Povijest MakedonijeStari vijekAntiki Makedonci su bili stari balkanski narod, koji je govorio jedan nedovoljno poznat jezik. Najistaknutiji kralj antikih Makedonaca je bio Filip II. Makedonski, kojega je Demosten nazivao barbarinom. Iako je Demosten okupio sve Antike Grke kako bi se suprotstavili Antikim Makedoncima, Filip II. je pobijedio Grke u bitci kod Heroneje 2. kolovoza 338. pr. Kr., nakon ega je .potedio grad Tebu.Kada je Filip II. ubijen (336. pr. Kr.), antiki Makedonci su izabrali njegovog sina Aleksandra III za kralja. Aleksandar je brzo uspostavio svoju vlast, pobijedio pobunjene Grke i ovaj put spalio Tebu do temelja. Nakon toga, nastavio je ka istoku kako bi pobijedio do tada nepobjedivo Perzijsko Carstvo. U bitci na rijeci Granik, sa svojim antikim Makedoncima (organiziranim u uvene falange) i plaenim konjanicima iz Tesalije je pobijedio trostruko veu perzijsku vojsku. Nakon osvajanja cijelog poznatog svijeta, odluio se vratiti u Makedoniju, ali je otrovan 323. pr. Kr., te je umro u Babilonu. Nakon njegove smrti, njegovi vojskovoe podijelili su njegovu dravu meu sobom.Znaajna linost Makedonije, bio je i Filip V.. On je uspostavio Makedonsko kraljevstvo na Balkanu i opet porobio Grku.U to je vrijeme Rim postajao sve snaniji. Makedonija je bila saveznik Kartage i time neprijatelj Rimljana. Zato je bilo stalnih sukoba sa Rimljanima. Da bi se osigurao od Rimljana, Filip V. je pojaao fortifikacije u Skoplju i Uskani (dananje Kievo u blizini dananjeg grada Debra, sjeverozapadna Makedonija), a sa juga je imao okupiranu Grku. Meutim Grci i Rimljani su se udruili i pod pritisak Rimljana morao se povui iz Grke i postaviti utvrdu u klisuri Tempi (nekoliko kilometara juno od dananjeg grada Platamona).Ipak, u dobi vladavina njegovog sina, Perseja, Rimljani su uli sa juga i pobijedili Perseja u bitci kod Pidne (nekoliko kilometara sjeverno od dananje Paralije kod Katerini). Persej je bio zadnji makedonski kralj iz antike epohe u Makedoniji. Vie su preivjeli Seleukidi na istoku i Ptolemejevii u Egiptu (zadnja je bila kraljica Kleopatra VIII).Rimljani su porobili Makedoniju 168. pr. Kr. i podijelili je na 4 dijela, kojima je bilo zabranjeno meusobno komuniciranje. Tri od ova 4 dijela su obuhvaala teritorije dananje Egejske Makedonije. Nakon toga, Makedonija je od centra svijeta postala provincija.Makedonija je u rimskom dobu imala vanu ulogu u povijesti kranstva, s obzirom da ju je posjetio Sveti Pavao.Makedonija u prvoj i drugoj JugoslavijiVista-xmag.pngPodrobniji lanak o temi: Vardarska banovina
Vista-xmag.pngPodrobniji lanak o temi: Socijalistika Republika MakedonijaNeovisna Makedonija (od 1989.) Zastava samostalne Republike Makedonije od 1992. do 1995. godineKrajem 1989. godine, u vremenu kada se zavravalo socijalistiko ureenje i zapoeo proces raspada SFRJ, u Republici Makedoniji se utemeljivao viestranaki pluralizam, odrani su prvi viestranaki parlamentarni izbori, konstituira se prvi viestranaki Parlament Republike Makedonije. Najbrojniji zastupnici (pratenici) su pratenici iz VMRO-DPMNE, slijede SDSM (nasljednik SKJ-SKM) Socijalistike partije, Sojuz reformskih snaga, PDP-NDP (partije makedonskih Albanaca). Parlament je za predsjednika Republike izabrao Kiru Gligorova, a za potpredsjednika izabran je Ljubo Geogievski. Za predsjednika ekspertske vlade izabran je Nikola Kljuev.Godine 1991. godine Parlament je donio Ustav Republike Makedonije.Godine 1992. sruena je ekspertska vlada i za mandatora je predloen Branko Crvenkovski koji je formirao novu stranaku vladu u koju su uli SDSM, SP, PDP-NDP.Godine 1994. graani su na neposrednim izborima prvi put birali predsjednika Republike i po drugi puta birali zastupnike u Sobranje. Za predsjednika je izabran Kiro Gligorov s mandatom od 5 godina pobijedivi drugog kandidata Ljubu Georgievskog.Na drugim parlamentarnim izborima "zbog brojnih izbornih nepravilnosti", kako su navele oporbene stranke VMRO-DPMNE, DPM i druge, apstiniran je drugi krug glasovanja. Izbornu pobjedu ponio je Savez za Makedoniju - SDSM, SP, LP. Za predsjednika Vlade izabran je Branko Crvenkovski, a u Vladu su uli SDSM, SP, LP, PDP-NDP.Godine 1996. donijet je novi zakon o teritorijalnoj organizaciji - lokalnoj samoupravi - ustanovljene su 123 opine i Grad Skoplje, odrani su prvi viestranaki lokalni izbori za lokalnu vlast.Godine 1998. odrani su trei parlamentarni izbori. Izbornu pobjedu ponijeli su VMRO-DPMNE i Demokratska Alternativa (DA), a u parlament su ule i PDP-A (Demokratska partija Albanaca u Makedoniji), SDSM, LDP, PDP. Za predsjednika Vlade izabran je Ljubo Georgievski (VMRO-DPMNE), a za zamjenika Vasil Tupurkovski (DA), a u Vladu su uli i lanovi PDP-A.Godine 1999. odrani su drugi predsjedniki izbori te je za predsjednika Republike izabran Boris Trajkovski, kojeg je predloila stranka VMRO-DPMNE. Ostali kandidati bili su Tito Petkovski (SDSM), Vasil Tupurkovski (DA), Stojan Andov (Liberalna partija), Muhamed Halili (PDP) i Muarem Negipi (PDP-A).Godine 2000. odrani su drugi lokalni izbori, koji su bili ispunjeni brojnim izbornim nepravilnostima, nasiljem, upotrebom vatrenog oruja.Tijekom 2001. godine dolo je do oruanog sukoba u Republici Makedoniji koji je razrijeen pritiskom Europske unije i potpisivanjem Ohridskog mirovnog sporazuma, koji je u najveem dijelu amandmanima ukljuen u Ustav Republike Makedonije.Godine 2002. odrani su parlamentarni izbori koji su po ocjenama inozemnih i domaih analitiara bili najbolje organizirani i provedeni izbori. Izbornu pobjedu odnio je SDSM u koaliciji s 12 politikih stranki. U Parlament su ule stranke SDSM, DUI, VMRO-DPMNE, PDP, LDP, PDP-A i SP. Vladu je formirao Branko Crvenkovski i u nju su uli DUI, i LDP.Godine 2004., zbog tragine smrti predsjednika Borisa Trajkovskog, odrani su trei predsjedniki izbori na kojima je pobijedio Branko Crvenkovski (SDSM), a u izbornoj trci sudjelovali su Zudi Celili (PDP-A), Gzim Ostremi (DUI) i Sako Kedev (VMRO-DPMNE).