedeljikrajSamobora,skojimajeBanovinaHrvatskaimalaukupno17antituberkuloznihdispanzera.Međukroničnimzaraznimbolestima,uBanovinijebioraširenitrahom,načijemjesuzbi-janjuradilo15antitrahomskihstanicaispecijalnabolnicauPrelogu.94StimsuseproblemimakaoprimarnimasuočavaliOdsjekzahigijenskuslužbuOdjelazanarod-nozdravljeuZagrebuiHigijenskizavodkaosastavnidiopododsjekazanarodnozdravlje Ispostave banske vlasti u Splitu,95 koji supreuzeli kompetencije središnjedržavnehigijenskeustanoveHigijenskogazavodazapodručjeBanovine.Kaozaseb-neustanoveHigijenskogaodsjekauZagrebuiHigijenskogazavodauSplitupostoja-lisuZavodzazaštitumajkeidjece,Školskapoliklinika,Ambulantazakožneivene-ričnebolesti,MuzejzahigijenuteAntuberkuloznidispanzer.96

HigijenskomodsjekuuZagrebuiHigijenskomzavoduuSplitubilisupodre-đenidomovinarodnogazdravlja,učijisedjelokrugubrajaloproučavanjesocijalneetiologijebolesti,patologijakraja,zaštitadjece,suzbijanjesocijalnihiakutnihzara-

93 Ibid.94 Ibid.;ŽeljkoDugac: Kako biti čist i zdrav. Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj,

Zagreb2010.95 IspostavabanskevlastiuSplitunastalajenakonlikvidacijebivšebanovinskeupravePrimor-

skebanovineuSplitu.NaredbaodjelokruguiunutarnjemuređenjuIspostavebanskevlastiod4.VIII.1940,Narodne novine,106(1940),6.VIII.,2;TonkoBarčot:IspostavabanskevlastiBanovineHrvatskeuSplitu1939.–1941.,Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,48(2006),667–702.

96 Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske.

63



znihbolesti,asanacijaselaihigijenskapropaganda.NapodručjuBanovine1940.biloje12domovanarodnogazdravlja,52zdravstvenestanice,32školskepoliklinike,24kožno-venerične ambulante, 15 antituberkuloznih dispanzera, 15 antitrahomskihstanica,11dispanzerazamatereidojenčad,sedamoporavilištailjetovalištai18anti-tuberkuloznihstanica.Banovinskizavodzaproizvodnjulijekovabiološkogaikemij-skogasastavauZagrebu(PLIBAH)osnovanjeNaredbombanskevlasti1939.sci-ljem centralizacije i koordinacije cjelokupne proizvodnje lijekova na područjuBanovine.OsnivanjemPLIBAH-abanovinskaproizvodnjaproširilaseinaveteri-narskeserumeilijekove,kaoinakemijskeifarmaceutskeproizvode.97

Ispitivanjazdravstvenestrukturenaroda,istraživanjeuzrokasocijalnihbole-sti,kaoištetnihutjecajadruštvananarodnozdravlje,tezdravstvenoprosvjećivanjenarodaipoučavanjeliječnikaimedicinskogapomoćnogaosobljaspadalisuudjelo-krugŠkolenarodnogazdravljauZagrebu,kaosamostalneustanoveOdjelazanarod-nozdravlje,kojujeutemeljioAndrijaŠtampar.98

Drugisvjetskiratodrazioseinamedicini.Sjednejestranekočiorazvojme-dicinskeznanosti,asdrugejestranevelikbroj liječnikastradaoilibioproganjan.ZaslugomAnteVuletića,kojijeorganiziraoakcijusuzbijanjaendemskogasifilisauBosniiHercegovini,brojniliječnicisuspašeniodprogona.99

ZarataprvajeodredskabolnicaosnovananaPetrovojGori1941.Sličnioblicisanitetskeslužbeosnivanisu1942.uSlavonijiiDalmaciji.IstegodineformiranajeprvakirurškaekipauHrvatskoj,asradompočinjuprveradionicezaproizvodnjusanitetskogamaterijala, izrađujućizavoje,udlagei jednostavnemedicinskeinstru-mente.Krajem1942.potvrđenjeStatutsanitetskeslužbeNarodnooslobodilačkevoj-skeHrvatske,asredinom1943.formiranjeSanitetskiodsjekGlavnogaštabaHrvat-ske.100

Najvećibrojpozadinskihpartizanskihbolnicabio jesmještenuzabačenimselima,amnogesubileizgrađenepošumamauoblikudrvenihbarakailipaviljona.Uzmnogebolnicebilasuizgrađenapodzemnaskloništazaranjenike(PetrovaGora,Slavonija).Tesubolnicevećujesen1942.činileorganiziranumrežuvojno-partizan-skihbolnica,kojesubilepodređenereferentimapojedinihsanitetapojedinihpod-ručja.USlavoniji su 1942.djelovale četiribolnicekapaciteta60–80kreveta.Osim

97 Plivad.d.,Hrvatska enciklopedija,6.Zagreb2006,532.98 70 godina rada na promicanju zdravlja hrvatskog puka. Škola narodnog zdravlja »Andrija

Štampar«,Zagreb1997;DubravkaKisić:Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar 1926.-1939. Arhitektu-ra i sanitarna tehnika u misiji napredka,Zagreb2014;ŽeljkoDugac:Higijena stanovanja i djelovanjeŠkolenarodnogzdravljaumeđuratnomrazdoblju,Istarski povijesni biennale,5(2013),225–246.

99 VladimirDugački:Vuletić,Ante,Hrvatska enciklopedija,11.Zagreb2009,538.100Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945,1–3.Beograd1989.

64



bolesničkihpaviljona,uzbolnicesuizgrađenekuhinje,stanovizaosoblje,stražuiradnike,kaoipaviljonzadnevniboravakbolesnika.Bolnicesusesnabdijevaleodkomandipodručja,ratnogaplijenaidobrovoljnihpriloganaroda,narodnooslobodi-lačkihodredateomladinskihorganizacija.101

NakonkapitulacijeItalijeurujnu1943.sanitetskaslužbaunovooslobođenimpodručjimadobilajevišestručnogaosoblja,abrojliječnikasepovećaotejeuveljači1944.sazvanI.kongresliječnikaNarodnoolobodilačkefronteHrvatskesciljemraz-matranja ratnekirurgije i epidemiologije (pjegavi tifus,kožne iveneričnebolesti).Tijekom 1943. nakon epidemije pjegavoga tifusa u Hrvatskoj su, uz formiranjezdravstvenihsekcija,osnivane icivilneambulante idezinfekcijske stanice.NakonosnivanjaOblasnogaiOkružnoganarodnooslobodilačkihodborazapočelojerazdob-ljeubrzaneorganizacijezdravstveneslužbepodvodstvomZdravstvenogaodjelaZe-maljskogaantifašističkogavijećanarodnogaoslobođenjaHrvatske.Odjeljeorganizi-rao zdravstvene sekcije i ekipe, zdravstvenu promidžbu, nastavu za zdravstvenoosobljeisl.Usvibnju1944.osnovanjeZemaljskiodborCrvenogakrižaHrvatske,aiste godine održana je osnivačka skupština Društva liječnikaHrvatske (od 1945.ZborliječnikaHrvatske).102IdućegodineosnovanjeZavodzatransfuzijskumedici-nukaovojnaustanova(od1948.samostalnaustanova).IstegodineosnovanojeMini-starstvonarodnogazdravljaNarodneRepublikeHrvatske(od1951.Savjetzanarod-nozdravljeisocijalnupolitiku).103

Poslijeratno i suvremeno dobaNakonDrugogasvjetskogratanapodručjuHrvatskeprevladavalisubrojnizdrav-stveni i socijalniproblemi (endemije i epidemijezaraznihbolesti,visoka smrtnostdojenčadi,migracije,nedostatakineravnomjernaraspodjelazdravstvenihdjelatni-ka).Takvojestanjedovelodocentralizacijezdravstvenogasustavairazvojaspecijali-ziranihslužbizarješavanjepojedinihproblemanaraziniprimarnezdravstveneza-štite.Ubrzosuseuvidjelinedostatcitakvasustava,pasedecentralizacijomzdravstvanastojalo vratiti sveobuhvatnost primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Domovi zdravljapostalisutakozdravstveneustanovekojesupružalepreventivnuikurativnuzaštitu;prvidomzdravljatakvatipaosnovanje1953.uZagrebu.Počinjuseintenzivnorazvi-jatimedicinskaznanostistruka,utemeljujusenovemedicinskedisciplineispecijal-nosti(virologija,imunologija,endokrinologija,neurokirurgija),otvarajuseiproširu-ju brojnemedicinske ustanove (Centar za zaštitumajki i djece, 1953; Bolnica za

101Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije.102VladimirDugački:StodvadesetaobljetnicaHrvatskoga liječničkogzbora,Narodni zdrav-

stveni list,36(1994)408/409,15.103Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije.

65



liječenjeozljeđenika,1946/od1948.Traumatološkabolnica/;Bolnicazadječjukošta-nu tuberkulozuKantrida, 1949); fakulteti (Medicinski fakultet uRijeci, 1955)104 iškolezamedicinskesestre(Rijeka,Osijek,Split,Šibenik,1947;Vrapče,1948).Godine1960.uGradskomhigijenskomzavoduuZagrebupočinjeokupljanjeepidemiologasvih zagrebačkihdomova zdravlja.Na sastancima su razmatrani slučajevi prijavazaraznihbolestiitraženanjihovapoveznica(mjestostanovanja,radnomjesto,soci-jalnistatusisl.)tejepostupnostvaranadoktrinainačinpostupanjauslučajevimaizbijanjainfektaupojedinimrizičnimgrupama.Radiunaprjeđivanjaidjelotvorno-stizaštiteturističkihpodručjaodinfektaizrađenje1971.Kodeks sanitarnih mjera za turistička područja. Iakoslužbenonijestupionasnagu,primjenjivalisugaepidemio-loziisanitarniinspektoriusvakodnevnojrutini.

Takođerserazvijasustavzdravstvenogaosiguranja.NakonzavršetkaDrugo-gasvjetskogaratadošlojedospajanjasvihzatečenihnositeljatadašnjegasocijalnogaosiguranjatejeosnovanSredišnjizavodzasocijalnoosiguranjeizemaljskizavodizasocijalnoosiguranje,a1947.cjelokupnoposlovanjepreuzimaDržavnizavodzasoci-jalnoosiguranje.Početkom1950-ihdolazidonovereorganizacijenositeljasocijalnogaosiguranjateod1952.djelujuZavodzasocijalnoosiguranjeNarodneRepublikeHr-vatskeikotarskizavodizasocijalnoosiguranje,ukojimaosiguraniciupravljajuzavo-dimaprekosvojihpredstavnika.OsnivaseosnivaFondmirovinskogaosiguranjaidoplatkazadjecukaoRepubličkifondiFondzdravstvenogaosiguranjanarazinikotarskihigradskihzavoda.105Godine1971.izposlovasocijalnogaosiguranjaizdvajasemirovinskoi invalidskoosiguranje,tesukaonositeljizdravstvenogaosiguranjaorganiziraneZajednicezdravstvenogaosiguranjaradnikaiZajednicezdravstvenogaosiguranjapoljoprivrednikatePrivremenezajednicezdravstvenogaosiguranjarad-nika i Privremene zajednice zdravstvenoga osiguranja poljoprivrednika.Od 1974.zdravstvenoseosiguranjeprovodilousamoupravnojinteresnojzajednici,osnovanojzapodručječitaveHrvatskepodnazivomSamoupravneinteresnezajednicezdrav-stvenoga osiguranja i zdravstva, a 1990. osniva seRepublički fond zdravstvenogaosiguranjaizdravstvaHrvatske.106

UspostavomneovisneRepublikeHrvatskeprovedenajereformazdravstve-nogasustavaizdravstvenogaosiguranjadonošenjemnovihzakonaipravnihakata.

104JurajSepčić: PolastoljećaMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,Acta medico-historica Adriatica, 3(2005)2,157–176;AnaAlebić-Juretić:SanitarneprilikeuRijecinaprijelazuiz19.u20.stolje-će,Acta medico-historica Adriatica,8(2010)2,329–336;AmirMuzur:UlogaAndrijeŠtamparapriosni-vanjuMedicinskogfakultetauRijeci,Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,28(2012),53–62;AmirMuzur,AnteŠkrobonja:KorijeniriječkemedicinskemisliitradicijeiokolnostiosnivanjaMedicinskogfakultetauRijeci,Acta medico-historica Adriatica, 3(2005)2,177–194.

105M.D.Grmek:Uvod u medicinu.106https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_11_48_910.html(pristupljeno13.II.2019).

66



Natemeljutekovinamedicine,zaDomovinskogaratapreventivnazdravstvenaza-štitauHrvatskojuspjelajedosljednoprovoditiprikladnemjerezaštiteitimesačuva-lastanovništvo,aliivojnejediniceodepidemijazaraznihbolestivezanihuzrat,ra-zaranja,boravakuskloništimaibijegstanovništva.

PremaZakonu o zdravstvenoj zaštiti Republike Hrvatskeiz2008.,zdravstveneustanovemogubitiudržavnomevlasništvu(klinike,kliničkibolničkicentriidržav-ni zdravstveni zavodi),uvlasništvu županija (domovi zdravlja, poliklinike, opće ispecijalnebolnice,ljekarne,ustanovezahitnumedicinskupomoćtezazdravstvenunjeguukućiižupanijskizavodizajavnozdravstvo)teuprivatnomvlasništvu.107Brojdomovazdravljakaotemeljnihustanovanaraziniprimarnezdravstvenezaštiteustalnomjepadu.Nasekundarnojitercijarnojrazinizdravstvenezaštitedanasdjelu-ju22opće (županijske)bolnice, trikliničkabolničkacentra, 11kliničkihbolnica iklinika,31specijalnabolnica,četiriustanovezahitnupomoć,168ljekarni,145usta-novazanjegu,devettrgovačkihdruštavazazdravstvenudjelatnostte6764jediniceprivatneprakse.Usvakojžupaniji,tj.napodručjujedinicapodručnesamouprave,djelujejedanzavodzajavnozdravstvo.Svojezadaćeprovodeprekoslužbeepidemio-logije,mikrobiologije, javnoga zdravstva, zdravstvene ekologije, školskemedicine,zaštitementalnogazdravljateprevencijeiizvanbolničkogaliječenjaovisnosti.108Nanajvišojrazinidjelujudržavnizdravstvenizavodi:Hrvatskizavodzajavnozdravstvo(od1994),109Hrvatskizavodzatransfuzijskumedicinu(od1945),110Hrvatskizavodzazaštituzdravljaisigurnostnaradu(osnovan1996.kaoHrvatskizavodzamedicinurada),111Hrvatskizavodzamentalnozdravlje(od2003),112Hrvatskizavodzatoksiko-logiju(od1997),113Hrvatskizavodzahitnumedicinu(2009)114teHrvatskizavodzazdravstvenoosiguranje(od1993).115Intenzivnoserazvijaznanstvenaprodukcija,po-krećusenovistručno-znanstveničasopisi,osnivajusenoveklinike,zavodi,laborato-riji,amedicinskoseobrazovanješiri.Djelujuistrukovneorganizacije,poputHrvat-

107 https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_150_4097.html (pristupljeno 13. II.2019).

108Usp.Nacionalnustrategijurazvitkazdravstva2006.-2011,https://narodne-novine.nn.hr/clan-ci/sluzbeni/2006_06_72_1719.html(pristupljeno13.II.2019).

109Hrvatski zavod za javno zdravstvo od osnutka do danas 1893.-2003.,Zagreb2003.110http://www.hztm.hr/hr/content/6/djelatnost-i-ustroj/9/djelatnost-i-ustroj/(pristupljeno19.III.

2019).111 http://hzzzsr.hr/(pristupljeno19.III.2019).112https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/odjel-za-mentalno-zdravlje-i-prevenciju-

ovisnosti/(pristupljeno19.III.2019).113http://www.hzt.hr/(pristupljeno19.III.2019).114http://www.hzhm.hr/o-nama/(pristupljeno19.III.2019).115https://www.hzzo.hr/(pristupljeno19.III.2019).

67



skoga liječničkoga zbora,116 Hrvatske liječničke komore117 i Hrvatskoga katoličkogliječničkogdruštva.118UtemeljenajetakođeriAkademijamedicinskihznanostiHr-vatskekojaokupljastručnjakeiznanstvenikemedicinskestrukesciljempromica-njemmedicinskihznanostiradiunaprjeđenjanarodnogazdravlja.119

ZaključakRadsebavizdravstvenim,higijenskimisocijalnimprilikamanahrvatskomprosto-ruodprapovijestidosuvremenogadoba.Potaknutonedostatkomsustavnogaistra-živanjarazvojazdravstveneskrbinaprostorudanašnjeHrvatske,radsebavizdrav-stvenim,higijenskimisocijalnimprilikamakojesudominiraletijekomvišetisućljeća.Ciljjebiouputitinaproblemekojisuprevladavali,aliinadjelovanjeprisuzbijanjuistihnaterenu,kaoinadjelovanjepopitanjuprevencijeizdravstvenezaštite,pose-bicejersuupovijestisvjetskemedicinehrvatskezemljevećinomimaleposredničkuulogu.RazlogezatotrebatražitiupovijesnomrazvojutogadijelaEuropeipolitičko--teritorijalnojrascjepkanostihrvatskogaprostora.

Međunajstarijezdravstveneinstitucijenahrvatskomprostorutrebaubrojitikakoprivatnetakoijavnebolnice.BolnicesupostojalevećustaromvijekuuantičkojGrčkojiRimu.Zbogprijelazanafeudalnidruštvenisustavpodutjecajemkršćan-stva,kakouBizantutakoiuzapadnojEuropi,nastalisuhospitali,kojesuosnivalicrkveniredoviigradskeopćine.Tesuustanovevišebilekaritativnenegokurativne.Ipak,nakonXIV.st.usustavukarantenai lazaretazdravstveneustanovesvevišepoprimajukarakterjavnihdruštvenihinstitucija.

Zdravstvene ustanove, među kojima istaknuto mjesto pripada bolnicama,snažnijesuserazvileipočelepoprimatisuvremeni(ji)izgledtekuXIX.st.,kadajeznanstveniitehničkirazvojudijagnosticiiterapijidoveodotogadasebolesnicinisumoglivišeadekvatnoliječitiuvlastitomdomuiliprivatnimordinacijamaliječnika,većsusetretiraliuzdravstvenimustanovamasmedicinskimuređajimailaboratori-jima.

Zdravstveneustanovesujavneiliprivatneinstitucijekojepružajugrađanimamedicinskupomoćidrugeoblikezdravstvenezaštite.Usvojemdanašnjemoblikuzdravstvenesuustanovepojavanovijegadoba.JošuXIX.st.bilesudrukčijeorgani-

116 Vladimir Dugački: Hrvatski liječnički zbor – 140 godina – 1874.-2014., Zagreb 2014;https://www.hlz.hr/(pristupljeno12.II.2019).

117IvicaVučakisur.:Hrvatska liječnička komora 2005.-2015. Spomen-knjiga u povodu dvadesete obljetnice obnove Hrvatske liječničke komore,Zagreb2015.

118http://www.hkld.hr/(pristupljeno12.II.2019).119http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1062(pristupljeno12.II.2019).

68



zirane te su imale drukčiji djelokrug te drukčijemedicinsko i socijalno značenje.Ustanovekolektivnoga tipapoputbolnicabile su jošunedavnojprošlosti znatnomanjevažneodliječničkepomoćiuprivatnojordinacijiilidomuoboljeloga.Stacio-niranezdravstveneustanovebilesusvojevrsniazilzaiznemoglesiromaheioboljeleodzaraznih ili teško izlječivihbolesti.Kako jeuvezi spromjenamaudruštvenojstrukturi stanovništva i skladu sa socijalnim i ekonomskih razvojemzdravstvenazaštitapoprimilasveizrazitijijavnikarakter,rastaojebrojjavnihzdravstvenihusta-nova,kojesupostaleosnovnasnagaurazvojuzdravstvenezaštite.

Nahrvatskomprostoru,aišire,napredakurazvojuzdravstvenihustanovazapočinjeimenovanjemAndrijeŠtamparanačelnikomsanitetskogaodjelauMini-starstvusocijalnepolitikeinarodnogazdravlja.ZahvaljujućiŠtamparu,poredbol-ničkihustanovaklasičnogatipa,stvorena jeposebnasamostalnamrežahigijenskeslužbe,kojaseoslanjalanamnogobrojnezdravstveneustanove.

IZVORI I LITERATURA

70 godina rada na promicanju zdravlja hrvatskog puka. Škola narodnog zdravlja »Andrija Štampar«,Za-greb1997.

Ajduković,Marina,Branica,Vanja:Počecisocijalnogradauhrvatskojizmeđudvasvjetskarata,Lje-topis socijalnog rada, 13(2006)1,29‒45.

Alebić-Juretić,Ana:SanitarneprilikeuRijecinaprijelazuiz19.u20.stoljeće,Actamedico-historicaAdriatica,8(2010)2,329‒336.

Balen,Ivica,Kovačić,Luka(ur.):Andrija Štampar. Radovi sa znanstvenih skupova Dani Andrije Štam-para u Slavonskom Brodu,SlavonskiBrod2009.

Barčot,Tonko:IspostavabanskevlastiBanovineHrvatskeuSplitu1939.-1941.,Radovi Zavoda za povi-jesne znanosti HAZU u Zadru,48(2006),667‒702.

Belicza, Biserka,Tucak,Antun:GlasnikDruštvaslavonskihliječnika.Najstarijiliječničkičasopis.Gla-siloliječničkeudrugeuHrvatskoj1877.-1878.Liječnički vjesnik,125(2003)7/8,213‒222.

Bijađija,Bruno:RimskareligijaikultoviuEpidauru,Archaeologica Adriatica,6(2012)1,67‒86.Brisky, Livia,Krželj, Vjekoslav,Lozić, Bernarda,Kuzmanić Šamija, Radenka,Brisky, Tibor:Uvo-

đenjeobaveznogcijepljenjaprotivvelikihboginjanapodručjuDalmacijeigradaSplitauprvojpolovini19.stoljeća,Paediatria Croatica, 56(2012)1.

Bućin,Rajka:PredsjedništvoZemaljskevladezaHrvatskuiSlavoniju(1869-1921).Razvojposlovanjai»pismare«,Arhivski vjesnik,56(2013),27‒44.

Buklijaš,Tatjana:Kolera.Novabolestudobarevolucija,Hrvatska revija, 3(2003)1,90‒93.Bušić, Mladen(ur.),Opća bolnica »Sveti Duh«,Zagreb2006.Dr. E.:NoviMerkurovsanatorij.Sviet5(1930)1,72.Dugac,Željko:Protiv bolesti i neznanja. Rockefellerova fondacija u međuratnoj Jugoslaviji,Zagreb2005.Dugac,Željko:ZborliječnikaHrvatske,AndrijaŠtamparijavnozdravstvenapolitikauKraljeviniSrba,

HrvataiSlovenaca(KraljeviniJugoslaviji),Liječnički vjesnik,127(2005)5/6,151‒157.Dugac, Željko: Zdravstveno prosvjećivanje protiv tuberkuloze u međuratnoj Hrvatskoj,Medicus,

14(2005)1,155‒171.

69



Dugac,Željko,Pećina,Marko:DnevnikAndrijeŠtampara.120.obljetnicarođenjai50.obljetnicasmrti,Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,19(2008),151‒155.

Dugac,Željko,Pećina,Marko:Andrija Štampar. Dnevnik s putovanja 1931.-1938.,Zagreb2009.Dugac,Željko: Kako biti čist i zdrav. Zdravstveno prosvjećivanje u međuratnoj Hrvatskoj,Zagreb2010.Dugac,Željko:HigijenastanovanjaidjelovanjeŠkolenarodnogzdravljaumeđuratnomrazdoblju,Istar-

ski povijesni biennale,5(2013),225‒246.Dugački,Vladimir:ProcesinstitucionalizacijehrvatskemedicinedoPrvogasvjetskograta,Acta medi-

co-historica Adriatica,7(2009)1,61‒70.Dugački, Vladimir: Razvoj zdravstvenih ustanova u Hrvatskoj do Prvoga svjetskog rata,Medicus,

16(2007)2,251-255.Dugački,Vladimir:Hrvatska medicinska bibliografija. Opis tiskanih knjiga s područja humane i veteri-

narske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku (suautorM.D.Grmek),dioI:knjige,sv.III:1919-1940.Zagreb1984.

Dugački, Vladimir:Splitskilazaretgodine1782,u:Znanost u Hrvata. Prirodoslovlje i njegova primjena / Centuries of Natural Science in Croatia. Theory and Application (katalog izložbe),1.Zagreb1996,270.

Dugački, Vladimir:MedicinskanastavauZagrebuprijeotvorenjaMedicinskogfakulteta,Acta medico-historica Adriatica,4(2006)1,111‒120.

Dugački,Vladimir:Gradskaljekarna»Kcrnomorlu«,Zagrebački leksikon,1.Zagreb2006.,294.Dugački, Vladimir:SantorioSantorio,u:Hrvati predavači na inozemnim (sve)učilištima (ur.I.Kosić),

Zagreb2003,88‒89.Dugački, Vladimir:Baglivi,Đuro(Giorgio,BaglivusArmeniusGeorgius),Hrvatski biografski leksikon,

1.Zagreb1983.,342‒344.Dugački,Vladimir:AmatusLusitanus(JoãoRodriguez,JoannesRodericus),Hrvatski biografski leksi-

kon,1.Zagreb1983.,99.Dugački, Vladimir:Habdelićevdikcionar(1670)kaoizvorhrvatskogamedicinskognazivlja,Studia lexi-

cographica,1(2007)1,53‒59.Dugački,Vladimir:HabdelićevDikcionar(1670.)kaoizvorhrvatskogamedicinskognazivlja,u:Znan-

stveni skup o Jurju Habdeliću − 400. obljetnica rođenja Jurja Habdelića (1609.-1678.), referati sa Znanstvenog skupa održanog 17. travnja 2009. u Velikoj Gorici(ur.K.MatkovićMikulčić),VelikaGorica2009.,157‒162.

Dugački, Vladimir:Budislavić,Toma(Budisaljić,Budislav,Natalić,Natalis,Nadal),Hrvatski biografski leksikon, 2.Zagreb1989.,441‒442.

Dugački,Vladimir:EmerikPavić,Flosmedicinae–Cvit likarije (suautoriB.Belicza,S.Fatović,Fe-renčić,M.KoradeiZ.Kaić),u:Znanost u Hrvata. Prirodoslovlje i njegova primjena / Centuries of Natural Science in Croatia. Theory and Application(katalogizložbe),1.Zagreb1996.,266.

Dugački,Vladimir:MedicinskaperiodikauHrvatskojdo1918.godine,Studia lexicographica,4(2010)1(6),115‒137.

Dugački, Vladimir: Prva hrvatska tvornica medicinskih instrumenata Jakoba Hlavke, Medicus,14(2005)2,347‒350.

Dugački, Vladimir:Ginekologija,porodništvoiprimaljstvouHrvatskojizmeđudvajusvjetskihratova,Acta medico-historica Adriatica, 1(2003)1,74‒84.

Dugački,Vladimir:Osnivanje ipočetak radaPrimaljskogučilišta iZemaljskog rodilištauZagrebu,Liječnički vjesnik,99(1977)5,325‒328.

Dugački,Vladimir,Fatović-Ferenčić,Stella,Bunijevac,Helena:120 godina Škole za primalje, Zagreb1997.

70



Dugački, Vladimir:ZagrebačkaZakladnabolnicanaHarmici(Jelačićevutrgu),1804.-1931.Ususret200.obljetnici,Gazophylacium,8(2003)3/4,74‒79.

Dugački, Vladimir: 140 godinaKliničke bolnice »DrMladen Stojanović« u Zagrebu,Naše novine,9(1986)79,8‒9.

Dugački,Vladimir:RaspravaoMedicinskomfakultetuuHrv. saboru,»Prije50godina«,Liječnički vjesnik,89(1967)2,186‒189.

Dugački,Vladimir:UlogaZbora liječnikaHrvatskeu osnivanjuMedicinskog fakultetauZagrebu,Liječnički vjesnik,89(1967)11,877‒883.

Dugački, Vladimir:65.godišnjicaMedicinskogfakultetaSveučilištauZagrebu,Naše novine,6(1983)47,4.

Dugački, Vladimir:Obljetnicenašihmedicinskihvelikana.AkademikDragoPerović(1888-1968).Aka-demikAndrijaŠtampar(1888-1958),Naše novine,11(1988)103,6‒7.

Dugački, Vladimir:Ćepulić,Vladimir,Hrvatski biografski leksikon,3.Zagreb1993.,148‒149.Dugački, Vladimir:Ćepulić,Vladimir,Enciklopedija Jugoslavije(izdanjenaslovenskemjezku),3.Za-

greb1987.,320.Dugački, Vladimir:OsnivanjeipočetakradaDobrovoljnogdruštvazaspasavanjeuZagrebu,Medici-

nar,25(1974)5,391‒394.Dugački,Vladimir:Zagrebačka zakladnabolnicanaHarmici (Jelačićevom trgu) 1804.-1931.Ususret

200.obljetnici,Gazophylacium,8(2003),74‒79.Dugački,Vladimir:Vuletić,Ante,Hrvatska enciklopedija,11.Zagreb2009.,538.Dugački, Vladimir: Sto dvadeseta obljetnicaHrvatskoga liječničkog zbora,Narodni zdravstveni list,

36(1994)408/409,15.Dugački, Vladimir:Vuletić,Ante,Hrvatska enciklopedija,11.Zagreb2009.,538.Dugački, Vladimir:Hrvatski liječnički zbor – 140 godina – 1874.-2014.,Zagreb2014.Dugački, Vladimir,Vučak,Ivica:Prim.dr.AndrijaCar(1895.-1952.)predstojnikočnogodjelairavnatelj

BanovinskebolniceuSušaku,Acta medico-historica Adriatica, 3(2005)1,119‒129.Dugački, Vlatka:BibliografijaradovaVladimiraDugačkoga(1961-2013),Studia lexicographica,6(2012)

1/2(10/11),67‒304.Dugački, Vlatka:BibliografijaradovaVladimiraDugačkoga (dodatak),Studia lexicographica, 7(2013)

1(12),267‒269.Dugački,Vlatka,Regan, Krešimir:ZagrebuPrvomsvjetskomratu(Ozračjeosnivanjamedicinskog

fakulteta),Acta medico-historica Adriatica, 13(2015),suppl.1,97‒120.Dugački,Vlatka,Regan, Krešimir:Socijalne izdravstveneprilikeuKraljeviniJugoslavijizaŠtam-

paroveprofesureidekanatanaMedicinskomfakultetu(snaglaskomnaBanovinuHrvatsku),Studia lexicographica, 10(2016)1(18),37‒63.

Dugački,Vlatka,Regan, Krešimir(ur.):Hrvatski povijesni atlas,Zagreb2018.Fatović-Ferenčić,Stella:Liječničkivjesnikupovijestimedicine ipovijestmedicineuLiječničkome

vjesniku.Upovodu125.obljetniceizlaženjaLiječničkogvjesnika,Liječnički vjesnik,124(2002),165‒169.

Fatović-Ferenčić,Stella,Hofgräff, Darija:Stvorenajejednaveomalijepaustanova,kojaslužisvimosiguranicimauslučajubolesti.OsnutakirazvojMerkurovasanatorijauZagrebudo1945.go-dine,Liječnički vjesnik, 125(2013)5/6,172‒182.

Fatović-Ferenčić,Stella,Hofgräff,Darija:UlogaidoprinosDesankeRistovićŠtampar(1882.-1968.)razvojuškolskepoliklinikeuZagrebu(1925.-1941.),Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,28(2012),9‒24.

71



Fureš,Rajko:PrvaoriginalnatiskanamedicinskastručnaknjiganahrvatskomejezikuIvanaKrstiteljaLalanguea,Dani dr. Franje Tuđmana Hrvati kroz stoljeća,3(2010),523‒534.

Fureš,Rajko:Ivan Krstitelj Lalangue. Otac medicinske stručne literature na hrvatskom jeziku i hrvatskog primaljstva, Zagreb2016.

Gjanković,Hugo:Epidemijskebolesti,lazareti,karantenauprošlosti,Naše more, 17(1970)2,83‒91.Glesinger,Lavoslav:Prva medicinska knjiga na hrvatskom jeziku. (Pavićev prijevod salernitanskih regu-

la),Zagreb1940.Glesinger,Lavoslav:Amatus Lusitanus i njegov liječnički rad u Dubrovniku (1556-1558), (prilog dubro-

vačkoj medicinskoj i kulturnoj historiji),Zagreb1940.Glesinger,Lavoslav:Medicina kroz vjekove,Zagreb1954.Glesinger,Lavoslav:Povijest medicine,Zagreb1978.Godišnjak Banske Vlasti Banovine Hrvatske,Zagreb1940.Gostl,Igor:RječniklijekovaudjeluIvanaKrstiteljaLalangueaMedicinaruralis,Farmaceutski glasnik,

53(1997),183‒197.Grmek,MirkoDražen:Hrvatska medicinska bibliografija: opis tiskanih knjiga i članaka s područja hu-

mane i veterinarske medicine i farmacije, koji se odnose na Hrvatsku, dioI,sv.I:1470.-1875,Zagreb1955;dioI,sv.II:1876-1918,Zagreb1970.

Grmek,MirkoDražen:Zdravstvene prilike i medicina slavenskih naroda u najranije doba njihove povijesti,Zagreb1965.

Grmek,MirkoDražen:U borbi za narodno zdravlje. Izabrani članci Andrije Štampara, Zagreb1966.Grmek,MirkoDražen:Uvod u medicinu,Beograd–Zagreb1971.Habek, Dubravko:CijepljenjeprotivvelikihboginjauŽupanijibjelovarsko-križevačkojod1887.do1907.

godine:povijesniosvrt,Infektološki glasnik,33(2013)4,187‒190.Habek, Dubravko,Fureš, Rajko:VojnabolnicauBjelovaruiz1900.godine,Acta medico-historica Adria-

tica, 12(2014)1,123‒134.Habek,Dubravko:Povijest medicine. Uz razvoj primaljstva, porodništva i ginekologije,Zagreb2015.Horbec, Ivana:Zdravlje naroda – bogatstvo države. Prosvijećeni apsolutizam i počeci sustava javnoga

zdravstva u Hrvatskoj,Zagreb2015.Hrvatski zavod za javno zdravstvo od osnutka do danas 1893.-2003.,Zagreb2003.https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/1990_11_48_910.html(pristupljeno13.II.2019).https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2008_12_150_4097.html(pristupljeno13.II.2019).https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2006_06_72_1719.html(pristupljeno13.II.2019).http://www.hztm.hr/hr/content/6/djelatnost-i-ustroj/9/djelatnost-i-ustroj/(pristupljeno19.III.2019).http://hzzzsr.hr/(pristupljeno19.III.2019).https://www.hzjz.hr/sluzba-promicanje-zdravlja/odjel-za-mentalno-zdravlje-i-prevenciju-ovisnosti/ (pri-

stupljeno19.III.2019).http://www.hzt.hr/(pristupljeno19.III.2019).http://www.hzhm.hr/o-nama/(pristupljeno19.III.2019).https://www.hzzo.hr/(pristupljeno19.III.2019).https://www.hlz.hr/(pristupljeno12.II.2019).http://www.hkld.hr/(pristupljeno12.II.2019).http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=1062(pristupljeno12.II.2019).Inić,Suzana:JulijeDomac–utemeljiteljljekarnikaozdravstvenihzavoda,Anali Zavoda za znanstveni

i umjetnički rad u Osijeku, 28(2012),77‒91.

72



Ivanišević,Goran(ur.):300 godina balneoloških analiza u Hrvatskoj. Knjiga izlaganja na znanstvenom skupu Zagreb-Varaždinske Toplice, 20. listopada 2009.,Zagreb2009.

Ivanišević, Goran(ur.):Morski ljekoviti činitelji u Hrvatskoj: knjiga izlaganja na znanstvenom skupu 1. lošinjska škola prirodnih ljekovitih činitelja, VeliLošinj,8.-10.rujna2000,Zagreb2000.

Ivanišević,Goran:Balneologija–odempirijedomedicineutemeljenenadokazima,Fizikalna i rehabi-litacijska medicina,21(2007)1/2,150‒162.

Jamnicki Dojmi,Mirko:Zadarskaprimaljskaškolaodnjezinaosnutka1820.dozatvaranja1918.godine,Acta medico-historica Adriatica, 4(2006)1,129‒152.

Jandrić Balen, Marica, Balen, Ivica:ZdravstveneisocijalneprilikeuBrodunaSavizavrijemePrvogsvjetskograta,Acta medico-historica Adriatica, 13(2015),suppl.1,9‒20.

Jembrih,Alojz:Pavao Ritter Vitezović (1652-1713),Zagreb2017.Kaić, Zvonimir: 65 godina Zadruge hrvatskih stomatologa,Acta stomatologica Croatica, 3(1968) 3,

164‒168.Kalčić, Silva:ZdravstveneustanoveuDalmacijiudobaklasicizma,sposebnimosvrtomnastarusplit-

skubolnicu,Adrias,18(2012),141‒154.Kisić,Dubravka:Škola narodnog zdravlja Andrija Štampar 1926.-1939. Arhitektura i sanitarna tehnika u

misiji napredka,Zagreb2014.Knezović,Pavao,Jerković,Marko:Zbornik o Emeriku Paviću. Zbornik radova sa Znanstvenoga skupa

Emerik Pavić i franjevci u kontinentalnoj Hrvatskoj,Osijek,23.-25.svibnja2013.godine,Zagreb2014.

Krešić, Mirela,Rakitičan,Monika:PrimaljstvouHrvatskojiSlavoniji1876.-1918.Zakonodavniokvirustrojaprimaljskeslužbe,Historijski zbornik, 68(2015)2,277‒295.

Leček,Suzana,Dugac,Željko:Majkezazdravljedjece.ZdravstvenoprosvjetnakampanjaSeljačkeslo-ge(1939.-1941.),Časopis za suvremenu povijest, 38(2006)3,983‒1005.

Lečenje i suzbijanje tuberkuloze u našem radničkom osiguranju. Lečilište Središnjeg ureda za osiguranje rad-nika »Brestovac« kraj Zagreba 1909-1934,Zagreb1934.

Lobmayer,Antun:Kolera. Pouka za svakoga kako da se brani od kolere u gradu i na selu,Zagreb1892.Maksimović, Jovan, Maksimović,Marko:Ranokršćanskimučenici–žrtvenepoštovanjaAsklepijevog

kultauvrijemeDioklecijana,Acta medico-historica Adriatica, 8(2010)2,239‒260.Manojlović,Zorica:RatnabolnicaCrvenogkrižauRijeci(1914.-1918.), Acta medico-historica Adriatica,

15(2017),suppl.1,47‒66.Marinović,Ivo:Izpovijestidubrovačkebolnice–odDomusChristi(14st.)doNovebolnice(1888),Acta

medico-historica Adriatica,3(2005)1,101-111.Murvar,Miro:SanitarnikordonzavrijemeDubrovačkeRepublikeiposlijenjenogpada,Naše more,

11(1964)6,344‒346.Muzur, Amir:UlogaAndrijeŠtamparapriosnivanjuMedicinskogfakultetauRijeci,Anali Zavoda za

znanstveni i umjetnički rad u Osijeku,28(2012),53‒62.Muzur, Amir,Škrobonja,Ante:KorijeniriječkemedicinskemisliitradicijeiokolnostiosnivanjaMe-

dicinskogfakultetauRijeci,Acta medico-historica Adriatica, 3(2005)2,177‒194.NaredbaodjelokruguiunutarnjemuređenjuIspostaveBanskeVlastiod4.VIII.1940,Narodne novine,

106(1940),6.VIII.,2.Nežić,Eugen:Malarija u Dalmatinskoj Hrvatskoj,Zagreb1940.Od Kraljevskog zemaljskog zavoda za proizvadjanje cjepiva proti boginjam do Imunološkog zavoda,Zagreb

1893-1993,Zagreb1993.Organizacija zdravstvene službe na selu,Zagreb1940.Perojević,Snježana:IzgradnjalazaretauSplitu,Prostor,10(2002)2(24),119‒132.

73



Piasek,Gustav,Piasek,Martina:OpažanjaIvanaKrstiteljaLalangueanatraguidejamodernemedici-neradauHrvatskoj,Radovi Zavoda za znanstveni rad Varaždin,14-15(2004),31‒37.

Piplović,Stanko:PočetakgradnjemodernihbolnicauDalmaciji,Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,43(2001),311‒340.

Pliva 1921-1961. Tvornica farmaceutskih i kemijskih proizvoda, Zagreb,Zagreb1961.Plivad.d.,Hrvatska enciklopedija,6.Zagreb2006,532.Problem populacije u Hrvatskoj,Zagreb1940.Psihijatrijska bolnica Vrapče 1879-1979, Zagreb1979.Radošević, Milan:Problemtuberkulozeuistarskimnovinamaurazdoblju1919.-1940.godine,Problemi

sjevernogJadrana,11(2012),73‒94.Roksandić,Drago:Imperijalnagranicaisanitarnikordonu18.stoljeću,Ljetopis Srpskog kulturnog druš-

tva »Prosvjeta«,9(2004),123‒141.Salopek,Igor:Muzejkrapinskihneandertalacakaoizvormedicinskihrefleksija,Acta medico-historica

Adriatica,8(2010)2,197‒202.Sanitetska služba u narodnooslobodilačkom ratu Jugoslavije 1941-1945,1–3.Beograd1989.Sepčić,Juraj: PolastoljećaMedicinskogfakultetaSveučilištauRijeci,Acta medico-historica Adriatica,

3(2005)2,157‒176.Sirovica,Stjepan:Stoljeće šibenske psihijatrije 1883-1983,Šibenik1983.Skenderović,Robert:ZdravstvenereformeMarijeTerezijeuslavonskomProvincijaluiGeneralenor-

mativumsanitatisiz1770.,Scrinia Slavonica, 5(2005)1,115‒143.Skitarelić,Neven,Nezirović,Robert,Skitarelić,Nataša:Pregledpovijestizadarskogzdravstva,Ra-

dovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru,58(2016),469‒496.Spomenica povodom 50. obljetnice rada Katedre za ortopediju 1922-1972,Zagreb1973,11‒13,75‒78.Štimac,Ivana:Tuberkuloza kao javnozdravstveni problem u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Borba, prevencija

i rezultati (1902.-1960.)(diplomskirad),Zagreb2018.Thaller,Lujo:Povijest medicine u Hrvatskoj i Slavoniji od god. 1770. do 1850.,Zagreb1927.Thaller,Lujo:Od vrača i čarobnjaka do modernog liječnika. Povijest borbe protiv bolesti i smrti,Zagreb

1938.Tomić-Karović,Kruna:LjudevitGutschy,u:I. simpozij o historiji mikrobiologije i imunologije u Hrvat-

skoj do 1923. godine,Zagreb1923,107‒117.Utvić,Vladimir:Povijest bolničkih ustanova u Osijeku od 1874-1974, 2.Osijek1974.Vodopija, Janko(ur.):Sanitarni kordon nekad i danas. Zbornik radova simpozija održanog u povodu 250-te

obljetnice Sanitarnog kordona, Zadar,26.do28.listopada1978.,Zagreb1978.Vrabčević, Vladimir:Kolera i kako ćemo se od nje čuvati,Zagreb1910.Zakon od 24. siečnja 1894. o uredjenju zdravstvene službe u kraljevinah Hrvatskoj i Slavoniji i provedbeni

naputci k istomu od 15. lipnja 1895. br. 20.315 i br. 24.209,Zagreb1894.Vučak,Ivica:LječilišteBrestovac–ponoszagrebačkogzdravstva,Zagreb moj grad,5(2011)32,41‒43.Vučak,Ivica:TuberkulozauZagrebuprije130godina,Infektološki glasnik,33(2013)2,49‒52.Vučak,Ivicaisur.:Hrvatska liječnička komora 2005.-2015. Spomen-knjiga u povodu dvadesete obljetnice

obnove Hrvatske liječničke komore,Zagreb2015.Zgrablić, Milan: Poteškoće oko osnivanja obiju bolnica u Sušaku,Acta medico-historica Adriatica,

3(2005)2,223‒242.

74



THE HISTORY OF HEALTHCARE AND THE DEVELOPMENT OF HEALTH INSTITUTIONS IN CROATIA

Vlatka DugačkiTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,[email protected]šimir ReganTheMiroslavKrležaInstituteofLexicography,[email protected]

ABSTRACT: This paper presents an overview of the history of healthcare and the deve-lopmentofhealthinstitutionsinCroatiafromprehistorytilltoday.Thedevelopmentsinprovidingcareforthesickandinfirmintheselandsaredescribedbasedonrelevantliteratureandperiodicals.ThepresenteddataisacontributiontotheresearchofthesystematichistoryoftheCroatianhealthsystem.

Keywords: history of healthcare; health institutions; Croatia

ČlancisudostupnipodlicencijomCreativeCommons:Imenovanje-Nekomercijalno(https://creativecommons.org/licenses/by-nc/4.0/).Sadržajsmijeteumnožavati,distribuirati,priopćavatijavnostiiprerađivatiga,uzobveznonavođenjeautorstva,tegakoristitisamounekomercijalnesvrhe.

Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova ...

Documents

Transcript of Povijest zdravstvene skrbi i razvoja zdravstvenih ustanova ...