I. SVIJET I EUROPA OD KRAJA XVIII. DO SREDINE XIX. STOLJEĆA

1. Velike europske države potkraj XVIII. stoljeća

1. Što je industrijska revolucija?

Industrijska revolucija predstavlja prijelaz iz pretežito agrarnog gospodarstva u industrijsko gospodarstvo. Kroz industrijsku revoluciju stvoreni su okviri za razvoj građanskog društva, porast pučanstva, promjenu agrarne strukture, oslobađanje seljaštva a važni izum koji je omogućio uzlet gospodarstva bio je parni stroj.

2. Na kojim se postavkama temelji prosvjetiteljstvo?

Prosvjetiteljstvo se prije svega temelji na sekularnom (svjetovnom) shvaćanju života koji se direktno protivi dogmatskom autoritetu. Prosvjetitelji su kroz filozofiju, znanost, književnost i umjetnost poticali slobodu mišljenja, kritike i duha. Istaknuti prosvjetitelji su Charles de S. Montesquieu (Monteskje), Jean Jack Rousseau (Ruso), Voltaire (Volter).

3. Kakvu politiku vode prosvijećeni vladari?

Vladari kroz razdoblje prosvjetiteljstva i dalje vladaju strogo i autokratski ali je njihova moć ograničena pravnom normom čiji su sami tvoritelji.

4. Tko jača rusku državu?

Petar I. (1689.-1725.) reformira i modernizira Rusiji i uvodi je u krug zapadnih zemalja. Uvodi europski način odijevanja, brijanje brade, julijanski kalendar, reorganizira vojsku po pruskom uzoru, stvara građanstvo i merkantilizam te otvara stručne škole. Carica Katarina II. nastavlja Petrovim stopama i širi ruski teritorij kroz osvajačke ratove.

5. Koja su obilježja pruske države?

Pruska je u doba prosvjetiteljstva centralizirana i militarizirana država. Grade jaku vojsku a gospodarska politika se temelji na kameralizmu, jačaju obrt i manufaktura. Friedrick II. vlada u duhu prosvijećenog apslolutizma. Provodi neučinkovite reforme: vjersku snošljivost, ukidanje mučenja u sudskom postupku, obvezno osnovno školovanje, jačanje državne financije, kolonizaciju, zakonsku zaštitu seljaka.

2. Razvoj Sjedinjenih Američkih Država

6. Kako su organizirane sjevernoameričke kolonije?

Sve sjevernoameričke kolonije povezuje visok stupanj samouprave i pravo na odlučivanje u unutarnjim poslovima. Uzrok takvog utjecaja pronalazimo u činjenici jer su kolonizatori uglavnom Englezi koji u svoju novu postojbinu donose tradiciju uzajamne solidarnosti i uprave a tome dodatno doprinosi i popustljiv stav britanske države.

1

7. Kakav je njihov politički i gospodarski status u odnosu na Veliku Britaniju?

U gospodarsko-političkom pogledu kolonije ovise o Velikoj Britaniji i britanskom parlamentu. Britanija ih nadzire jer su izvor sirovina i tržište za prodaju britanske robe. Gospodarska ovisnost i tradicija samouprave su nespojivi i neminovno dovode do američkog rata za nezavisnost.

8. Kako se metropola odnosi prema kolonijama?

Metropola kolonije sputava raznim zakonskim regulativama preko kojih im zabranjuje osnivanje manufakture zbog konkurencije, trgovanje s britanskim posjedima i Indijancima, zabranjuje trgovcima drugih država da trguju s kolonijama, naseljavanje na neka područja. Metropola uvodi porez na sve javne isprave i novine čime se krši temeljno pravo da kolonije usuglašavaju same oko svojih unutarnjih poreza.

9. Koje su posljedice rata za nezavisnost?

Rat za nezavisnost se okončava mirovnim ugovorom u Versaillesu 1783. Posljedice su donošenje američke deklaracije u kojoj se službeno izglašava sa se trinaest američkih kolonija odcjepljuje od metropole i stvaraju novu državu pod nazivom Sjedinjene Američke Države.

10. Kako se prema ustavu organizira SAD?

Po ustavu tada prihvaćenom najviše je državno tijelo dvodomni kongres, a predsjednik države ima velike ovlasti u izvršnoj i vrhovnoj vlasti. Vrhovni sud može poništiti svaki zakon koji smatra da je protivan Ustavu.

3. Francuska revolucija do donošenja Ustava (1791.)

11. Za što se zalažu prosvjetitelji?

Prosvjetitelji se zalažu za demokratizaciju države i izgradnju građanskog društva, umjesto dotadašnjeg feudalnog, odnosno oživotvorenje prosvjetiteljskih ideja te uspostavu ustavne države.

12. Koje su društvene snage u oporbi protiv apsolutizma?

U oporbi su lože slobodnih zidara, znanstvena društva, znanstveni zbornici i Diderotova društva, aristokratska oporba te čak 98% obespravljenog francuskog seljaštva. Oporba vlasti na teret stavlja žestoku kritiku koja optužuje državu zbog velike količine vlasti u kraljevim rukama i sputavanje građanske emancipacije.

13. Tko čini generalne staleže?

Generalne staleže čine: visoko svećenstvo, plemstvo i građanstvo.

2

14. Koja su glavna načela Deklaracije o pravima čovjeka i građanina?

Kroz Deklaraciju o pravima čovjeka i građanina svi su građani jednaki pred zakonom a ustavni regulator postaje narod kao nositelj suverenosti države, kralj gubi svoju apsolutističku vlast. Većina ljudi dobiva pravo glasovanja za zakonodavna državna tijela a država se dijeli na upravna područja.

15. Kako je po ustavu uređena francuska država?

Francuska po ustavu postaje ustavno-parlamentarna monarhija.

4. Francuska revolucija i njezin tijek od 1791. do proglašenja carstva

16. Tko se sukobljava u francuskom društvu?

Ustav iz 1791. u potpunosti ne stabilizira opće stanje u Francuskoj. Razdoblje između 1791. o 1793. obilježeno je previranjima između žirodinaca (struje umjerenih republikanaca-bogatih građana) i jakobinaca (radikalno-demokratske ljevice, koja se oslanjala na siromašno pučanstvo).

17. Zašto se organizira antifrancuska koalicija?

Antifrancuska koalicija između zemalja kao što su Austrija, Engleska, Prusija, Rusija, Španjolska se osniva jer postoji strah da bi se revolucija mogla proširiti i na njih.

18. Što je s monarhijskim ustrojem francuske države?

Nakon rušenja monarhije 1792.-1793. provedeni su izbori za narodni konvent a republikanski konvent ozakonjuje republiku i kralja i kraljicu osuđuje na smrt. Nakon pada jakobinske dikature Francuska dobija novi Ustav 1795. a njime se želi stabilizirati stanje u zemlji i preventivno djelovati na ponovno pokušaje oživljavanja terorizma.

19. Koji su uzroci jakobinskog terora?

Jakobinski teror je osnovan kao odgovor na opće stanje i mogućnost da bi revolucija mogla biti ugašena jer su joj prijetnje stizale iznutra zbog (gladi, inflacije i oskudice) i izvana zbog antifrancuske koalicije. U tu svrhu je osnovan Komitet javnog spasa s diktatorskim ovlastima.

20. Koja su obilježja francuske revolucije?

Kroz francusku revoluciju širi se narodni ustanak protiv centralizirane vlasti. Francuska revolucija je obilježena prevratima, glađu, inflacijom, nasiljem i ratovanjem. Kroz nju slabe rojalističke snage i otvara se mogućnost za stvaranjem građanskog društva. Bogato građanstvo preuzima vlast i uspostavlja jedinstvenu državu bez staleških razlika, te budi osjećaj pripadnosti francuskoj naciji. Seljaštvo se oslobađa ranijih obeveza prema plemićima i dobija zemlju za obradu. Utemeljuje se slobodno kapitalističko poduzetništvo što dovodi do snažnog uzleta francuskog gospodarstva.

3

5.Napoleonovi ratovi ; Bečki kongres

21. Koja su obilježja Napoleonove vlasti?

U doba Napoleonove vlasti Francuska je carstvo. Napoleon ne dokida revolucionarne stečevine ali vlada autokratski i provodi dalekosežne političko-upravne reforme. Centralizira državnu upravu i gradi jedinstven pravni sustav, temeljen na jednakosti građana pred zakonom. S više zakona(krivični, građanski, trgovinski) učvršćuje slobodu građana, nepovredivost građana i sekularizaciju javnog društva. Državna administracija uzima politiku i parlament svodi na margine političkog utjecaja. Stvoren je birokratski sloj a uz njega i vojna elita. Crkva se ograničava samo na duhovnu vlast. Osim političko-administrativnih reformi Napoleon uvodi i reforme na gospodarskom planu, (uređuje tla, ceste, kanale). Osvaja veliki dio Europe a u usvojene zemlje prodiru ideje građanske ravnopravnosti.

22. Zbog čega Napoleon vodi osvajačke ratove?

Vojnim osvajanjem Napoleon realizira davnu Francusku težnju za hegemonijom u Europi.

23. Što je kontinentalna blokada?

Napoleon je želio pošto-poto slomiti Veliku Britaniju na način da gospodarski izolira njezino pomorstvo i trgovinu.

24. Zašto se pokoreni narodi i dalje opiru Napoleonovoj okupaciji?

Prije svega pokoreni narodi nisu mogli prihvatiti Napoloenov autokratski oblik vladanja koji je bio popraćen visokim porezima, bezobzirnošću i terorom. A otpor je jačao zbog želje da se bude svoj na svome i da se bude dosljedan prema nasljednim dinastijama i crkvi.

25. Koje su odluke Bečkog kongresa?

Nakon neuspjeha da osvoji Rusiju koja mu je i dalje održavala kontitentalnu blokadu (trgovinu žitom), Napoleon se povlači. U međuvremenu se sastavlja nova koalicija koja je Napoleonovu vojsku porazila kod Leipziga 1813. Bečki kongres je stvoren s ciljem da uspostavi novi europski poredak. Velike sile djeluju u pravcu restauracije ali se predrevolucionarno stanje ne uspostavlja. Temeljne odrednice su: (mirno rješavanje političkih sporova u Europi, uvažavanje krščanskih načela bratstva i ljubavi, reforme ustavnog ustroja i građanskih sloboda i spriječavanje unutarnjih sukoba.

6. Nacionalni pokreti i revolucije u Europi do 1848./1849.

26. Tko je nositelj liberalnih i demokratskih ideja i revolucije?

Nositelj liberalnih ideja i revolucije jest sam narod koji se protivi uspostavi legitimističkih i konzervativnih snaga koje žele sačuvati svoju vlast, moć i imovinu. Takva postavka protivi se građanskim slobodama, pravnoj sigurnosti i nacionalnim osjećajima i gazi demokratske i liberalne stečevine izvojevane kroz u Francuskoj revoluciji.

4

27. Koji je cilj nacionalnih pokreta?

Cilj nacionalnih pokreta jest da se uspostavi jedna nacija a izbace više nacionalne države jer se nacionalno pitanje lakše riješava u jednonacionalnim državama nego u višenacionalnim gdje postoji jezični i kulturni jaz među narodima.

28. Što želi velikosrpska politika?

Velikosrpska politika se želi proširiti Srbiju na ne srpska područja balkanskog poluotoka i sjediniti sve srbe da žive u jednoj državi.

29. Što je austroslavizam?

Austroslavizam predstavlja preustroj Hazburške monarhije u kojoj Česi na kongresu u Pragu traže ujedinjenje sa Slovacima i Moravskom te građanske slobode.

30. Koja su obilježja revolucija 1848?

Godina 1848. je burna za mnoge države Europe. Programi su usmjereni na uvođenje demokratskih oblika vlasti, na parlamentarizam i rušenje konzervativne apsolutne vlasti, a ponegdje i na uspostavu nacionalne države.

II. HRVATSKSA OD KRAJA XVIII. DO SREDINE XIX. STOLJEĆA

7. Utjecaji i reforme prosvijećenog apsolutizma: unutrašnje ustrojstvo Hrvatskog saveza

31. Kakvu politiku vode prosvijećeni vladari?

Marija Terezija u duhu prosvijećenog apsolutizma provodi reforme, centralizam i germanizaciju a istu politiku nastavlja i Josip II. ali u energičnijem obliku. Kako bi što brže osuvremenio državu i društvo on provodi brojne crkvene reforme i donosi edikt vjerske snošljivosti.

32. Koje je značenje hrvatske pragmatičke sankcije?

Značenje hrvatske pragmatičke sankcije ogleda se u činjenici da je hrvatski sabor prihvatio prijedlog ''kućnog ugovora'' dvora Habsburgovaca koji omogućuje nasljedstvo i ženskoj lozi a Ugarsko je plemstvo tada bilo protiv prava nasljedstva Hasburgovaca u ženskoj lozi. Hrvatska je tim činom pokazala da je neovisna o Mađarskoj. Kralj Karlo VI. nikada javno nije obznanio da prihvaća omogućavanje nasljedstva ženskoj lozi iz obzira prema Ugarskom plemstvu.

33. Kako je ustrojeno hrvatsko kraljevstvo?

U vrijeme kraljevskog apsolutizma, državnog centralizma i germanizacija utemeljeno je Kraljevsko vijeće sa sjedištem u Varaždinu a potom u Zagrebu. Na čelu mu je ban u uz njega pet vijećnika, dva tajnika i više službenika. Vijeće je zapravo prva moderna Vlada, jer Sabor do tada ima i zakonodavnu i izvršnu vlast.

5

34. U čemu je značenje urbarijalnih regulacija?

Kroz urbarijalne regulacije se ogleda državni interes za društveni i gospodarski položaj seljaštva, prije svega jer su seljaci najbrojniji porezni obveznici i vojnici. Feudalni odnosi između vlastele i kmetova dobivaju novu dimenziju u javnom pravu.

35. Kakav je položaj Hrvatske u odnosu na Ugarsku?

Zbog bezizlasne situacije u kojoj se našlo Hrvatsko plemstvo pod pritiskom bečkog apsolutizma pa se ono jače povezuje s Ugarskim. Tim činom Hrvatska žrtvuje dio hrvatske samostalnosti sve dok nebude dovoljno jaka da se sama može oduprijeti Osmanlijskom carstvu i Mlečanima.

8. Hrvatska u vrijeme Napoleonovih ratova

36. Kada propadaju Mletačka i Dubrovačka republika?

Mletačka Republika propada sklapanjem mira u Campoformiju kojem je prethodio petogodišnji rat između Austrije i Francuske na talijanskom tlu. Austrija u zamjenu za Lombardiju dobiva Istru, Dalmaciju i Boku Kotorsku. 31. siječnja 1808. Naopoleon izdaje naedbu kojom i formalno prestaje postojanje Dubrovačke Republike.

37. Što traže dalmatinski Hrvati nakon sloma Mletačke Republike?

Težaci žele smanjivanje svojih obveza prema zemljovlasnicima, a pučani ukidanje povlaštenog položaja plemstva u općinskim upravama. Na Braču je čak proglašeno ukidanje plemstva. Ta gibanja pojačava i snažni pokret za sjedinjenje Dalmacije s Hrvatskom.

38. Koja su obilježja Francuske uprave?

Hrvatska područja Napoleon priključuje Kraljevini Italiji. Službeni je jezik talijanski (potalijančivanje). Područje je podjeljeno na četiri okružja: zadarsko, splitsko, šibensko i makarsko. Okružja su podjeljena na kotare a kotari na općine. Sudstvo je odvojeno od uprave i ukinute su staleške razlike, ljudi su izjednačeni pred sudovima, ukinuti su mučenje i batinanje i provedena je porezna jednakost.

39. Koje zemlje čine Ilirske pokrajine?

Nakon četvrtog rata između Austrije i Francuske koji je okončan u Schobrunnu 1809. Austrija predaje Francuskoj Istru, Dalmaciju, čitavu Hrvatsku do desne obale Save i slovenske zemlje. Ilirske pokrajine su bile podijeljene na šest građanskih pokrajina (Dubrovnik, Dalmacija, prekosavska Hrvatska, Istra, Koruška, Kranjska i Vojnička Hrvatska).

40. Kakvo je političko i gospodarsko stanje u Dalmaciji i Istri pod austrijskom vlašću?

Nova druga austrijska vladavina umrtvljuje politički, gospodarski, kulturni i narodni život. Provodi se talijanizacija u školstvu, tiskarstvu, činovništvu.

6

9. Hrvatski narodni preporod (1835. do 1848.); oblikovanje hrvatskog nacionalnog pokreta

41. Koji su zadaci hrvatske politike na početku XIX. stoljeća?

Početkom XIX. stoljeća pred hrvatskom politikom se našlo više značajnih i teških zadaća. To su, obrana političkog opstanka feudalne Hrvatske, preobrazba Hrvatske u modernu građansku državu, stvaranje jedinstvene narodne politike, organizacijska i institucijska podloga za političko okupljanje, razbijanje starih gospodarskih shvaćanja i stvaranje spoznaje o potrebi cjelovitog gospodarstva u službi narodne gospodarske politike i narodnog tržišta.

42. Što žele mađarski hegemonisti?

Mađarski hegemonisti žele da se u javni život umjesto dotadašnjeg latinskog jezika uvede mađarski jezik. Ideja o velikoj mađarskoj od Karpata do Jadranskog mora imala je za svrhu da slomi hrvatsko pravo na teritorij, na Sabor, bana, sudstvo i upravu.

43. Koji su društveni slojevi nositelji preporodnog pokreta?

Nositelji hrvatskog narodnog preporoda su mlađe generacije koje potječu većinom iz puka a zajednički su im hrvatska osjećajnost i ljubav prema rodu i domovini. Okupljaju se oko Ljudevita Gaja, intelektualca, ideologa i dobra organizatora. Gaj i njegove pristaše uz potporu Hrvatskog plemstva pokreću hrvatski narodni i nacionalni preporod i stvaraju temelje moderne države.

44. U čemu je važnost Draškovićeve disertacije?

Draškovićeva disertacija sadrži niz komponenti koje su značajne u kulturnom, političkom, upravnom i gospodarskom smislu. On prije svega pomoću disertacije traži da hrvatski štokavski jezik postane služben u novoj državi - Velikoj Iliriji. Koju bi činile Hrvatska, Slavonija, Dalmacija, Rijeka, Vojna Hrvatska, Bosna i kraljevom milošću Kranjska, Štajerska i Koruška. Vrhovnu bi vlast imao ban. Država bi bila u zajednici s Ugarskom i kao takva dio Habsburške Monarhije a narodi bi bili ravnopravni. Draškovićev preporodni program sadrži i gospodarsku komponentu. Zalaže se za modifikaciju feudalnog sustava, modernizaciju tržišta, za osnivanje kreditinih zavoda, industrijski razvoj, otvaranje stručnih škola, za humaniji odnos staleža prema kmetovima i uključivanje intelektualnih i obrazovanijih ljudi u plemstvo.

45. Kakav stav ima Beč prema hrvatskom narodnom preporodu?

Habsburgovci žele iskoristiti hrvatski preporodni pokret protiv mađarske samosvijesti i ruskog posezanja za Balkanskim poluotokom, pa je u tom kontekstu je najbolje promatrati povremenu bečku popustljivost prema hrvatskom narodnom preporodu.

7

10. Rezultati hrvatskog narodnog preporoda

46. Gdje su korijeni ilirizma?

Korjeni ilirizma su nastajali stapanjem filoloških škola: južnohrvatske u Zadru, zapadnohrvatske u Rijeci i sjeverno hrvatske u Zagrebu. Kroz škole se stapaju narječja, jezično čistunstvo i tradicija stvaranja novog nazivlja. Ljudevit gaj 1830. objavljuje ''kratku osnovu hrvatsko-slavenskoga pravopisanja te budi nacionalnu svijest pjesmom ''još hrvatska ni propala''. 1835. Gaj izdaje ''Novine horvatske'' s književnim prilogom ''Danica horvatska'' čije geslo je glasilo ''Narod bez narodnosi je tijelo bez kosti''.

47. Kakav je program iliraca?

Program iliraca je prije svega usmjeren na kulturni pokret koji sve Hrvate sjedinjuje u jedinstvenoj književnosti i jezičnom standardu. Kroz to razdoblje osnovalo se niz kulturnih i društvenih ustanova direktno u službi promicanja jedinstvene hrvatske kulture, jezika, književnosti i gospodarstva.

48. Nabrojite neka tiskana djela i kulturne ustanove!

Važne ustanove otvorene u to vrijeme su: (''matica'' danas matica Hrvatska koja je izdavala knjige na narodnom jeziku, narodni muzej, hrvatsko narodno kazalište, htvatsko-slavonsko gospodarsko društvo, prva hrvatska štedionica, narodni dom itd.). A važna djela koja su budila jedinstven hrvatski identitet je ''Hrvatska himna'', novine horvatske i pjesma ''još hrvatska ni propala''.

49. Koji je doprinos biskupa Haulika Hrvatskoj?

Slovak Juraj Haulik prvi je zagrebački nadbiskup i kardinal. Banski je namjesnik, presjedatelj hrvatskog sabora, predvodnik hrvatskog izaslanstva u Požunu gdje se opire uvođenju mađarskog jezika u Hrvatsku i zalaže za gospodarsku neovisnost Hrvatske. Na svojim posjedima utemeljuje škole, animira svećenstvo u proveđenju prosvjete po župama, prikuplja novčana sredstva za kazalište, utemeljuje gospodarsko društvo, podupire osnutak matice hrvatske i zalaže se za uporabu hrvatskog jezika.

50. U čemu je važnost saborskog zasjedanja 1847.?

Na saborskom zasjedanju 1847. izglasano je da umjesto latinskog, hrvatski jezik postaje službeni. Teži se sjedinjenju Istre, kvarnerskih otoka, Rijeke, Dalmacije i banske Hrvatske te uzdizanje zagrebačke biskupije na razinu nadbiskupije. Cilj je veća kulturna, politička i crkvena neovisnost od Ugarske.

11. Ban Josip Jelačić – stvaranje uvjeta za modernizaciju Hrvatske (1848.)

51. Što sadrže ''narodni zahtjevi''?

Narodni zahtjevi se sastoje od trideset točaka a u njima se traži: sjedinjenje Hrvatske, Dalmacije, Slavonije, Vojne Hrvatske i Rijeke te njihova samostalnost u sklopu hrvatsko-ugarske zajednice i Habsburške Monarhije, samostalnu vladu odgovornu hrvatskom narodu i Saboru, imenovanje Jelačića hrvatskom banom, stalni zasupnički Sabor, ukidanje kmetstva i

8

kmetskih davanja, ukidanje staleških razlika, libealne političke reforme (sloboda, tiska, sastajanja, vjerska ravnopravnost), uvođenje narodnog jezika u upravu i školstvo, osnivanje narodne banke, povratak narodnih zaklada iz Ugarske, povratak graničarske vojske iz Italije.

52. Koje političke mjere provodi ban Jelačić?

Ban provodi ideju vodstva hrvatskog narodnog pokreta i radi na samostalnosti Hrvatske od Ugarske i njezinom tertorijalnom jedinstvu.

53. Koji su uzroci prekida državno-pravnih odnosa s Ugarskom?

Uzrok državno-pravnih prekida odnosa s Ugarskom je očuvanje netom utemeljene Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.

54. U čemu je značenje prvog hrvatskog zastupničkog sabora?

Potvrđuju se banovi proglasi i proglas o ukidanju feudalizma i jedinstvenog poreza u Hrvatskoj. Raspravlja i o vanjskopolitičkim odnosima s Ugarskom i Austrijom i izražava se želja da Monarhija bude ustavna država s građanskim sloboda i federativnim ustrojem u kojem svaki narod ima nezavisnu vladu. Time se Sabor opredjeljuje za ideju austroslavizma.

14.Ban Josip Jelačić – odlučan otpor ugarskom hegemonizmu (1848./1849.)

55. Kakve su mađarske težnje prema Hrvatskoj?

Mađari provode antihrvatsku propagandu a protuhrvatska agitacija je osobito jaka u Slavoniji.

56. Koji su uzroci neuspjelih pregovora bana Jelačića i mađarskog izaslanstva?

Nakon odbijenih banovih zahtjeva da se mađarska ministarstva rata i financija sjedine sa središnjom vladom u Beču i da će ostala ministarstva hrvati priznati pod uvjetom da im se zajamči cjelovita hrvatska neovisnost i uporaba hrvatskog jezika u ugarskom saboru, ban odlučuje da je rat jedino preostalo riješenje.

57. Kakav je ishod ratovanja s mađarima?

Sukob završava neodlučenim ishodom a ban Jelačić povraća Rijeku i Međimurje. Kralj Franjo Josip I. imenuje bana Jelačića guvernerom Rijeke i Dalmacije.

58. Kako je organizirana Monarhija po oktroiranom Ustavu?

Okrtoiranim tj. nametnutim ustavom u travnju 1849. zapravo se obnavlja centralizam i germanizacija ''Austrijskog carstva''. Po ustavu Carevina se organizira kao ''slobodna, nerazdjeljiva, nerazdruživa ustavna nasljedna Monarhija'', sastavljena od međusobno neovisnih krunovina, koje čine jednu cjelinu.

9

59. Zašto su hrvati nezadovoljni oktroiranim ustavom

Iako je oktroiranim ustavom zajemčena jednakost svih naroda u Monarhiji, hrvati su očekivali da će Car prihvatiti sve točke koje je Sabor iznio 1848. Od tada pa do 1860. u Hrvatskoj, kao i u ostalim područjima Monarhije, vlada apsolutizam na čelu s austrijskim ministarstvom.

III. SVIJET I EUROPA U DRUGOJ POLOVICI XIX. STOLJEĆA

13. Doba tehničkih otkrića i novi izvori energije

60. Koja tehnička otkrića obilježavaju drugu polovicu XIX. st.?

Industrijska revolucija je neposredno povezana s izumima. Industrijske revolucije smo podijelili: na revoluciju ugljena i željeza i revoluciju čelika i elektriciteta. Prvu razvojnu fazu su obilježili izumi koji su racionalizirali proizvodnju željeza i čelika. A drugu razvojnu fazu otkrića istosmjerne i izmjenične električne energije te nafte kao bolje pogonske energije od (ugljena i vodene pare). U procesu industrijske revolucije dolazi se do znatnih otkrića koja racionaliziraju troškove i radnu snagu. Bessmer i Siemens-Martinov-i izumi racionaliziraju i unaprijeđuju proizvodnju željeza i čelika. Thomas Edison izumljuje istosmjernu struju i žarulju a nakon njega Nikola Tesla izumljuje izmjeničnu struju. Nafta zbog svoje učinkovitosti zamjenjuje (ugljen i paru). Uporaba nafte, ugljena, dušika i fosfatnih spojeva paralelno ubrzava proces kemijske industrije. U drugoj razvojnoj fazi industrijske revolucije izuzetno se razvijaju prirodne znanosti.

61. Što je industrijalizacija?

Industrijalizacija je proces preko kojega se proizvodnja omasovljuje i automatizira. Industrijalizacija je omogućila znatan uzlet gospodarstva, razvoj, tehnike, tehnologije i znanosti.

62. Koji su energetski izvori?

Energetski izvori su nafta, električna energija i sve manje korišteni ugljen i vodena para.

63. Koja su obilježja monopolističkog kapitalizma?

Monopolistički kapitalizam koji predstavlja koncentraciju i centralizaciju kapitala za sobom povlači i borbu za nova tržišta, sirovine i novi prostor. Stoga nije ni čudo da se razvijene kapitalističke zemlje bore za neosvojena tržišta diljem svijeta. Kroz taj proces nastaju imeperiji tj. svjetska imperijalna carstva, na pojedinim kontinentima ili više kontinenata.

10

64. Zbog čega izbija kriza hiperprodukcije?

Ubrzani razvoj omogućio je i masovnu proizvodnju ali zbog niske kupovne moći stanovništva, tržište izbacuje proizvode koji se nemogu prodati. Rezultat toga je smanjenje radne snage i proizvodnje koji prati otpuštanje radnika pa i zatvaranja pojedinih pogona. Time se socijalne razlike i napetosti još više produbljuju.

14.Europske države i SAD u drugoj polovici XIX. stoljeća

65. Što omogućuje Francuskoj da postane europska velesila?

Francuskoj prije svega gospodarski napredak koji je povezan s izgradnjom prometnica, čeličana, kreditnih ustanova i tržišta omogućuje da se nametne kao europska velesila.

65. Pojasnite proces sjedinjenja Italije i proces sjedinjenja Njemačke!

U drugoj polovici XIX. stoljeća Italija je rascjepkana na više manjih država a želja za nacionalnim sjedinjenjem je jaka i pokreće je Camilo Cavour (Kavur). U suradnji s Napoleonom III. Cavour ratuje protiv Austrije i nakon niza ratova 1861. proglašava se Kraljevina Italija. U Njemačkoj je situacija takva da Austrija i Pruska žele ujediniti Njemačku a tome se suprostavljaju njemački knezovi koji se ne žele odreći svoje samostalnosti. Liberalni demokrati pak teže ujedinjenju a to koristi pruski kancelar Otto von Bismarck i vodi niz ratova preko kojih slama otpor njemačkih knezova. 1870. izbija rat između Njemačke i Francuske jer se Napoleon III. ne želi da Njemačka postane dominantna sila. Francuska je ipak poražena i Vilim II. je njemački car. Osnovano je drugo njemačko carstvo ( drugi reich) koje je konstituirano kao ustavna Monarhija.

67. Što je istočno pitanje?

Istočno pitanje je direktno vezano za Turska područja i neovisnost Bosne, Crne gore, Bugarske,Srbije i Ruski izlazak na crno more. Turci mirno predaju te djelove teritorija i stvara se Velika Bugarska no to velikim silama ne odgovara i naknadno na Berlinskom kongresu se odlučuje da se priznaje neovisnot Srbiji, Rumunjskoj i Crnoj Gori a da Bugarska postaje Kneževinom u autonomnom sastavu Turske.

68. U čemu se ogleda dualistički Ustav Habsburške monarhije?

Nastale dvojbe oko ustroja Monarhije rješavaju se dualizmom i to sklapanjem Austro-Ugarske nagodbe. Njome se Habsburška monarhija organizira u dvije terirorijalno-političke jedinice: Austriju i Ugarsku. Hrvatske su zemlje Dalmacija i Istra u austrijskoj, a Hrvatska i Slavonija u ugarskoj polovici Monarhije.

69. Koje su posljedice građanskog rata u SAD?

U južnim zemljama koje su se usprotivile sjeveru nastale posljedice imale su znatnu ulogu u mjenjanju politike i gospodarstva. Ukida se ropstvo i stvoreni uvijeti za modernizaciju gospodarstva i slobodnog tržišta.

11

15.Razvijeni kapitalizam – imperijalizam

70. Koje su jake europske države?

Jake europske države u dopa kapitalističkog imperijalizma su Njemačka i Francuska koje se sukobljavaju oko nepodjeljenih svjetskih područja. Velika Britanija želi sačuvati status prve kolonijalne sile i potisnuti svjetskog konkurenta Njemačku. Velika Britanija i Rusija se sukobljavaju oko Osmanskog carstva i središnje Azije. Austro-Ugarska se trudi da sačuva višenacionalnu Monarhiju te da potisne Srbiju.

71. Zbog čega se sukobljavaju Europske države?

Glavni smisao osvajačke politike je stjecanje novih područja, radi iskorištavanja prirodnih bogatstava i gospodarskih mogućnosti uopće. Europske države se sukobljavaju oko novih područja a uz stare imperijalne države (Veliku Britaniju i Francusku) rađaju se nove (Njemačka i Italija) koje nisu zadovoljne dotadašnjom kolonijalnom podijelom svijeta. Stoga ga žele podijeliti nasilno tj. ratom.

72. Koja su interesna područja najjačih država?

Neosvojeni dijelovi Azije i Afrike koje prate sukobi velikih sila.

73. Zašto nastaju državni savezi? Koji su to savezi?

Državni savezi nastaju kako bi se očuvala opstojnost određenih sila na globalnom planu. Neki od saveza su: (savez Njemačke i Austro-Ugarske koji je trebao služiti da otkloni potencijalnu rusku opasnost; 1881. Trocarski savez koji se sklapa između Njemačke, Austro-Ugarske i Rusije; 1887. Mediteranski savez tj. sporazum Njemačke, Italije i Austro-Ugarske). U organiziranju savez važnu ulogu ima Bismarck i njegov sustav saveza (1879.-1887.).

16.Promjena u načinu života: novi socijalni problemi

74. Kojim smjerom se kreće gospodarstvo i društvo od 1870. do 1914.?

Od 1870. do 1914. nastaje svjetsko gospodarstvo a omogućuje ga niz činitelja: promet, trgovina, porast pučanstva i migacija u gradove. Usavršene su metode poljoprivredne i industrijske proizvodnje a bolja komunikacija osigurava zaposlenje velikom broju ljudi. Zbog razvoja industrije i rudarstva, gradsko stanovništo naglo raste. Pojačava se seoba iz Europe u SAD pa i u britanske kolonije, tako da nastaje svojevrsna ''Europeizacija'' prekkomorskih zemalja. Uzlet gospodarstva prati imperijalistička ideologija koja okuplja pojedince u ''masovne organizacije''. Napredak društva pojačava i društvene poroke (alkoholizam, prostitucija).

75. Na koji se način radništvo bori za svoj bolji životni položaj?

Radnici se bore na taj način da štrajkaju, uništavaju strojeve i dižu ustanke. A zahtjevi su im da imaju pravo glasa kroz parlament a u tu svrhu potpisuju i više peticija parlamentu. Svrha radničkog otpora je prije svega opće poboljšanje radnih i životnih uvjeta, traži se smanjivanje radnog vremena i povećanje plaća.

12

76. Što predlažu socijalistički ideolozi u pogledu poboljšanja radničkog prava?

Socijalistički ideolozi predlažu reforme u proizvodnji i društvu te radničko zakonodavstvo. Teoretičari poput Karl Marx-a i Friedrich Engels-a odbacuju tu tezu kao ništavnu i zastupaju stajalište da će radnici izboriti svoja prava jedino kroz – revoluciju. Marxs i Engels ne ostaju samo na idejama i osnivaju radičke udruge kao što je Savez komunista pod parolom ''proleteri svih zemalja ujedinite se''!

77. Kakav je stav crkve prema radništvu?

Sve do poslanice ''Rerum novarum'' crkva ne iznosi jasno stajalište na opće stanje u društvu ali uviđa opasnosti društvene i materijalne nejednakosti i socijalne promidžbe koja potiče siromašne na nasilne promjene društvenih odnosa, ukidanje kapitalizma i diktaturu proleterijata.

78. Za kakve se odnose zalaže poslanica ''Rerum novarum''?

O novim stvarima papa Lav XIII. otvoreno zastupa radnička prava i kritizira kapitalističke odnose, koji su stvorili preveliki jaz između bogatih i siromašnih. Papa se i dalje zalaže za privatno vlasništvo ali privatno vlasništvo na pravedniji način u kojem će bogati dijeliti sa siromašnima. Uzrok takvog stajališta crkve leži u činjenici da svi ljudi nemaju jednake sposobnosti i nisu u istoj mjeri marljivi. Razlike među ljudima bi trebalo smanjivati pravednošću, ljubavi i slogom među ljudima. Država treba raditi za opće dobro a poslanica radnicima daje pravo na udruživanje.

17.Hrvatska u desetljeću nametnutog apsolutizma

79. Kakvo je stanje gospodarstva u doba nametnutog apsolutizma u Hrvatskoj?

Selo je siromašno a seljaci zaduženi porezima. Na tržištu poljoprivredni proizvodi su prejeftini a industrijski preskupi. Industrija se polagano razvija a prednjači manufaktura. Jačaju gradovi (Zagreb, Varaždin, Rijeka, Zadar, Split, Osijek) a slabe prometnice otežavaju bolju povezanost urbanih sustava.

80. Tko uočava potrebe prometnog povezivanja hrvatskih zemalja?

Hrvatski tiskarski i trgovački poduzetnik Antun Jakić se zalaže za izgradnju željezničke mreže koja će povezivati cijelo hrvatsko područje, i za osnivanje kreditnih zavoda koje će omogućiti okrupnjivanje kapitala za domaće investicije.

81. Koja su obilježja apsolutističke politike u Hrvatskoj?

Apsolutistička vlast ukida oktroirani ustav i samoupravu županija, raspušta hrvatski Sabor i bansko vijeće te uvodi Carsko-kraljevsko namjesništvo. Zemlja je podijeljena na pet okružja: (Riječko, Zagrebačko, Osiječko, Požeško i Varaždinsko). Službeni je jezik njemački. Javna činovnička mjesta popunjavaju tuđinci.

13

82. Tko su ''Bachovi husari''?

Bach je ministar unutarnjih poslova a njegovi husari ponjemačeni slaveni ili tuđinci koji oštro provode njegove zakone.

83. Koji je Jelačićev doprinos napredku u razdoblju Bachova apsolutizma?

Jelačić i u doba Bachova apsolutizma i dalje obnaša ulogu bana i nastoji sačuvati samostalnost Hrvatske na različitim područjima. Njegovim zalaganjem papa Pio IX. podiže zagrebački biskupiju u nadbiskupiju a tim činom se Hrvatatska i u ckvenim pitanjima sve više osamostaljuje od Ugarske. Za Jelačićeva se banovanja ukida kmetstvo a seljak postaje vlasnik zemlje. Građani su jednaki pred zakonom a provedena je i porezna jednakost zbog koje javni i privatni život dobiva modernu osnovu.

18.Hrvatska u osvit modernog doba; Sabor 1861.

84. Koja su obilježja neoapsolutizma?

Kroz vrijeme neoapsolutizma Monarhija postaje neka vrsta savezne države sa središnjim parlamentom. Time je potvrđen povijesno-politički individuitet nenjamačkih naroda.

85. U čemu se ogleda modernizacija Hrvatske?

Modernizacija Hrvatske se ogleda kroz uređenje županija, slobodnih kraljevskih gradova i seoskih općina, programa za pučke i srednje škole, gospodarsko-šumarskog učilišta u Križevcima, kroz uvođenje hrvatskog jezika kao službenoga u javni život i kroz utemeljenje akademije znanosti.

86. Kakvo političko značenje ima listopadska diploma?

Listopadska diploma ima veliko političko značenje za Hrvatsku jer se kroz nju odbacuje apsolutizam i Hrvatskoj vraća ustavno uređenje. Utvrđuju se zajednički poslovi (vanjski poslovi, trgovina, vojska, financije) o kojima se raspravlja u zajedničkom parlamentu a ostala pitanja su u nadležnosti pokrajinskog (Hrvatskog sabora).

87. Na kojem se glavnom pitanju javlja stranačko polariziranje?

Oko pitanja državno-pravnog položaja Hrvatske spram Državnog vijeća u Beču i Ugarske, izdvajaju se tri stajališta. Većina političara okupljena u Narodnoj stranci zagovara federalizam i sjedinjenje Dalmacije i Vojne Hrvatske i Banskom Hrvatskom. Narodnjaci većinom ilirci za blisku su suradnju s Mađarima ali uz uvjet da ona prizna neovisnost i teritorijalnu cjelovitost Hrvatske. Unionisti ili mađaroni predlažu realnu uniju s Mađarima bez ikakvih uvjeta. Eugen Kvaternik u suradnji s Antom Starčevićem i Petrom Vrdoljakom, traže da se pregovara s kraljem za cjelokupnu i samostalnu Hrvatsku koja bi priznavala samo kralja. U tom slučaju Hrvatska ne treba imati nikakve direktne veze s Austrijom i Ugarskom. To je početak pravaške stranke.

14

88. Kakve koncepcije zastupaju nositelji političkih programa?

Saborska rasprava 1861. polarizira stranke a osim Narodne, Unionističke i Stranke Prava oblikuje se i Samostalna Narodna Stranka pod I. Kukuljevića, I. Mažuranića i bana J. Šokčevića. Njihov program se temelji na realnoj uniji s Austrijom u čijoj je ideji ukorijenjena nada da će se na taj način lakše postići teritorijalna cjelokupnost hrvatskih zemalja. J. J. Strossmayer idejni je i politički vođa Narodne stranke koji se zalaže za sjedinjenje hrvatskih zemalja u okviru fedealistički ustrojene Habsburške Monarhije u kojoj će Hrvatsksa imati ulogu kulturnog i političkog središta južnih slavena. Ante Starčević, pravaški je ideolog i stranački vođa koji svoj sustav gradi na temelju prirodnog i povijesnog prava hrvatskog naroda. Slobodu Hrvatske može jamčiti samo vlastiti ustroj a tu tezu zastupa i Eugen Kvaternik.

19.Hrvatsko-Ugarska nagodba (1868.) i njezino značenje

89. Pod kojim se uvjetima izglašava Hrvatsko-Ugarska nagodba?

Nakon poraza u ratu s Pruskom 1866. Austrija, mirom u Pragu istupa iz njemačkog saveza. Stoga mora popustiti i s Mađarima sklopiti nagodbu 1867. Monarhija se tim činom dijeli na Austrijski i Mađarski dio. Po Austro-Ugarskoj nagodbi Hrvatska se treba nagoditi s Ugaskom. U tu svrhu Levin Rauch provodi plan na način da nameće novi nedemokratski izborni red te u saboru osigurava unionističku većinu koja prihvaća nagodbu s Mađarima. Nagodba je sklopljena 1868.

90. Kakav je državno-pravni status Hrvatske?

Po nagodbi kraljevina Ugarska s Erdeljem i Kraljevina Dalmacija, Hrvatska i Slavonija čine jednu istu državnu zajednicu. To znači da Hrvatska i Ugarska u međunarodnim odnosima istupaju kao jedna država, a u unutarnjim odnosima svaka je neovisna politička zajednica. Hrvatska je sačuvala svoj državni teritorij i obilježja državnosti (samoupravu u zakonodavstvu, unutarnjoj upravi, bogoštovlju, nastavi i pravosuđu). Hrvatski jezik je priznat kao javni i u zajedničkom Saboru. Hrvati se mogu služiti hrvatskim grbom i zastavom ali u zajedničkim poslovima koristi se zajednički grb. Zajednički poslovi su: (obrana, trgovina, promet i financije). Međutim Hrvatska gubi financijsku neovisnost i veći dio prihoda se sljeva u Mađarsku blagajnu. Hrvati su nezadovoljni nagodbom koju Mađari iskorištavaju.

91. Što Kvaternik želi postići rakovičkim ustankom?

Kvaternik bez znanja Starčevića podiže ustanak protiva Austrije kako bi slomio Hrvatsko-Ugarsku nagodbu i donio joj slobodu. Proglas sadrži oslobođenje od Austro-Ugarskog ropstva, građanska jednakost, općinska samouprava, ukidanje vojničke uprave na granici, slobodne županije.

92. Kakvo je stanje hrvatskog gospodarstva?

U drugoj polovici XIX. stoljeća hrvatske su zemlje gospodarski zaostale i zbog političke rascjepkanosti. Poljodjelstvo je zaostalo zbog siromaštva, primitivne obrade, prezaduženosti, malobrojnosti biljnih kultura. Ni promet nije razvijen a sve veću važnost počinju dobivati

15

željezničke pruge tako da se potkraj stoljeća izgrađuju tzv. vicinalne pruge, koje povezuju unutrašnjost s morem.

20.Razvitak moderne Hrvatske; Ban Ivan Mažuranić (1873.-1880.)

93. Koja je politička stranka na vlasti u Hrvatskoj?

Narodna stranka kojoj je na vlasti prvi hrvatski ban neplemić Ivan Mažuranić.

94. Koje liberalne zakone donosi Mažuranić?

Donosi liberalne zakone o građanskim pravima i slobodama. Sudstvo se odvaja od uprave. Hrvatski sud može hrvatskog bana i banskog namjesnika pozvati na odgovornost i predati ga posebno izabanom sudu. Mažuranić zahvaća i školstvo i sekularizira ga. Pohađanje škole je obvezno.

95. Nabrojite kulturne i znanstvene ustanove!

Osniva se obrtničko-radničko društvo (1873.); 1874. Sveučilište u Zagrebu; matica ilirska mijenja naziv u Matica hrvatska. U Križevcima se otvara Gospodarsko-šumsko učilište.

96. U čemu se ogleda pomoć bosansko-hercegovačkim ustancima?

Hrvati pomažu u bosansko-hercegovačkim ustancima jer smatraju da će se Bosna i Hercegovina kao povijesne hrvatske zemlje, vratiti hrvatskoj. I Hrvatski Sabor od bana traži da se Bosna i Hercegovina vrati u nadležnost Sabora i bana.

97. Zbog čega se Mažuranić zahvalio na banskoj časti?

Zahtjevi da se Bosna i Hercegovina tako uredi da se s vremeno pripoji Kraljevini Hrvatskoj, Slavoniji i Dalmaciji i konačno riješavanje riječkog pitanja, pogoršavaju utjecaj bana Mažuranića na položaj na bečkom dvoru. Mažuranić ne uspjeva ni 1880. obnovu financijske nagodbe između Ugarske i Mađarske, stoga podnosi ostavku.

21.Daljnji procesi modernizacije i otpor nasilnoj mađarizaciji

98. Kada je razvojačena Vojna Hrvatska?

Osamdesetih godina XIX. stoljeća vojna granica gubi smisao postojanja jer Monarhiji više ne prijeti nikakva opasnost od osmanlija. Uredbom koju donosi vladar iz 1871. započinje razvojačenje (demilitarizacija). Proces završava 1873. a konačno razvojačenje još ne donosi uspostavu banske vlasti na razvojačenom području. Tek 1881. godine hrvatski Sabor o sjedinjenju Banske Hrvatske s Vojnom Hrvatskom, a kralj je to prihvatio i to ponajviše zbog nezadovoljstva nametnutog novim mađarskim pritiscima.

99. Kako reagiraju mađari na hrvatske zahtjeve o ukidanju Vojne Hrvatske?

Ne pridržavaju se nagodbe, svjesno žele oslabiti hrvatsku autonomiju i gospodarstvo.

16

100. Na koji način Mađari krše Hrvatsko-Ugarsku nagodbu?

Antun David otvara tečaj na kojem financijski službenici uče mađarski jezik (davidova škola), iako je svima jasno da je to kršenje nagodbe Sabor takvu školu prihvaća. Kršenje nagodbe i dalje se nastavlja. Antun David 1883., ističe nezakonite grbove s natpisima na mađarskom i hrvatskom jeziku na službene financijske zavode u Zagrebu. A to nije prvi puta jer su znakovi i natpisi već odjeknuli u Senju, Karlovcu, Novoj Gradiški, Vukovaru itd.

101. Koji su uzroci narodnog pokreta?

Isticanje nezakonitih grbova revoltira Zagrebčane i izbija narodni pokret u kojem sudjeluju seljaci, učenici i sveučilištarci.

22.Narodni preporod u Dalmaciji i Istri; Gradišćanski Hrvati i Bački Hrvati u Ugarskoj

102. Tko koči sjedinjenje južne i zapadne Hrvatske sa sjevernom Hrvatskom?

Autonomaši se suprostavljaju Narodnjacima na čelu s Antom Bajmontijem. Protive se Dalmacije s Hrvatskom i zalažu se za autonomnu Dalmaciju izvan Hrvatske. Većina autonomaša su Talijani ali ima i Hrvata.

103. Koji su ciljevi dalmatinskih preporoditelja?

Glavni ciljevi dalmatinskih preporoditelja jest spajanje Dalmacije s Hrvatskom te jačanje gospodarske i narodne svijesti. Uporno i požrvtvovno narodnjaci osvajaju vlast po općinama i na izborima 1870. za Dalmatinski Sabor dobijaju većinu.

104. Tko je nositelj istarskog narodnog preporoda?

Vjekoslav Spinčić nalazi se na čelu istarskog izaslanstva i teži sjedinjenju Istre s Hrvatskom, izjavljuje da je Zagreb prijestolnica svih Hrvata. Posebno s istiće biskup Juraj Dobrila koji se zalaže za jednakost hrvatskog, talijanskog i slovenskog jezika i za školovanje mladića tj. buduće hrvatske inteligencije.

105. Tko prijeti odnarođavanju bunjevačkih, šokačkih i gradišćanskih Hrvata?

Bunjevački i šokački Hrvati su izloženi odnarođavanju i pomađarivanju.

106. Na koji su način raseljeni Hrvati sačuvali svoj identitet?

Raseljeni Hrvati su sačuvali svoj identitet kroz hrvatski narodni preporod na način da su se zalagali jezičnu ravnopravnost u nižim školama, općinama i domaćem životu, osnivali su novine ''Bunjevačke i šokačke novine'' časopis ''Bunjevačko-šokačka vila''. Gradišćanski hrvati osnivaju kulurno-prosvjetna društva i novine ''Kalendar''; ''Naše novine''.

17

23.Hrvatska potkraj XIX. stoljeća i na početku XX. stoljeća; političko stanje za banovanja Khuena Hedervaryja

107. Kakvu politiku provode mađaroni?

Mađarska politika razbija hrvatsko tertorijalno i državno jedinstvo, uvodi centralizam i hegemonizam, guši građanska prava i slobode, vrši različite zloporabe i Hrvatsku gospodarski iskorištava. Hrvatska se politika mađaronima ne odupire odlučno jer se boji gubitka autonomnog statusa Hrvatske, potiranja hrvatske narodnosti i gospodarske propasti. Stoga se prilagođava i odriče borbe za političku samostalnost da bi na taj način država ostvarila materijalne i kulturne probitke.

108. Kakva je Khuenova politika u Hrvatskoj?

Khuen provodi protuhrvatsku politiku preko vladajuće Narodne stranke, koja je usmjerena na nasilno umrtvljavanje Hrvatske i njezine pretvorbe u mađarsku pokrajinu. U tu svrhu krši i građanske slobode, nasilja, krivotvorenja na izborima, raspiruje vjersku i nacionalnu mržnju između Hrvata i Srba u Hrvatskoj i pod prividnom ustavnošću uspostavlja svoju apsolutističku vladavinu.

109. Tko se odlučno protivi Khuenovoj politici?

Stranka prava, koja odlučno brani hrvatska državna i povijesna prava i jača narodnu svijest.

110. Zašto izbijaju protusrpske demonstracije?

Protusrpske demonstracije izbijaju zbog članka u listu ''Srbobran'' koji niječe hrvatsku narodnost i hrvatski jezik i poziva Srbe na borbu za istrebljenje Hrvata.

111. U čemu je važnost narodnog pokreta 1903.?

Bezobzira što je pokret organiziran stihijski i o njemu nije odlučivala ni jedna stranka,i što je pokret ubrzo ugašen od vojske on pokazuje političku solidarnost Hrvata u južnoj i zapadnoj Hrvatskoj.

24.Obilježja gospodarskog i kulturnog razvitka u Hrvatskoj potkraj XIX. i na poćetku XX. stoljeća

112. Koja su obilježja poljoprivredno-industrijske proizvodnje?

Poljedjelstvo je najzastupljenija gospodarska grana. Racionalno poljodjelstvo sputavaju sitni zemljišni posjedi i agrarna kriza (1873.-1895.). U srednjoj Dalmaciji i otocima razvija se vinogradarstvo. Izvoz vina je jedina izvozna stavka dalmatinskog agrara. U drugoj polovici XIX. stoljeća osjetnije se razvija trgovačko poduzetništvo. Na hrvatsko-slavonskim veleposjedima grade se pogoni za preradu žitarica, šećerne repe i eksploataciju drva. Na dalmatinskom obalnom području razvija se prerađivačka industrija (cement, likeri i duga alc. pića, riba).

18

113. Kakav je odnos državnih vlasti prema hrvatskom gospodarstvu?

Mađaronski režim se suprostavlja hrvatskom kapitalu pa potkraj stoljeća utemeljuju Zemaljsku hipotekarnu banku u Hrvatskoj.

114. U čemu se ogleda djelatnost radništva?

U procesu industrijalizacije razvija se i radništvo te novi socijalni problemi vezani uz njega (dugi radni dan, obespravljenost, niske nadnice). Nakon 1860. javljaju se radničke skupine uključene u radnička društva, radnici izdaju listove, osnivaju se sindikati i političke stranke koji uspjevaju povećati radna prava (kraće radno vrijeme, bolje uvjete rada, plaće itd.).

115. Koji su ciljevi katoličkog pokreta?

Cilj katoličkog pokreta jestrješavanje socijalnih pitanja i obrana crkve od vanjskihnapada a na skupu se kritizira jačanje liberalnog kapitalizma i socijalizma.

116. Zašto je zaslužan Izidor Kršnjavi?

Izidorovom zaslugom su utemeljeni: (Duštvo umjetnosti, Obrtna škola, Društvo za umjetnost i obrt). Podupire utemeljenje javnih građevina za prosvjetne i kulturne potrebe, reorganizira školstvo, obnavlja povijesne i kulturne spomenike. Uz njega se razvijaju i regionalna središta (Pula, Rijeka, Zadar, Šibenik, Split, Varaždin).

25.Austro-Ugarska vlast i hrvati u Bosni i Hercegovini

117. Kakve su prilike u Bosni i Hercegovini prije izbijanja ustanka 1875.?

Prije izbijanja ustanka jača samovolja muslimanskog plemstva. Turska vlada trpi takvo ponašanje bosanskih vezira, kapetana, aga i begova sve dok ne počinje provoditi reforme. Reformama se odlučno opiru velikaši i janjičari.

118. Koje nevolje trpi hrvatski narod?

Položaj krščanskih kmetova u BIH vrlo je težak. Obveze prema feudalcima višestruke su a od prihoda im daju trećin, četvrtinu pa čak i polovinu. Zakupci koji ubiru namete zloporabljuju svoj položaj i bogate se. Kmetovi se često bez uspjeha žale vlastima a i sama država pokriva svoje dugove preko kmetova. Hrvati katolici ne smiju javno konja jahati, zabranjuje im se nošenje šarenog pojasa, odjeća se mora razlikovati od muslimanske, mogu samo tiho pjevati. ''Cjelokupni se život katolika odvija u znaku žalosti i ropstva''.

119. Zbog čega se druge države miješaju u ustanak?

Hrvatska se miješa u ustanak jer smatra da joj BIH pripada pa povijsnom pravu ali tome se protive Austrija i Srbija jer bi takva konstatacija mogla ojačati Ugarsku.

120. U čemu je značenje austrijske uprave?

Značenje austrijske uprave za Bih se očituje s njezinim gospodarskim, političkim i kulturnim razvitkom. Stvara se domaće građanstvo i radništvo te novi, kapitalistički odnosi.

19

Ubrzava se i kulturno-prosvjetni razvoj: grade se škole, čitaonice, bolnice, vojarne, mostovi, željeznice.

121. Kakvu ulogu ima katolička crkva?

Crkva osim moralne i religijske uloge ima i kulturno-prosvijetiteljsku ulogu. Prva katolička inteligencija, muška i ženska obrazuje se i odgaja u katoličkim školama. Crkva doprinosi kulturnom uzdizanja pučanstva na osnovama zapadnokršćanske kulture i civilizacije.

26.Novi politički pokreti i stranke u Hrvatskoj krajem XIX. i na početku XX. stoljeća; hrvati u prekomorskim zemljama

122. Kakvo je političko stanje u Dalmaciji i Istri?

Dalmacija i Istra pod austrijskom su vlašću i u njima se javlja protuaustrijsko raspoloženje. Bečki dvor o tome vodi računa i za namjesnika postavlja dubrovčanina Niku Nadelli-a koji je poslije zbog neučinkovitosti smjenje s austrijancem Mario-m Attems-om. U Istri se vodi borba za pohrvaćenje općina i škola, za osnivanje kulturno-prosvjetnih udruga, listova i organizacija gospodarskih društava. Hrvati i Slovenci traže ravnopravnost svog jezika s talijanskim a snažni verbalni sukobi odjekuju Saborom i društvenim medijima.

123. Koji su ciljevi politike ''novog kursa''?

Novi kurs ima za cilj da iskoristi nacionalnu krizu za isticanje nacionalnih interesa, suradnja s mađarskom oporbom radi njemačko-austrijske ekspanzije, sloga Hrvata i Srba te pomirba s Talijanima. Na tome se gradi Rezolucija hrvatskih oporbenih političara u Hrvatskom i Dalmatinskom saboru. Rezolucija podržava mađarsku oporbu pod uvjetom da ona podupire sjedinjenje hrvatskih zemalja i demokratske slobode u Hrvatskoj. I srpski zastupnici u Dalmatinskom i Hrvatskom saboru, na sastanku podupiru riječku rezoluciju uz uvijet da se prizna ravnopravnost srba u Hrvatskoj. Na temelju rezolucije 1905. organizira se Hrvatsko-Srpska koalicija koja ima većinu u saboru od 1906. do 1918.

124. Kakva su politička stajališta braće Radić?

Braća Stjepan i Antun Radić odbijaju rezoluciju te uočavaju snagu hrvatskog seljaštva. Osniva se HPSS, što se u praksi manifestira u hrvatski narodni pokret. Braća se zalažu za seljačku Republiku i ravnopravnost slavenskih naroda u Monarhiji, za takozvanu federalizaciju Monarhije a otvoreno se protive nagodbi.

125. Koji su uzroci iseljavanja Hrvata?

Razlozi iseljavanja su višestruki: (opća poljodjelska zaostalost, oskudica kapitala i opće političko nezadovoljstvo).

126. O čemu skrbi katolička crkva u iseljeništvu?

Katolička crkva osobito mnogo napra ulaže u to da na mjestima gdje su se nastanili hrvati održi nacionalni duh i kulturu. To radi na način da na mjesta šalje svoje svećenike koji utemeljuju katoličke župe, djelatne na vjerskom i kulturno-prosvjetnom podučju.

20

V. SVIJET I EUROPA NA POČETKU XX. STOLJEĆA

27.Međunarodni savezi krize i regionalni ratovi

127. Što opterećuje međunarodne odnose početkom XX. st?

Borba za nova tržišta i nove sirovinske izvore poprima globalne razmjere. Od 1871. do 1914. europske velesile uspostavljaju svoju vlast nad izvaneuropskim područjima. SAD ubrzano jača i gospodarski i politički. Takvo stanje neizbježno vodi do nadmetanja svjetskih sila a neke svoju sigurnost vide u stvaranju vojnih saveza.

128. Koje se države organiziraju u vojno-političke blokove?

Njemačka, Italija i Austro-Ugarska se svrstavaju u Trojni savez 1882. a kao odgovor na njemački ekspanzionizam, Velika Britanija i Francuska se ujedinjuju u Antantu 1904. a Rusija im se pridružuje 1907.

129. Što omogućuje SAD da postane svjetska velesila?

SAD gospodarski i politički ubrzano jača zahvaljujući obilju sirovina i energetskih izvora a tome i doprinosi jeftina radna snaga useljenika. Grade se ceste, željeznice, razvija se vodeni promet, sad postaje najveći proizvođač, potrošač, izvoznik i uvoznik. Među političarima na početku XX. stoljeća posebno se ističu Theodore Roosvelt i Thomas Woodrow Wilson.

130. Koje krize prijete svjetskom miru?

Među krizama koje prijete svjetskom miru ističu se marokanske i aneksijska. Prva kriza u Maroku izbija 1905. zbog njemačke namjere da istisne Francusku iz Maroka ali napetosti se okončavaju njemačko-francuskim sporazumom. Francusi uspostavljaju svoj protektorat u Maroku a Njemačka dobija pogranični dio Konga.

131. Tko je suodgovoran za sarajevski atentat?

Od 1903. pa do 1914. na Balkanskom poluotoku sukobljavaju se dvije ekspanzionističke politike, Austro-Ugarsksa i Srpska. Austro-Ugarska želi vlast do Soluna što znači i pokoravanje Srbije a Srbija želi Veliku Srbiju. U stvaranju velike Srbije srbi se služe i terorom i u tu svrhu osnivaju teroritsičke organizaciju 1903. Crna ruka i tajno nacionalističko društvo Ujedinjenje ili smrt 1911. s ciljem sjedinjenja svih srba. Crna ruka i organizaciojoma Mlada bosna priprema atentat na nadvojvodu Franju Ferdinanda. Za njegovog boravka u Bosni zbog Austro-Ugarskih vojnih vježbi atentat je izvršen preko Gavrlina Principa člana Mlade Bosne.

21

28.Prvi svjetski rat; ratna zbivanja 1914. do 1918.

132. Koji su vojno politički savezi u ratu?

Nakon saajevskog atentata započinje rat u kolovozu 1914. napadom Austro-Ugarske vojske na Srbiju. Ratni planeri smatraju da će rat završiti do kraja tekuće godine ali se on pretvara u svjetski rat. Na početku rata Srbija traži vojnu potporu od Crne Gore i Rusije. Njemačka navješćuje rat Rusiji i Francuskoj, uvjerena da će ga ubrzo okončati u svoju korist. Protiv Njemačke ustaje Velika Britanija a Japan se priključuje Antanti kako bi ojačao svoj položaj na Njemačkim djelovima Kine.

133. Na kojim se bojištima vode borbe?

Od početka rata uspostavljaju se bojišta zapadno, istočno i balkansko. Na zapadnom bojištu Njemačkoj vojsci se suprostavlja Belgija koja je ubrzo pregažena, Francuska potpomognuta vojskom Velike Britanije. Istočno bojište proteže se od Baltičkog do Crnog mora. Tu se ruska vojska sukobljava s njemačkom i austro-ugarskom. Balkansko bojište je poprište sukoba austrougarske i srpske vojske. U početku Srbija ima uspjeha ali je nakon nekog vremena prisiljena na povlačenje. Pomoć stiže od Antante pa srpska vojska uzvrača.

134. Što se događa u Rusiji?

1917. nezadovoljstvo seoskog i gradskog pučanstva koristi Vladimir Iljič Lenjin i diže ustanak kroz koji se u Petrogradu zauzimaju državne institucije, zbacuje privremena vlada i proglašava vlast sovjeta. Pobune se organiziraju i van Petrograda a ova zbivanja se nazivaju Oktobarska Revolucija. Pobjeđuju boljševici i komunistička ideologija na kojoj se pod parolom demokracije i slobode naroda izgrađuje društvo neslobode i jednoumlja.

135. Koje su posljedice rata?

Posljedice rata su nemjerljiva materijalna šteta, 10 milijuna mrtvih, 21 milijuna ranjenih i više od milijun invalida. Glad i bolest haraju (španjolska groznica). Propadaju četiri velika carstva (Austro-Ugarska, Turska, Rusija i Njemačka) a na njihovim se ruševinama stvaraju nove države.

136. Tko vodi glavnu riječ na Pariškoj mirovnoj konferenciji?

Glavnu riječ vode takozvana velika četvorka američki predsjednik Wilson, britanski ministar-predsjednik Lloyd George, predsjednik Francuske George, Georges Clamenceau (Klemanso) i predsjednik talijanske vlade Vittorio Orlando. Mirovni se ugovori sklapaju s Republikom Njemačkom, Austrijom, Ugarskom, Bugarskom, Turskom a uvjete diktiraju pobjedničke sile.

137. Koje su glavne odluke Pariške konferencije?

Njemačke kolonije povjeravaju se Britaniji, Francuskoj, Belgiji, Portugalu, Japanu, Južno afričkoj Republici i Australiji. Rajnska je oblast razvojačena a Saarska na 15 godina stavljena na skrb Društva naroda. Austrija se ne smije priključiti Njemačkoj, koja mora isplatiti ratnu odštetu od 269 milijardi zlanih maraka kroz 42 godine. Neovisnost se priznaje Austriji, Mađarskoj , Čehoslovačkoj i Poljskoj.

22

29.Hrvatska u vrijeme prvoga svjetskog rata

138. Koja su obilježja režimske politike?

Položaj Hrvata u monarhiji nije svugdje isti, u Banskoj Hrvatskoj nagodba koliko toliko ograničava samovolju vlasti. U južnoj i zapadnoj Hrvatskoj ne postoji pravni dokument koji bi štitio Hrvate. Stoga se javlja antiaustrijsko raspoloženje. Vlasti odgovaraju represijom a policijski doušnici uhode istaknutije Hrvate, koji se optužuju za veleizdaju Carskog veličanstva. Režim ograničava ljudske slobode, zabranjuje tiskanje većine političkih listova, raspušta općinska vijeća, zabranjuje rad kulturnih i športskih društava i obustavlja rad Hrvatskog, Dalmatinskog i Istarskog sabora.

139. Kakav je položaj hrvatskih zarobljenika u srpskom zarobljeništvu?

Hrvatski zarobljenici prolaze vrlo loše osobito u srpskom zarobljeništvu. Slabo ih hrane, vrijeđaju i na njih vrše pritisak kroz srpski tisak da prihvate jugoslavenstvo kao cilj. Često ih evakuiraju pa ih puno stradava od bolesti i iscpljenosti.

140. Zbog čega se bune pripadnici zelenog kadera i mornarice?

Zato što se ne žele boriti za interese Monarhije a to rade na način da sabotiraju, ne napoštaju bolnice nakon liječenja, ne odazivaju se na vojne pozive.

141. Koji su ciljevi srbijanske vlade na čelu s Nikolom Pašićem?

Pašić želi Veliku Srbiju u kojoj bi se južnoslavenske zemlje u Monarhiji jednostavno priključile Srbiji. Teži sjedinjenju po etapama tj. da se Srbiji prvo priključi Bosna i Hercegovina a nakon nje Slavonija i Dalmacija, čak se i zanosi mišlju da Italija i Srbija raskomadaju djelove Hrvatske. Pašić pristaje na Kfrsku deklaraciju ali iz taktičkih razloga. Dogovoreno je da država bude ustavna, demokratska i parlamentarna monarhija na čelu s dinastijom Karađorđevića.

142. Za što se zalaže hrvatska politička emigracija?

Hrvatska politička emigracija se zalaže za federalizam, demokraciju i ravnopravnost južnoslavenkih naroda. Hrvati, Slovenci i Srbi u Monarhiji trebaju imati samostalnost. Ta koncepcija ne odgovara velikosrpskoj vladi.

30.Hrvatska u sastavu države Slovenaca, Hrvata i Srba (1918.)

143. Kako teče proces nastajanja NV SHS?

Kako se 1918. godine uočava da se rat bliži kraju a s time i propast Monarhije u Splitu se u srpnju 1918. stvara jedinstvena narodna organizacija. Akcija dalmatinskih političara odjekuje u Sloveniji a u kolovozu se iste godine u ljubljani sastaju predstavnici šest političkih stranaka i osnivaju Narodni svet. Politički proces započet u Splitu a nastavljen u Ljubljani produžava se na Zageb a u Zagrebu se utemeljuje narodno vijeće Slovenaca, Hrvata i Srba.

23

144. Zbog čega car objavljuje svoj manifest i zbog čega ga Hrvati odbijaju?

Politička gibanja na južnoslavenskom području i zbivanja u Češkoj i Slovačkoj gdje politička emigracija imenuje vladu buduće Čehoslovačke na čelu s Tomašom Masarykom prisiljvaju cara da donese manifest kako bi održao jedinstvo među narodima monarhije. Car obećava federalizam i jednakost naroda ali ta ponuda dolazi pre kasno i NV SHS odbija carev manifest i zalaže se suprotno manifestu za stvaranje samostalne i neovisne južnoslavenske države. Težinu takve odluke pojačava i podrška predsjednika Wilsona koji se isto zalaže za samostalnost južnoslavenskih naroda.

145. Koje odluke usvaja Hrvatski Sabor u listopadu 1918.?

Sabor prekida državno-pravne odnose između Hvatske i Austro-Ugarske Monarhije. Narodnom vijeću SHS-a priznaje se vrhovna vlast. Tako je stvorena nova Država Slovenaca, Hrvata i Srba.

146. Koja područja čine državu SHS?

Državu SHS čine sljedeća područja: slovenske zemlje (Koruška, Kranjska, Štajerska, Goriška, Gradiška), Hrvatska i Slavonija, Trst, Rijeka, Istra, Dalmacija, Bačka, Banat, Baranja, Bosna i Hercegovina.

147. Kako je organizirana državna vlast u SHS?

Državno središte je grad Zagreb. Vrhovnu vlast obnaša NV SHS, a funkciju središnje vlade Predsjedništvo NV SHS. NV SHS imenuje pokrajinske vlade za Hrvatsku i Slavoniju, Bosnu i Hercegovinu, Dalmaciju i Sloveniju. Svaka od njih ima svoje povjernike za pojedina upravna područja.

VI. SVIJET I EUROPA IZMEĐU DVA SVJETSKA RATA (1918. DO 1939.)

31.Novi politički i gospodarski odnosi u Europi i izvan nje

148. Zbog čega se stvara društvo naroda?

Društvo naroda se stvara iz razloga kako bi se stvorila pravila međunarodne organizacije koja će brinuti o mirnijem razvitku čovječanstva i zajedništvu, u okviru čega će se sporna pitanja riješavati na miran način. Društvo naroda ne ruši suverenitet članica nego ono treba biti samo mjesto sastajanja članica.

149. Koje se države raspadaju a koje nastaju?

Srušena su četiri dotadašnja carstva a nastaje Kraljevstvo Slovenaca, Hrvata i Srba, Čehoslovačka i druge.

24

150. Kako se razvija fašizam i nacizam?

U Italiji se javlja totalitarni politički sustav fašizam. Klice su mu u versajskom sustavu 1922. Fašisti održavaju kongres u Napulju odakle se 40.000 fašista upućuje u Rim s ciljem preuzimanja vlast. Kralj Viktor Emanue III. bojeći se građanskog rata povjerava fašističkom vođi Benitu Mussoliniju mandat za sastav vlade. Mussolini organizira koalicijsku vladu, u kojoj postaje ''duce'' vođa, koji Italiji želi vratiti veličinu Rimskog carstva. 1925. Mussolini uvodi fašističku diktaturu. U Njemačkoj 1918. izbijaju revolucije u mnogim gradovima. Car je svrgnut i proglašena je Weimarska Republika (1919.-1933.). Teško stanje Republike i gospodarsku krizu u zemlji iskorištavaju desničari koji dolaze na vlast. Adolf Hitler vođa nacionalsocijalističke stranke postaje vođa njemačkog naroda i uvodi krvavu diktaturu.

151. Koji su uzroci i posljedice velike gospodarske krize?

Gospodarske kriza posljedica je ratnih poremećaja, elementarnih nepogoda, suša, epidemija te prestanka gospodarskog napretka i zaostajanja u proizvodnji. Krizu nagovješćuje inflacija (pad vrijednosti novca), smanjenje potrošnje i proizvodnje, povećanje nezaposlenosti, zatvaranje poduzeća i banaka, manjak investicija u gospodarstvo, socijalne i političke napetosti.

152. Koje se države i zbog čega pripremaju za rat?

Države poražene u prvom svjetskom ratu nisu zadovoljne njegovim posljedicama jer nisu zadovoljeni njihovi osvajački apetiti. Posebice su nezadovoljne Italija, Njemačka i Japan. U njima jačaju fašizam, nacizam i militarizam.

32.Uključivanje Hrvatske u prvu Jugoslavensku državu i Hrvatski otpor 1918.-1928

153. Zašto Pašić ne prihvaća Ženevsku deklaraciju?

Zato što se on zalaže za veliko srpsku politiku a ne za federalizam i jednakost SHS-a.

154. Zbog čega su Hrvati sumnjičavi prema sjedinjenju?

Hrvati su sumnjičavi prema ujedinjenju zbog povijesnih neugodnih iskustava. Radić zastupa federalističko i demokratsko sjedinjenje s tim da se unaprijed utvrdi budući državni ustroj. Frankovci su protiv sjedinjenja. Unitarističko prosrpsko i projugoslavensko gledište zastupa Svetozar Pribićević i on traži bezuvjetno ujedinjenje. Zbog teškog stanja u SHS odlučeno je da se država SHS sjedini s Kraljevinom Srbijom i Crnom Gorom u jednu državu.

155. Kako je došlo do zagrebačkog krvoprolića?

Pristaše Svetozara Pribićevića u čast nove države manifestriali su po kavanama, školama i prisiljavali učenike i hrvate da se uključe u manifestaciju iako su bili svjesni antimonarhijskog raspoloženja Hrvata. Nezadovoljstvo Hrvata je ekskaliralo na Trgu bana Jelačića. Zbog uzvikivanja ''živio Radić'', ''dolje Monarhija i kralj Petar'' ubijeno je 14 a ranjeno 20 Hrvata.

25

156. Koja su obilježja režimske politike?

Raznolikosti naroda u Monarhiji vlast suprostavlja Hegemonistički režim a politiku provodi preko vojske, policije, državnog aparata, ideologije, diplomacije i prosvjete. Na važnim su pozicijama u sudstvu, upravi, školstvu, vojsci uglavnom Srbi. U nepovoljnijem je položaju i Katolička crkva.

157. Kakav je stav seljačko demokratske koalicije prema režimu?

Bori se za ravnopravnost svih naroda u Državi a to izaziva negativnu reakciju i kralja i režima. Unitarističkoj politici protivi se i Pribićević pa napušta unitarističku stranku.

158. Koji su uzroci atentana u skupštini?

Velikosrpski režim reagira na Radičevu politiku na najbrutalniji način – krvoprolićem u narodnoj skupštini u Beogradu, 20. lipnja 1928. U Zagrebu izbijaju masovni prosvjedi i traži se Republika. Stjepan Radić je ranjen ali umire 8. Kolovoza iste godine a na njegovo mjesto dolazi Vladko Maček.

33.Hrvati u vrijeme Šestosiječanjske diktature

159. Zbog čega kralj Aleksandar Karađorđević uvodi diktaturu?

Kralj jača centralizam i represiju zbog napetosti u državi koji je izazvana neriješenim nacionalnim pitanjima, socijalnim pitanjima. 6. siječnja 1939. donosi proglas o ukidanju lažnog parlamentarizma i uvodi diktaturu.

160. Koje su posljedice diktature za Hrvatsku?

Nakon proglašenja diktature državni je prostor podijeljen na 9 banovian, umjesto 33 oblasti uspostavljenih 1921. Kod podijele se nije vodilo računa o povijesnoj individualnosti pojedinih naroda. Svaki otpor prate sumnjićenja, uhićenja i sudski procesi. Uhićen jeVladko Maček i Josip Predavec.

161. Koji su ciljevi ustaškog pokreta?

Glavni cilj pokreta je stvaranje slobodne, i o Jugoslaviji neovisne države. Glavni vođa Ante Pavelić zaključuje da je to moguće samo silom.

162. Što se traži zagrebačkim punktacijama?

Oktroirani ustav iz 1931. je prividan parlamentarizam koji je ustvari diktura seljačko-demokratska koalijija donosi rezoluciju zvanu Zagrebačke punktacije (1932.). Zagrebačke punktacije traže da se povrati preustroj države iz 1918., narodnu suverenost u kojoj će seljaštvo biti nositelj političkog života i fedeativni državni ustroj.

26

163. Koje su posljedice marseilleskog atentata?

Emigracija organizira atentat na kralja koji je uspješno proveden u Marseillu. Atentator je bugarin kojemu su pomagale ustaške i fašističke snage. Nakon atentata kraljevsku vlast obnaša tročlano namjesništvo u kojemu stvarnu vlast ima knez Pavle Karađorđević.

34.Nastavak Banovine Hrvatske

164. Što je hrvatsko pitanje?

Hrvatsko pitanje u svojoj cijelovitosti predstavlja pitanje kako se izvuči iu velikosrpske hegemonije, gospodarskog iscrpljivanja, poniženja, nacionalne obespravljenosti. U praksi se pitanje manifestira kroz sukobe centralista i federalista. Osim HSS u rješavanju nacionalnog i državnog pitanja sudjeluju i ustaše i komunisti, sa suprotnim stajalištima. Ustaše žele odvajanje Hrvatske od Jugoslavije a komunisti polaze od stava da svim narodima u Jugoslaviji na temelju pune ravnopravnosti, treba priznati nacionalna prava.

165. Kako hrvatska emigracija gleda na rješenje hrvatskog pitanja?

Za komuniste je privlačan Sovijetski model od koga ih ne odvračaju ni Staljinove čistke. Ustaška emigracija želi stvarnu neovisnost Hrvatske.

166. Zašto dolazi do sporazuma Cvetković-Maček?

Uoči drugog svjetskog rata jugoslavenska je kriza na vrhuncu a neriješeno pitanje potresa državu. Režim se odlučuje na pregovore a sporazumom Cvetković-Maček je stvorena Banska Hrvatska. Bio je to pokušaj u kojem će se riješiti opstanak Jugoslavije i hrvatsko pitanje u jednom.

167. Zašto je stanje u Banovini Hrvatskoj teško?

Iako Banovina Hvatska uživa široke ovlasti u Zakonodavstvu, Sudstvu i Upravi i postaje djelomično autonomna gospodarske prilike su teške: vanjska trgovina slabi, nema inozemnih kredita, propada turizam, cijene rastu a paralelno i nezadovoljstvo.

VII. DRUGI SVJETSKI RAT I STANJE NAKON RATA

35.Drugi svjetski rat (1939. do 1945.)

168. Koje su države članice trojnog pakta?

U trojni pakt su uključenje (Njemačka, Italija i Japan), a pakt je usmjeren protiv država koje su se ranije okoristile diobom svjeta. Rat počinje 1. rujna 1939. Njemačkim napadom na Poljsku.

27

169. Koja načela sadrži Atlanska povelja?

- SAD i Velika Britanija ne traže nikakvo teritorijalno ili drugo povećanje.- Svaka teritorijalna promjena mora biti u skladu sa slobodno izraženom voljom naroda.- Narodi imaju pravo sebi izabrati oblik vladavine i to pravo treba biti vraćeno svima

kojima je to oduzeto.- Sve države imaju pod jednakim uvjetima pristup trgovini i sirovinama svijeta

potrebnim za njihov provredni napredak.- Organiziranje suradnje radi poboljšanja stanja radnika, privrednog napretka i socijalne

sigurnosti.- Nakon uništenja nacističke tiranije uspostavljanje takvih uvjeta koji će osigurati

ljudima opstanak slobodan od straha i oskudice.- Slobodan saobraćaj morima za sve bez ikakvih ograničenja.- Narodi svijeta moraju se odreći upotreba vojne sile.

170. Što je antifašistička koalicija?

Antifašistička koalicija predstavlja odgovor na fažizam u cilju očuvanja demokracije i mira. Glavnu ulogu u njoj imaju SAD, Britanija i SSSR.

171. Koji su zaključci Postdamske konferencije?

U Postdamu se u srpnju sastaju Staljin, Churchil i Henry Thruman i zaključuju da se Njemačka razoruža i dijeli na okupacijske zone (francusku, britansku, sovijetsku i američku), raspuštaju se nacističke organizacije, kažnjavaju ratni zločinci, mjenjaju granice i uvodi postepena demokracija. Na dalekom istoku Japan i dalje ratuje, pa amerikanci bacaju atomske bombe s čime se rat okončava.

172. Koja su obilježja drugogo svjetskog rata?

Drugi svjetski rat politički je bio obilježen fašizmom i nacizmom.Velik broj ljudi stradava u koncentracijskim logorima. Od 1933. pa do kraja rata ubijeno je oko 6 milijuna židova i oko 5 milijuna ostalih europskih naroda. Rat je totalitaran. U njemu sudjeluje 61 država a vodi se u 40 država. Mobilizira se 110 milijuna vojnika a stradava 50 milijuna ljudi. Razrušena su gopodarstva, gradovi, sela, ratna šteta iznosi 277,7 milijardi američkih dolara a vojni rashodi su 1.400 milijardi američkih dolara. Koriste se nova tehnička i borbena sredstva: (razorne i zapaljive bombe, nagazne bombe, dalekometno topništvo, raketni projektili, mlazni zrakoplovi, radar, atomska bomba, telekomunikacije.

36.Nezavisna država Hrvatska (1941.-1945.)

173. Kako je došlo do kapitulacije i razdiobe Kraljevine Jugoslavije?

25. ožujka 1941. jugoslavenski namjesnički režim pristupa Trojnom paktu. Takav čin izaziva negodovanje antifašista i djela političkih i vojnih krugova u Beogradu. Negoduje i Velika Britanija jer to jača Njemačku poziciju. Protivne snage Trojnog pakta izvode državni udar. Zbačeno je namjesništvo i formirana nova vlada, malodobni petar karađorđević je proglašen kraljem a na čelu vlade je Dušan Simović. Hitler odlučuje uništiti Jugoslaviju jer mu ona ne odgovara kao nova Kraljevina. Napada je 6. travnja 1941. a Jugoslavija zbog ne spremnosti za ratovanjem, kapitulira 18. travnja 1941.

28

174. Tko je stvorio NDH?

Tvorci novog europskog pokreta Hitler i Mussolini žele stvoriti sebi odane režime koji će služiti njihovim političkim ciljevima. Hitler računa na Vladka Mačeka ali on odbija služiti jer ne vjeruje u pobjedu trojnog pakta. Mussolini računa na Antu Pavelića. 10. travnja nakon što su njemačke postrojbe ušle u Zagreb, novu hrvatsku državu proglašava Slavko Kvaternik. Maček poziva svoju stranku i hrvatski narod da prihvate novu državu. Mnogi hrvati doživljavaju NDH kao ostvarenje svojih snova.

175. Kako hrvatski narod doživljava stvaranje NDH?

Mnogi hrvati doživljavaju NDH kao ostvarenje svojih snova. Sa riječi se želi istaknuti njezina nezavisnost od Srbije. NDH je zapravo podređena novim okupatorima Italiji i Njemačkoj. Mussolini Pavelića Rimskim ugovorom (18. svibnja 1941.) prisiljava da preda srednju Dalmaciju od Zadra do Splita, istočne Konavle, Boku kotorsku, jadranske otoke osim Hvara, Brača i Paga, dio Hrvatskog primorja i Gorskog kotara.

176. Kako je organiziran ustaški režim vlasti?

U početku upravne poslove obavljaju upravni organi iz vrijeme Banovine, imenuje se i privremeno Hrvatsko državno vodstvo. Nakon dolaska iz Italije Pavelić preuzima vrhovnu vlasti i imenuje hrvatsku državnu vladu u kojoj je on predsjednik i ministar vanjskih poslova. Osim civilnog ustroja vlasti uspostavlja se i usporedni ustaški koji je kreiran po uzoru na Njemački nacizam i Talijanski fašizam. U njemu vrhovnu vlast ima Glavni ustaški stan na čelu s Poglavnikom. Sabor se ne saziva. Svu vlast u svojim rukama drži poglavnik. Osnivaju se logori, a vlast progoni Židove, Cigane i Srbe. Vojsku sačinjava povlaštena Ustaška i inferiorna Domobranska. Uz redovite sudove osnivaju se i prijeki sudovi koji obićno na smrt osuđuju protivnike sistema.

177. Na koji način dolazi do kapitulacije NDH?

Ustaški režim ovisan je o Italiji i Njemačkoj. Stoga ustaški režim i traje dok su Hitler i Mussolini na vlasti. Nakon kapitulacije Italije na Hitlerov poticaj Pavelić poništava Rimske ugovore. NDH dolazi pod zaštitu Njemačke. Mladen Lorković i Ante Vokić su svjesni da s propašću Trojnog pakta propada i NDH. U želji da sačuvaju Hrvatsku, uključuju se u akciju izvlačenja. Akcija je prozrena. Njemačkom kapitulacijom propada i NDH.

14. Hrvatski narod u Antifašističkom ratu (1941. do 1945.)

178. Što je antifašizam?

Antifašizam prije svega predstavlja borbu protiv novih diktatura fašizma i nacizma u cilju stvaranja slobodnijeg i humanijeg društva. Htvatski antifašisti teže ujedinjenju jugoslavena u federacijski pakt s pravom svake članice na odcjepljenje.

179. Kada je i gdje formiran prvi partizanski odred?

Prvi odred u Europi je Sisački partizanski odred pod zapovjedništvom Vlade Janjića. Dan osnivanja sisačkog odreda 22. lipnja u Republici Hrvatskoj obilježava se kao Dan

29

antifašističke borbe. U lipnju 1941. Centralni komitet osniva glavni štab na čelu s Josipom Brozom Titom a štab se u rujnu preimenovao u vrhovni štab.

180. Što je AVNOJ a što ZAVNOH?

Komunisti na čelu antifašističkog rata, planiraju stvoriti novu jugoslavensku socijalističku državu. Stoga stara tijela vlasti zamjenjuju novim. Iz mreže tih odbora izrasta Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije. Na drugom je zasjedanju odlučeno da će jugoslavenska država biti federacija. Na temelju proklamiranog federalizma u Hrvatskoj je osnovano Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske. ZAVNOH na zasjedanju proglašava Federalnu Državu Hrvatsku.

181. Kada je proglašena DFJ i kada FDH?

Demokratska Federacija Jugoslavija je proglašena na drugom zasjedanju AVNOJ-a u Jajcu a Federalna Država Hrvatska na zasjedanju ZAVNOH-a u Zagrebu.

182. Kada i kako je nastala privremena vlada?

Nakon drugog zasjedanja AVNOJ-a postojale su dvije vlade – NKOJ i izbjeglička vlada. Na poticaj saveznika sastali su se 1944. predsjednici vlada Tito i Šubašić na Visu i u Beogradu. Na temelju sporazuma Tito-Šubašić u ožujku 1945. formirana je Privremena vlada.

183. Kada i gdje je formirana hrvatska vlada?

Nacionalna hrvatska vlada je formirana u Splitu 14. travnja 1945. Imenovana je od strane ZAVNOH-a. Većina članova su komunisti, a četiri su člana HSS.

37.Svijet nakon drugog svjetskog rata

184. Zbog čega se osniva organizacija Ujedninjenih naroda?

Zbog jačanja suprotnosi ranijih saveznika osobito SSSR-a i SAD-a te samog posljeratnog stanja osnivaju se Ujedinjeni narodi čija je svrha da osiguraju sigurnost, zaštite ljudska prava, potiću društveni i gospodarski napredak i dobrosusjedske odnose.

185. Što je ''hladni rat''?

Hladni rat označava termin čije značenje predstavlja stanje nakon rata u kojem su se svjetske snage okupile oko dva središta. Jačaju napetosti oko SAD-a i SSSR-a i započinje trka oko naoružanja. To stanje ugrožava svjetski mir i otvara mogućnost za novim svjetskim ratom i korištenja atomskih bombi. Osnivaju se Atlantski pakt – NATO i Varšavski ugovor kako bi se ojačala pozicija na svjetskoj sceni. Svjet potresaju lokalni ratovi i krize.

186. Kako je tekao proces dekolonizacije i s čime je zamjenjen?

Nakon rata ubrzava se proces dekolonizacije. Jača svijest kolonijalnih naroda o potrebi oslobođenja. Organiziraju se pokreti i nacionalne stranke, val dekolonizacije najprije zahvaća Aziju a zatim Afriku pa Južnu Ameriku. Kolonizam je zamjenjen formalnom samostalnosti ali

30

zbog opće zaostalosti se to teško moglo ostvariti. Metropole pružaju materijalnu pomoć a kroz taj paket naturaju svoje političke interese, kolonijalizam je zamjenjen neokolonijalizmom.

187. Koja je uloga Katoličke crkve u međunarodnim odnosima?

Katolička crkva je vrlo utjecajna osobito nakon Drugog vatikanskog sabora (1962.-1965.). Crkva se zauzima za zbližavanje ljudi i suradnju s drugim ljudima i crkvama u duhu pomirljivosti i očuvanje mira.

188. Zašto propada socijalistički sustav?

Zato što je on nametnut snagom oružja a ne voljom naroda. Takvo stanje guši normalan društveni, građanski i gospodarski razvitak. Socijalističke države sve više zaostaju za kapitalističkim i nemaju izgleda za budućnost. 1989-1990 raspada se SSSR. Čehoslovačka se raspala na dvije države a Jugoslavija na više.

38.Hrvatska u sastavu druge Jugoslavije

189. Po čijem je uzoru uveden državni ustroj u Jugoslaviji? Koje je državne mjere provela nova država?

Nakon pobjede na izborima za Ustavotvornu skupštinu Narodna fronta komunista uvodi državni ustroj po uzoru na boljševički kakav vlada u SSSR. Državno-partijski vrh koncentrira svu moć u svojim rukama i uvodi totalitarnu diktaturu, formalno pod plaštem demokracije. Odbačene su vrijednosti kapitalizma a Država provodi agrarnu reformu, nacionalizaciju i kolektivizaciju. Ukinuto je krupno privatno vlasništvo i uspostavljeno društveno.

190. Kako se država odnosila prema Katoličkoj crkvi?

Tijekom rata stradava na stotine katoličkih svećenika i časnih sestara. Progoni su nastavljeni i nakon rata. Crkvi su oduzeta zemlja i zgrade, zatvorene su sve ustanove osim škola za svećenike, svećenstvo ostaje bez potpore. Cilj države je odvojiti crkvu Hrvata od njezine središnjice rima. Alojzije Stepinac ne pristaje a zbog toga postaje žrtva montiranog procesa navodne suradnje i zavjere protiv države.

191. Što je ozakonilo Ustav 1974?

Ustavu 1974. prethodi nezadovoljstvo hrvatskog naroda centralizmom, unitarizmom i velikosrpskim hegemonizmom. Traži se politika čistih računa tj. ravnopravnost hrvatskog naroda, preustroj federacije i hrvatska suverenost. Iz tog nezadovoljstva nastaje ''hrvatsko proljeće'', prvi ozbiljniji organizirani prosvjed. Ustav 1974. donosi preustroj u kojemu se uvode elementi Konfederacije i autonomnosti država.

39.Nastanak i međunarodno priznanje nezavisne i suverene Hrvatske Države (1991./1992.)

192. Koji su uzroci raspada SKJ i SFRJ?

31

Uzroci raspada SKJ i SFRJ mogu se prepisati svekolikom europskom raspadanju socijalističko-komunističkih sustava. Takvoj činjenici predstoji dizanje demokratskih zahtjeva Slovenije i Hrvatske. Centralističke snage pokušavaju kroz masmedije oživiti velikosrpske ideje. Populizam zahvaća Srbiju, Vojvodinu, Kosovo i Crnu Goru. Ruše se zakonito izabrana republička i pokrajinska politička vodstva i postavljaju nova. Kongres započinje u Beogradu siječanj 1990. Promjene nisu najavljene a zbog toga izaslanstva Hrvatske, Slovenije i BiH, napuštaju kongres. Predsjednici Hrvatske i Slovenije predlažu konfedeacijski ustroj a tome se protive predsjednicie Srbije i Crne gore. Svi dogovori ostaju bez rezultata.

193. Koje su nove nekomunističke stranke?

Sabor SRH odlučuje se za pravnu i pluralističku Hrvatsku. U Hrvatskoj nastaje oko 30 stranaka: Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska seljačka stranka, stranka demokratskih promjena, Hrvatska socijalno-liberalna stranka.

194. U čemu je razlika između višestranačih i jednostranačnih izbora?

Razlika je u tome što kod višestranačnih izbora više stranaka se natječe za položaj Vlade ako govorimo o nacionalnoj osnovi. Pobjedio je HDZ na čelu s dr. Franjom Tuđmanom. Ostale stranke prelaze u oporbu.

195. Tko ili što koči pregovarački uspjeh za preustroj federacije?

Tijekom 1991. predsjednici republičkih predsjedništava ponovno se sastaju više puta i pregovaraju o ustroju federalne fržave. Srbijanska strana inzistira na opstanku Jugoslavenske države, jer tobože svi srbi žele živjeti u jednoj državi. Hrvatska i Slovenija predlažu konfederaciju, što znači da bi svaka republika postala samostalna i suverena, sa svojom vojskom. One bi se međusobno priznale i po međunarodnom ugovoru organizirale kao konfedeacija. Ovaj razumni prijedlog, srpski pregovarači odbijaju.

196. Kada je Republika Hrvatska proglašena samostalnom i suverenom državom?

U travnju 1991. predsjednici predsjedništava dogovorili su se da se održe referendumi na kojima će se republike izjaniti ostaju li u federaciji ili žele izaći iz nje. U Hrvatskoj je referendum održan 19. svibnja 1991 a 94% glasača izjasnilo se za samostalnu i suverenu državu. Volju hrvatski glasača Hrvatski sabor ozakonjuje ustavnom odlukom 25. lipnja 1991.

40.Domovinski rat (1991. do 1995.)

197. Koji je uzrok velikosrpske agresije na Hrvatsku i Bosnu i Hercegovinu?

Već 1986. Srbija preko ''Memoranduma Srpske akademije nauke i umetnosti'' počinje provoditi program u kojem navodi da je u Hrvatskoj za Srbe stanje neizdrživo i da ih guši ''Franačko-ustaška isključivost'', da hrvatske vlasti vrše pritisak na srbe da se odreknu svoje nacije i vjere. Šireći ove neutemeljen činjenice Beograd se sprema na agresiju protiv Hrvatske. Uporište su im hrvatski Srbi i JNA koja Hrvatskoj teritorijalnoj obrani oduzima oružje. Hrvatska je razoružana.

198. Gdje je najjači otpor Hrvatskoj demokratskoj vlasti?

32

Otpor hrvatskoj demokratskoj vlasti počinje odmah nakon izbora 1990. Srpska nacionalna stranka dobiva nekoliko mandata u Hrvatskom saboru ali odbija sudjelovati u njemu. Najjači je otpor u Srbi pružaju u kninu i njegovoj okolici gdje je osnovano nezakonito Srpsko nacionalno vijeće. U kolovozu 1990. započinje oružana pobuna. Na poticaje iz Knina pobuna se širi od Obrovca i Benkovca na Istočnu Slavoniju. Na prometnice se stavljaju barikade tzv. balvan revolucija, nastaju pljačke i Sjeverna Hrvatska je odvojena od Južne. Na katolički Uskrs 1991. na Plitvicama dolazi do sukoba HR policije i pobunjenika. U istočnoj Slavoniji dolaze emisari i huškaju srpsko pučanstvo protiv hrvatskog.

199. Tko se sukobljava u Bosni i Hercegovini?

Domaći srbi naoružani su od strane JNA, koja se preimenovala u Srpsku vojsku. Agresor proglašava SAO bosansku krajinu i SAO južnoistočnu Hercegovinu. Pobunjenici vode etničko čišćene nesrpskog stanovništva. Hrvati organiziraju svoje vojne postrojbe - Hrvatsko vijeće obrane, a muslimani Armiju Bosne i Hercegovine. Suradnja Hrvata i Muslimana nije zadovoljavajuća. Kraće vrijeme (1993-1994) vodi se hrvatskomuslimanski rat. Muslimani u sjeverozapadnoj bosni proglašavaju autonomnu pokrajinu Zapadnu Bosnu i bore se protiv ostalih Muslimana i Hrvata. Za očuvanje hrvatskog naroda Hrvati organiziraju svoje državno područje - Herceg Bosnu, Muslimani Bosnu i Hercegovinu a Srbi Republiku Srpsku.

200. Koje su poznate vojno i redarstvene operacije u Hrvatskoj i BiH?

Maslenica (siječanj 1993.); oslobođeno je zadarsko zaleđe i područje Masleničkog mosta. Bljesak (svibanj 1995.); oslobođena je zapadna Slavonija. Oluja (kolovoz 1995.) oslobođena su okupiran područja Banije, Korduna, Like i Dalmacije s Kninom. Značajne vojne akcije u BiH su:(Maestral, Južni potez, Zima 94, Skok 1, Skok 2, Ljeto 95).

201. Kada je potpisan Daytonski sporazum i koje su njegove odrednice?

Daytonski sporazum je opći mirovni sporazum u Bih koji je studenom 1995. a potpisale su ga zaraćene strana (SRJ, Bih i Hrvatska). Opće odrednice su Bosna i Hercegovina ostaje jedinstvena država podjeljena na dva entiteta-Federacija BiH i Republika Srpska.

202. Koje su posljedice domovinskog rata?

Domovinski rat je za Hrvatski narod bio obrambeni i oslobodilački. Posljedice rata su teške i izravne materijalne štete od 37,1 milijardi američkih dolara, a neizravne tri do četiri puta veće. Vrijednost ukupne imovine u državi je smanjena za 12%. Poginulo je 20.000 osoba, ranjeno 55.000 a nestalo 6.721 a oko 90.000 ljudi je iselilo.

33

34

35

36