I. UVOD1. POJAM SREDNJEGA VIJEKAPojam Srednjeg vijeka u općoj je upotrebi tek od poĉetka XIX. st. Ĉinise da ga je prvi, kao doba, razliĉito od antike, obiljeţio talijanski hu-manist i historik Flavio Biondo u svom djelu Historiarum ab inclinatione Romanorum decades (1453). Otad ga pod razliĉitim imenima, kaomediumaevum, media aetas, media tempestas, sporadiĉki spominju razliĉiti pisciXV, XVI. i XVII. st. Predodţba Srednjega vijeka, kao vremena razliĉitog po svojim obiljeţjima i od prethodnih epoha i od sloljeća što su slijedilaposli- je njegova kraja, odrţala se sve do danas i afirmirala bez obzira narazliĉita, ĉesto ĉak i suprotna shvaćanja o karakteru tih njegovih obiljeţja. U opreci s ovakvim općim prihvaćanjem termina,vremenske granice toga dobanisu nipošto bile m uvijek ni kod svih pisaca iste. Postojerazliĉiti da-tumi koji bi trebalo da znaĉe poĉetak Srednjega vijeka, a istotako brojni i razliĉiti datumi kao oznaka njegova kraja. Koliko se god u prvi mah to nesuglasje ĉini zaĉudno, ono je ipak posljedica normalnograzvitka povijesne znanosti. Periodizacija historije neosporno je jedan odnajteţih zadataka te znanosti, a moguće ga je izvršiti tek nakon duboke itemeljite analize cjelo-kupnog razvoja Ijudskog društva. Potrebno jeuoĉiti, ocijeniti i fiksirati bitnaobiljeţja epoha što se smjenjuju u vremenui tek tada odrediti njihovu po- javu i nestanak. Ali kako se ţivot Ijudskihzajednica neprekidno razvija, i jer sva obiljeţja niĉu i rastu ĉesto inezamjetno, da bi u tijeku vremena gomi-lanjem sitnih promjena urodila ikvalitetno novim obiljeţjima, ocjene o tome,kada je već prevladalodovoljno novih stvojstava da bismo neko doba mogli oznaĉiti kao bitnorazliĉito od prethodnoga, mogu ispasti priliĉno razliĉite.