7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 1/7

Povijest flozofje - Boris KalinFILOZOFIJA: "ljubav spram murosti"- Pita!ora prvi upotrijebio rije flozofja- u stalnu upotrebu uveli je #o$rat i Platon- pojela flozofje na:a% teorets$u &ontolo!ija' !noseolo!ija(%

b% pra$tinu &eti$a' flozofja politi$e' prava' povijesti(%)% poetinu &esteti$a' poeti$a' retori$a' flozofja te*ni$e(%+,AFIZIKA I O.OLO/IJA- metafzi$a: istra0uje ono 1to je prvo i 1to je posljenje' meta ta fzi$a&iza fzi$e%'znanost o onome 1to je s one strane fzi$o!' bita$' bit' zbivanje' $retanje' 2orma'materija' supstan)ija' uzro$' svr*a(- ontolo!ija ili op3a metafzi$a je uenje o bit$u' temeljna je flozo2s$a is)iplina' esto je se izjenauje sa flozofjom4 spe)ijalne metafzi$e: teolo!ija' psi*olo!ija' $ozmolo!ija(4 1to jest5 - 1to je bita$5- s obzirom na pitanje je li bita$ jean' jeinstven razli$ujemo:monizam 6 sve je u svojoj osnovi jeno &jeno naelo ili supstan)ija%ualizam 6 va su me7usobno nesvoljiva samostalna razliita naela sve!a

pluralizam 6 vi1e naela' osnova ili supstan)ija sve!a &,mpeo$lo: etiri elementa%- prema temeljnom ore7enju bit$a razli$ujemo:materijalizam 6 bita$ je materijalan' materija je primarna a svijet i mi1ljenje se$unarniiealizam 6 bita$ i osnova sve!a je ieja' misao' mi1ljenje' svijest' volja' u*' bo!8obje$tivni iealizam: bita$ je obje$tivna zbiljnost neovisna o ovje$a &Platon-ieje ili9e!el-apsolutna ieja%subje$tivni iealizam: na1a svijest je ono primarno a zbilja je iejna tvorba subje$ta ilia!re!at osjeta#POZ.AJ.A ,OIJA ILI /.O#,OLO/IJA- J8 Lo)$e u ;<8 st8 utemeljio spoznajnu teoriju ili !noseolo!iju $ao flozo2s$u is)iplinu- va0ni su problem premeta spoznaje i problem istine- s obzirom na izvor spoznaje razli$ujemo:4 empirizam: is$ustvo je izvor sve! na1e! znanja' u* je na$on ro7enja tabula rasa &J8Lo)$e%4 senzualizam: osjetilno is$ustvo je jeini i !lavni izvor spoznaje4 ra)ionalizam: izvor spoznaje je isto mi1ljenje' umovanje' osnova spoznaje je um'razum' intele$t&9era$lit' =es)artes' #pinoza(%4 $riti)izam: !noseolo1$a $on)ep)ija prevlaavanja empiristi$o! onosnora)ionalisti$o! o!matizma&$riti$a sinteza ra)ionalizma i empirizma utemeljio I8Kant%4 intui)ionizam: izvor spoznaje je intui)ija' neposreno !leanje i uvi bez ra)ionalneanalize' eu$)ije &98 Ber!son > J8 Lo)$e i =es)artes senzitivna' emonstrativna iintuitivna spoznaja%4 ira)ionalizam: oprean ra)ionalizmu' izvori spoznaje su ira)ionalni' nerazums$i' ono1to je izna razuma ili protivno razumu

a% voluntarizam 6 prava) $oji aje primat volji na razumom &Au!ustin i #)*open*auer%b% misti)izam 6 izvor spoznaje je u e$stazi' sjeinjenju s apsolutnim &Plotin%- prema ose!u i vrijenosti spoznaje razli$ujemo:4 o!matizam: mo!u3a je si!urna spoznaja istine' svijet i stvari spoznajemo ona$vima$a$vi su o sebi4 s$epti)izam: nije mo!u3e spoznati obje$tivnu istinu zato se je muro suzr0 avati oizri)anja tvrnji,IKA: je flozofja moralaa% *eteronomna eti$a 6 izvor morala je izvan ovje$a&to su sve euajmonisti$e eti$e%b% autonomna eti$a 6 izvor morala je u ovje$u samom' on bira normu $ojoj 3e sepo$oravati- euajmonizam ? )ilj je ljus$o! jelovanja sre3 a' bla0enstvo- *eonizam ? u0ita$ je )ilj 0ivota

- utilitarizam ? svr*a je jelovanja $orist pojein)a ili zajeni)e- per2e$)ionizam ? )ilj je usavr1avanje- svim tim eti$ama se suprotstavlja Kantovo s*va3 anje o samoore7enju volje: nu0nost

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 2/7

jelovanja iz po1tovanja prema za$onu,#,IKA: flozofja lijepo! i flozofja umjetnostiA.OPOLO/IJA: suvremena flozo2s$a is)iplina $oja na$on 9e!ela stupa na mjestoop3e metafzi$e' anas se smatra temeljnom flozo2s$om is)iplinomPovijest flozofje:- ijeli se na povijest staro!a' srenje!a i novo!a vije$a

Anti$a flozofja:a% $ozmolo1$o razoblje !r8 flozofjeb% antropolo1$o razoblje !r8 flozofje)% ontolo1$o razoblje !r8 flozofje% eti$o razoblje *elenisti$o-rims$e flozofjee% reli!iozno razoblje *elenisti$o-rims$e flozofje#renjovje$ovna flozofja:a% problem onosa vjere i umab% problem univerzalija.ovovje$a flozofja:a% flozofja renesanseb% empirizam i ra)ionalizam)% prosvjetiteljstvo

% $lasini njema$i iealizam+ilets$a 1$ola- osnovno pitanje: 1to je pratemelj sve!a' prauzro$' praelement svijeta54 1to je pratvar' ono nepromjenjivo54 1to je izvor' osnovno poelo' poeta$' element' osnova priroe' supstan)ija sve!a 1to jest5- prestavni)i: ales: sve je voaAna$simen: sve je zra$Ana$simanar: praosnova sve!a je aperion> ne1to bes$onano $valitativno neore7eno>izvajanjem iz nje!a nastaju toplo i *lano a iz nji* $on$retne stvari- zastupaju monisti$o i materijalisti$o !lei1te- sva$a tvar je pro0eta 0ivotom&*ilozoizam%- tvor)i su pojma priroePita!orejs$a 1$ola- re' se$ta: "pita!orejs$i savez" 6 is)iplina i obrei orf$o-misti$o-moralno!naa*nu3a' obveza a intenzivno intele$tualno 0ive- utemeljitelj: Pita!ora- 1$ola na vr*un)u u @8 stolje3u s Filolajem na elu- polaze o matemati$e' !lazbe i astronomije- brojevi i brojni onosi su ono najva0nije' u svim pra$tinim jelima i te*ni$imumije3ima vie prisustvo broja' mjere' bitan je $oliins$i onos- pojam $vantiteta- "broj je bit sve!a"' brojevi su poelo priroe' vjeni i nepromjenjivi' prapoelamatemati$e su prapoela svi* stvari' svemir je *armonija i broj

- matemati$a spoznaja je uzor spoznaje i znanja uop3e- brojevima su pripisivali simboli$e misti$e ulo!e- brojevi nisu poela stvari ne!o su stvari prema njima nainjene9era$lit- nepre$ina promjena' $retanje je bit svijeta' promjena je apsolutna- vatra je praelement' ona je simbol vjeno! $retanja- bit svijeta $ao pro)esa $ru0 ni to$ izmjene tvari- sva$a stvar ima svoju suprotnost' suprotnosti se sla0u- svijet je *armonija i borba suprotnosti- svijetom vlaa lo!os' jeinstveni za$on' porea$ stvari' re' ure7enje: navoi za$onrea prirono! o!a7anja i za$on rea $ao naelo ru1tveno! 0ivota ljui- prvi razmatra pitanje izvora spoznaje> razli$uje ra)ionalnu&prava% i osjetilnu&nezaovoljava% spoznaju

- bitno pojam rea i pojam promjene- nema bit$a - sve je u bivanju,lejs$a 1$ola

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 3/7

- izrazito ra)ionalisti$a- utemeljitelj: Kseno2an 6 monoteisti$o' panteisti$o !lei1te&sve je jeno' o!ranieno'nije nastalo' vjeno je i potpuno nepo$retno%- Parmeni: suprotna flozofja 9era$litu- razli$uje vije spoznaje: osjetilnu &la0nu% i ra)ionalnu &pravu' znanje%- bita$ jest 6 nebita$ nije' misliti znai biti' misliti ? biti

- ono 1to jest nije postalo' bita$ je jean' vjean' nema mno1tva raznoli$osti' nema$retanja- bita$ jest 6 nema bivanja- Zenon: Parmeniov ueni$' brani nje!ove e$stremne stavove' Aristotel !a nazvaozaetni$om ijale$ti$e,mpeo$lo- tvora) je teorije elemenata- $valitativno nepromjenjiva elementa: voa' vatra' zra$ i zemlja- uvoi pojam sila ovojeni* o elemenata&ljubav spaja' mr0 nja razvaja%Ana$sa!ora- ima bezbroj vrsta $valitativno razliiti* sjemena' onosno supstan)ija' esti)a- nus-obje$tivni um&svjets$i um% je najfnija i naj i13a tvarAtomisti

- Leu$ip: osniva atomisti$o! uenja- =emo$rit:' poli*istoriar' najznaajniji prestavni$ anti$o!a atomizma- pojam atoma proiza1ao je iz elejs$o! problema bes$onane jeljivosti: ijeljenje staje$o nejeljivi* esti)a 6 atoma &atomos ? nejeljiv%- atomi su bita$' vjeni' nepromjenjivi' nenastali' neuni1tivi' uz nji* postojineo!ranien prazni prostor- me7usobno se razli$uju obli$om' veliinom' te0inom' tvro3om i po$retom> stvari se jena o ru!e razli$uju po svojstvima atoma' nji*ovu polo0aju i reoslijeu- o!a7anje ? !ibanje atoma&suaranje' ispreplitanje' obijanje(%- po =emo$ritu: vije vrste spoznaje> mrana &obivena opa0anjem% i prava&aje jurazum%> no i osjetno is$ustvo je va0no jer je izraz jelovanja i obli$a atoma- svijetom vlaa me*ani$a za$onitost- svojstva $oja pripaaju atomima su prvotna svojstva stvari a boje' zvu$ovi' mirisi'toplo' *lano&posljei)e jelovanja prvotni* svojstava na na1a osjetila% su ru!otnasvojstva stvari- "ljuima prilii starati se vi1e za u1u ne!o za tijelo"#ofsti- poznavanje !ovorni$o! umije3a i vje1tine o$azivanja postaju potrebom vremena- prvi su pravi prosvjetiteljiCpouavatelji /r$e &sofst ? znala)%- vie obrazovnu vrijenost znanja> usmjereni su pra$tino-o!ojnim pitanjima- flozofja ? srestvo- razvijaju te*ni$e uvjeravanja' umije3e o$azivanja i ar!umentiranja &uvjetiuspje*a u pra$tinom 0ivotu%- $asnije olazi o is$rivljavanja to! umije3a o eristi$e 6 isprazna namurivanja $ojepostaje samo sebi svr*om

- esto su izlo0eni poruzi i ironiji &sofst ? murija1%- re*abilitirao i* je 9e!el: razvili $ritinost usmjerenu protiv o!matizma stari*- prestavni)i: Prota!ora' /or!ije&porie mo!u3nost spoznaje%' rasima*' 9ipija'Kali$le(- Prota!ora: o sva$oj stvari postoje vije tvrnje' potpuno oprene' provoiijale$ti$u "za i protiv"- "ovje$ je mjera svi* stvari"' on je taj po emu ne1to jest ili nije &svjeoanstvo ono!vremena%- opa0aji su izvor spoznaje no oni su subje$tivni i nepouzani &iste stvari se razliitimljuima ru$ije ine%' nema istine $oja bi obje$tivno vrijeila za sve relativizam is$epti)izam- mno!o je putovao: onosi su o relativnosti eti$i* nazora- ovje$ je po priroi ore7en na o!ranienje na!ona

- mla7i sofsti: na!on je osnova ore7enja ovje$a#o$rat- nije pisao ne!o je is$utirao&"$nji!a 1uti a$o je 1to pitamo"%> nauavanje mu znamo o

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 4/7

ueni$a Kseno2onta' Platona i Aristotela- smisao ovje$ova 0ivota je $repost' po1tivanje za$ona' samosvlaavanje'usavr1avanje- flozofja ima ulo!u o!ojitelji)e &pra$tino-eti$a 2un$)ija%- za!ovorni$ je aristo$ra)ije ? vlaavine najbolji* &najbolji su oni $oji znaju%- tra0i istinu i vrlinu' protivni$ je emo$ra)ijemno1tvo neprijateljaosua na smrt

- po1tuje za$on o $raja' popio je otrov' *erojs$a smrt time je ste$ao jo1 ve3upopularnost- ovje$a ne ore7uje opa0aj ne!o um' ne na!on ne!o osje3aj u0nosti' moralnasvijest i savjest' mjera sve!a za ovje$a je umni uvi> mi1ljenje' spoznaja' istina- protivni$ sofsta: potrebna nam je jasna spoznaja jer onaj $oji zna ne !rije1i- $repost ? znanje: onaj $oji zna je obar' nemo!u3e je znati i initi zlo- bit mi1ljenja je spoznaja op3e! - pojmovna spoznaja- "znam a ni1ta ne znam"- zaata$: osvje13ivanje neznanja> metoa tra0enja:;% "ne!ativan" $ora$ je ironija' suoavanje su!ovorni$a sa vlastitim neznanjem' znanje jete1$oD% "pozitivan" $ora$ je majeuti$a: poroiljs$a vje1tina 6 su!ovorni$ spoznaje istinu ionosi je na svijet

- provoi inu$tivni postupa$> pojein)e pita o raznim stvarima&ljubavi'prijateljstvu(%' olazi o ono! op3e! za sve' stvara efni)iju $ojom aje tonopojmovno ore7enje&veli$e zaslu!e u postavljanju temelja lo!i$e%- #o$rat je intele$tualist i moralist- .ietzs)*e !a smatra presunom pojavom te $ulture no po tome 1to o nje!a poinjenjena e$aen)ijaKirens$a 1$ola: &Aristip' 9e!ezija%- nauavaju *eonizam- obro ? u0ita$' zlo ? bol' neu!oa- smisao 0ivota: u osjetilnim' tjelesnim zaovoljstvima- muro je pri*vatiti manju bol a$o ona voi ve3em u0it$u a treba izbje3i u!ou $ojavoi neu!oi- ne smijemo robovati zaovoljstvimaKini$a 1$ola: &Anisten' =io!en%- bespotrebnost je ieal- trebati malo a i to su0avati- jenostavan i os$uan 0ivot u s$lau s priroom 6 $ultura je na $rivom putu- ravnou1nost spram za$ona i obaveza )iviliza)ije- znanje je potrebno a$o slu0i jelovanjuPlaton- #o$ratov ueni$- osnovao je "A$aemiju"> flozo2s$u 1$olu- utemeljitelj flozofje politi$e> problem politi$e i so)ijalne eti$e ostaju su nje!ovosnovni interes )ijelo!a 0ivota- nje!ova jela su prvi flozo2s$i spisi sauvani u )jelini&ijalozi u obli$u raz!ovora%>

najpoznatiji je "=r0ava"- etape Platonova razvoja: so$rats$o' prijelazno' zrelo i $asno oba- po utje)ajem je #o$ratove eti$e' eleja)a i pita!oreja)a- razli$uje ne samo spoznaje ne!o i premete ti* spoznaja: premet umovanja je pravazbilja&svijet ieja% a premet opa0anja je prolazna zbilja&svijet pojava%- ieje su vjene i nepromjenjive biti sve!a> one su bita$ i bit' po njima ne1to jest inije' izvor su' uzro$ i uzor sve!a' materijalne stvari su obljesa$ ieja- ijeli zbilju naa% istins$u zbilju ieja ib% viljivi materijalni svijet pojava&sjene ieja%- u *ijerar*iji ieja najvi1a je ieja obra> ona je izvor bit$a i biti&stolar je stolar a$o jeobar stolar%- nauava obje$tivni iealizam

- pojmovi su ieje' ieje su bita$ &uinio je op3e pojmove bi3ima%- matemati$a: matemati$a ore7enja su pojmovna' ista' matemati$a je ar!ument zanau$u o iejama

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 5/7

- misaonom svijetu primjerena je umna spoznaja a pojavama viljivo! svijeta o!ovaramnijenje- vrste umne spoznaje: znanje o iejama i preoavanje matemati$e razums$espoznaje- vrste mnijenja: vjerovanje o $on$retnim stvarima' pojavama i na!a7anje o sjenamati* stvari

- etiri stupnja stvarnosti: ieja &npr8 tro$uta% preo0ba &tro$uta% pojava&tro$ut u opipljivom smislu% sjena &tro$uta u npr8 zr)alu' voi%- spoznaja je sje3anje &prisje3anje u1e na sar0aje $oje je znala prije stapanja s tijelomi 0ivota u ovom svijetu sjena%- eros &ljubav% ? flozo2s$a te0nja za spoznajom' znanje' muro13u' obrim' besmrtnim'lijepim- ijale$ti$a ? prava metoa spoznajeI=,AL.A =EAA- r0ava je nastala iz potrebe ljui za pojelom raa- )ilj r0ave je sre3a svi* !ra7ana i zajeni)e- tri stale0a iealne r0ave:4 proizvoitelji: zemljorani)i' zanatlije' ostvaruju obra za sve pripani$e ru1tva4 vojni)iCuvari: brane r0avu o vanjs$i* i unutarnji* neprijatelja

4 vlaari: upravljaju- ieja r0ave ? ieja pravenosti> pravenost znai a svat$o rai svoj posao' onaj za$oji je sposoban i ne ometa ru!e u nji*ovim zaa)ima- r0ava je r0ava samo a$o ostvaruje ieju pravenosti' za!ovara aristo$ra)iju'vlaavinu najbolji* &najmuriji*% - flozo2a- ieju r0ave !rai na analo!iji sa priroom ovje$a: ovje$ ima po0uni' voljni i umniio u1e> ovje$ je pravi te$ $a umni io voi ru!a va' ta$o je i r0ava prava ona u$ojoj voi umni io4 proizvoitelji: po0uni io r0ave> mana 6 !ramzivost' te0nja za u!oom' vrlina 6razboritost' umjerenost4 vojni)iCuvari: voljni io r0ave> mana 6 te0nja za vla13u i astoljublje' vrlina*rabrost4 vlaari: umni io r0ave> vrlina je murost' mana 6 neprava#avr1ena r0ava je mura' *rabra' umjerena' pravena- pravenost' umjerenost' *rabrost' murost etiri temeljne vrline Platonoveflozofje- !lavna 2un$)ija r0ave je o!oj !ra7ana- elementi totalitarno! poret$a> pojeina) i stale0 se !ubi pre zajeni)om &u $oristsre3e ru1tva nema pitanja osobne sloboe i sre3e pojein)a%- ieja lijepo!: viso$o na *ijerar*iji ieja> ona je ieja obra i istine' ona se ne onosina umjetni$i lijepo- Platon malo )ijeni umjetnost> ima o!ojnu zaa3 u no sveena je na pu$o srestvo' ona je "tre3a o istine"&na$on svijeta ieja i svijeta pojava $oje su sjene ieja umjetnost jesjena sjene' obmana je' opona1anje' pripaa osjetilnoj s2eri%- vojnost svjetova &pojave i ieje%' ras)jep u zbilji je slabost Platonova iealizma' ma

to !a upozorava AristotelAristotel- Platonov ueni$ i $ritiar- u "A$aemiji" bio DG !oina> olazi biti uitelj sinu Filipa +a$eons$o! 6Ale$sanru- osnovao je svoju 1$olu: peripateti$a 1$ola &jeluje $ao istra0iva$o i znanstvenosrei1te%- sistematiar je: aje povijesni pre!le i $riti$u razliiti* !lei1ta o problemu te onaaje svoje mi1ljenje- poli*istoriar: a$tivan u s$oro svim porujima ljus$i* interesa- tvora) je lo!i$e- sustavno izla0e svoju flozofju> "+etafzi$a"- o!ojen u prirooznanstvenom i realisti$om u*u> za nje!a nema ru!o! svijeta o

ovo!' o1tra $riti$a Platonovi* ieja' nepri*va3a vojnost svjetovan sva$oj stvari- razli$uje tvar i obli$4 tvar: pasivna mo!u3nost' postaje zbiljs$im te$ $a se obli$uje

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 6/7

4 obli$: je ono bitno' bit po $ojemu ne1to jest"stvar je obli$ovana tvar"- ovje$ je u1a i tijelo u1a je obli$ tijela- prijelaz iz tvari u obli$ je $retanje' o!a7anje- postoji *ijerar*ija' stupnjevitost obli$a &npr8 amor2an $amen' $lesani $amen' $amenistup' stupovlje *rama' *ram' tr! (% a itav svijet je ta *ijerar*ija> vjeno $retanje i

razvoj' usavr1avanje obli$a' na vr*u stoji obli$ svi* obli$a' isti obli$' mi1ljenjemi1ljenja' bo!' po$reta sve!a- zastupa teleolo1$o !lei1te: svr*ovitost vlaa svijetom &telos ? svr*a%- etiri su vrste uzro$a: tvar' obli$' uzro$ $retanja i svr*a- postoje3e je bit $oja se u pojavama sama razvija- prva supstan)ija je pojeinana stvar &ovje$' stol' 0ivotinja(% a ru!e supstan)ije suvrste i roovi &op3e o pojeinano!%- spoznaja poinje u opa0anju' tu o*va3amo pojeinano a mi1ljenje se zatiminu$tivno uzi0e o op3e!' o spoznaje op3i* pojmova o op3em je jeino imo!u3e znanje- o nje!a potjee $lasina teorija istine: teorija ae$va)ije ili $oresponen)ije to$izvo7enja istine je eu$tivan i obrnut to$u istra0ivanja- razli$uje trpni&pasivni% um prima !ra7u opa0aja i jelatni&a$tivni% um ista

misaona jelatnost,IKA: ovje$ po priroi te0i sre3i a ona je u obru $ojem te0imo rai nje!a a ne raine$e ru!e svr*e- sretan ovje$ je onaj $oji je razvio umnu prirou u pra$tinoj jelatnosti i u spoznaji- vrline:;% eti$e 6 vrline volje> izbje!avanje neumni* $rajnosti &*rabrost je vrlina izme7upla1ljivosti i neustra1ivosti' ponos' are0ljivost' pravenost ( to su sve vrline izme7u$rajnosti%D% ijanoeti$e 6 &znanje' razboritost' umovanje%> izvor su bla0enstva za mura)a- ovje$ je po priroi politi$o bi3e: zoon politi$on' bi3e zajeni)e te svoju bit mo0eostvariti te$ u politi$oj zajeni)i ili r0avi&onaj t$o je sam sebi ovoljan je ili zvijerili bo!%- razli$uje valjanu vlaavinu $ojoj je )ilj op3e obro&$raljevstvo' aristo$ra)ija'republi$a% i lo1u vlaavinu $ojoj je )ilj $orist oni* na vlasti &tiranija' oli!ar*ija'emo$ra)ija%- o!oj !ra7ana ? temeljna 2un$)ija r0ave- r0ava treba biti srenje veliine- tra!eija ima eti$u' o!ojnu 2un$)iju' proi13ava' oplemenjuje- pjesni1tvo&op3e% je vi1e flozo2s$a i ozbiljnija stvar ne!oli *isto!rafja &pojeinano%- razli$a u Aristotelu i aristotelizmu &s$olasti$i aristotelizam onosi se spram nje!ao!mats$i%#toi)izam- osniva Zenon- 9rizip' #ene$a' ,pi$tet' +ar$o Aurelije(- razvili su lo!i$u suova: bitan io sua je voljni element olu$e &pri*va3anje ili

ori)anje $a$va pojmovno! onosa%- fzi$a je samo osnova flozofje a )ilj' svr*a flozofje je eti$a- imaju *era$lits$u sli$u svijeta: svime vlaa lo!os&svjets$i um' bo!' subina(%' svoo!a7anje je ore7eno sveop3om za$onito13u' spoznaja je mo!u3a jer je ljus$i umio svjets$o!a uma&iste je !ra7e $ao lo!os svijeta pa !a mo0e razumjeti%- blis$i su sa $ini)ima u eti)i: muar ovje$ pri*va3a nu0an porea$ svijeta i 0ivi premanjemu> 0ivi u s$lau s priroom- obro je ono 1to ljue ini obrima i obratno' najvi1e obro je besmrtno- muar ovje$ je smiren' bez a2e$ata' ne robuje 0eljama- pra$tina strana flozofje: flozofja $ao srestvo- sloboa je mo!u3a u poruju svijesti: proizlazi u pri*va3 anju nu0no! poret$a stvari- voe eti$u pomirenja' bespomo3nosti' pasivnosti' 2atalizma- stoi$ ? onaj $oji smireno pri*va3a is$u1enja 0ivota

- nji*ova eti$a ne te0i sre3i ru1tva ne!o pojein)a- razvili ieju $ozmopolitizma,pi$urejs$a 1$ola

7/21/2019 Povijest filozofije

http://slidepdf.com/reader/full/povijest-filozofije-56d9dbbfa1452 7/7

- utemeljitelj ,pi$ur' optimistina flozofja- flozofja jaa ovje$ovu samosvijest i po$azuje put sre3i- sre3a: bezbolan mir i bezbri0nost- nauava *eonizam> no u!oa znai ponajprije osutnost bola- nisu )ilj tjelesna u0ivanja ne!o zaovoljstva u*a $oja proizlaze iz ljubavi'prijateljstva' umjetnosti' pravenosti' estitosti(

- 0eli objasniti sve pojave ovo!a svijeta i is$ljuiti nepoznate' mistine sile- obnavlja =emo$ritov atomizam uz novost: atomi spontano s$re3u s puta te se suarajui isprepli3u> iz to! proizlazi:- bezuzrono o!a7anje' sluaj' opu1ta slobono jelovanje ovje$a u nje!ovojflozofji nema mjesta za bo!ove- u spoznajnoj teoriji je senzualist- $rivo s*va3en i ozlo!la1en#$epti)izam- utemeljitelj Piron &mno!o je putovao%' sljebeni$ #e$st ,mpiri$- $orijene vue iz sofzma- relativizam i s$epti)izam: relativnost o0ivljaja svijeta' mi ne mo0emo spoznati $a$vesu stvari o sebi' teza i antiteza su uvije$ u ravnote0i- suzr0avaju se o sua: eset je ta$vi* naina&tropa% $ojima s$epti$ olazi o

suzr0avanja o sua- znanje o relativnosti voi o suzr0avanja o izri)anja bilo $a$vo! sua> to jeprenost a rezultat je ravnou1nost' nepomu3enost' u1evni mir&atara$sija%- s$epti$ se $on2ormisti$i po$orava o$olini u $ojoj 0ivi ali bez uvjerenja o ljepoti iliobroti ore7eni* stvariPlotin- najznaajniji novoplatonist- apsolutni monizam sustav emana)ije &isijavanja%- jeno je uzro$ i izvor sve!a- stupnjevi su bit$a: um' ieje' u1a i materija- 1to je ne1to alje o jeno! to ono manje jest&put isijavanja%