Povijest Kršćanstva 100 Pitanja prema Franzenu

8/11/2019 Povijest Kranstva 100 Pitanja prema Franzenu

1/29

Povijest

kranstva

Zagreb, 2009.


2/29

I

1. KALENDA

Definira period od jedne tropske godine. Naziv dolazi od lat. rijei ckoRimljani obiljeavali prvi dan svakog mjeseca. Celendarium vezan uz ban

pojmovnik (obzirom na vraanje dugova i kamata zapisani u tabelama!

2. !"DINA

"alendarska godina se odnosi prema prirodnim astronomskimfenomenima uodnosu na #unce i $jesec.

%#&R'N'$#"% 'D)N% * poklapa se s duljinom trajanja prirodne pojave

+),)-N% 'D)N% * zaokruuje trajanje prirodne pojave zaokruujuiprijelazeastronomske godine i tako dobiva cjelovit broj dana

%stronomska pojava vezana je uz odnos emlje i #unca i promatraju se pod. vid.

#)D/R)0#"% 'D)N% revolucija emlje oko #unca (krug emlje oko#unca!.,rijeme potrebno1 234 dana5 4 sati5 44 minuta5 67 sekundi

&R'8#"% 'D)N% prolaz #unca iznad ekvatora dva puta godi9nje.

,rijemekoje dijeli dva uzastopna pojavljivanja #unca u istoj ekvinocijskoj toki je234dana5 4 sati5 :; minuta5 :3 sekundi

#. I$%KI KALENDA

o #'-%RN) najstariji sadri 6< mjeseci ($%R&)=# D/+/$>R)=#!2': danao -=N%RN) kasnije uveden i sadri 67 mjeseci (? 0%N=%R)=# ?@/>R=%R)=#!244 dana

#vake dvije godine Rimljani dodavali 77 ili 72 dana na -=N%RN='D)N=&. '(LI'AN%KI KALENDA0ulije +ezar s astronomom #osigenom odredio da godina ima 234 dana5

podijeljenana 67 mjeseci po 2< dana s 4 dana dodani na kraju godine (osnova mu jekalipovsustav :A6BC3g*6dan! Razlika od 3 sati u odnosu na civilnu godinuse rje9avadodavanjem svake :. godine jednog dana na mjestu izmeEu 3. i4. martovskekalend. (%NN=# >)##/F&)-)#! prijestupneG poslije 67;H67B godinase stvara dan


3/29

razlike izmeEu civilne i solarne godine. 8roljetni ekvinocij fiksiran je na 74.2. (danas7


4/29

. %-('E ( /ID"%-(

6. L/&/R'D'"#N/1 #%$%R)&%N+)1 ne idovi5 potomci )zraelaca izsjevernogkraljevstva koji su oti9li u izgnanstvo5 priznaju samo 8/&'"N0)M0/5

odbijaju0eruzalem kao kultni centar

7. 'R&'D'"#N/1 idovstvo je dogmatska religija5 no ne monolitna.

#%D=+/0)1 aristokratska nasljedna kasta5 skloni elenizmu ali su ikonzervativni odbijaju usmenu tradiciju5 podupiru samo pismenu.'dbijajuivot poslije smrti5 anEele5 Eavla. 8olitika stranka. Nisu ostavilitrajnijiutjecaj.

@%R)/0)1 ksenofobini5 antielenisti. #triktno odravanje zakona.rije5pokajanje5 >oje milosrEe5 budui ivot s posljednjim sudom5

priznanjeusmene tradicije5 to su elementi te tradicije. =tjecajni u 9irokim slojevima

2. /#/N)1 eksklusivistika rigoristika5 mesijanistika struja5 dijelommonastikog tipa

9. PLINI'E $LAI

"ao carski namjesnik upravljao od 666.*662. >itinijom i 8ontom i ondje667. nai9aona velik broj kr9ana da je morao upitati cara &rajana kako da se premanjima dri.#matrao i svojeglavima i tvrdokornima te drao da i zato trebakazniti. #udio jemnogima i ako su nakon njegovog treeg upita i dalje tvrdili da su kr9anidao i jesmaknuti. 8o9tedio je one loji su u biti zanijekali "rista.

10. PEDNIE'%KE 3EEZE 4KI"'E'A PI3%-"L'E5A6"r9anstvo je u 7. st. bilo ugroavano vi9e iznutra erezama i

raskolima negoizvana progonima.

/>)'N)%$ (Nazarejci5 /lkesaiti!1 zadrali vjeru u )susa $esiju ali sunijekalinjegovo boanstvoG Dua je primio na kr9tenjuG judeokr9anska podloga

N'#&)+)%$ (7.st.!1 proizvod sinkretizmaG prava spoznajaO nijepoivala naumnom spoznavanju i stvarnoj pouci5 nego se sjecala mistinimudubljivanjem i odreEenom religijskom praksom. "r9anska vjernika naukaospasenju ostvarenom oovjeenjem #ina >ojega stapala se s

naukom oemanaciji i eonima5 isprepletala s dualizmom dva poela dobra i zla koja sebore (materija zla!G demijurgHstvaralac svijeta izjednaava se s0avomGasketizam. #pasenje se ostvaruje oslobaEanjem boanske iskre iztamnematerije u punou svjetla. )sus je prividno trpio i djelovao5 uzeo prividnotijelo poanta prividne smrti da se slijedi njegova nauka o vjeruje kako se materijamoe savladati. 8redstavnici kr9anske gnozeO1 #%&'RN)-(%ntioija!5>%)-)D (%leksandrija!5 ,%-/N&)N (Rim!


5/29

$%N)L/)%$ (2.*:.st.!1 potjee od perzijanca $%N)0% koji je

kao posljednji>oji izaslanik nakon >ude5 aratustre i )susa elio >oju objavuprivestikonanom zavr9etku. Njegova nauka nema gotovo ni9ta zajednikog

skr9anstvom. astupao strogi dualizam borba i zla5 svjetla i tame5dua imaterije. Kovjek se treba uzdravati od zle materije5 uivanja mesa ivina5spolnog uitka te tako jaati svjetlo u sebi. 8oprimilo mnogekr9anskeelemente i postalo opasno za kr9anstvo. %ugustin upao u maniejstvo

prijepokr9tavanja.

$%R+)'N)%$ (7.st.!1 neko vrijeme najopasniji takmac kr9anske+rkve.$%R+)'N sin biskupa u #inopi na crnom moru. u Rimu 9iri svoje ideje5nakonizopenja osniva vlastitu +rkvu. abacuje #tari zavjet i propovijedastrogidualizam. #tarozavjetni 0ave je gnjevni >og zla a u "ristu Novogzavjetaobjavio se najvi9i dobri >og. "rist uzeo prividno tijelo i zato suga Midoviprividno ubili. #trogi etiki rigorizam koji poiva na dualistikomneprijateljstvu prema tijelu.

/N"R%&)&) (uzdrljivci!1 pripadao im apologeta &atijan. #ljedbeniciasketskogsmjera5 neprijateljski raspoloenog prema tijelu. Domatski su bili ispravni aliuzatjevima rigorozni5 traili potpuno uzdravanje od mesa5 vina pa

ak ibraka.

$'N&%N)%$1 $'N&%N5 biv9i "ibelin sveenik prigovarao je opoj+rkvi da jeodvi9e svjetovna. 8oeo zatijevati strogu moralnu reformu iaskezu5osuEivao bijeg od mueni9tva i podravao dobrovoljno javljanje zamuenika.8otaknuo je ponovno esatolo9ke sporove pracrkve i nagovije9tao neposredni

dolazak tisugodi9njeg "ristovog carstva L)-)0%%$. 8ozivao se naposebneobjave i izdavao se prorokom Dua #vetoga u kojem je

"ristovimposredstvom5 >oja objava postigla zakljuno savr9enstvo. 8otpomagalegadvije zanesene ene1 8R)#+)-% i $%"#)$)-% koje su tvrdile da imajuprorokaviEenja i da primaju objave. #ekta se naglo 9iri u #jevernoj africi.prikljuujeim se &/R&=-)0%N.

P"!"NI K75ANA ( I$%K"$ A%-

11. 8IN%-I-($ NE"NIAN($

&o nije zakon koji je Neron izdao protiv kr9ana5 ve samo injenica da jeNeron daopoticaj za progone. &ertulijan je prigovarao rimskoj dravi da postupa protivkr9ana

bez ikakve pravne osnove i potpuno nedosljedno. "r9ani su bili na lo9emglasu1 davr9e zloinake kultne ini na tajnim sastan cima5 tiestovske gozbena kojima se

blaguje ljudsko meso i ine rodoskrvnua5 da se nazivaju braomi sestrama.'ptuivani da mrze cijeli ljudski rod5 stoga je neron zapalio Rim a krivnjusvalio nakr9ane5 na izmet ljudskog rodaO elei drugima prikazati da im jenedaa 9to ne9tuju i rtvuju dravnim bogovima.


6/29

12. ELI!I" LII-A 41. AZD":L'E P"!"NA 4D" 100. !

Drava je tolerirala ili ignorirala kr9anstvo jer je smatrano idovskomsektom i onoje dionik tog tolerantnog dravnog stava prema idovskoj vjeri * religio.

podmetnuo poar a krivicu svalio na kr9ane!

1#. ELI!I" ILLII-A 42. AZD":L'E P"!"NA 4100.;2)

"r9anstvo smatrali zasebnom vjerom5 progone ju jer je smatraju za religio neprijateljskom prema dravi i ljudima. &emelj za ovo jest dopisivanjeizmeEu 8linijai &rajana u vezi kanjavanja kr9ana

1&. DEI'EI P"!"NI 4#. AZD":L'E P"!"NA 42)0.;#

(7:B.*746.! R/#&)&=&'R #%+R'R=$ (obnavlja svetinja!. &eioza unutra9njomobnovom rimske drave. Dao zakone za iskorjenje kr9anstva i privoEenjedravnojvjeri. Nalagao svim kr9anima carstva rtvovanje bogovima a to

je nadgledalaposebna komisija koja je izdavala potvrde ( libellus!. 'ni kr9ani koji su uskra

rtvu osuEivani na smrt jer su izazivali gnjev bogova i time donijeli nesreu.8oginuou ratu protiv ota.

1). DI"KLEI'AN"I P"!"NI 4#. AZD":L'E

P"!"NA42)0.;#11.66(7;:.*2


7/29

* protagonisti1 apostoli i njiovi uenici

* povijesna figura "rista jo9 gotovo prisutna

* esatolo9ka vizija

7. 8/R)'D (62


8/29

20. K"N%-AN-IN"%KI PE"KE- 4IN 3" %I!N" IN

(7;4.*22.! 'ekivalo se da e postati august nakon Dioklecijanovogodreknua5 noto se nije dogodilo. &ada je oti9ao k ocu u aliju gdje je vojska izvikala

njega za cara74..2ogu za pomo jer nije znao kako e bitka zavr9iti. &ada muse ukazaona nebu kri na kojem je pisalo u ovom pobjediO i pobijedio je. #vatio jekoliko jekrist silan5 a kr9anska vjera nadmona. 'tada se osobno

priznavao kr9aninomiako nije bio kr9ten. 262. izradio s -icinijem $)-%N#") 8R'R%$&'-/R%N+)0/ (uobliku reskripta a ne edikta! kojim je kr9anima priznataravnopravnost s drugimreligijama. N',)&/&)1 kr9ansko sveenstvo oslobodio od javni

poreza5 ukinuosmrtnu kaznu na kriu5 ovlastio crkvu da prima oporuene zapise5 odredio

zakonomza itavo carstvo da se svetkuje nedjelja5 ukinuo aruspicije poganskopromatranje rtvovanja ivotinja da bi se tumaila >oja volja ilibudunost5zabranjeni neki nepristojni obredi5 zabranjene gladijatorske borbe kaokazne zazloin5 gradio crkve. 262. poklonio papi -%&/R%N#"= 8%-%K=i poeo graditilateransku baziliku. 27oga koji se manifestira na 2. razliita naikao'tac5 #in i Du #veti

b! R/-%&),N) $'NRL)%$ (#=>'RD)N%+)'N)%$! * "rist je>og5 no podreEen'cu koji je jedino poelo5 a Du #veti podreEen #inu


9/29

%R)0%N)%$ * -ogos nije pravi >og5 nije vjean ni svemoan5stvoren uvremenu i sposoban je da trpi. -ogos je prvi u redu stvorenja *

demijurg(polubog! 5 ali mu boanstvo ne pripada po sebi

6. N)+/0#") #%>'R * 74. srpnja 274. "rist istobitan s ocem. %rijeizopen iz +rkve.ovorili o celibatu za biskupe5 sveenike i Eakone5 osuEen konkubinat

7. +%R)R%D#") "'N+)- ()! * 2;6. 8otvrEena istobitnost 'ca i #ina jedan >og u triosobe. ) * Du #veti proizlazi Qod 'ca preko #ina5 * Du #vet proizlaziQod oca i#ina ( i dodali @ilioSue! Nejasnoa )stoka i apada postala povod za raskol6)0%N)%$! * "rist je iste biti kao 'tac5

no njemu jeporeEen

$%+/D'N)0%N)%$ * Du #veti je stvoreno bie

22. KI%-"L"7KA KI"'E'A I %A:"I 4K"NILI6

N/#&'R)0%N)%$ $arija je vi9e kristorodica (cristotokos! negobogorodica(teotokos! * naglasak da se "rist rodio kao pravi ovjek tijelom i du9om

iz$arije5 tj. nije rodila boanstvo5 ve s >ogom povezanog ovjeka tu upaoudualnost "ristovi naravi koje su nerazrje9ivo vezane u jezgri osobe

2. /@/I") "'N+)- :26. Nestorije prognan5 potvrEeno da je $arijabogorodica ("ristse sastoji od dvije naravi u ipostatskoj uniji1 nepomije9ane5 neodijelene isjedinjujuse u jednoj osobi

/=&)+L)%N)%$ ljudska narav u "ristu je bila upijena potpuno odboanske."ristovo ovjeje bivstvovanje je bilo od druge supstancije nego 9to je na9a

$'N'@)&)%$ "rist je boanske naravi5 a odbija se privatiti ljudskanarav:. "%-+/D'N#") "'N+)- :46. 'dbaen monofitizamG definiranadogma u "ristusu dvije naravi povezane u ipostatskoj uniji jednoj osobi

4. +%R)R%D#") "'N+)- ())! 442. +ar 0ustinijan proveo osudu nadQtri poglavlja5tj. tri predstavnika antioijske 9kole iz koje je potekao Nestorije1&/'D'R$'8#=/#&)0#")5 &/'D'R'R/& +)R#")5 )>%# D/I") i takonatjerao papu da privatizakljuke koncila. 8robudile se protiv9tine ) i 5 papin se ugled srozao5

koncil priznatkao ekumenski (ipakT!$'N'&/-/&)%$ = "ristu djelovala jedna prirodna boansko*ljudskaenergija i jedna jedina volja (boanska!

3. +%R)R%D#") "'N+)- ()))! (.66.3;


10/29

. N)+/0#") "'N+)- ())! ;. 'dobreno 9tovanje slika (ikona! i kipova

;.+%R)R%D#") "'N+)- (),! (;3B.*;ogom5 a upravljai +rkve se moraju na podruju javnog redapokoravati predcarskim zakonima. &ako je pisao istono*rimskom caru %nastaziju.

2*. K"N%-AN-IN"A DA"NIA

Nastala izmeEu 4


11/29

2. KAL" ELIKI 4*.;1&.6

Najmoniji vladar srednjeg vijeka. Dokrajio je povezivanjefranake drave sRimom i tako stvorio osnovicu sveopeg zapadnog carstva.

#tvorio +R",/N=DRM%,= (postojala do 6;izanta uzapadni Rim iprenese na "arla 9to je i uinjeno. ;E%KI P"KE-

Najznaajniji redovniki pokret u srednjem vijeku. 'ko Benediktove regule5 strog askeza5 na prvom mjestu

poslu9nost premaopatu5 naroita briga za liturgijsku slubu >oju. &eili da budusuodgovorni za savkr9anski svijet * zato ima presudnu ulogu u povijesti apada.

Njegova snaga jeimala korijenje u molitvi za kr9anski svijet. 'uvali su nekuotvorenost premasvijetu5 njegovali su znanost5 zanimali se za politiki razvoj5

odravao veze scarevima i kraljevima. Donijeli produbljenje kr9anskog ivota.Razvili misao oznaenju religije u javnom ivotu5 o poloaju +rkve i pape u svijetu5o postojeimzlouporabama u +rkvi i velikim crkvenim zadacima#1. !!("%KA E?"$A-)>/R&%# /++-/#)%/ postala je cilj rgurove reforme5 sadravalatenju da +rkvuoslobodi od uplitanja velika9a. &o je pokret rgura ,)) koji se borio protivnaina nakoji su kraljevi5 knezovi i velika9i dijelili biskupije i opatije i protiv naina nakoji su i


12/29

novano iskori9tavali (#)$'N)0%!. &ime se traila uspostavaslobodnog crkvenogizbornog prava5 da bi se tako osigurala samostalnost podruja nakojem seizvr9avaju religijsko*crkveni zadaci.

#2. :":A ZA INE%-I-(( 4P"-I LAI+KE INE%-I-

"ao i borba protiv enidbe sveenika i simonije bili su glavni ciljeviprograma rgura,)). "ralj je za njega bio obini laik kao i svaki drugi u +rkvi i smatrao jeda je kaokr9anin podloan +rkvi i obvezan na poslu9nost. &o je znailodesakralizacijukraljevskog dostojanstva. &ime se potaklo da se razlike papinstvai carstvaobraunaju. 8rsten i 9tap oznaavaju duovno poslanje5 investitura je crkveniin.

##. DI-A-(% PAPAE 410).6#pis kojim je rgur ,)) im je postao papa iznio svoja naela1 8%8%0/ ,RL',N%-%,% "RIJ%N#&,%5 moe se uplitati u prava biskupa i ak zbogvrove duovnevlasti stoji iznad kraljeva i careva i moe i svrgnuti kad se to ini potrebnim.

#&. @"$%KI K"NK"DA- 41122.6

8roblem investiture nastojali rije9iti uvoEenjem dvostruke investiture."ralju jeostala svjetovna s preno9enjem dobara i prava a vr9ila se predajom ezla.

"ralj seodrekao duovne investiture i prepustio ju +rkvi5 po9tivao kanon5 izboriopravo kojeje ostalo kleru i plemstvu biskupske +rkve. Nakon izvr9enogkanonskog izbora iduovne investiture5 kralj je podjeljivao svjetovnu investituru

#). I%-EI-I

Reformirana grana benediktinskog reda (samostalna molitva5 siroma9tvo5naporanrad!

#*. EE$I-I 4A(!(%-INI P(%-IN'AI68rivatili bezuvjetni ideal siroma9tva. 8rvu papinsku potvrdu dobili6743. god. uzkarmeliane

#. IAI(% 3I%-I

)nocent ))) (najmoniji papa srednjeg vijeka! bio je dubokoreligiozan5 poboan iasketski strogi ovjek koji je roEen kao vladar i imperator5 ali u

prvom redu jesveenik i du9obrinik. kao ,)+%R)=# +LR)#&) vr9io je svoju slubu

sasvim u duuodgovornosti pred >ogom. 'd njega se tim nazivom kasnije papesamooznaavaju#. $I%-EI'%KI K(L-"I' 6;. i 6B. st. poku9avalo se osporiti istorijsko postojanje )susovo."omparativna

povijest religija otkrila je (odjednomT! slinost i paralele u )susovu ivotus bogom#unca $itrom5 junakom babilonskog epa o ilgame9u5 s mitskim likomumirueg iuskrsavajueg >oga spasitelja. ,jerovalo se kako se slika o )susovom ivotui uenju


13/29

(u /vanEelju! mora objasniti kao personificiran nanos socijalnojtenji potlaenimasa

#9. INKIZII'A 412 %-.6#udi9te organizirano za borbu protiv "atara (krivovjerca jer su

jednako napadalipolitiko* socijalne i religiozne temelje kr9anstva. )nocent ))) izgraEen jeinkvizicijski postupak u crkvenom sudskom pravu1 postupali protiv nekoggre9nika iprijestupnika i nisu smjeli ekati da bude optuen5 ve su ga sami ex (

slubene dunosti! morali dovesti pred sud5 optuiti5 udariti na muke i ubiti.= tomsu razdoblju srednjeg vijeka krivovjercem smatrali i politikogrevolucionara koji jeugroavao ne samo +rkvu ve i dravu

&0. KA-AI = PA-AEN%KI P"KE-

"rivovjerje izraslo iz maniejsko*dualistikog korijena. Nauavanjeda je svijetstvorio Eavao5 tj. zlodu #tarog zavjeta koji vlada svijetom. Kistedu9e ljudi suzatoene u -= $%&/R)0=. Novozavjetni >og je poslao anEele5 )susa5 kako

bi pouiokako da se oslobode i kao isti ("atari! uEu u nebo a to sepostie askezom ipotpunim uzdravanjem od svijeta. #avr9eniO moraju izbjegavatibrak5 spolnoopenje i uivanje mesa5 svaku vrstu runog rada5 posjed

imovineHbogatstva. &eideje donesene na apad u 67. st.


14/29

II

&1. AN"%%A 10*.=10.

&amo je krenuo Lenrik ), na pokorniki put zimi kako bi dobio odrje9enje

od papergura ,)) jer nije po9tovao odluke o investituri i izabrao milanskogbiskupa unatopapinskom spisu D)+&%&=# 8%8%/O. Lenrika je stoga izopio iz+rkve i zato jemorao tri dana na snijeg ispred zidina +anossse ekati da ga puste unutrakako bidobio odrje9enje na zagovor svog kuma opata Luga i markgrofice $atilde uzuvjetda se pokori papinskom pravovjerju5 a kralj je to morao napraviti jer suga prisililiknezovi da ne bude svrgnut s prijestolja i da ne izaberu novog kralja(u roku odgodinu dana!.

&2. -E"I'A DAKADENI'EB8ojavljuje se u protestantskoj istoriografiji poslijekonstantinovska +rkva sesvojom voljom dala ugraditi u aparat dravne vlasti i time izdalasvoje prvotnoposlanje i ogrije9ila se o "ristovo evanEelje. -uter je za taj otpad i

posvjetovljenjecrkve optuio pape kao jedine krivce.

. '"AKI$ DE ?I"E

atijevao u 66. i 67. stoljeu da se ovim znaajkama crkva mora

vratiti1 da jepretkonstantinovska /++-/#)% 8R)$)&),% pravaO praslika crkve(apostolskajednostavnost5 ideal siroma9tva i udaljenost od svijeta!.

&&. DE"-I" $"DENA

asnovao nizozemac . roote. 'dnosi se na individualizam u umjetnosti5znanosti ipolitici5 teologiji i u stilu pobonosti. &o je jedna od sila kojaubrzava procesraspadanja zapadnjake zajednice naroda u vremenu (62


15/29

)ND),)D=%-)#&)K") ) )N&)$)#&)K") #$0/R1 premalo prostora za crkvu

i apostolaerard roote (62;:.!1 odbijanje svake stvorene stvari5 moralni rigorizamGsestrezajednikog ivotaO

Rede Wijns (62;2.! braa zajednikog ivotaO

&). KI/A%KI P"KE-I

=smjereni na ponovno osvajanje #vete zemlje i borbu protiv islama5odnosno napomo kr9anima potlaenim u 0eruzalemu. 8okrenuto na zov pape =rbana))1 >ogto oeO. Najokrutniji dogaEaji srednjeg vijeka nekr9anskakrvoprolia. >ilo 9estkriarski vojni1

6. "R)M%R#"% ,'0N% (6


16/29

&*. AI!N"N%K" %(/AN'%-" 41#09.;1#.6

'drekli se slobode odluivanja. 8apa "lement , (62ula na koju se pozvao papa >onifacije ,))) (da uspostavi teokratskuuniverzalnuzapadnu dravu pod papinskim vodstvom! pozivajui se na teoriju odva maa iobjavio da je poslu9nost papi nuna za spasenje pa je izbio sukob (objevlasti "ristpovjerio crkvi! i papu su zarobili5 zatim oslobodili no to jeznailo da je papabespomoan. &ako su mu sru9ili snove i on je umro nekoliko tjedana nakon.

)0. 'AN 3(% I @ILI?

0an Lus je roEen u Lusinecu (Ke9ka! 62


17/29

)1. LAE-EN-( "ELI 4*..1.6 ; ?IENZA

Dekret o uniji koji su potpisali rci i papa. &enja rka o ujedinjenu sazapadnomcrkvom proizlazila je od elje za pomo protiv turskog neprijatelja.

#loili su se oprimatu rimske crkve i o @)-)'X=/ ((lat. i #inaO! dio je kr9anskogsimobla vjerepoznatog kao Nicejsko*carigradsko vjerovanje5 u obliku kako seono izgovara uRimokatolikoj +rkvi. 'vaj dio ,jerovanja izvor je brojni rasprava ineslaganja uodnosima izmeEu "atolike +rkve i pravoslavlja. Dok se u pravoslavnojtradiciji ovajdio ,jerovanja recitira u obliku1 ,jerujemo u Dua #vetoga... koji izlazi od'caO5 urimokatolikoj tradiciji on glasi1 ) u Dua #vetoga... koji izlaziod 'ca i #ina(@ilioSue!O.!. No kad se car vratio na istok5 nije nai9ao na odobravanje5izostala jevojna pomo i unija se nije odrala.

)2. -I %"LE

&ri -uterova naela po uzoru na Williama 'ccama1

#'-% #+R)8&=R%1 objavljeno #,/&' 8)#$' jest osnova i izvor na9evjere#'-% @)D/#1 ljudski razum je bespomoan5 samo ,0/R% moedovesti dospoznaje >oga i spasenja

#'-% R%+)%1 ljudska narav sama po sebi nije niza9tosposobna5 sve je$)-'#&

"rivovjerje -utera sastoji se u tome 9to je apsolutizirao tri sole.

)#. EAN!ELIZA$

'dnosno >)>-)+)%$ i L=$%N)%$ kao uzroci reformacije.8rije reformacije jepostojao biblijski pokretOG -uter je izrastao iz evangelizma i nije

#veto pismoizvukao ispod klupeO. D/,'&)' $'D/RN%5 '++%$)%$ i"RIJ%N#") L=$%N)%$su bili osnovni uzrok vraanja k #vetom pismu. #igurno bibiblijski pokret ukatolikoj crkvi ostao snanije udomaen da ga reformatori svojomjednostrano9u(#'-%! nisu pretjerano nagla9avali i svojatali. /razmoRotterdamski kraljumanizma stekao je velike zasluge za biblicizam.

)&. %I$(L I(%-(% %I$(L PEA-"

>og ako oe moe gre9nika milostivo gledati CY onda je gre9nik

opravdan5 daklepravedanO5 on ostaje gre9nik ali ga >og smatra opravdanim.)). -ADII"NALNA -EZA " (Z"I$A E?"$AI'Elouporabe i neredi u crkvi5 posebno u R)$#"'0 "=R)0).


18/29

)*. P"-E%-AN-%KA -EZA

8oku9aj oivljavanja autentine5 prvobitne crkve. -uter se ne eli odvojitiod crkveno u stvarnosti tei transformaciji bitni postavki katolike doktrine. Ne

radi se omoralnoj i administrativnoj reformi.

). $AK%I%-I+KA -EZA

-uter nije autentian teolog ve puki agitator (osoba koja aktivnopodrava nekuideologiju ili neki pokret sa javnim govorima i naroito isticanjemu javnosti!.Reformacija je religiozno presvlaenje socijalno*ekonomske krize.

). DI'E PE%PEK-IE 4PE-P"%-AKE6 E?"$E

R/N',%&)' )N 8R)#&)N=$ H R/D=+&)' %D @'R$%$8R)$%$1 povratak naidealno stanje u pro9losti5 zlatno doba evanEeoske jednostavnosti5 apostolske

ili prvobitne crkve.

R/N',%&)' )N $/-)=# ista reforma1 esatolo9ka perspektiva5buduasavr9enost >ojeg kraljevstva

)9. P"'EK- E?"$E

= povijesti predlagana etiri1

o /"-/)0%-N) 8R'0/"& na polju discipline5 morala5organizacije5 pastoralaGprogram razni opservacijaG papinske reforme5 &ridentski koncil

o #8)R)&=%-)#&)K") 8R'0/"& iaccino da @iore1

epoa 'ca +rkva voEena od laika (#!

epoa #ina +rkva voEena od klerika (N!

epoa Dua +rkva voEena od monaa (+R",% >=D=JN'#&)!

o #L)$%&)K") 8R'0/"& Wicleff i Lus1 kritika ivota ljudi crkve

o 8R'&/#&%N"% R/@'R$% -uter1 ne ivot ve doktrinaG razlikeu doktriniGreforma se nastavlja (#lairemacer!

*0. $A-IN L(-3ENapisao svoje protu*djelo ' neslobodi voljeO na /razmovo djelo 'slobodi voljeO iotada /razmo odbija luterovsko uenje5 a u poetku ga je

poticao. Njegovonajosobnije djelo bila je R/@'R$%+)0%. >io je predstavnik reformiranitenji unutarcrkve5 a kasnije 9to je tragedija postao je reformator protiv crkve.RoEen je6raezajednikog ivota i


19/29

upio du D/,'&)'N)# $'D/RN%/. 8o9ao na sveuili9te u /rfurtu izavr9io filozofskiosnovni teaj i postao magistar artium. Na sveuili9tu je nauio dasve svaa irazumijeva polazei od >oje volje i suda grije i milost5 dobro i

zlo ne ovise oovjeku nego o >ogu. $artinov otac je elio da mu sin postane pravnik noodluio seza sveenika i javio se eremitima i zapoeo studij teologije u/rfurtu. = svomesamostanskom ivotu je prolazio kroz uasne unutarnje borbe i

pao u dubokupoti9tenost. Nije mu pomogla ispovijed i +rkva sa svojim sakramentima5otputovao inastavio studij u Wittenbergu i postao doktor teologije. 8reuzeo je biblijskukatedru ipredavao je o psalmima i poslanicama (Rim.5 al.5 Leb.!. &adase u svojojunutra9njosti razvijao u reformatora.

#matrao je da jedino iz #vetog pisma ovjek prima vjeru i milost1 #'-%

#+R)8&=R%je formalno naelo protestantizma5 a #'-% @)D/# i #'-%R%+)% njegovo sumaterijalno naelo.

Njegovo reformacijsko polazi9te nije i9lo zbog ljutnje na lo9e prilike u+rkvi ve 9toje prona9ao novo religiozno i teolo9ko stajali9te koje se nalazi izvansakramentalnecrkve5 a ne moe se uskladiti sa ivotom stare crkve.

B4 teza o naravi i upotrebi oprosta 9to je sastavio i poslao nadlenimbiskupima5nadbiskupu $agdeburgu i $ainzu5 elei razjasniti zloupotrebuoprosta ikrivuHiskrivljenu predodbu o vjeri kao bitnom iniocu u spasenju.0edan njegovprijatelj #ceurl dao je teze tiskati bez -uterova znanja i

pristanka koje su sepro9irile po itavoj Njemakoj zbog ega je i zavr9io na sudu iprogla9enkrivovjercem5 a na kraju i izopen iz crkve.

#va vidljiva institucionalna +rkva inila mu se tada kao Eavoljedjelo5 papa kao%ntikrist koji vodi ljude u zabludu5 sjeo je na "ristovo mjesto i izazvao gnjev>oji.

&ri temeljna reformatorska spisa (poziva na borbu protiv +rkve i papinstva5ne vi9ena reformu i unutra9nje ozdravljenje!1

6. "r9anskom plemstvu njemakog naroda o pobolj9anju kr9anskog stanjaO

7. De captivitate babZlonica /cclesiae praeludium

2. ' slobodi kr9anina

*1. :(LA EE;( 1)2*.8repustio je ureEenje crkvenog pitanja pokrajinskim knezovima.


20/29

*#. D(!I D/ANI %A:" ( %PE>E;( 1)29.

"onano je zakljueno da se provede Wormski edikt5 a novovjerski stalei suprotivtoga prvi put otvoreno protestirali CY protestantiO (otuda dobili naziv!.

W'R$#") /D)"& ;.4.6476. "arlo , potpisao da su -uter injegove prista9estavljeni izvan zakona. (8rivaeni zakoni da se baptistima prijeti smrtnomkaznom.!

*&. "N?E%%I" A(!(%-ANA

,jerski spis koji je izraEen od @ilipa $elanctona za novovjerce5 74.3.642oju pravednost kao zatjevnu jer trai od ovjeka po9tivanjezatjevnosti kojuovjek ne moe i ne zna ostvariti. = ovoj perspektivi >oja

pravednost trai odgre9nika izvoEenje spasenja. >udui da ga ovjek ne moe ostvariti5pravednost sejavlja kao primitivna. 8oslije tog iskustva (&urmerlebnis! svaa dapravednost >ojane trai ve daje. 8ravednost5 dakle ne osvetna ve spasenjska milost

kojom nas>og posveuje.

*. (LI3 Z@IN!LI

RoEen je 6:;:. u Wildausu u &oggenburgu5 a odrastao kod svog ujaka5upnika uWeesenu. 8olazio je 9kolu u >aselu i >ernu5 a onda je studiraou >eu gdje sepouavala via antiSuaO. avr9io je studij u umanistikom >aselui ostao sumanistima u prijateljstvu. = "ostanci je posveen za sveenika5 pakao upniksluio u larusu. Mivio je raskala9eno sa enama. Dobio je novu

slubu kaodu9obrinik u [ricu u stolnoj crkvi5 postao otvoreniji za pitanjavjere i +rkve.8ropovijedao u skladu s pismom5 tj. biblicizam.>orio se protiv crkveni odredaba o postu i protiv sveenikogcelibata1 ivio sbogatom udovicom koju je kasnije javno oenio. = svojim akljunimgovorimaO i u"ratkom uvodu u kr9anstvoO razvio je svoj radikalni reformni

program1 trebaukloniti sve ceremonije i blagoslove5 slike iz crkava5 ukloniti misui samostane5

preoblikovati crkveni nadbiskupski sistem5 koji treba biti u rukama gradskogvijea.&reba urediti gradsko enidbeno sudi9te5 koje e preuzeti biskupskienidbeni sud5 a


21/29

kasnije i duovnu jurisdikciju. Rastao se sa svojim prista9ama jersu se pobuniliprotiv kr9tenja djece CY baptistiG jer je to lano zato 9to djeca nemajuvjere i nemogu o tome odluivati. = vjerskom ratu 6426. izmeEu protestanata i

katolika jeVingli pao5 a pobijedili katolici. #ukobio se s -uterom u pitanju euaristije9to i jezauvijek rastavilo. Vingli je smatrao da je euaristija samo sjeanje naspomen veeru5 -uter je branio stvarnu "ristovu prisutnost u euaristiji.

*. 'EAN ALIN

RoEen 6ojuvladavinu5 tj.crkveno ureEenje koje je vijee 7ili su vrlo strogi jer ako bi netkopropustio slubu>oju ili uvrijedio >oga5 gubio bi glavu. Nova Meneva je bila strogoorganizirana>oja dravaO i postala je sredi9te nove reformirane +rkveO5koja je prema9ilaluterovstvo. +alvin je umro 643:. u Menevi.

Nauka1 slinost s reformatorima 63. st. Y tri solaO. #akramentalnosvaenomrijei stvara Du #veti u du9i vjeru5 koja je slobodan dar >oji5znak da je >ogdotinog izabrao. 8objeda vjere u zemaljskom ivotu je i osnovica za

sigurnost da siodabran za vjeni ivot. &ko se zatvara pred vjerom u rije >oju5nema milostiodabranja i >og ga odbacuje *Y nauka o dvostrukom predodreEivanju5predestinaciji(jedni su unaprijed odabrani5 a drugi odbaeni!. +rkva je i vidljivaO inevidljivaO Yizvan reformirane +rkve nema prave vjere ni spasenja i prava +rkva jeona u kojojse >oja rije valjano pripovijeda a sakramenti ispravno dijele(katolika +rkva neradi ni jedno ni drugo dobro!.

*9. 3(!EN"-I

644B. odrana ). nacionalna sinoda u 8arizu * privaenaosnovica +'N@/##)'%--)+%N% sastavljena od +alvina * nazvani ugenotima (saveznici! *Yreformiranjezajednice. 6437. izbio vjerski gradski rat. L=/N'") R%&',) (6437.*64B;.! vodilisu se okrutno i nepopustljivo. Na kraju ugenoti postali politika stranka."atarina $edici vladala je umjesto "arla )F (katolici! *Y uoi svadbesvoje keri i

protestantskog voEe Lenrija Navarca (ugenotski voEa! (svadba bi bilapomirenjekatolika i pravoslavaca! u >%R&'-'$/#"'0 N'J) 72.H7:.;.647.izvr9ila pokolj nad


22/29

prisutnim ugenotima. >ila je to krvava svadba nakon koje jeuslijedilo ubijanjeLugenota po pokrajinama.

0. AK- " %(PE$AI'I 1)#2."lement ,)) odredio se glavom engleske +rkve. bog toga se&oma $orus lord*kancelar odrekao svoje asti. 8otom je "lement ,)) ekao da parlamentsupermacijuproglasi zakonom kako bi zatraio da svi inovnici5 redovnici isveenici podzakletvom priznaju kraljevsku suverenost nad engleskom +rkvom5koja je na tajnain oduzeta papi i odvojena od Rimske +rkve. &ko nije tio

poloiti zakletvu ipriznati Lenrikov brak s %nom >oleZn5 toga je ekala smrtna kazna zbogveleizdaje.Nakon toga naslijedilo je tiransko manitanje i ubijanje jer mnogi

nisu tjeli topriznati.

1. %"LI DE" !L"IA 4%LAA (ZI7EN"! :"!A6

'dreEujua misao calvinizmaG ona je smisao stvaranja5 spasenja i osudeodbaeni.(doktrina!

2. -IDEN-%KI %A:" 41)&).;1)*#.6

'tvorenje 62.67.64:4. pod vodstvom trojice papinski legata1 Del $ontea5

+ervinijai 8olea. 'dluili da se raspravlja i o dogmi i o reformi.Najvei dogaEajnovovjekovnog katolianstva. ovorili o onome krivovjernome.

6. R%D'>-0/ %#0/D%N0%1 64:4.*64:;.

Na :. sjednici postavio je sabor nasuprot protestantskom naelusolascripturaO nauku o dva izvora vjere * 8)#$= i 8R/D%0). 8redajase smatraizvorom vjere (po prastarom katolikom svaanju!5 a ograniavanje samona#v. pismo je zabluda. Na 4. i 3. sjednici rasprava o )#&'KN'$

R)0/L= i'8R%,D%N0=. Nasuprot protestantskoj nauci sola gratiaO i naeluimputacijeosuEeno je mi9ljenje o posvema9noj pokvarenosti pale ljudskenaravi iizloeno znaenje milosti u dogaEaju spasenjaG ovjek koji se nalazi ustanjumilosti djeluje proet vjerom i ljubavlju i moe initi dobra djela. Na .sjednicidefinirana N%="% ' #%"R%$/N&)$% openito5 a napose o kr9tenju i

potvrdi.'dnosila se na sredi9nje probleme reformacije.

64:. prekid rada sabora5 sijelo sabora preneseno u >olognu.

7. R%D'>-0/ %#0/D%N0%1 6446.*6447.'tvoren koncil u &ridentu. Raspravljalo se o euaristijiG jasnodefiniranastvarna prisutnost i transupstancijacija. 'braEivali se sakramenti

pokore ibolesnikog pomazanja5 izloen znaaj odrje9enja5 tajna ispovijed izadovolj9tina. 6447. do9li protestanti iznijeti svoje zatjeve1 nesmiju sedonijeti novi dekreti o vjeri bez protestantski teologa5 moraju se opozvatisvidotada9nji zakljuci o vjeri i nanovo raspraviti te naelo sola scripturaO treba


23/29

po9tivati kao osnovno. Dotada9nji sabor nije openit jer nisuzastupani svinarodi5 nije slobodan i kr9anski. #aboru ne smije presjedati papa. =oenodanema zajednike osnovice za razgovore i zaustavljen rad sabora.

2. "'N+)-#"' R%D'>-0/1 6436.*6432.

Najplodnije razdoblje. 8ovod1 opasne prilike u @rancuskoj snano9irenjeugenotstva. Najvanije toke zasjedanja euaristija i misna rtva5sveenikired i sakramentalnost enidbe. Dekretom &%$/)O brak nevaljan akonijesklopljen pred mjesnim upnikom i dva svjedoka. 'bjavljenidekreti oistili9tu5 oprostu5 9tovanju svetaca i relikvija i o upotrebi slika. avr9enradsabora * potpis na dekrete dali 6BB biskupa5 opata5 generala

redova ipapa.

&o je bilo jasno razgranienje katolike vjerske nauke5 osvje9tenje5prvareforma.

#. I!NAI'E L">"LA 41&91.;1))*.6

Duboki mistik5 mislilac i svetac. Doivio mistinu preobrazbu dok jedugo leao upostelji nakon 9to je bio ranjen u nogu. Napisao djelo/F/R+)&)% #8)R)&=%-)%O(D=L',N/ ,0/M>/!. Njegova lozinka1 'mnia ad maiorem DeigloriamO. Rodila muse elja postati sveenik. 8oloio zavjete siroma9tva i istoe.'snovao DR=M>=)#=#',= ne da bi se borio protiv protestantizma nego da kao kr9anin slui+rkvi iradi na unutarnjoj obnovi i produbljenju kr9anskog ivota.

Njegova mistika je$)#&)"% #-=M>/O samozatajno predanje "ristu ospodinu. =+rkvi vidio "ristakoji i dalje ivi. -judsko5 bijedno5 slabo pripada >ogoovjeku )susu"ristu5 koji sezaodjenuo u ljudsku bijedu da bi je spasio. )nstitucionalna +rkva je

bila za njeganastavak "ristova ivota. bog toga je kao student imao posla sinkvizicijom izavr9io u zatvoru. 'n nikad nije posumnjao u +rkvu i znao je razlikovatiljudsko odboanskoga. Nagla9avao je staru katoliku nauku o suradnju >ogai ovjeka5 omilosti i naravi. Ne treba govoriti samo o vjeri (sola fides!5 ve i initidobra djela5inae ljudi postaju mlaki i lijeni. Ne treba uvijek govoriti o tome da samamilost inisve (sola gratia! jer se time podie otrov koji ukida sloboduO. Ne trebanagla9avatipredodreEenje iako postoji izbor >oje milosti bez koje nitko ne moe

biti spa9en.&reba isticati ovjekovu suradnju s milo9u. $oli tako kao da sve ovisi o>ogu5 alisudjeluj tako kao da samo o tebi ovisi oe9 li biti spa9en.O

&. AN!LEA $EII 41&&.;1)&0.6'snovala red ur9ulinki bez zavjeta5 odore5 zajednikog ivota5 sredi9njielement nijesiroma9tvo i poslu9nost ve djevianstvoG zarunice #vevi9njeg. atjevivjeti odrada5 a ne prioda.


24/29

). INKIZII'A KA" P"E%

8rocedura je rezultat sazrijevanja zapadnoeuropske juridike misli 67. st.u smisluda je dotada bila u uporabi procedura infamacije koja zatijeva1

a! optubu osobe koja se smatra o9teena u vlastitim pravima1 beztuiteljanema procesaO

b! sluaj se rje9ava sveanom prisegom oi9enja5 sakrosanktnogkaraktera5 adovode se i asne osobe spremne prisegnuti da je optueni nevinG u iznimnim

sluajevima zatijeva se ordaliaO ili >oji sudO1 fizika provjera zakoju sedri da >og daje pobjedu nevinom dav9i mu snagu izdrati probu.

)nocent ))) na ),. -ateranskom saboru 6764. zabranjuje ordalije i dvojbe.)nkvizicijskiproces veliki napredak jer je proces racionalno kontroliran s optubom5svjedocimai obranom. 8rva nakana inkvizicije je disciplinirati klerG kasnije tema procesa

postajueretici.

*. INKIZII'A KA" KENA IN%-I-(I'A

Na podruju crkvenog kaznenog prava5 u snazi germanskog prava5 do67. st. nepostoji institucija kao 8R'+=R%&'R 8=>-)+'# ve samo zavaEene

strane. #udacintervenira samo na osnovu optube. # obzirom na ereze do 67. st.prevladavajuduovni naini opoEenja1 dispute i izopenje5 9to je uskoro smatranonedovoljnim.8rva etapa je u buli %D %>'-/ND%$ pape -ucija ))) (66:.!G nalaese biskupu daprigodom vizitacije trai eretike. )nocent ))) potvrdio tu buludodav9i joj strogesankcije5 proglasio krivnju ereze povredom velianstva i naredio primjenekazni5 nonaglasio da +rkva mora biti milosrdna. ),. -ateranskim koncilom te odredbe

postajucrkveni zakon. 8roces se zapoinje /F '@@)+)' (bez optube! dase konfiscirajudobra krivca te da se osuEeni prepusti svjetovnoj vlasti da ga

kazni primjenom%N)$%D,/R#)' D/>)&%O. -judevit ,))) 6773. izdao odredbu dae svaki eretik5kojeg je osudio biskupski sud5 bit smjesta kanjen %N)$%D,/R#)'N/D/>)&%. @ridrik)) 677:. uveo je kaznu spaljivanja za lombardske gradove papa rgur)F nije toslubeno privatio ali je tolerirao primjenu (kasnije%N)$%D,/R#)'N/ D/>)&% znaila isto 9to i spaljivanje na lomai!. 'dredbom rgura )F iz 6726.zakljueno jeosnovno zakonodavstvo s bitnim elementima infamija5 li9avanjegraEanski ipolitiki prava5 progonstvo5 animadiversio debita kao smrt na lomaiG uveoobvezuda osuEeni nose kri5 da proces bude tajan5 opisao dunost

uzdravanizatvorenika5 naredio eksumiranje pokopani eretika5 koji nisu biliotkriveni zaivota *Y biskupski suci i suci svjetovni sveenici dobili prirunikprocesualnog ikaznenog prava za ubudue (od pape!.. P"%-(PAK INKIZII'E8R,% @%%1 dolazak inkvizitora1 &/$8=# R%&)%/5 &/$8=#)ND=-/N&)%/5mogunost oprosta uz laganu pokoru u sluaju samoprijavljivanja(odoa9e ilipost!


25/29

DR=% @%%1 /D)+&=$ @)D/)5 obvezuje svakoga pod prijetnjomizopenja da prijavisvakoga poznatog kao eretik. #lijedi proces5 pritvor i tortura5 ukoliko sudokazi jaki.=koliko optuenik niti pod torturom ne prizna5 treba biti

osloboEen (premakonstituciji )nocenta ), iz 6747!. Ne moe se donijeti presuda bez jasnidokaza ilipriznanja krivice. #rednjovjekovno pravo ne poznaje osudu koja bi setemeljila samona indicijama5 trai se uvijek priznanje.

8rocesi protiv eretika i progoni vje9tica prestaju tek u 6;. st. zavaljujuikonceptutolerancije razvijenom u prosvjetiteljstvu koje je izgubilo povjerenjeu spoznajuistine.

. !ALIKANIZA$

&o je pokret u @rancuskoj koji je naudio +rkvi (63


26/29

2. LA-EAN%KI (!"" 11.2.1929.

8apa 8io F) sklopio s $ussolinijem. 8apa se odrekao prava na biv9u+rkvenu Dravu5dobio je potpunu suverenost u maloj ,atikanskoj Dravi i eksteritorijalnu

nadlenostnad bazilikama5 upravnim zgradama kurijalni vlasti i dvorcem u +astelandolfu.

#. .12.1*&.

Dostavio je papa 8io )F svojom enciklikom X=%N&% +=R%Osvim biskupima spis#U--%>=#O5 tj. popis ;< suvremeni zabluda koje treba odbaciti. 8opisse odnosiona1 nauku panteizma5 naturalizma5 racionalizma5 socijalizma5 komunizma5na krivami9ljenja o odnosu izmeEu +rkve i drave5 o naravi kr9anskog braka5 otome da li je+rkvena Drava potrebna ili nepotrebna5 osobito o9tro

#U--%>=#O oborio naliberalizam i neogranienu vjeru u napredak.

&. (L-A$"N-ANIZA$

Razvio se u zemlji galikanizma nakon velike revolucije kao odnosvjernosti premapapinstvu. Njegovi pobornici1 $ennais5 $aistre (izjavljivao da jesamo papasposoban da nesreEeno ljudsko dru9tvo ponovno uspravi5 nepogre9ivi papa!.

). PA%-" AE-EN(%

(6;


27/29

izopeni. 6;6. u $[ncenu odran ). #tarokatoliki kongresO iosnovana je#tarokatolika +rkva iako i je D\llinger opominjao da ne izazivajucrkveni raskol ine suprotstavljaju oltar oltaru. = >reslauu je izabran protestantski teolog za

biskupanove zajednice Reinkens i dao se posvetiti od jansenistikog biskupaLeZkampa uDeventeru. &ime je raskol bio izvr9en. abacivali su oneposljednje dogme5 asmatrali da se treba drati katolikog vjerskog pologa. Reformirali usmenuispovijed5post i nemrs5 ukinuta nerazrje9ivost braka i brane zapreke isvetkovine5 kao isveeniki celibat5 ojaali mrnju prema katolikoj +rkvi jer i nisuuspjeli pridobitina svoju stranu. >ismarck i je dravno podupirao jer se borio

protiv njemakekatolike +rkve. >roj starokatolika je ostao malen ali se odrao do danas.

. $"DENIZA$

'suEen u unutra9njem ivotu +rkve dekretom -%$/N&%>)-)O ienciklikom8%#+/ND)O 9to je dovelo do te9ke krize. Nastala je jer sunapredno raspoloenikatoliki teolozi i uenjaci ozbiljno nastojali da se priblie modernoj kulturi idijelomkrenuli krivim putovima. 6B6


28/29

7E 41)&9.6$olitvenik koji je uveden kao opi nije vi9e katoliki5 a novavjeroispovijest koju je>utzer pokazuje +alvninov natjeaj.


29/29

=veden za vrijeme /D=%RD% ,)5 a tada /ngleska poela prelaziti na

protestantsku.9. %L(+A' !ALILEI

'tkria iz 636

Povijest Kršćanstva 100 Pitanja prema Franzenu

Documents

Transcript of Povijest Kršćanstva 100 Pitanja prema Franzenu