Broj 124 prosinac 2018. besplatni primjerak ISSN: 1846-6257 Informativni bilten

Str. 14-15

ŠKOLSTVO

POTPISANI UGOVORI S NOVIM ŽUPANIJSKIM STIPENDISTIMA

SOCIJALNA SKRB

Posjet štićenicima Dječjeg doma u Laduču

Za uspjeh u poslovanju dobili plaketu 'Zlatna kuna'

GOSPODARSTVO

Str. 6

Str. 14-15

Kako do povećanja prihoda županijskih uprava za ceste?

PROMET Str. 2-3

32 Ž KŽ K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. PROMETPROMET

Poštovani čitatelji,

velike gužve, ubrzani tempo rada i življenja, završavanje poslova s rokom „do kraja ove godine“, karakteristika je mjeseca prosinca.Dugogodišnji pozitivni rezultati u poslovanju naših tvrtki i ove godine bili su prepoznati. Tako je za po-stignute poslovne rezultate u 2017. HGK - Komora Zagreb dodijelila poduzetnicima s područja naše županije priznanja „Zlatna kuna“. U konkurenciji velikih trgovačkih društava priznanje je primila Hrvatska kontrola zračne plovidbe, u konkurenciji srednjih trgovačkih društava MM Mesna industrija, a u konkurenciji malih trgovačkih društava Teh-Cut. Na dodjeli priznanja „Zlatna kuna“ župan Stjepan Kožić istaknuo je, između ostalog, da je Zagrebačka županija ove godine osigurala 8,4 mili-juna kuna bespovratnih potpora za poduzetnike.Dan otvorenih vrata upriličila je tvrtka FED, specija-lizirana za tisak velikih formata te izradu različitog materijala i opreme za potrebe marketinga. To je bilo prvo predstavljanje ove tvrtke u Rugvici, u kojoj je sagradila novi proizvodni pogon u koji je, zajedno s nabavom opreme, uloženo 12,5 milijuna kuna. Konzultant u cjelokupnom investicijskom procesu bila je Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije.Inicijativom župana Kožića održana je regionalna konferencija „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost“, a održan je i 1. Svjetski kongres poduzetnika, u sklopu kojega je u Svetoj Nedelji otkrivena statua Aleja poduzetnika, koja će naknadno biti smještena u jednu od ulica svetone-deljske gospodarske zone.Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU organiziralo je u Zaprešiću razvojni forum u sklopu procesa izrade Nacionalne razvojne strategije do 2030., osnovnog dokumenta koji usmjerava uku-pni razvoj Republike Hrvatske i definira strateške investicijske zahvate.Dodijeljene su stipendije Zagrebačke županije za školsku/akademsku 2018./2019. godinu, proglašeni su najbolji sportaši osnovnih i srednjih škola, a u prostorijama Županije održana je tradicionalna božićna izložba radova učeničkih zadruga.Prigodom nadolazećih blagdana, u našim gra-dovima i općinama održane su prigodne izložbe i božićni koncerti, a okrunjena je i nova Vinska kraljica Zagrebačke županije.Svoj dan proslavili su Općina Bistra i Grad Velika Gorica. Sve to bio je lijepi uvod u božićne blagdane.Dragi čitatelji, na kraju ove godine, koja nam je svima prebrzo prošla, želim vam sretne i blagoslov-ljene božićne blagdane te uspješnu, sretnu i zdravu 2019. godinu. Vaš urednik Zlatko Herček, dipl. oec

JESTE LI ZNALI?Osnovano 1875., DVD Sveti

Ivan Zelina najstarije je dobrovoljno vatrogasno

društvo na području Zagrebačke županije

RIJEČ UREDNIKA

skih uprava, da dođe do usklađenja naknade koja se plaća pri registraciji motornih i pri-ključnih vozila, da se ŽUC-evima vrati prihod od trošarine na prodaju goriva - 15 lipa po litri, da se županijske uprave za ceste preo-blikuju u trgovačka društva te da se donese nova uredba o kategorizaciji cesta kojom bi sve ceste s prosječnim dnevnim godišnjim prometom preko 4000 vozila bile svrstane u državne ceste - rekao je župan, dodavši da se nada da će nakon intenzivne gradnje autoce-sta i rekonstrukcije državnih cesta, sada na red doći i modernizacija županijskih i lokal-nih cesta.

Uz župana Kožića, o stanju županijskih i lokalnih cesta govorio je i župan Krapinsko-zagorske županije Željko Kolar, Koprivničko-križevačke Darko Koren, Virovitičko-podrav-ske Igor Andrović i Osječko-baranjske Ivan Anušić.

Konferencija je održana u sklopu Poslovnog uzleta 2018., projekta Poslovnog dnevnika

INICIJATIVOM ŽUPANA STJEPANA KOŽIĆA ODRŽANA REGIONALNA KONFERENCIJA 'GOSPODARSKI NAPREDAK KROZ BOLJU PROMETNU POVEZANOST'

Što prije donijeti novi model održivog financiranja županijskih uprava za ceste

Stanje županijskih cesta je loše, a sustav financiranja županijskih uprava za ce-ste (ŽUC) na izdisaju. Da stanje ne po-stane još i gore, nužno je uspostaviti

dugoročno održiv sustav financiranja ŽUC-eva, koji su prema riječima Željka Harceta, tajnika Udruge županijskih uprava za ceste, „neželjeno dijete javnih cesta“. Na inicijativu župana Stjepana Kožića, o stanju županijskih i lokalnih cesta u RH govorilo se na regional-noj konferenciji „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost“. Organizirana je u sklopu Poslovnog uzleta 2018., projekta Poslovnog dnevnika.

- Prihodi županijskih uprava za ceste idu dolje, a troškovi održavanja rastu. Naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila, a ona je glavni prihod ŽUC-eva, nije se mi-

je on na državnim cestama 3700 vozila, a na ostalim županijskim cestama u RH 2620 vozila.

- Trenutni sustav financiranja županijskih uprava za ceste je neodrživ. Ako ne dođe do povećanja njihova prihoda, bojim se da će to biti katastrofa za županijske i lokalne ce-ste. Stoga predlažem da se što prije donese novi model održivog financiranja županij-

Î Jesmo li zanemarili lokalne i županijske ceste? Apsolutno, zanemarili smo mobilnost, a prema zapadnoeu-ropskim iskustvima mobilnost je i okosnica gospodarstva. I nije besplatna. Građani moraju biti svjesni da ona košta. U velikim gradovima ona se razvija javnim prijevozom, u udaljenijim dijelovima željeznicom i zračnim prijevozom, a u ruralnim dijelovima županijskim i lokalnim cestama - rekao je Marko Ševrović s Fakulteta prometnih znanosti.Željko Harcet, tajnik Udruge županijskih uprava za ceste, naglasio je da je naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila „jedini proizvod koji u zadnjih 16 godina nije mijenjao svoj iznos naviše“.

mr.sc. Stjepan KožićPostojeći sustav finan-ciranja ŽUC-eva je na iz-disaju. Treba razmišljati o dugoročnim izvorima i oblicima financiranja. Naknada koja se plaća pri registraciji motornih vozila nije se mijenjala od 2003., a ona je glav-ni izvor prihoda županijskih uprava za ceste.

Darko KorenSreća u nesreći je što kod problematike upravljanja županij-skim cestama nema političkih podjela. U malo kojem segmentu imamo tako velike ovla-sti. Nitko nam ne brani da moderniziramo, obnavljamo, gradimo ceste..., jedini je problem što za to nemamo novca.

Željko KolarSustav ne funkcionira, nije dobar i treba ga mijenjati! Treba donijeti set mjera za financiranje županij-skih uprava za ceste. Očekujem da ministar predloži sustavni način financiranja ŽUC-eva koji će zadovoljiti potrebe i, prije svega, sigurnost prometa.

Ivan AnušićŽupanijske ceste su temeljna infrastruk-tura cijele države, no tendencija je da za pet-šest godina budu u katastrofalnom stanju. Da bismo mogli krenuti naprijed, za financira-nje ŽUC-eva godišnje nam treba oko 1,5 milijardi kuna.

Igor AndrovićSredstva koja trenutno dobivaju ŽUC-evi nisu dostatna. Treba naći trajni, održivi model njihova financiranja. Ohrabrujuće je da je Ministarstvo prometa donijelo odluku o dodjeli ŽUC-evima dodatnih 100 milijuna kuna za održavanje cesta, koje puno znače i za gospodarstvo.

Zanemarena mobilnost

❱ Prosječni godišnji dnevni promet na županijskim cestama na prostoru Zagreba- čke županije iznosi 4457 vozila, dok je on na državnim cestama 3700 vozila, a na ostalim županijskim cestama u Hrvat-skoj 2620 vozila

❱ Župan Stjepan Kožić predlaže donošenje nove uredbe o kategorizaciji cesta, kojom bi sve ceste s prosječnim dnevnim godišnjim prometom preko 4000 vozila bile kategorizirane kao državne ceste

jenjala od 1. siječnja 2003. godine. Istovre-meno, cijena goriva je porasla za 58 posto, cijena bitumena za 214 posto, inflacija je bila 36 posto... Ukupni prihod ŽUC-eva u 2003. bio je 1,25 milijardi kuna, da bi sada spao na 780 milijuna kuna - rekao je župan. Govoreći o opterećenosti županijskih i lokalnih cesta iznio je podatak da prosječni godišnji dnevni promet na županijskim cestama na prostoru Zagrebačke županije iznosi 4457 vozila, dok

5Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018.4 Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. GOSPODARSTVO GOSPODARSTVO

RAZVOJ I PERSPEKTIVE GOSPODARSTVA TE POVEĆANJE ZAPOSLENOSTI U ZAGREBAČKOJ ŽUPANIJI

'Gospodarsko stanje ide nabolje, ali presporo'Prema neto dobiti poduzetnika u 2017., Zagrebačka županija je na drugom mjestu u RH, odmah iza Grada Zagreba

U sklopu regionalne kon-ferencije „Gospodarski napredak kroz bolju prometnu povezanost“,

organizirane u sklopu Poslov-nog uzleta Poslovnog dnevnika, održana je i panel rasprava „Ra-zvoj i perspektive gospodarstva te povećanje zaposlenosti u Za-grebačkoj županiji“. Uvodno su o stanju gospodarstva na područ-ju županije i realiziranim pro-jektima kroz županijsko i financiranje iz EU fon-dova govorili pro-čelnici za gospo-darstvo i fondove EU Damir Fašaić i Velimir Kokot. Fašaić je podsje-tio da je Zagre-bačka županija prema neto ostvare-noj dobiti poduzetni-ka u 2017. (iznosila je oko 2 milijarde kuna) na drugom mjestu u RH, odmah iza Grada Zagreba. Najveći prihodi, rekao je, ostvareni su u trgovini na veliko i malo, prerađivačkoj in-dustriji te prijevozu i skladište-nju. Iznio je i podatke o porastu zaposlenosti prema kojima Za-grebačka županija, unazad pet godina, bilježi najveći porast od

❛Nije da radnicima ne želimo dati veće plaće, jednostavno država uzme pre-više - rekao je Igor Posarić, direktor tvrtke Pos-plast

❛Uspjeh ovisi o želji, znanju i trudu poduzetni-ka. Najlakše od svega je drugoga okriviti za neuspjeh - kaže Davor Ferdebar, direktor FED-a

U PROIZVODNOM POGONU TVRTKE 'FED' ZAPOSLENO PEDESETAK RADNIKA

'Pokazali smo da se i u Hrvatskoj može i mora razvijati proizvodnja' U gradnju pogona i nabavu opreme uloženo je 12,5 milijuna kuna, od čega je bespovratnih 4,03 milijuna kuna dobiveno iz Europskog fonda za regionalni razvoj

Tvrtka FED, specijalizirana za tisak velikih formata (na kartonu, pločastim materijalima, drvu, staklu,

tekstilu...) i izradu različitoga ma-terijala i opreme, uglavnom za potrebe marketinga, organizirala je krajem studenoga Dan otvore-nih vrata. U Rugvici, u tamošnjoj gospodarskoj zoni, FED je, po principu greenfield investici-je, sagradio proizvodni pogon, u što je, zajed-no s nabavom opre-me, uloženo 12,5 milijuna kuna, od čega je bespovrat-nih 4,03 milijuna kuna dobiveno iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz natječaj „Kompetentnost i razvoj malog i srednjeg poduzet-ništva“.

- Danom otvorenih vrata sim-bolično označavamo završetak jedne i početak nove priče. Iz Stupnika smo preselili u Rugvi-cu i na polju, na kojemu je rasla pšenica, sagradili ovaj objekt u kojemu radi pedesetak radnika, s tendencijom daljnjeg rasta i po-većanja zaposlenosti. Ovaj će nam pogon biti i dobra podloga da se više otvorimo prema svijetu, da

pokažemo da se i u Hrvatskoj može i

treba razvijati proi-zvodnja - kaže Davor

Ferdebar, direktor FED-a. Naglašava da je tržište za-

htjevno, ali da uspjeh ovisi o želji, znanju i trudu poduzetnika.

- Najlakše od svega je drugoga okriviti za neuspjeh - kaže Fer-debar. Njegovu tvrtku, u sklopu Dana otvorenih vrata, obišao je i župan Stje-pan Kožić, rekavši da raduje što je europ-ski novac povučen uz konzultantske usluge Regionalne razvojne agencije.

- Izuzetno sam zadovoljan kada posjećujem proizvodne pogone, a posebno kada se oni otvaraju uz pomoć europskih sredstava - rekao je župan, još jednom na-glasivši porast zaposlenosti na prostoru Zagrebačke županije u 2017., ali i porast zaposlenosti u proteklih pet godina za 23,5 posto, po čemu je naša županija prva u RH.

- Vjerujem da su tome pridoni-jele i bespovratne potpore koje Županija osigurava poduzetni-cima. Ove godine smo osigurali 5,3 milijuna kuna za 148 podu-zetnika, no kako je na natječaj pristiglo 226 prijava, nedavnim rebalansom proračuna povećali smo sredstva za preko 3 milijuna kuna kako bi potporu mogli do-biti svi koji su zadovoljili uvjete natječaja. Dakle, do kraja godi-ne poduzetnicima ćemo isplatiti 8,5 milijuna kuna - rekao je žu-pan, naglasivši da je imati posao osnovni preduvjet za ostanak lju-di u nekom prostoru.

ŽUPANIJA JE U 2018. ISPLATILA PODUZETNICIMA

BESPOVRATNIH 8,5 MILIJUNA KUNA

POTPORA

PREMA BROJU UGOVORENIH EU

PROJEKATA U JAVNOM I PRIVATNOM SEKTORU,

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA JE MEÐU TOP PET ŽUPANIJA

U RH

- Nije da radnicima ne želimo dati veće plaće, jednostavno dr-žava uzme previše! Država bi se trebala odreći nekih stvari, da ljudi budu motivirani i da ne od-laze iz države - rekao je Posarić.

Bunjevac je rekao da je Distri-butivni centar rastao zajedno s malim OPG-ima, kojima se nje-gove usluge i namijenjene.

- Zadnjih desetak godina za nas je bilo vrlo uzbudljivo i uspješno vrijeme - ustvrdio je direktor Distributivnog centra.

svih županija u državi. Govore-ći o inozemnim ulaganjima na

prostoru župa-nije, rekao je da su

ona, od 1993. do kraja 2017., iznosila 1,77 mili-

jardi eura i da se najviše ulagalo u financijsko-uslužne djelatno-sti, trgovinu na veliko i poslova-nje nekretninama. Pročelnik Ko-kot je rekao da Županija svojim mjerama pruža mogućnost je-dinicama lokalne samouprave i pravnim osobama u njezinu vla-sništvu da zaokruže cjelokupnu proceduru oko prijave projekata

na EU fondove. - Sufinanciramo identifikaciju

projektnih ideja, odnosno uslu-ge konzultanata, izradu projek-tne dokumentacije, ali i vlastito učešće prijavitelja u provedbi odobrenih projekata - rekao je Kokot, dodavši da je Županija od 2015. do danas izdvojila za ove namjene oko 15 milijuna kuna. Također je rekao da je Zagrebač-ka županija prema broju ugovo-renih EU projekata u javnom i privatnom sektoru među top pet županija u RH.

- Ukupno ugovorena bespo-vratna sredstva iznose preko 240 milijuna eura - rekao je Ko-

kot. Osim njih dvojice, u panel raspravi su sudjelovali Davor Ferdebar, direktor tvrtke Fed, Igor Posarić, direktor tvrtke Pos-plast, Ivan Bračić, osnivač tvrtke Pip i Hrvoje Bunjevac, di-rektor Distributivnog centra za voće i povrće.

- Gospodarsko stanje ide na-bolje, ali presporo. Dok drugi 'voze u šestoj', mi smo u 'drugoj brzini' - ustvrdio je Bračić.

Ferdebar je rekao da se ne može govoriti da su u Hrvatskoj

uvjeti baš tako loši da se mora 'ići van'.

- I vani je teško. Najlakše je okriviti okruženje i druge za neuspjeh. Mislim da se vrijedi truditi. Čovjek ulazi u poduzet-ništvo da nešto napravi, a ne da uzmiče pred problemima - re-kao je.

Posarić smatra da se poduzet-ništvo nikada nije poticalo kao danas, no velike probleme, na-glasio je, stvaraju nameti države za zaposlene.

76 Ž KŽ K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. GOSPODARSTVO

Za postignute poslovne re-zultate u 2017., Hrvatska gospodarska komora - Ko-mora Zagreb dodijelila je

poduzetnicima s područja Zagre-ba i Zagrebačke županije plaketu Zlatna kuna.

U konkurenciji velikih trgo-vačkih društava dobitnici Zlatne kune su Kraš (Zagreb) i Hrvatska kontrola zračne plovidbe (Velika Gorica), u konkurenciji srednjih trgovačkih društava Metal pro-duct (Zagreb) i MM Mesna indu-strija (Krašić), a u konkurenciji malih trgovačkih društava TVC info (Zagreb) i Teh-Cut (Velika Gorica). Kriteriji za dodjelu plakete su, uz osta-lo, ukupni prihod, tekuća likvidnost, fi-nancijska stabilnost, dobit po zaposlenom, broj zaposlenih, porast zapošljavanja, prosječna plaća, udio izvoza u ukupnom prihodu,

prihod od prodaje u inozemstvu... Najuspješnijim poduzetnicima

s područja Zagrebačke županije plaketu Zlatna kuna uručili

su župan Stjepan Kožić, predsjednik Županij-

ske skupštine Damir Mikuljan i pročelnik za gospodarstvo Da-mir Fašaić. Župan je

podsjetio na bespo-vratne potpore kojima

Županija pomaže poduzet-ništvo, ove godine s 8,4 milijuna

kuna, te rekao da se prije 18 go-

U sklopu 1. Svjetskog kongresa poduzetnika, projekta koji je pokrenuo Međunarodni ekonomski forum „Per-

spektive“, u Svetoj Nedelji je otkri-vena statua Aleja poduzetnika. Na-knadno će biti smještena u jednu od svetonedeljskih gospodarskih zona.

- Poduzetnik je osoba koja na sebe uzima rizik kako bi ostvarila dobit. Zbog toga im mi političa-ri, koji od njih i živimo, moramo odati počast. Najveća vrijednost Svete Nedelje, osim građana koji u njoj žive, jesu poduzetnici, vrijedni ljudi koji su ovdje pokrenuli svoje poslove - rekao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec.

U gospodarskim zonama na po-dručju ovoga grada posluju uspješ-ni poduzetnici, među njima i Mate

PRVI SVJETSKI KONGRES PODUZETNIKA U ORGANIZACIJI MEĐUNARODNOGA EKONOMSKOG FORUMA 'PERSPEKTIVE'

U Svetoj Nedelji otkrivena statua Aleja poduzetnika

❱ U gospodarskim zonama na području Svete Nedelje posluju brojni uspješni podu-zetnici, među njima i Mate Rimac, tvorac najbržega električnog automobila na svijetu

❛Poduzetnik je osoba koja na sebe uzima rizik kako bi ostvarila dobit. Zbog toga im, mi politi-čari, koji od njih i živimo, moramo odati počast - komentirao je gradonačelnik Svete Nedelje Dario Zurovec

Statua će naknadno biti smještena u jednu od svetonedeljskih gospodarskih zona

HGK - KOMORA ZAGREB DODIJELILA PLAKETE 'ZLATNA KUNA'

Najuspješniji u 2017. bili su Hrvatska kontrola zračne plovidbe, MM Mesna industrija i Teh-Cut Kriteriji za dodjelu plakete su financijska, tehnološka i inovativna izvrsnost

ÎZlatan Fröhlich, predsjednik HGK - Komore Zagreb, u uvodu je rekao da su dobitnici Zlatne kune pokazali izuzetne poslovne rezul-tate u primjeni novih tehnologija, investicijama, izvozu, zapošljava-nju i inovativnosti.- To je tim važnije jer je poslovanje u uvjetima krize, s kojom smo godinama bili suočeni, zahtijevalo vrhunske menadžerske sposob-nosti u upravljanju poslovnim procesima i usmjeravanju razvoja - rekao je i dodao da je u posljednje tri godine u gospodarstvu Zagreba i Zagrebačke županije ostvarena prosječna stopa rasta bruto druš-tvenog proizvoda od 2,9 posto.- Dodatno ohrabruje i podatak da investicije u poduzetničkim zonama i dalje rastu, a sve su bolji i rezultati u turizmu - rekao je Fröhlich.

ÎSvečanosti otvorenja 1. Svjetskog kongresa poduzetnika prisustvovao je i župan Stjepan Kožić. Podsjetio je da je Zagrebač-ka županija početkom ove godine primila priznanje „Stvaratelji za stoljeća“, za doprinos razvoju poduzetništva na području srednje i jugoistočne Europe. - Nekada smo bili samo predgrađe Zagreba, a danas smo vodeća gospodarska inovativna regija u kojoj se proizvodi najbrži električni automobil na svijetu i dijelovi za Mercedes. Najprodavanije vode u RH, Jamnica i Jana, izvore i punio-nice imaju na području Zagrebač-ke županije, gdje se smjestila i Pliva, kao i najveća prehrambena industrija u državi - vrbovečki PIK. Kada slijećete u Međunarodnu zračnu luku „Franjo Tuđman“, slijećete u Zagrebačku županiju, na čijem je prostoru svoj prodajni centar sagradila i IKEA - obrativši se sudionicima kongresa, rekao je župan. Dodao je da je Županija pri-je 18 godina krenula s intenzivnim ulaganjima u poduzetničke zone, u kojima je danas, u 500 tvrtki, zaposleno oko 6000 radnika. - Gradovi i regije moraju biti nositelji snažnijih gospodarskih promjena koje će utjecati na jačanje investicijskih aktivnosti, rast izvoza, povećanje zaposlenosti i, na kraju, rast bruto društvenog proizvoda - rekao je župan.

ÎDio sudionika kongresa susreo se, u prostorijama Županije, sa županom Stjepanom Kožićem i njegovim suradnicima. Tom prigodom pročelnik za gospo-darstvo Damir Fašaić upoznao ih je sa stanjem gospodarstva na području županije. U sklopu boravka u Svetoj Nedelji obišli su Radiochirurgiju Zagreb, poli-kliniku za dijagnostiku i liječenje karcinoma.

Rastu investicije u poduzetničkim zonama

Vodeća gospodarska inovativna regija

Susret sa županom

ŽUPANIJA JE OVE

GODINE POMOGLA PODUZETNIKE S

BESPOVRATNIH 8,4 MILIJUNA KUNA

Rimac, tvorac najbržega električnog automobila na svijetu. Na to je po-sebno ponosan župan Stjepan Kožić.

- Nije slučajno što prvu Aleju po-duzetnika dobiva upravo Sveta Ne-delja. To je grad u kojemu posluju brojni poduzetnici. Mi u Županiji poduzetništvo podržavamo nizom mjera, jer ako nema snažnog podu-zetništva, onda se ni sve ostalo neće dobro razvijati - rekao je župan.

Statuu Aleja poduzetnika zajedno su otkrili župan Kožić, gradonačelnik Zurovec te Bernd Hallier, predsjednik Europske akademije maloprodaje,

i Zoran Sapurić, mini-star u Vladi Republike Makedonije, države u kojoj će se Svjetski kongres poduzetnika održati 2019. godi-ne. Inače, inicijativa za održavanje ovoga kongresa potekla je od međunarodnih ekonomskih struč-njaka i poduzetnika.

dina počelo s razvojem poduzet-ničkih zona kako bi se Zagrebačka županija iz 'predgrađa' grada Za-greba pretvorila u mjesto poželjno za ulaganja, što se danas i ostvaru-je. Naime, u poduzetničkim zona-ma na prostoru županije danas po-sluje oko 500 tvrtki s preko 6000 zaposlenih.

Čestitavši nagrađenima, pred-sjednik Skupštine Damir Mikuljan poručio je da ovakva priznanja ohrabruju i vesele te rekao da sve javne politike moraju biti fokusira-na na poduzetništvo.

HRVATSKA KONTROLA ZRAČNE PLOVIDBE

MM MESNA INDUSTRIJA

TEH-CUT

GOSPODARSTVO

98 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. DOGAĐAJIDOGAĐAJI

U sklopu boravka u Hrvatskoj, u radnom posjetu Župa-niji boravili su načelnici,

odnosno poglavari 12 okruga austrijske pokrajine Štajerske. Posjet je organiziran u suradnji s Hrvatsko-austrijskom vanj-skotrgovinskom komorom. Goste je primila zamjenica župana Nadica Žužak, a zanimao ih je ustroj Župa-nije, njezine ovlasti i opseg poslova koje obavlja. U Au-striji je ukupno 78 okruga čiji su poglavari nadležni za provedbu saveznih i pokrajinskih (zemaljskih) zakona.

- Univerzalna smo služba koja pokriva provedbu za-kona iz područja ulaganja, obrta, industrije, zaštite prirode, soci-jalne politike, sigurnosti... Nismo neposredno birani, nego smo od Vlade imenovani predstavnici - pojasnio je Alexander Majcan, načelnik okruga Jugoistočna Šta-jerska.

Zamjenica Žužak je, uz ostalo,

rekla da se na prostoru Zagre-bačke županije nalazi tvornica najbržega električnog automo-bila na svijetu, Specijalna bolnica „Naftalan“, specifična po liječe-nju psorijaze, kao i skijaška sta-za na kojoj se održava „Snježna

kraljica“. S položajem,

prometnim i gospodarskim po-tencijalom te poslovima koje obavlja Županija, goste je upo-znao pročelnik za gospodarstvo Damir Fašaić. Uz ostalo je rekao da su poduzetnici koji posluju na prostoru županije ostvarili u 2017. ukupnu dobit od 350 mi-lijuna eura, što je za Hrvatske

prilike izuzetno visoko i što Zagrebačku županiju svrstava na drugo mjesto u RH po ostvarenoj dobiti poduzetnika, odmah iza Grada Zagreba. Rekao je i da su strana ulaganja na prostoru županije od 1993. do 2017. ukupno iznosila 1,7 milijardi eura.

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije organiziralo je

u Zaprešiću (u prostoru Duhov-no-obrazovnog centra Marijin dvor - Lužnica) razvojni forum u sklopu procesa izrade Nacional-ne razvojne strategije do 2030. godine (NRS). Čelnici županija i razvojnih agencija upoznati su s dosadašnjim tijekom izrade NRS-a, prijedlogom strateških ciljeva i pokazatelja učinaka za teritorijalni razvoj RH. O tome je govorila Ana Odak, pomoćnica ministrice regionalnog razvoja, dok je izlaganje „Teritorijalni ra-zvoj - Globalni trendovi i smjer-nice za RH“ održao Somik V. Lall, voditelj tima Svjetske banke za teritorijalni razvoj.

- Razvojni forumi su prilika da regionalna razina iznese svoje mi-šljenje na prijedlog NRS-a, da svoje inpute i prijedloge. Želimo uravno-teženo razvijati Hrvatsku, na naj-bolji način iskoristiti sve njezine potencijale - rekao je Velimir Žu-nac, državni tajnik u Ministarstvu regionalnog razvoja. U ime Zagre-bačke župani-

Predviđa se gradnja hidroelektrana Brdovec, Samobor i Zaprešić, kao i rekonstrukcija odteretnog kanala Sava-Odra

U ZAPREŠIĆU ODRŽAN FORUM O IZRADI NACIONALNE RAZVOJNE STRATEGIJE DO 2030. GODINE

KONFERENCIJA 'HRVATSKA NA SAVI - PROJEKT BUDUĆNOSTI ZAGREBA I SREDIŠNJE HRVATSKE'

Uravnoteženim razvojem na najbolji način iskoristiti sve potencijale RH

Projekt od nacionalnog interesa koji se može sufinancirati europskim sredstvima

Uz pokroviteljstvo Hrvatske akademije znanosti i um-jetnosti, u Zagrebu je, u organizaciji Hanza Medije,

održana konferencija „Hrvatska na Savi - projekt budućnosti Zagreba i središnje Hrvatske“. Govorilo se o potencijalima rijeke Save, gradnji manjih hidroelektrana od gra-nice sa Slovenijom do Siska, korištenju pro-stora uz rijeku, sigur-nosti od poplava...

Potencijali Save na ovom području, rečeno je, neiskorišteni su, što bi se projek-tom „Zagreb na Savi“ promijenilo.

Na prostoru Zagrebačke žu-panije, nova koncepcija ovoga projekta predviđa gradnju hi-droelektrana Brdovec, Samobor i

Zaprešić, pojedinačne instalirane snage 12,64 MW, kao i rekonstruk-ciju odteretnog kanala Sava-Odra, koji bi prerastao u kanal Sava-Sava.

Rezultati studije izvodivosti Programa zaštite, uređenja i ko-

rištenja rijeke Save i zaobalja od granice sa Slovenijom

do Siska dokazuju eko-nomsku isplativost programa „Zagreb na Savi“, ali i nužnost in-tervencije zbog pada

razina podzemnih voda.Uz akademika Velimi-

ra Neidhardta, potpredsjedni-ka Vlade RH Predraga Štromara i gradonačelnika Zagreba Milana Bandića, sudionicima konferencije obratio se i župan Stjepan Kožić.

- Uređenje Save, a onda i kori-

Čelnici županija i razvojnih agencija upoznati su s dosadašnjim tijekom izrade NRS-a, prijedlogom strateških ciljeva i pokazatelja učinaka za teritorijalni razvoj RH

štenje prostora uz rijeku, bitan je i značajan projekt za Zagrebačku županiju. Niz godina se govori o Zagrebu na Savi, no čini se da nije bilo harmonije, prije svega između države i njezinih institucija, HEP-a i HV-a, a onda i između drugih di-onika koji bi trebali biti uključeni u projekt. Analize i radni materijali govore da se radi o projektu od na-cionalnog interesa i da se on može financirati sredstvima fondova Europske unije - rekao je župan, dodavši da je Zagrebačka županija zainteresirana za uređenje Save i zbog čestih poplava.

❱ Studija izvodivosti Programa zaštite, uređenja i korištenja rijeke Save dokazuju ekonomsku isplativost programa 'Zagreb na Savi', ali i nuž-nost intervencije zbog pada razina podzemnih voda

Goste iz Austrije zanimao je ustroj Županije, njezine ovlasti i opseg poslova koje obavlja

POSJET IZASLANSTVA POKRAJINE ŠTAJERSKE

Strana ulaganja do kraja 2017. iznosila 1,7 milijardi eura

je forumu je prisustvovao župan Stjepan Kožić.

- Razvojna strategija do 2030., s primjenom

od 2021., u konač-nici bi trebala

biti finalni do-kument koji će služiti kao pri-prema za povla-

čenje europskih sredstava. Jedan

od ciljeva strategije svakako bi trebao biti i

povećanje zaposlenosti u RH, kako bi se smanjio odlazak mladih iz dr-žave. To je, čini mi se, najbitnije - rekao je župan. Podsjetio je da po-daci Državnog zavoda za statistiku govore da je na području Zagre-bačke županije u 2017. zabilježen

ZAGREBAČKA ŽUPANIJA ZABILJEŽILA

JE U PROTEKLIH PET GODINA NAJVEĆI RAST

ZAPOSLENOSTI U RH. PORAST JE BIO 23,5

POSTO

POTENCIJALI SAVE SU

NEISKORIŠTENI ŠTO BI OVAJ PROJEKT

PROMIJENILO

najveći rast zaposlenosti - za 6,8 posto, a tijekom zadnjih pet godina on iznosi 23,5 posto.

- Prva županija do nas ima rast od 12,8 posto, što je gotovo duplo manje. Nadam se da ćemo taj tem-po držati i dalje - rekao je župan.

Sudionike foruma uvodno je po-zdravio i gradonačelnik Zaprešića Željko Turk, rekavši da Hrvatska nije bogata koliko je bogat Zagreb, već onoliko koliko je razvijen i bo-gat svaki njezin dio.

- Aktualna Vlada dala je hrvat-skim regijama poseban dignitet kroz poreznu politiku. Preko 2 mi-lijarde kuna više ostalo je ove godi-ne u proračunima općina, gradova, županija. To je dokaz da Vlada u prvi plan stavlja razvoj regija - re-kao je Turk.

1110 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. RAZGOVORRAZGOVOR

posebno izdvojili? ► Ako moram izdvojiti samo jedan

projekt, onda je to apsolutno otvo-renje ULO hladnjače Distributivnog centra za voće i povrće! Šest godina nakon što smo izgradili Distribu-tivni centar, uspjeli smo europskim novcima izgraditi i ULO hladnjaču koja, zahvaljujući trenutno najmo-dernijoj tehnologiji, smanjuje kisik i omogućuje dugotrajno skladište-nje voća i povrća. Ono što je njena posebnost je da je to prva hladnja-ča u RH koja nije u vlasništvu trgo-vačkih lanaca. Na taj način poljopri-vredni proizvođači svoje proizvode mogu na tržište plasirati tijekom cijele godine, a ne samo sezonski, kada je najčešće i najniža otkupna cijena, čime mogu direktno konku-rirati trgovcima.

Stanovnici istočnoga dijela žu-panije zaista dugo čekaju realiza-ciju projekta gradnje vodoopskrb-nog sustava. Gdje je zapelo?

► Svjestan sam da naši žitelji reali-zaciju ovoga projekta čekaju dugo,

ŽUPAN MR. SC. STJEPAN KOŽIĆ REZIMIRA 2018. I GOVORI O PLANOVIMA RAZVOJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE U NAREDNOME RAZDOBLJU

Sigurna radna mjesta i pristojna plaća najbolje su demografske mjere

NESUGLASICE POSTOJE DA BI SE

USUGLASILE, A TO JE MOGUĆE JEDINO RAZGOVOROM!

U PROTEKLIH PET GODINA, SA STOPOM OD 6,8 POSTO, ZAGREBAČKA

ŽUPANIJA BILJEŽI NAJVEĆI RAST ZAPOSLENOSTI U REPUBLICI

HRVATSKOJ

U završnome ovogodiš-njem broju Županijske kronike, već tradicional-no, razgovaramo sa žu-

panom Stjepanom Kožićem. Zagrebačka županija ove je godi-

ne prva donijela proračun za 2019., za razliku od prošle godine kada je on usvojen tek iz drugog pokušaja u zadnjim danima prosinca. Znači li to da je došao kraj političkim nesu-glasicama u Skupštini?

► Političke nesuglasice jesu obi-lježile prethodno razdoblje, ali ne i projekte koje smo proračunom pla-nirali. Ove godine, osim što smo prvi u RH donijeli proračun za 2019., donijeli smo ga praktički jednogla-sno. Potrebe na terenu su velike i nemoguće je obuhvatiti ih sve u jed-noj godini. Mogli smo raspravljati mjesecima i opstruirati jedni druge unedogled, ali onda nema napretka. Zato smo sjeli za stol, razgovarali i donijeli proračun za 2019., koji je veći u odnosu na prethodni za 18,46 posto te iznosi 812 milijuna kuna, dok izvorni proračun iznosi 411 mi-lijuna kuna. Nesuglasice postoje da bi se usuglasile, a to je moguće jedi-no razgovorom!

Samo u ovoj školskoj godini ob-novljene su čak tri škole. Drži li prosvjeta i dalje prvo mjesto u pro-računskim izdvajanjima?

► Apsolutno! U tri mjeseca svjedo-čili smo otvorenju tri škole - OŠ Ku-pljenovo, PŠ Desinec i OŠ Bistra. Za dogradnju i rekonstrukciju OŠ Bi-stra Zagrebačka županija je izdvojila 30 milijuna kuna vlastitih sredstava čime je trosmjenska nastava u našoj županiji otišla u povijest, a školarci u Bistri dobili su mogućnost korište-nja produženog boravka. Novost u ovoj školskoj godini svakako su bili besplatni udžbenici za koje je Župa-nija osigurala 12 milijuna kuna, dok su se gradovi i općine sukladno svo-jim proračunskim mogućnostima odazvali kupnji dopunskih nastav-nih sredstava. Besplatni udžbenici osigurani su i za sljedeću godinu, a ukoliko Vlada osigura sredstva za njihovu nabavu, onda ćemo biti na „slatkim mukama“ i naravno uložiti planirana sredstva u druge projekte s ciljem daljnjeg podizanja standar-da u školstvu. Također, prijavili smo energetsku obnovu pet škola na po-dručju županije ukupne vrijednosti

63,4 milijuna kuna. Sva dokumenta-cija pripremljena je stručno i kvali-tetno te stoga očekujemo europska sredstva za njihovu obnovu i to oko 32 milijuna kuna, dok će ostatak osigurati Županija.

Energetski se obnavljaju i domo-vi zdravlja. Hoće li se time postići značajnije uštede?

► Tako je. Zagrebačkoj županiji već su odobrena europska sredstva za projekte ener-getske obnove zgrada ispostava Doma zdrav-lja u Vrbovcu, Jastre-barskom i Zaprešiću. Ukupna vrijednost obnove sve tri zgra-de iznosi 9,2 milijuna kuna, od čega su 4,8 mi-lijuna kuna bespovratna EU sredstava. Naravno da će se postići uštede i to najmanje za 50 posto i taj ćemo višak sredstava uložiti u na-bavu opreme i podizanje standarda i dostupnosti zdravstvenih usluga.

U 2019. trebala bi završiti 50 milijuna kuna vrijedna dograd-nja Specijalne bolnice 'Naftalan' u Ivanić-Gradu. Što će 'Naftalan', a time i Zagrebačka županija, dobiti

ovom investicijom? ► S obzirom na to da nalazište

naftalana postoji, uz Ivanić-Grad, još samo u Azerbajdžanu, ovom investicijskom injekcijom želimo Naftalan i Zagrebačku županiju po-zicionirati na lječilišnoj karti svijeta. S obzirom na to da zdravstveni turi-zam u svijetu bilježi stopu rasta od 20 posto na godišnjoj razini, Naf-

talan će s nizom dodatnih sadržaja - unutarnjim i

vanjskim bazenima, fitness centrom, dvo-ranom za gimna-stiku, restoranom, svakako biti dijelom

tog rasta. Dolaskom novih gostiju u Nafta-

lan, očekujemo i razvoj dodatnih turističkih sadr-

žaja, prvenstveno u Ivanić-Gradu, a onda i cijeloj županiji.

Osim razvoja zdravstvenog tu-rizma, kakva je daljnja perspekti-va razvoja turizma u županiji?

► Ove godine trend rasta turistič-kih pokazatelja bilježimo u dolas-cima i noćenjima i to za više od 30 posto u odnosu na prošlu godinu, a osim naših tradicionalnih gostiju

iz europskih zemalja, sve je više go-stiju iz Azije - prvenstveno iz Kine. Ipak, smatram da vrijeme „turistič-ke“ Zagrebačke županije tek dolazi, jer razvijamo zaista specifične, ali vrlo tražene grane turizma. Tu pr-venstveno mislim na cikloturizam na širem području županije, vjerski turizam u krašićkome kraju, ali i shopping turizam zahvaljujući dvje-ma velikim investicijama u Rugvici - Ikei i nedavno otvorenom Designer Outletu Croatia. Naravno, tu je još i prije spomenuti Naftalan koji će već sredinom 2019. goste primiti u no-vom ruhu.

Gospodarski pokazatelji mjerilo su svakog daljnjeg razvoja. Kakva je bila gospodarska 2018. u Zagre-bačkoj županiji?

► Rekao bih da su početak i kraj godine obilježile dvije zaista dobre vijesti. Početkom godine Vlada RH donijela je Uredbu o novom indeksu razvijenosti temeljem koje je Zagre-bačka županija svrstana u IV. najra-zvijeniju skupinu. Druga vijest došla je nedavno i to iz Državnog zavoda za statistiku, koja kaže da je Zagre-bačka županija ostvarila najveći rast zaposlenosti u Republici Hrvatskoj sa stopom od 6,8 posto. Također, Županija je rekorder i prema po-dacima za posljednjih pet godina, prema kojima je stopa zaposleno-sti porasla za 23,5 posto. Koliko je to izniman rezultat, najbolje govori podatak da je stopa zaposlenosti u drugorangiranoj županiji tek 12,8 posto. Gospodarski pokazatelji FI-NA-e za 2017. pokazuju da se Zagre-bačka županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika u izno-su od 49,9 milijardi kuna nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba. Također, na drugom smo mjestu u Hrvatskoj po neto dobiti poduzet-nika i neto dobiti po zaposlenom. Smatram da su sigurna radna mje-sta i pristojna plaća najbolje demo-grafske mjere i iskreno se nadam da će nas ovakvi odlični pokazatelji pratiti i u godini pred nama. Župani-ja će s tim ciljem nastaviti pomagati, posebno s brojnim bespovratnim potporama, daljnjim uređenjem infrastrukture i opremanjem podu-zetničkih zona.

Kad smo kod potpora, ove godi-ne Županija je dodijelila rekordnih 87,5 milijuna kuna bespovratnih

aRazvijamo specifične, ali vrlo tražene grane

turizma - cikloturizam, vjerski i shopping turizam

aU 2019. energetski se planira obnoviti pet škola. Ukupna vrijednost radova je 63,4 milijuna kuna, od čega 32 miliju-

na otpada na očekivana, bespovratna europska sredstva

Gospodarski pokazatelji FINA-e za 2017. govore da se Zagrebačka županija prema ostvarenim prihodima kod poduzetnika, u ukupnom iznosu od 49,9 milijardi kuna, nalazi na drugom mjestu, odmah iza Zagreba

potpora. Tko su najveći dobitnici? ► Raduje me da su naše bespo-

vratne potpore postigle kontinuitet i da u pravilu čim se raspiše natje-čaj, ubrzo dolazi niz prijava. Narav-no, najviše je prijava na natječaj za poduzetnike i, evo, mogu reći da je postala praksa da svi oni koji se prijave i zadovolje kriterije natječa-ja, potporu i dobiju. Tako smo ove godine rebalansom proračuna osi-gurali dodatnih više od 3 milijuna kuna, čime su ukupne potpore za poduzetnike dosegle iznos od 8,5 milijuna kuna. Naravno, tu su još i značajne potpore za poljoprivredni-ke i udruge - sportske, vatrogasne, udruge civilnog društva, projekte u kulturi… A ako gledamo ukupne iznose, onda su to svakako potpo-re za naše gradove i općine koje se ogledaju u asfaltiranim cestama, ko-munalnim projektima, obnovljenim društvenim domovima…

Često ističete da je Zagrebačka županija ruralna županija. Koji biste projekt iz sfere poljoprivrede

ali isto tako svi mi moramo biti svje-sni da je riječ o najvećem projektu do sada! Naime, njime je planirana gradnja jednog vodocrpilišta, 15 no-vih crpnih stanica, pet vodotornje-va, 316.222 metara cjevovoda, 8934 kućnih priključaka te rekonstrukcija jedne crpne stanice i 108.152 meta-ra cjevovoda. Mislim da ove brojke,

kao i činjenica da ukupna vrijednost investicije premašuje 883 milijuna kuna, od kojih su 484 milijuna kuna bespovratna europska sredstva, najbolje svjedoče o tome da se radi o mega projektu.

Ove godine Županija je napra-vila dodatni iskorak u poticanju demografije - osigurala je novčane potpore za novorođenčad. Koliko je potpora isplaćeno i planiraju li se

one i u 2019. godini? ► To je mjera koja je izazvala puno

pozitivne pažnje u javnosti i de-finitivno ju je pratila ona „dobar glas daleko se čuje“. Od dana kada je objavljena, naš Upravni odjel za zdravstvo postao je zatrpan zahtje-vima za ostvarenje prava za nakna-du i, prema podacima koje za sada imam, dodijeljeno je gotovo 2 mili-juna kuna potpora. S tom mjerom apsolutno nastavljamo i u 2019. godini.

Božićno vrijeme je pred nama, koja je vaša blagdanska poruka sta-novnicima Zagrebačke županije?

► Imamo razloga sa zadovoljstvom gledati na godinu koja nam izmiče, ali isto tako uvijek trebamo gledati prema naprijed i razmišljati što sve možemo učiniti kako bi naredna godina nadmašila ovu. Svim žitelji-ma Zagrebačke županije, kao i čita-teljima Županijske kronike, želim blagoslovljen Božić i obilje zdravlja, radosti i svakog dobra u novoj 2019. godini.

13Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. 1312 Ž KŽ KSKUPŠTINA SKUPŠTINA

gov razvojni potencijal. Taj je krite-rij gotovo presudan za neke grane gospodarstva, npr. turizam. A kad je o turizmu riječ, on je u Zagrebačkoj županiji u porastu za gotovo jednu

PREDSJEDNIK SKUPŠTINE ZAGREBAČKE ŽUPANIJE DAMIR MIKULJAN GOVORI O SMJERNICAMA RAZVOJA I PRORAČUNU ZA 2019., ULAGANJIMA U MLADE, POMOĆI GRADOVIMA I OPĆINAMA, BOGATSTVU RAZLIČITOSTI...

Proračun je usklađen s potrebama gradova i općina, on nije i ne smije biti stranački, nije i ne smije biti ni 'naš' ni 'njihov'

IDEMO USUSRET

PODUZETNICIMA, POLJOPRIVREDNICIMA, POTIČEMO IZVRSNOST,

STVARAMO BOLJE UVJETE ZA

OBRAZOVANJE…

Neki su otišli i korak dalje te usvajanje proračuna za 2019., gotovo jednoglasno, nazivaju ču-dom. Umjesto pohvala i isticanja pozitivnoga primjera, propitkuju kako je to moguće i zbog čega je do toga došlo. Jesu li prihvaćanjem proračuna prevladane stranačke nesuglasice?

► S nevjericom i razočaranjem sam pročitao te izjave. Došle su od onih koji su u Županijskoj skupštini iz-gubili već dobiveno. Dolaze od onih koji nisu imali kapaciteta za vođenje Skupštine. Izjave su blef kako bi po-kušali stvoriti privid da su ‘za stolom’ i da nešto znače. Te su izjave došle od onih čija stranka svakim danom osvane s frakcijom više, a nisu sigur-ni hoće li s istim brojem članica i čla-nova Skupštine dočekati svaku novu Skupštinu. To ih sigurno opterećuje i čini nervoznim. No, vrijeme liječi sve rane. Proračun Zagrebačke županije nije ni ‘naš’ ni ‘njihov’, nije i ne smi-je biti stranački. Njime se ostvaruju opći ciljevi zajednice i potrebe svih gradova i općina. Prvi puta smo već krajem mjeseca studenoga usvojili proračun čije su se potrebe počele definirati još od ljeta ove godine. Od rujna su u Županiju pristizali plano-vi gradova i općina za 2019. i upravo su te potrebe modelirale proračun, a korektiv je bila financijska veličina i ostvarivost tog proračuna. Poru-ga s potrebama gradova i općina, a koje su većim dijelom ugrađene u proračun, rezultat je nedoraslosti i nezrelosti za vođenje javnih politi-ka. Pronicljivo je neki dan u javnim medijima netko dobro primijetio da društvom caruje prosječnost.

Kroz proračun su zacrtane osnovne smjernice razvoja u 2019. godini. U kojoj će mjeri prihvaćeni projekti i programi pomoći pobolj-šanju kvalitete života, posebno u ruralnom prostoru, i utjecati na odluku mladih da ostanu ili dođu živjeti u ‘zeleni prsten grada Za-greba’?

► Iz proračuna se financiraju sve aktivnosti Zagrebačke županije, pa je on stoga temeljni politički doku-ment koji pokazuje na što se stavlja pozornost. Najveći potencijal i bo-gatstvo Zagrebačke županije jesu njezin položaj i prostor. Zagrebačka je županija svijena poput potkove oko grada Zagreba čiji BDP čini go-tovo 1/3 BDP-a Lijepe naše. Dakle, u njezinu je ‘predgrađu’ najbogatiji grad i najveće tržište Lijepe naše. Do-stupnost najvećeg tržišta otvara pri-like za plasman bilo kojeg proizvoda. To je ujedno i probirljivo tržište na kojemu se vrednuje svaki novi pro-izvod. Dakle, u neposrednoj je blizini tržište koje otvara mogućnosti i po-tiče konkurentnost. Grad Zagreb je ujedno i najveći obrazovni i sveuči-lišni centar u Hrvatskoj. Često puta to zaboravljamo i ta činjenica izmi-če instrumentariju kojim mjerimo naše prilike i prednosti. Dostupnost

znanju i obrazovanju daje priliku za izvrsnost i objavljuje rat prosječno-sti. Prostor Zagrebačke županije nije saturiran gradnjom i snažan je po-tencijal za otvaranje novih poslovnih zona, a zbog dobre prometne pove-zanosti glavnim prometnim pravci-ma moguć je lak i jednostavan pri-stup iz bilo kojeg smjera susjednih država. Proračun je sve prednje opi-sane sastavnice uzeo u obzir i njime se potiče i kvalitetno obrazovanje, ulaganje u poslovne zone, građenje infrastrukture, poticanje gospodar-stva i poljoprivrede. Imamo općine koje su bile prve u RH u cijelosti po-krivene optičkim kablom. Većina op-ćina i gradova ima razvijenu komu-nalnu infrastrukturu, škole, vrtiće, poslovne zone... Takvo što pomaže obrazovanju, doseljavanju, zapošlja-

vanju i novim poslovnim prilikama, otvara mogućnosti… Mogućnost za budućnost, a budućnost su mladi. Kad sve zbrojimo, u šali bismo mogli reći da smo odlučili veći dio života provesti u budućnosti!

Politika se otuđila od maloga čovjeka. Kako vratiti povjerenje u osobe koje se bave politikom?

► Sintagma da se politika otuđila od malog čovjeka u svakom je društvu jasna poruka da stranačke politike ne zahvaćaju život, da im je izma-kao fokus na stvarnost i prave po-trebe, da djela ne slijede obećano i proklamirano, da se bave sobom, da ne kreću prema egzistencijalnom i na rubove društva. Takve su poli-tike jalove i znače stagnaciju. Kada politika nema u fokusu čovjeka sa stvarnim problemima i kada posta-ne neosjetljiva i gluha na stvarnost oko sebe, ‘pleše na žici’, a nerijet-ko se takav ples nastavlja i na ulici,

kako smo to, nažalost, imali prilike gledati posljednjih tjedana. Političke elite stvaraju programe koje nude biračima. Svojim programima, ako žele participirati u vlasti, moraju zahvatiti istovjetno i bitno većini. Ot-klon od stvarnosti na izborima se ne nagrađuje. Nakon izbora, otklon od obećanog ne daje vjerodostojnost, stvara poruku da se politika otuđila od čovjeka i ne stvara povjerenje. Povjerenje se teško stječe, mukotr-pno održava, a prelako gubi. U Za-grebačkoj županiji idemo ususret poduzetnicima, poljoprivrednicima, potičemo izvrsnost, stvaramo bo-lje uvjete za obrazovanje… U državi smo zadržali radna mjesta ugrožena slučajem Agrokor, štitimo granice od migracija još nezabilježenih razmjera na ovim područjem (ako

izuzmemo vrijeme Domovinskog rata), ispunjavamo međunarodne obveze, gradimo infrastrukturu…, i ne potičemo ideološke razmiri-ce. Mislim da je to usmjerenost na stvarne potrebe, na malog čovjeka.

Bi li naši gradovi i općine samo-stalno, bez financijske pomoći Žu-panije, mogli realizirati sve svoje projekte i programe?

► Prije mjesec i pol dana otvorili smo u općini Bistra dograđenu i re-konstruiranu školu u koju je uloženo oko 30 milijuna iz proračuna Žu-panije. Čak dvije škole na području Zaprešića ove su godine obnovljene i sredstvima Zagrebačke županije. Ovo su najsvježiji primjeri i nisu jedini u ovoj godini. Na svečanim sjednicama općina i gradova redo-vito ističemo važnost partnerstva i suradnje sa Županijom i to pot-krepljujemo podacima o uloženim sredstvima. Nisam još doživio da bi itko demantirao važnost tog zajed-ništva, dapače, uvijek je u takvim javnim prigodama isticana važnost naše suradnje i pomoći. Nije mogu-će uspješno podmiriti sve potrebe samo iz proračuna općina i gradova. To mogu samo veliki gradovi, a oni su u našim uvjetima ipak iznimka, a ne pravilo.

Županija godinama, bez obzira na to koja je politička opcija u poziciji, a koja u opoziciji, najviše novca usmjerava u obrazovanje. Vaše izjave idu u smjeru „bitke za mlade“. Često ističete da je to presudno za razvoj države.

► Neprestano ponavljam da su mla-di ‘sol ove zemlje’. Sol svakom jelu daje okus i bez nje je jelo bezukusno. Sol tijelu daje krepost i zdravlje, jer bez nje tijelo kopni i propada. Druš-tvo bez mladih nema okusa, kopni, nazaduje i propada. Vrlo je važno pridonositi ostvarenju javnih politi-ka kojima se stvaraju uvjeti za bolje obrazovanje mladih ljudi i osposobi-ti ih za društvo budućnosti i znanja. Mala smo zemlja i želimo li pristupi-

aNeprestano ponavljam da su mladi 'sol ove zemlje'. Sol svakom jelu daje okus i bez nje je jelo bezukusno. Sol tijelu

daje krepost i zdravlje, jer bez nje tijelo kopni i propada. Društvo bez mladih nema okusa, kopni, nazaduje i propada.

Naša je obveza snažno i bez zadrške založiti se za one vrijednosti koje smo prihvatili ulaskom u EU. Na EU gledam kao na zajednicu vrijednosti, a jedna od njih je i pravo na različitost.

ti u globalno društvo znanja, bit će presudno dobro poznavati jedan ili dva strana jezika. Globalno je zna-nje o svim društvenim i prirodnim znanostima pohranjeno na stranom jeziku, najčešće engleskom, koji je postao jezik svijeta. Od izuzetne je važnosti da djeca već u vrtićkoj dobi započinju s učenjem jezika kako bi nam sakupljeno blago znanja po-hranjeno na stranom jeziku bilo što dostupnije. Time potiskujemo prosječnost i podižemo ljestvicu za postizanje izvrsnosti. Nacionalna politika obrazovanja mora to uzeti u obzir i dostupnošću učenja jezika već u vrtićkoj dobi pomoći uključe-nju mladih u razvijeni svijet koji ih čeka. Taj svijet očekuje njihova zna-nja, a ne samo puki manuelni rad.

Zagrebačka županija je s aspek-ta sigurnosti, što posebno ohra-bruje, najsigurnija županija u RH.

► Da, u protekloj godini smo pro-glašeni najsigurnijom županijom u RH. Nema najtežih kaznenih djela, a kriminalitet je u padu. I to stvara uv-jete za bolji život. Sigurnost je danas jedan od kriterija kojim se ocjenjuje uspješnost jednog društva, kao i nje-

trećinu u odnosu na prethodno raz-doblje. No, pitanje sigurnosti nije samo pitanje manjeg ili većeg postotka kriminaliteta. Vrlo važna sastavnica sigurnosti je i osje-ćaj prihvaćenosti manjine od strane većine, osjećaj prihvaćenosti onih koji su drugačiji od nas. Stvaranju takvog osjećaja pridonosi međusob-no uvažavanje i tolerancija. Njega stvara dominantna politička i druš-tvena kultura jedne zajednice i jed-nog društva. Trajna je obveza onih koji rade za opće dobro da stvaraju takvo ozračje i pridonose toleranciji i uvažavanju.

Bogatstvo je u različitostima, u poštivanju drugoga. Često to isti-čete. Na prostoru županije, govore izvješća, nema kršenja ljudskih, poglavito manjinskih prava. Da-pače, upravo nacionalne manjine imaju veliku podršku Županije u očuvanju nacionalnoga identiteta, svoje tradicije, kulture...

► Ove smo godine, na moju ini-cijativu, koju je Skupština prihva-tila, osnovali i Odbor za manjine

kao stalno radno tijelo Županijske skupštine. Želja nam je bila da se problematika manjinskih zajedni-ca razmatra kroz poseban odbor i time približi većini. To je još jedan doprinos Skupštine našem boljem razumijevanju. To je posebno bitno u vrijeme kada nas populisti raznih boja plaše strahom od različitosti. Različitost iziskuje trud i angažman, ali uvijek donosi benefit. U Domo-vinskom ratu mnogi su branitelji bili i iz redova manjinskih zajednica. Sjetim se odmah branitelja Laslova koji su većim dijelom bili pripadni-ci mađarske nacionalnosti. Valjda nismo zaboravili i generala Rahima Ademija, kao i mnoge druge koji su stali rame uz rame uz nas i dijelili i dobro i zlo. Naša je obveza snažno

i bez zadrške založiti se za one vrijednosti koje smo

prihvatili ulaskom u EU. Na EU gledam kao na zajednicu vrijednosti, a jedna od njih je i pravo na različitost. Svi koji

s nama grade Lijepu našu kao udoban dom

za svakog, zaslužuju poštovanje, razumijevanje i

prihvaćenost.Unatoč brojnim pozitivnim pri-

mjerima, čini se da je Zagrebačke županija još uvijek nedovoljno prepoznata kao ‘samostalna cjeli-na’, poglavito stoga što njezin pro-stor dodiruje prostor Grada Za-greba. Razmišlja li se o dodatnom brendiranju Zagrebačke županije i u kojem smjeru?

► Grad Zagreb ‘brendiran’ je još bu-lom kralja Bele IV.! Naravno da treba raditi na brendiranju Zagrebačke županije kao zagrebačke potkove malih ugodnih gradova izraslih na bivšim trgovištima i raskrižjima važnijih puteva oko Zagreba i opći-na koje obogaćuju prostor oko tih gradova i grada Zagreba. A što se potkove tiče, ona je uvijek bila znak za sreću. Iz te potkove šaljem želje za sretan i blagoslovljen Božić, kao i sretnu, zdravu i uspješnu 2019. go-dinu.

ISTAKNUTO

Zagrebačka županija je... Zelena zipka u kojoj

domovina spi.

Posebnosti županije su... Njezini ljudi.

U Zagrebačkoj županiji se ispla-ti živjeti...

Jer je po mjeri čovjeka.

Izazovi Županije u narednom razdoblju su...

Radu vratiti dostojanstvo, a izvrsnost staviti u središte

rada i života.

Postići zajedništvo u Županijskoj skupštini znači...

U radu za opće dobro izdignuti se iznad strančarenja.

1514 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. DOGAĐAJIDOGAĐAJI

U prigodi Mjeseca borbe protiv ovisnosti (15. studeni - 15. prosinca), Povjerenstvo za suzbi-

janje zlouporabe droga Zagrebač-ke županije u suradnji sa županij-skim Zavodom za javno zdravstvo organizirao je u Zaprešiću stručni skup „Alkohol i mladi“. Predavači su bili Anto Orešković, voditelj Odjela za alkoholizam i druge ovisnosti Psihijatrijske bolnice „Sveti Ivan“ („Alkohol i mladi - uzroci i posljedice“) i Sanja Miku-lić, zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vla-de RH („Alkohol i mladi - stanje u Hrvatskoj i Europi“).

Uvodno je o rezultatima istra-živanja o konzumaciji alkohola, nedavno pro-vedenim u Zaprešiću, govorila Sandra Sabol Valenčak, pročelnica Upravnog odjela za druš-tvene djelatnosti. Istraži-vanjem je bilo obuhvaće-no 320 učenika šestih i osmih razreda osnovnih škola te drugih i četvrtih razreda SŠ Bana Josipa Jelačića. Rezultati su po-

kazali, rekla je pročelnica, da je 75 posto učenika barem jednom u životu konzumiralo pivo, vino ili žestoko piće, a 27 posto ispi-tanika je u dva tjedna prije ispu-njavanja upitnika popilo pet ili više alkoholnih pića uzastopno. Istraživanje je ukazalo i na laku

dostupnost alkoholnih pića malo-ljetnicima.

Tvrtko Pervan, moderator skupa, ujedno voditelj Odjela za mentalno zdravlje i prevenci-ju ovisnosti u Zavodu za javno zdravstvo Zagrebačke župani-je, rekao je da je Zavod naišao na iznenađujući otpor roditelja prilikom provođenja skrininga mentalnog zdravlja učenika prvih razreda zaprešićke srednje škole.

- Dobar dio roditelja nije nam dao suglasnost da provedemo skrining s ciljem otkrivanja rizič-nog ponašanja među učenicima, a dio njih je burno reagirao kada smo posumnjali na rizično po-našanje njihove djece - rekao je Pervan.

Sudionike Stručnog skupa pozdravila je i Nadica Žužak,

zamjenica župana i predsjednica županij-skog Povjerenstva za suzbijanje zlouporabe droga, rekavši da je alkohol u našim sredi-nama, nažalost, druš-tveno prihvatljiv.

- Samo zajedničkim akcijama možemo utjecati da se problem alkohola kod mladih dodatno osvijesti - re-kla je zamjenica.

Župan Stjepan Kožić po-sjetio je i prigodno, uoči blagdana, darivao štićeni-ke Dječjeg doma Zagreb,

podružnice u Laduču. Tom pri-godom župan je, u ime Županije, ravnateljici Doma Jasni Čurković Kelava uručio ček u vrijednosti od 50.000 kuna za nabavu osobnog vozila.

- U životu ima i tužnih priča, pa neka djeca nemaju mogućnost odrastanja u obiteljskom domu. Zato zahvala svima koji brinu o njima. Uoči Božića djecu smo že-ljeli darivati malim darom, ali da-rom od srca - rekao je župan.

Zahvalivši na novčanoj dona-ciji, ravnateljica Čurković Kelava je rekla da je prikupljen i ostatak

Stipendije se dodijeljuju prema dva kriterija - socijalnom i kriteriju izvrsnosti

POSJET ŠTIĆENICIMA DJEČJEG DOMA ZAGREB U LADUČU

'Mali dar, ali dar od srca'

Djelom, a ne riječima, stvaramo uvjete za kvalitetno obrazovanje

Tradicionalno uoči blagdana Božića, potpisani su ugo-vori s novim stipendistima Zagrebačke županije. Pe-

deset novoodobrenih stipendija dobilo je 30 srednjoškolaca i 20 studenata, dok je kriterije za nasta-vak stipendiranja u školskoj/aka-demskoj 2018./2019. ispunilo 108 učenika, odnosno studenata. Uče-nička stipendija iznosi 500 kuna, a studentska 1000 kuna mjesečno, kroz 12 mjeseci. Dodjeljeno je ove godine i 12 jednokratnih novčanih pomoć za srednjoškolce - 3000

kuna po učeniku, i devet za studen-te - 6000 kuna po studentu.

Lucija Nemanić iz Svetog Martina pod Okićem stipendiju Zagrebačke županije dobila je kao najbolje ran-girana studentica prema kriteriju izvrsnosti. Polazi prvu godinu Uči-teljskog fakulteta u Zagrebu, smjer

Stipendija nam pruža dodatni 'vje-ter u leđa', dodatnu želju za stjeca-njem novih znanja i vještina, daje nam snagu za nastavak borbe da budemo što bolji u daljnjem ško-lovanju - zahvalivši u ime svih pot-pisnika rekla je Lucija. Stipendije se dodijeljuju prema dva kriterija - socijalnom i kriteriju izvrsnosti (uz ocjene, uvjet su osvojene nagrade na državnim i međunarodnim na-tjecanjima). Srednjoškolske stipen-dije se dodijeljuju i učenicima koji polaze deficitarna zanimanja.

- Prosinac je mjesec darivanja, a mi danas darujemo đake i studente. Prije svega, ulaganje u mlade ori-jentacija je prema budućnosti. Sto-ga, osim stipendija, niz godina zna-čajno ulažemo u gradnju školskih objekata, ove smo godine osigurali i sredstva za nabavu osnovnog kompleta udžbenika, a financiramo i pomoćnike u nastavi. Niz godina pokazujemo da djelom, a ne riječi-ma, stvaramo uvjete za kvalitetno obrazovanje, što na terenu i daje rezultate - rekao je župan Stjepan Kožić, dodavši da su stipendisti po-nos Županije i da će Županija i dalje biti uz njih.

❱ Osim stipendija, ove je godine dodijeljeno i 12 jednokratnih novčanih pomoć za srednjoškolce i devet za studente

❱ Podružnica Dječjeg doma Zagreb u Laduču skrbi o djeci s prostora županije i grada Zagreba

Predavanja su održali Anto Orešković iz Psihijatrijske bolnice 'Sveti Ivan' i Sanja Mikulić, zamjenica ravnatelja Ureda za suzbijanje zlouporabe droga Vlade RH

POVJERENSTVO ZA SUZBIJANJE ZLOUPORABE DROGA

Laka dostupnost alkoholnih pića maloljetnim osobama

❱ Istraživanje prove-deno u Zaprešiću pokazalo je da je 75 posto maloljetnih ispitanika barem jednom u životu kon-zumiralo pivo, vino ili žestoko piće

ALKOHOL JE U NAŠIM SREDINAMA,

NAŽALOST, DRUŠTVENO PRIHVATLJIV

novca potreban za nabavu osob-nog vozila koje će služiti stručnom timu Doma, koji na terenu pruža uslugu savjetova-nja i pomaganja obiteljima u potrebi.

- Ovo je vrlo vrijedna donacija Zagrebačke županije, preporuča-mo se i ubuduće! - rekla je rav-nateljica, dodavši da podružnica Doma u Laduču skrbi o djeci s prostora županije i grada Zagreba.

rani predškolski odgoj i obrazova-nje. Stipendiju je primala i tijekom sve četiri godine srednjoškolskoga obrazovanja.

- Stipendija dokazuje da se naš vi-šegodišnji trud i rad, naša upornost i marljivost isplatila. Ona dokazuje i da je Županiji stalo do nas mladih.

TRADICIONALNO UOČI BLAGDANA BOŽIĆA ŽUPAN STJEPAN KOŽIĆ POTPISAO UGOVORE S NOVIM STIPENDISTIMA

16 Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. 17Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018.GOSPODARSTVO POLJOPRIVREDA

KREDITNA JAMSTVA ZA FINANCIRANJE PROJEKATA MALOGA GOSPODARSTVA

Prvu knjigu o kuhanju piva naručio je iz SAD-a još kao gimnazijalac. I počeo je ku-

hati. Za sebe, za prijatelje… A komentari su bili - fino je! U me-đuvremenu je završio fakultet, agronomski, ali nije se posvetio kraljevini, već prije dvije godine odlučuje otvoriti mini pivova-ru. Vlastitim je novcem uredio prostor (prenamijenio vinski podrum), no za nabavu opreme trebao se kreditno zadužiti. A kako ga banke, kaže, ne bi ni saslušale bez ozbiljnijega jam-stva, obratio se Regionalnoj razvojnoj agenciji Zagrebačke županije i kroz projekt „Jam-stvena shema“ dobio jamstvo na 135.000 kuna.

- Da nije bilo Regionalne, ne bi bilo ni moje mini pivovare - govori Filip Devčić iz Biškupca Zelinskoga. Kredit je, uz sto posto subvencioniranu kama-tu, podigao na šest godina u PBZ-u. Podigao ga je kroz pro-gram „Kreditom do uspjeha“ u kojemu kamatu subvenci-oniraju Zagrebačka župani-ja, Grad Sveti Ivan Zelina i Ministarstvo gospodarstva. Kreditnim je sredstvima ku-

pio kotlove za kuhanje piva, inoks bačve za fermenta-ciju, automatsku punilicu i pročišćivač vode. Od Župa-nije je lani, kao poduzetnik početnik, dobio i potporu za početak poslovanja.

Zasad Filip proizvodi svi-jetlo ale pivo „Angeluš“, no već iduće godine kreće i s proizvodnjom tamnoga i posebnih vrsta sezonskoga piva.

- „Angeluš“ je nepasteri-zirano i nefiltrirano pivo,

refermentirano u boci. Proizvodim ga od

hmelja i kvasca iz SAD-a, slada iz Bavarske i zelin-ske vode - govori Filip. Na tržište ga je 'izbacio' po-

četkom kolovoza ove godine i odmah

su stigle i prve narudž-be. Prodaje ga zelinskim i ugostiteljima u Zagrebu, a može se naći i u specijali-ziranim delikatesnim du-ćanima.

- Zadovoljan sam dosad postignutim. Bilo je teško, ali sad je super! Ne bri-nem se - kaže Filip, u čijoj se mini pivovari mjesečno može proizvesti 4000 lita-ra piva. Zelinskoga!

Zelinski 'Angeluš' - nepasteriziran i nefiltriran, u boci refermentiran Kredit je, uz sto posto subvencioniranu kamatu, podignut na šest godina

MJESEČNO SE U MINI PIVOVARI

'ANGELUŠ' U BIŠKUPCU ZELINSKOM MOŽE PROIZVESTI 4000

LITARA PIVA

Mateja Hercigonja, od svo-je 18. godine nositeljica istoimena OPG-a, iz Pu-šće, okrunjena je kru-

nom Vinske kraljice Zagrebačke županije. Ponosno će je nositi ti-

jekom 2019. godine. Krunu je pri-mila od dosadašnje Kraljice, Samo-borke Lucije Fabek, a lentom su je 'ogrnuli' zamjenica župana Nadica Žužak i državni tajnik u Ministar-stvu poljoprivrede Tugomir Maj-dak. Osim što je zaposlena, Mateja i studira na Veleučilištu „Baltazar“ u Zaprešiću. Studentica je treće go-dine menadžmenta u kulturi.

U HOTELU 'THE WESTIN' OKRUNJENA VINSKA KRALJICA ZA 2019. I DODIJELJENA PRIZNANJA NAJBOLJIM PROIZVOĐAČIMA PORTUGISCA

Vinska kraljica Mateja Hercigonja

ne, usmene i praktične provjere znanja, Vinsku kraljicu je izabrao de-seteročlani ocjenjivački sud pod predsjedanjem Josipa Kraljičkovića, pročelnika za poljopri-vredu, ruralni razvitak i šumarstvo Zagrebačke županije. Vinsku kra-ljicu Županija bira od 2002.

godine.- Biramo Kraljicu

s ciljem promocije vina i vinogradara, ali i turističke i naše gastro ponude. Vjeru-jem da će večeras okru-njena, kao što su to činile i prethodne, uspješno promovi-rati našu županiju, a ovaj projekt pridonijeti da Zagrebačka župa-nija postane još prepoznatljivija vinska regija - rekla je zamjenica župana, dodavši da će vinogradari

i vinari i nadalje imati partnera u Zagrebačkoj županiji.

U sklopu svečanosti krunidbe Vinske kraljice Zagrebačke župa-nije, 17. u nizu, uručena su i pri-znanja proizvođačima najboljih portugizaca ocjenjenih na 1. ocje-njivanju vina (obnovljene) Udruge „Portugizac Plešivica“. Ocijenile su

ih bivše vinske kraljice, enolo-ginje Nataša Puhelek Pu-

ština i Ivana Rendulić Jelušuić te znanstve-

nice zagrebačkoga Agronomskog fakul-teta Zvjezdana Mar-ković, Ivana Puhelek

i Ana-Marija Jagatić Korenika. Šampionom

je proglašen portugizac, berba 2018., Franje Grego-

rića, a zlatna priznanja pripala su portugiscima Mladine, Nikole Ivančića, Renate Golubić, Franje Kolarića, PZ Plešivice i Krešimira Ivančića.

❱ Prva pratilja Vinske kraljice za 2019. je Ada Puntarić iz Ivanić-Grada, a druga pratilja Andrea Grdović iz Bregane

❛Vinsku kraljicu biramo s ciljem promocije vina i vinogradara, ali i turističke i gastro ponude naše županije - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak

Šampion Prvog ocjenjivanja vina Udruge 'Portugizac Plešivica' je portugizac, berba 2018., Franje Gregorića

MATEJA JE NOSITELJICA

OPG-A OD SVOJE 18. GODINE, ZAPOSLENA JE I ISTOVREMENO STUDIRA

NA VELEUČILIŠTU 'BALTAZAR'

- S ljubavlju nastavljam obitelj-sku tradiciju proizvodnje grožđa i vina. Ponosno ću nositi krunu Vinske kraljice i s velikom od-govornošću obavljati povjerene zadaće. U prvom redu, promovi-rat ću vina i vinare Zagrebačke županije u Hrvatskoj, a i šire

- odmah po krunidbi rekla je Mate-ja, dodavši da je raduje što je kruna prvi puta otišla u zaprešićki kraj.

Prva pratilja Vinske kraljice za 2019. je Ada Puntarić iz Ivanić-Grada, a druga pratilja Andrea Grdović iz Bregane. Nakon pisme-

Franjo Gregorić

1918 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. GRADOVI I OPĆINEFINANCIJE

POREZNI SAVJETNIK

Zakon o izmjenama i dopunama Za-kona o porezu na dodanu vrijednost objavljen je u Narodnim novinama broj 106/18, a stupa na snagu 1. siječ-nja 2019., osim u dijelu koji se odnosi na smanjenje opće stope PDV-a s 25% na 24% što stupa na snagu 1. siječnja 2020. godine. Navedenim Zakonom provodi se daljnje usklađenje s Direktivom Vijeća (EU) 2017/2455 od 5. prosinca 2017. o izmjeni Direktive 2006/112/EZ i Direktive 2009/132/EZ u pogledu određenih obveza u vezi s porezom na dodanu vrijednost za isporuke usluga i prodaju robe na daljinu, ali i omogućavaju se porezna rasterećenja gospodarstva.

1. Na koja dobra i usluge se od 1. siječnja 2019. primjenjuje sniže-

na stopa PDV-a 5% i 13%?Po stopi 5% od 1. siječnja 2019. dodat-no se oporezuju: bezreceptni lijekovi koji imaju odobrenje nadležnog tijela za lijekove i medicinske proizvo-de; knjige stručnog, znanstvenog, umjetničkog, kulturnog i obrazovnog sadržaja, udžbenici za pedagoški odgoj i obrazovanje, za osnovnoškol-sko, srednjoškolsko i visokoškolsko obrazovanje izdani u elektroničkom obliku; dnevne novine u elektronič-kom obliku. Po stopi 13% od 1. siječnja 2019. dodatno se oporezuje: isporuka živih životinja - goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva; isporuka svježeg ili rashlađenog mesa i jestivih klao-ničkih proizvoda od goveda, svinja, ovaca, koza, konja, magaraca, domaće peradi, kunića i zečeva; isporuka svježih ili rashlađenih kobasica i sličnih proizvoda od mesa, mesnih klaoničkih proizvoda ili krvi; isporuka žive ribe; isporuka svježe ili rashlađe-ne ribe, mekušaca i ostalih vodenih beskralježnjaka; isporuka svježih ili rashlađenih rakova - jastoga, hlapova, škampa, kozica; isporuka svježeg ili rashlađenog povrća, korijena i gomolja, uključujući mahunasto suho povrće; isporuka svježeg i suhog voća i orašastih plodova; isporuka svježih jaja peradi, u ljusci; usluge i povezana autorska prava pisaca, skladatelja i umjetnika izvođača koji su članovi od-govarajućih organizacija za kolektivno

ostvarivanje prava koje obavljaju tu djelatnost prema posebnim propisi-ma iz područja autorskog i srodnih prava te uz prethodno odobrenje središnjeg državnog tijela nadležnog za intelektualno vlasništvo.

2. Hoće li zbog smanjenja stope PDV-a doći do smanjenja cijena

dobara koja će se od 1. siječnja 2019. oporezivati sniženom stopom PDV-a?Dosadašnja praksa smanjenja stope PDV-a nije rezultirala smanjenjem cijena, jer cijena određenog proizvoda ili usluge nije uvjetovana samo visi-nom stope PDV-a, već na formiranje cijena utječe niz drugih faktora kao što su, primjerice, trgovačke marže, potražnja za nekim proizvodom i slič-no. Odluka o eventualnom smanjenju cijena ovisi isključivo o trgovcima.

3. Primjenjuje li se od 1. siječnja 2019. za odbitak pretporeza za

osobne automobile za osobni pri-jevoz vrijednosni prag od 400.000 kuna?Ne, vrijednosni prag od 400.000 kuna ukida se od 1. siječnja 2019. zbog usklađenja sa zahtjevima Europske komisije. Stoga porezni obveznici za osobne automobile koji se koriste za osobni prijevoz imaju pravo na odbitak 50% pretporeza neovisno o vrijednosti tog osobnog automobila.

4. Što se smatra osobnim auto-mobilima?

Osobnim automobilima smatraju se motorna vozila namijenjena za prijevoz osoba koja, osim sjedala za vozača, imaju najviše osam sjedala.

5. Za koja prijevozna sredstva se od 1. siječnja 2019. može u cije-

losti odbiti PDV (pretporez)?Pretporez se može odbiti u cijelosti za: osobne automobile koji se koriste za obuku vozača, testiranje vozila, servi-snu službu, djelatnost prijevoza put-nika i dobara, prijevoza umrlih, iznaj-mljivanja ili se nabavljaju za daljnju prodaju; motorna vozila kategorije N1 koja su razvrstana u tarifnu oznaku 8703 Carinske tarife i nisu predmet oporezivanja prema posebnom pro-pisu o posebnom porezu na motorna vozila; sva prijevozna sredstava koja

služe isključivo za potrebe obavljanja oporezive gospodarske djelatnosti (npr. teretna motorna vozila, autobusi, plovila i zrakoplovi kojima se obavlja prijevoz putnika ili dobra, i slično.)

6. Može li se od 1. siječnja 2019. koristiti pravo na odbitak 50%

pretporeza za plovila i zrakoplove?Ne, pravo na odbitak ostvaruje se samo za plovila i zrakoplove koje se u cijelosti koriste za obavljanje oporezi-ve gospodarske djelatnosti.

7. Primjenjuje li se za upis u regi-star obveznika PDV-a samo vri-

jednost isporuka obavljenih u pret-hodnoj kalendarskoj godini?Ne. Od 1. siječnja 2019. porezni obveznici obvezni su upisati se u registar obveznika PDV-a ako su tije-kom prethodne kalendarske godine ostavili isporuke u vrijednosti preko 300.000 kuna. Također obveza za upis u registar obveznika PDV-a postoji i u slučaju da je porezni obveznik tijekom godine ostvario isporuke u vrijednosti preko 300.000 kuna. Na konkretnom primjeru to znači ako porezni obve-znik tijekom prva tri mjeseca 2019. ostvari isporuke u vrijednosti preko 300.000 kuna, obvezan je upisati se u registar obveznika PDV-a 1. travnja 2019. godine.

8. Koji porezni obveznici imaju obvezu od 1. siječnja 2019. pod-

nositi evidenciju o primljenim raču-nima?Porezni obveznici upisani u registar obveznika PDV-a uz prijavu PDV-a podnosit će i posebnu evidenciju o primljenim računima elektronič-kim putem do 20. dana u mjesecu koji slijedi po završetku razdoblja oporezivanja (mjeseca ili tromjesečja) nadležnoj ispostavi Porezne uprave. Posebnu evidenciju o primljenim ra-čunima ne podnosi porezni obveznik koji nema sjedište, stalnu poslovnu jedinicu, prebivalište ili uobičajeno boravište u tuzemstvu i obavlja isključivo povremeni međunarodni cestovni prijevoz putnika na području RH te mali porezni obveznik. Posebna evidencija o primljenim računima sadrži iste podatke kao i knjiga pri-mljenih računa.

Novosti u oporezivanju PDV-om od 1. siječnja 2019.

Na prostoru uz zračnu luku u skorije će vrijeme niknuti poslovne zgrade, hoteli i različiti komercijalni sadržaji

NA BLAGDAN SVETE LUCIJE ZAŠTITNICE TUROPOLJA VELIKA GORICA SVEČANOM AKADEMIJOM PROSLAVILA DAN GRADA

Nekad 'spavaonica' Zagreba, danas poslovno sjedište uspješnih tvrtki Iz 'spavaonice' i predgrađa Za-

greba, iz kojega su ljudi svako jutro putovali na posao, Ve-lika Gorica postaje poslovno

središte u koje ljudi sada dolaze raditi, a tvrtke otvaraju svoja sje-dišta i predstavništva - riječi su saborskoga zastupnika i gradona-čelnika Velike Gorice Dražena Ba-rišića izrečene na svečanoj akade-miji u prigodi dana ovoga grada.

- Gotovo 3000 ljudi koji su do sada uglavnom radili u Zagrebu i okolici, od iduće godine dolazit će na posao u Veliku Goricu. Najveći broj među njima bit će djelatnici Hrvatske pošte, logističkog centra Atlantic grupe, Lidla i drugih tvrt-ki - rekao je Barišić, dodavši da će Međunarodna zračna luka „Franjo

RH, te da se zajedništvo u samoj županiji vidi kroz nedavno dono-šenje proračuna za 2019. godinu.

Podsjetivši ne povijest Velike Gorice, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović je re-kla da je Velika Gorica, iako posve blizu Za-grebu, sačuvala po-seban identitet i ur-banu samostalnost. Također, rekla je da je važno raditi na ra-zvojnim projektima koji donose nova i dobro plaćena radna mjesta te na rastu društve-nog standarda.

- Tada neće biti potrebe, osobito iz prigradskih naselja, odlaziti u

❛Politika ravnomjernoga regionalnog razvoja ključ je uspješnog razvoja države, pri čemu je od najveće važnosti poreznom i drugim politikama jačati razvojne mogućno-sti jedinica regionalne i lokalne samouprave - poručila je predsjednica RH Kolinda Grabar-Kitarović

POVELJU GRADA ZA ŽIVOTNO DJELO DOBILI

SU ĐURĐA HAVIDIĆ I IVAN JURKIN

Tuđman“ i prostor oko nje postati novo središte Velike Gorice, ali i grada Zagreba.

- Prostor je to u kojemu će u skorije vrijeme niknuti poslovne zgrade, hoteli i različiti komer-cijalni sadržaji, svojevrsni aero-dromski grad - rekao je Barišić. Jednim od najznačajnijih ciljeva istaknuo je preustroj goričkoga Veleučilišta u Sveučilište, a govo-reći o komunalnoj infrastrukturi, rekao je da predstoji realizacija projekta „Aglomeracija Velika Gorica“ koji će stanovnicima Tu-ropolja, osim sustava odvodnje i pročistača otpadnih voda, donijeti i obnovljene prometnice.

Velika Gorica svoj dan slavi na blagdan sv. Lucije, zaštitnice Tu-ropolja, a svečanoj akademiji pri-sustvovali su i predsjednica RH

Zagreb ili u inozemstvo. Posebno je važno unaprjeđivati standard odgoja i obrazovanja, zdravstvenu skrb, kulturne sadržaje i moguć-nosti rekreacije - rekla je Pred-sjednica. Ponovila je da je politi-ka ravnomjernoga regionalnog razvoja ključ uspješnoga razvoja cijelog društva i države te da je od najveće važnosti poreznom i drugim politikama jačati razvojne mogućnosti jedinica regionalne i lokalne samouprave. Navela je

kako je pritom najvaž-

nije što više porezno rasteretiti gospodarstvo, posebno investicije i plaće.

Za svečanosti su uručena i javna priznanja grada. Primili su

ih Đurđa Havidić, Ivan Jurkin, Stjepan Ren-

dulić, Nenad Črnko, Krešimir Starčević, Gradsko stambeno gospodarstvo Velike Gorice, Boris Rozić,

Matea Mesić, Miro-slav Drljača, Stjepan Lu-

čić, „Turopoljski banderij“, Zajednica kulturno-umjetničkih udruga Velike Gorice, Plesni klub „Megablast“, Marcelo Brozović, Kaja Gmaz i Sandra Toplek Ban.

VELIKA GORICA

Kolinda Grabar-Kitarović, pred-sjednik Sabora Gordan Jandroko-vić, izaslanik predsjednika Vlade RH ministar Lovro Kuščević, žu-

pan Stjepan Kožić... Župan je rekao da je Velike Gori-

ca danas poželjno mjesto za život, posebno za mlade. Govorio je o gradnji ULO hladnjače Distribu-

tivnog centra za voće i povrće, projektu vrijed-nom 27 milijuna kuna, podsjetiv-ši da je za njega iz EU fondova dobiveno 90 po-sto potrebnih sredstava. Rekao je da se nada daljnjem zajed-ništvu Grada i Županije i Vlade

2120 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. VIJESTI GRADOVI I OPĆINE

EUinfo

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju obja-vila je natječaj za provedbu mjere „Ulaganja u fizičku imovinu“, operacije „Neproduktivna ulaganja povezana s očuvanjem okoliša“. Svrha natječaja je dodjela sredstava za kupnju električ-nog pastira s pripadajućom opremom i/ili autohtonog pastirskog psa (tornjaka) i/ili izgradnju novih i/ili obno-vu postojećih nastambi za stoku u područjima raspro-stranjenosti velikih zvijeri. Ukupan iznos raspoloživih sredstava javne potpore iznosi 70 milijuna kuna. Najni-

ža vrijednost potpore po projektu iznosi 400 eura, a najviša 150.000 eura. Intenzitet potpore iznosi do 100 posto ukupno prihvatljivih troškova. Pri-

hvatljivi korisnici su poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednika, javne ustanove, uključujući i javne ustanove za upravljanje zaštićenim područjima i/ili drugim zaštićenim dijelovima prirode, te udruge koje se bave zašti-tom i promicanjem kulturnih vrijednosti, zaštite okoliša i pri-rode. Zahtjevi za potporu moći će se popunjavati i podnositi u AGRONET-u od 11. veljače do 10. svibnja 2019. godine.

Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju objavila je natječaj za provedbu operacije „Ulaganje u šumsku infrastrukturu“. Svrha natječaja je dodjela bespovratnih sredstava za ulaganja u gradnju i/ili rekonstrukciju primarne i sekundarne šumske pro-metne infrastrukture. Ukupan iznos raspoloživih sred-stava javne potpore iznosi 50 milijuna kuna. Sredstva potpore osiguravaju se iz proračuna Europske unije i državnog proraču-na RH, od čega Europska unija kroz Europski poljoprivredni fond za ru-ralni razvoj sudjeluje s 85 posto udjela, a Republika Hrvatska s 15 posto. Prihvatljivi prijavitelji su jedinice lokalne samouprave, šumoposjednici, udruženja šumoposjednika, trgovačka društva i druge pravne osobe koje

sukladno Zakonu o šumama gospodare šumama i šum-skim zemljištima u vlasništvu RH. Prihvatljive su sljedeće aktivnosti: ulaganje u građenje i/ili rekonstrukciju šum-skih prometnica (šumskih cesta, nerazvrstanih cesta i traktorskih putova); ulaganje u kupnju šumskog i drugog zemljišta radi realizacije projekta; opći troškovi i nema-terijalna ulaganja. Intenzitet potpore po projektu iznosi

100 posto ukupno prihvatljivih troškova. Minimalni iznos bespovratnih sredstava koji se može dodijeliti iznosi 74.000 kuna, a maksimalan iznos 7,4 milijuna kuna. Projektni zahtjevi moći će se podnositi od 2. siječnja do 1. srpnja 2019. godine - preporučenom pošiljkom ili neposredno u sje-dištu Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.

BESPOVRATNA SREDSTVA ZA KUPNJU ELEKTRIČNOG PASTIRA

GRADNJA ŠUMSKIH CESTA I TRAKTORSKIH PUTOVA

ʠ Najniža vrijednost potpore iznosi 400 eura, a najviša 150.000 eura

ʠ Intenzitet potpore po projektu iznosi 100 posto ukupno prihvatljivih troškova

www.euinfo.hr

Redovnu godišnju skupštinu održala je Zajednica udruga umirovljenika Zagrebačke

županije (ZUU). Članovima Skup-štine uvodno se obratio župan Stjepan Kožić.

- Uspješno realizirate svoje pro-grame, aktivni ste u mnogim pro-jektima, rekao bih da umirovljenje nije zaustavilo vaš rad... Zahvala na onome što činite za vaše člano-ve - rekao je župan, dodavši da država još uvijek ne pruža umirovljenicima ono što zaslužuju, iako određenih pomaka ima. Za redovi-te aktivnosti Zajednice u 2019., podsjetio je, Župa-nija je osigurala 1,1 milijun kuna.

- Proračun Županije je done-sen sa samo jednim glasom protiv i jednim suzdržanim. Postigli smo

GODIŠNJA SKUPŠTINA ZAJEDNICE UDRUGA UMIROVLJENIKA

'Država umirovljenicima ne pruža ono što zaslužuju' Članovi Skupštine raspravili su

izvještaj o radu Zajednice u pro-teklome mandatnom razdoblju i financijski izvještaj za 2017., te su donijeli program rada za razdoblje od 2019. do 2021., kao i financijski plan za 2019. godinu.

- Planovi su gotovo svake godine isti, nemamo što puno mijenjati. I u idućoj godini planiramo organi-zirati sportske susreta umirovlje-

nika, koji privuku i više od 1500 ljudi, proslavit ćemo i Dan starijih osoba, pla-niramo organizirati edukaciju na terenu za predsjednike na-ših udruga i članove Izvršnog odbora Za-jednice... - rekao je Josip Jakopač, pred-sjednik ZUU-a.

zajedništvo oko projekata i pro-

grama za boljitak stanovnika županije.

To je ono najvrjednije - re-kao je župan.

ZA REDOVITE AKTIVNOSTI

ZAJEDNICE U 2019. ŽUPANIJA JE OSIGURALA

1,1 MILIJUN KUNA

SVEČANOM SJEDNICOM OPĆINSKOGA VIJEĆA BISTRA PROSLAVILA SVOJ DAN I 23. GODIŠNJICU OSNUTKA OPĆINE

Dograđena škola najznačajniji je projekt u protekloj godini

Za EU sredstva kandidirana je gradnja sportske dvorane za udruge i građane, prenamjena stare škole u eko-muzej, uređenje Trga sv. Vendelina u Donjoj Bistri, gradnja reciklažnog dvorišta

Na blagdan sv. Nikole Opći-na Bistra slavi svoj dan. Obilježen je, uz ostalo, svečanom sjednicom

Općinskoga vijeća. Bila je to pri-goda da načelnik Krešimir Gulić, na čelu ove općine od njezina osnutka prije 23 godine, upo-zna prisutne s učinjenim u proteklih godinu dana i najavi, proračunom za 2019., zacrtane projekte za idućih godinu dana.

- Imamo se čime hvaliti! - ustvrdio je. Posebno je istaknuo dogradnju i rekon-strukciju osnovne škole, zahvalivši pritom Zagrebačkoj županiji na osiguranim sredstvi-ma, kao i rekonstrukciju ulice Pe-šćenka, jedne od najprometnijih u općini.

- Posebno veseli što smo mje-štanima omogućili besplatan pri-ključak na kanalizaciju. Na sve parcele, pa i one na kojima zasad nema objekata, izveli smo pri-ključke vode, plina i kanalizacije -

rekao je Gulić. Govoreći o europskim fondovi-

ma, rekao je da je Općina ove godine potpisala ugovore

vrijedne 11,5 milijuna kuna. - Također, na natječaje smo pri-

javili i projekte s čijom realizaci-jom planiramo početi u sljedećoj godini. Kandidirali smo gradnju sportske dvorane za potrebe udruga i građana, prenamjenu stare škole u eko-muzej i zavi-čajnu zbirku, uređenje Trga sv. Vendelina u Donjoj Bistri, gradnju reciklažnog dvorišta... - pobrojao

ÎU ime Županije, svečanoj sjednici prisustvovao je predsjednik Skupšti-ne Damir Mikuljan, u ime predsjed-nika Vlade RH saborski zastupnik Mato Čičak, a u ime Hrvatskoga sa-bora njegov potpredsjednik Željko Reiner. Mikuljan je rekao da Općina Bistra često služi kao uzor drugim sredinama u nuđenju rješenja, u provođenju i osmišljavanju lokalnih politika. I on je istaknuo dogradnju i rekonstrukciju osnovne škole, u što je uloženo 30 milijuna kuna. - Bitka za mlade je 'bitka svih bitaka' naše domovine, a projektom dograd-nje i rekonstrukcije škole Županija je toj bitki dala veliki doprinos. Sve ono što je dosad uloženo u državu kapitalizirat će se ako stvorimo dostatne okvire da Hrvatska bude udoban dom za svakoga, da u svome okrilju zadrži svoje mlade - rekao je potpredsjednik Skupštine, dodavši da se na izazove pred nama može odgovoriti samo zajedništvom, dogo-vorom i slogom.

Uzor drugima u osmišljavanju lokalnih politika

BISTRA

je Gulić, rekavši da iduće godine kreće i gradnja novih 36 kilome-tara kanalizacijske mreže kako bi svakoj kući u Bistri bio omogućen priključak na nju. I taj će se pro-jekt, dodao je, sufinancirati europ-skim sredstvima.

- Veliki zahvat je i rekonstrukci-ja javne rasvjete. Zamijenit ćemo 1700 rasvjetnih tijela i tako ostva-riti uštedu od preko 50 posto. Za ovaj smo se projekt i kreditno za-dužili. Ostvarena ušteda će nam omogućiti uredno vraćanje kre-dita i još će nam godišnje ostati

oko 200.000 kuna. U idućoj godini planiramo krenuti i s projektira-njem nove dječje bolnice, a u pro-računu smo osigurali i sredstva za izradu projektne dokumentacije za sportsku dvoranu uz osnovnu školu - rekao je Gulić.

IDUĆE GODINE POČINJE GRADNJA NOVE

KANALIZACIJSKE MREŽE I REKONSTRUKCIJA

JAVNE RASVJETE

23Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018.22 Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. UDRUGEUDRUGE

Vokalni sastavi

Palijativna skrb

Sportski susreti

S ciljem razmjene iskustva i prije-nosa znanja, liječnici, medicinske sestre i koordinatori mobilnih palijativnih timova Zagrebačke županije, zajedno s članovima Projektnog tima za razvoj palijativ-ne skrbi, posjetili su Dom zdravlja Istarske županije. S organizacijskim modelom palijativne skrbi u Istri upoznao ih je ravnatelj Doma zdravlja Ante Ivančić, rekavši pritom da je nužno osnaživanje volonter-stva, ali i značaja duhovne pomoći u njezi palijativnih pacijenata. Gosti iz Zagrebačke županije obišli su prostore palijativnog tima gdje su iz prve ruke saznali sve o informa-tičkom sustavu praćenja pacijenata, protokolima i načinu rada.

U Vrbovcu su održani 1. Sportski susreti Sindikata umirovljenika Zagrebačke županije. Sudjelovali su članovi Sindikata iz Samobora, Velika Gorice, Zračne luke Zagreb, Dugog Sela i Vrbovca. Nakon uvodnih riječi predsjednika SUZŽ-a Zlatka Hržića i zamjenika pred-sjednice SUH-a Milana Tomičića, susret je u ime župana Stjepana Kožića otvorio Damir Fašaić, župa-nijski pročelnik za gospodarstvo. Više od stotinu sudionika susreta nadmetalo se u stolnom tenisu, pikadu, šahu i belotu. Ekipa Velike Gorice bila je najbolja u stolnom tenisu i belotu, a ekipa Vrbovca u pikadu i šahu. Ukupni pobjednik 1. Sportskih susreta Sindikata umi-rovljenika je ekipa Vrbovca.

Ženska vokalna skupina KUD-a Preporod „Koledarice“ predstav-ljala je Zagrebačku županiju na 15. Susretu hrvatskih malih vokalnih sastava, održanom u Sisku. Susret je organizirao Hrvatski sabor kulture, krovna udruga kulturno-umjetnič-kog amaterizma u RH. „Koledarice“ su osvojile brončanu plaketu, a na-stupile su pod vodstvom Ambrozija Puškarića.

SUSRET S PREDSTAVNICIMA SOCIJALNO-HUMANITARNIH, ZDRAVSTVENIH, UMIROVLJENIČKIH I BRANITELJSKIH UDRUGA PRIJE 70 GODINA DONESENA OPĆA DEKLARACIJA O LJUDSKIM PRAVIMA

Doprinos braniteljskih udruga civilnome društvu

Bogatstvo je u različitostima

Susret je organiziran u prigodi Međunarodnog dana osoba s invaliditetom, Međunarodnog dana volontera i Međunarodnog dana ljudskih prava

Središnje izlaganje 'Opća deklaracija o pravima čovjeka kao inspiracija za demokratizaciju javnih politika' imao je politolog Davor Gjenero

U prigodi Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosinca), svečanu sjed-nicu održala je Koordi-

nacija za ljudska prava Zagre-bačke županije. Naglasak je bio na pravima nacionalnih manji-na.

- Živimo u vremenu kada nas mnogi populisti plaše različitostima. No, upravo različitosti dono-se benefit svakom druš-tvu - rekao je predsjednik Županijske skupštine Da-mir Mikuljan. Podsjetio je da je prije 70 godina do-nesena Opća deklaracija o ljudskim pravima.

- Svako društvo koje drži do civilizacijskih vri-jednosti poziva se na ovu deklaraciju - rekao je.

Rudolf Vujević, predsjednik Koordinacije, rekao je da veseli što na prostoru županije, prema

U prigodi Međunarodnog dana osoba s invaliditetom (3. prosinca), Međuna-rodnog dana volontera

(5. prosinca) i Međunarodnog dana ljudskih prava (10. prosin-ca), Županija je, tradicionalno, organizirala susret s predstav-nicima socijalno-humanitarnih, zdravstvenih, umirovljeničkih i braniteljskih udruga koje djeluju na njezinu području. Ove godi-ne naglasak je bio na djelovanju braniteljskih udruga proizišlih iz Domovinskog rata, pa je susret popraćen tribinom „Braniteljske udruge i važnost njihova djelo-vanja na području Zagrebačke županije“. Svoje aktivnosti su predstavile udruge koje djeluju na prostoru županije ili okupljaju branitelje s njezina područja.

O edukaciji školske djece o Do-movinskom ratu „Da se ne zabo-ravi“ prezentaciju je pripremila Udruga branitelja 151. samobor-ske brigade, izlagač je bio Adolf Paar. Ivan Janković, ispred Save-za udruga Hrvatskoga časničkog zbora Zagrebačke županije, go-vorio je o vojno-stručnoj izobraz-bi Hrvatskoga časničkog zbora, osvrt na rad i aktivnosti Udruge hrvatskih branitelja liječenih od PTSP-a dao je Tihomir Trešćec,

a o iskoraku hrvatskih branite-lja i stradalnika iz Domovinskog rata u civilno društvo govorila je Maja Lučić iz Udruge branitelja i veterana Vojne policije iz Domovinskog rata. Zajednica udruga i članova Hrvatskih ratnih vojnih in-valida Zagrebačke županije pripre-

đujemo s nacionalnim manjinama i u tom dijelu prednjačimo u RH. Podi-gli smo standarde - do-dao je Vujević.

Prisutnima se obra-tio i saborski zastupnik i predstavnik njemač-ke nacionalne manjine u Zagrebačkoj županiji Goran Beus Richemberg, rekavši da je povijest za-padne civilizacije i povi-

jest razvoja ljudskih prava. - Najsvjetliji period u povi-

jesti hrvatskoga naroda bio je Hrvatski narodni preporod. U to vrijeme jedini kriterij je bio tko voli Hrvatsku, a ne tko mu je otac ili kako se preziva - nagla-sio je Beus Richemberg.

Središnje izlaganje „Opća de-klaracija o pravima čovjeka kao inspiracija za demokratizaciju javnih politika, povećanje par-ticipativnosti i jačanje sustava zaštite manjinskih prava“, imao je politolog Davor Gjenero.

- Opća deklaracija o ljudskim pravima je jedan od najinspi-rativnijih dokumenata. Unatoč tome što je usvojen prije 70 go-dina, još uvijek nije u potpuno-sti konzumiran. On predstavlja nešto što stalno moramo čita-ti, interpretirati i ugrađivati u našu pravnu i političku praksu te nastojati vrijednosti koje su njime definirane ostvarivati u svakodnevnom životu - rekao je Gjenero.

Svečanu sjednicu pjesmom je popratio etno sastav „Ezerki“.

❛Živimo u vremenu kada nas mnogi populisti plaše različitostima. No, upravo različitosti donose benefit svakom društvu - rekao je predsjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan

izvješćima nacionalnih manjina, nema kršenja ljudskih prava.

- Želimo da tako i ostane. Pet-naestak godina uspješno sura-

❱ Svoje aktivnosti predstavile su udruge koje djeluju na prostoru županije ili okupljaju branite-lje s njezina područja

MLADE GENERACIJE,

NAGLAŠENO JE, TREBA PODUČAVATI

VRIJEDNOSTIMA DOMOVINSKOG

RATA

mila je izlaganje „Sport i rekre-acija sa svrhom psihosocijalne i zdravstvene rehabilitacije hrvat-skih ratnih vojnih invalida“, izla-

gač je bio Stjepan Gudec, dok je o radu i aktivnosti Udruge

udovica hrvatskih bra-nitelja iz Domovinskog rata RH, Grada Zagreba i Zagrebačke županije govorila Vesna Miha-

ljević. Zajednica udruga Hrvatskih vitezova ratnih

veterana 1991. pripremila je video prezentaciju „Branitelji u ratu, branitelji u miru“, a u ime udruge obratio se Damir Mesić.

Uvodno je predstavnike udruga u ime Županije pozdravila zamje-nica župana Nadica Žužak.

- Svjesni smo koliko je važno poticati razvoj civilnoga društva, što i pokazujemo kroz naše pro-grame, odnosno kroz proračun iz kojega redovito financiramo aktivnosti udruga. Današnjom tribinom želimo staviti naglasak na doprinos braniteljskih udru-ga civilnome društvu, prije svega njegovanju, čuvanju i učenju mla-dih generacija o vrijednostima Domovinskog rata - rekla je za-mjenica Žužak.

VIJESTI

2524 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. DOGAĐAJIDOGAĐAJI

REDOVITU GODIŠNJU SKUPŠTINU U JASTREBARSKOM ODRŽALA VATROGASNA ZAJEDNICA ŽUPANIJE VATROGASCI CVETKOVIĆA PROSLAVILI 125. OBLJETNICU OSNUTKA DRUŠTVA

'Uvijek su na raspolaganju i usluzi ' 'Vatrogasci su osobe koje imaju osjećaj za opće dobro' Za potrebe

vatrogasaca Županija je u proračunu za 2019. predvidjela 3,8 milijuna kuna

Tijekom svečanosti potpisana je povelja o bratimljenju DVD-a Cvetković i DVD-a Odra

Dobrovoljno vatrogasno druš-tvo Cvetković (grad Jastre-barsko) proslavilo je 125.

obljetnicu osnutka. U ime Župa-nije svečanosti je prisustvovao predsjednik Skupštine Damir Mikuljan. Rekao je da su vatrogasci Cvetkovića uzor i ponos i stoga je ovome društvu uručio Zahvalnicu Zagrebačke žu-panije za naročite uspjehe i doprinos u području razvoja va-trogastva te društvenog i javnog života od iznimnog zna-čaja za županiju. Poručio je da su vatrogasci osobe koje imaju osjećaj za opće dobro i koje za to dobro odvajaju puno svoga slo-bodnog vremena.

Nakon dva velika poža-ra, DVD Cvetković je osno-van 1893., kada je i upisan u tadašnju Maticu vatro-gasne zajednice hrvatsko-

SJAJAN USPJEH SVETOJANSKIH MAŽORETKINJA NA EUROPSKOM PRVENSTVU U SOKOBANJI

CRKVA SV. BENEDIKTA Prijem za europske prvakinje Blagoslov zvona

osim seniorskog sastava ističe se i juniorski koji je na Europskom pr-venstvu osvojio drugo mjesto.

- Ovako sjajni rezultati ne doga-đaju se slučajno, oni su plod rada i entuzijazma, kako članica, tako i vodstva ove udruge - rekao je Da-mir Mikuljan i pozvao Svetojanske mažoretkinje da programom obo-gate svečanu sjednicu u prigodi Dana županije 2019. godine, što su djevojke i prihvatile.

- Sve djevojke u udruzi velika su obitelj. Zvuči kao floskula, ali nije, uistinu je tako! - rekla je trenerica Mateja Baltorinić, dodavši da je po-stavljeni cilj za iduću godinu obra-na naslova europskih prvakinja.

- Uvjeti treniranja nisu idealni, u

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić blagoslovio je zvona crkve sv. Benedikta u Blaškovcu. Izlivena su u bronci, u Austriji, a

dar su župljana i prvoga župnika župe Blaškovec vlč. Hinka Goričaneca. Posvećena su u čast sv. Be-

nedikta, zaštitnika i blaženoga Alojzija Stepin-ca, suzaštitnika župe Blaškovec.

Kardinal je prigodom blagoslova rekao „da zvona pozivaju na molitvu i podsjećaju čo-vjeka da ga Bog zove k sebi“. Nakon blagoslo-va, kojemu je prisustvovao i župan Stjepan

Kožić, kardinal Bozanić je, u koncelebraciji sa svećenicima Sesvetsko-vugrovečkog dekanata,

predvodio svečano euharistijsko slavlje.

Jastrebarskom postoji puno sport-skih klubova koji dijele prostor sportskih dvorana u osnovnoj i srednjoj školi, tako da nam to tre-nutno predstavlja najveći problem - dodala je M. Baltorinić.

- Zbog specifičnih uvjeta koje zahtijevaju treninzi mažoretkinja, a misli se prvenstveno na visinu stropa, ograničeni smo uvjetima treniranja koji zahtijevaju visoku sportsku dvoranu - rekao je Mi-ljenko Pavlaković, član Upravnog odbora Svetojanskih mažoretkinja, dodavši da je time ovaj uspjeh još značajniji.

Županija je mažoretkinje nagra-dila sportskom opremom vrijed-nom 10.000 kuna

Titula europskih prvakinja kruna je dvadesetogodišnjega rada ove mažoret udruge, kroz čije je sastave dosad prošlo više od 800 djevojaka

Redovitu godišnju skupštinu, na kojoj su doneseni plan rada i financijski plan za 2019., u Jastrebarskom je

održala Vatrogasna zajednica Za-grebačke županije (VZZŽ). Bila je to prigoda i za obilježavanje 25. godišnjice ustroja VZZŽ-a.

- Vjerujem da smo u proteklih 25, a posebno zadnjih godina, na-pravili veliki iskorak u vatrogastvu, posebno u digitalizaciji sustava. Respektabilna smo snaga koja za dobrobit ljudi odrađuje puno toga. Educiramo se, vježbamo, osposo-bljavamo... Nabavljamo novu opre-mu. U svemu tome imamo podršku Zagrebačke županije - rekao je Jo-sip Novosel, zapovjednik VZZŽ-a, dodavši da pred vatrogascima i dalje stoji veliki rad, posebno u prevenciji i edukaciji stanovništva.

- Ne zaboravljamo ni natjecanja, kroz koja okupljamo mlade - rekao je Novosel.

slavonske. Predsjednik DVD-a Mladen Boriče-

vić za svečanosti je rekao da se posebno ponose očuva-

njem tradicije i starina.

- Svi strojevi kojima se koristi-lo Društvo su sačuvani i isprav-ni! - rekao je Boričević, poručivši vatrogascima da i dalje budu složni, jer samo slogom je posti-

gnuto sve ono što DVD danas ima.

Obljetnicu DVD-a, uz osta-le, Cvetkovčanima je čestitao i gradonačelnik Jastrebarsko-ga Zvonimir Novosel, a tije-kom svečanosti potpisana je i povelja o bratimljenju DVD-a Cvetković i DVD-a Odra, va-trogasnoga društva također osnovanoga prije 125 godina.

VATROGASCIMA JE URUČENA

ZAHVALNICA ZAGREBAČKE

ŽUPANIJE

❱ Prema zadnjim podacima HVZ-a, na području Zagrebačke županije ima oko 17.000 vatrogasaca

je Stjepan Pti-ček, predsjednik VZZŽ-a.

Povodom obilježavanja 25. go-dišnjice rada VZZŽ-a, na sjednici su uručene povelje i plakete s li-kom bana Josipa Jelačića. Među dobitnicima je i Zagrebačka župa-nija.

- Znamo da su vatrogasci uvijek na raspolaganju i usluzi. Osim po-žara, pomažu i u drugim nepogo-dama, a za što ove godine, nasreću, nije bilo značajnije potrebe. Župa-nija je njihove aktivnosti u 2018. financirala s 3,5 milijuna kuna, u proračunu za iduću godinu predvi-djeli smo 3,8 milijuna. Uvijek smo imali razumijevanja za njihove po-trebe, a tako će biti i u budućnosti - rekla je zamjenica župana Nadica Žužak.

čamaca..., u sve ono što je po-trebno da bi vatrogasci mogli odrađivati svoj dio posla - rekao

Župan Stjepan Kožić i pred-sjednik Županijske skupštine Damir Mikuljan primili su

izaslanstvo Svetojanskih mažoret-kinja, djevojaka koje su u rujnu ove godine na Europskom prvenstvu u Sokobanji (Srbija), u konkurenciji seniorskih sastava, osvojile zlatnu medalju.

- Iza svake vaše koreografije i plesa stoje brojna odricanja i sati marljivoga rada - čestitavši na uspjehu, rekao je župan Kožić.

Titula europskih prvakinja kru-na je dvadesetogodišnjega rada ove mažoret udruge, kroz čije je sastave dosad prošlo više od 800 djevojaka. Osvajačice su brojnih državnih i europskih priznanja, a

Prema zadnjim podacima HVZ-a, na području Zagrebačke županije ima oko 17.000 vatrogasaca.

- U 2018. nije bilo puno velikih intervencija i šumskih požara, a nasreću nije bilo ni poplava. Za-crtani zadaci za ovu godinu u pot-punosti su ispunjeni. A što se tiče 2019., maksimalno će se ulagati u nabavu osobne opreme, vozila,

ZVONA SU POSVEĆENA

U ČAST SV. BENEDIKTA, ZAŠTITNIKA I BLAŽENOGA

ALOJZIJA STEPINCA, SUZAŠTITNIKA ŽUPE

BLAŠKOVEC

2726 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. POLJOPRIVREDA

❱ Zahvaljujući suradnji vlasnika goveda i veterinarske struke, Hrvatska opet ima sta-tus države slobodne od bolesti kvrgave kože

U SURADNJI S VETERINARSKOM STANICOM VRBOVEC

U Narodnim novinama broj 111. (od 13. veljače 2018.) objavljena je Naredba o mjerama za sprečavanje pojave ranog otkrivanja unosa afričke svinjske kuge (ASK) na području RH. O kretanju i opasnosti-ma od afričke svinjske kuge već smo pisali u nekoliko navrata, a ova informacija posebno je važna jer se Naredbom propisuju mjere za postupanje vlasnika gospodarstava na kojima se drže svinje, prije-voznika životinja, ovlaštenih veterinarskih organizacija, veterinarske inspekcije te lovoovlaštenika i šumoposjednika s ciljem sprečavanja unosa virusa, ranog otkrivanja i daljnjeg širenja.Pašno držanje svinja i njihovo ispuštanje u otvoreni prostor moguće je jedino ukoliko je prostor ograđen dvostrukom ogradom. Takvi uzgoji moraju biti registrirani u registru domaćih životinja s jedin-stvenim identifikacijskim brojem gospodarstva, a dvostruka ograda mora biti postavljena prije ispuštanja svinja u ograđeni prostor. Svi posjednici svinja dužni su strogo se pridržavati biosigurnosnih mjera propisanih godišnjom naredbom. Lovoovlaštenici i šumoposjednici

moraju bez odgode prijaviti nadležnoj veterinarskoj inspekciji svako neuobičaje-no ponašanje divljih svinja, pojavu znakova bolesti na ži-vim ili odstrijeljenim divljim svinjama, uključujući i lešine u stanju raspadanja i nji-hovu lokaciju, kao i prijaviti svaku pojavu domaćih svinja izvan prostora s dvostrukom ogradom. Ovlaštene veteri-

narske organizacije zajedno s Upravom za veterinarstvo i sigurnost hrane provodit će kategorizaciju gospodarstava na kojima se drže svinje u odnosu na biosigurnost, pri čemu će se određena kategorija upisivati u Jedinstveni registar domaćih životinja (JRDŽ). Prijevo-znici životinja koji dopremaju životinje iz trećih zemalja i s područja država članica gdje je ASK potvrđena, moraju osigurati da se stelja i gnoj iz vozila odloži u za to određene kontejnere na mjestu istovara, a vozilo odmah po istovaru očisti, opere i dezinficira pod nadzorom ovlaštenog veterinara. O svakoj ovakvoj pošiljci prijevoznici moraju obavijestiti nadležnu veterinarsku organizaciju 24 sata prije očekiva-nog prispijeća pošiljke.Lijepa novost je da su 15. prosinca završene mjere u okviru Programa nadziranja bolesti kvrgave kože (BKK), no prijava svake sumnje na bolest BKK i uzimanje odgovarajućih uzoraka i dalje ostaje na snazi. Na sjednici stalnog Odbora za biljke, životinje, hranu i hranu za živo-tinje u Bruxellesu, 11. prosinca 2018., Republika Hrvatska brisana je s popisa država/regija za koje se primjenjuju ograničenja u prometu goveda zbog bolesti kvrgave kože unutar EU. Da pojednostavimo, za-hvaljujući suradnji vlasnika goveda i cjelokupnoj veterinarskoj struci, Hrvatska opet ima status države slobodne od bolesti kvrgave kože.

Čestit Božić i sretnu novu 2019. žele vam veterinari Veterinarske stanice Vrbovec!

Biosigurnost gospodarstva

Osim domaćih gastro proizvoda, posjetitelji su mogli kupiti i razne rukotvorine, poput božićnog nakita, ručnih radova, cvjetnih aranžmana, suvenira...

❱ Pašno držanje svinja i njihovo ispuštanje u otvoreni prostor moguće je jedino ukoliko je prostor ograđen dvostrukom ogradom

U Pušći je održan 15. Po-ljoprivredno-božićni sa-jam, u sklopu njega i 14. izložba rakija Zagrebač-

ke županije. Otvorio ga je župan

Stjepan Kožić.- Županija podržava ovaj sa-

jam, a preko njega i poljopri-vredne proizvođače. Donijeli smo proračun za 2019., kojim smo za poljoprivredu osigurali 24,5 milijuna kuna. To govori da smo i dalje uz vas, da nam je želja da poljoprivredna pro-izvodnja napreduje, a mladi ostanu u ruralnim prostorima - rekao je župan, podsjetivši da je na prostoru Zagrebačke župa-nije najviše registriranih OPG-ova u RH, kao i najviše mladih proizvođača nositelja OPG-a.

Sajam organizira Općina Pu-šća, a njezina načelnica Anđela Cirkveni prigodom otvorenja je

'Ovakvi su sajmovi promocija kvalitete domaćih proizvoda'

POLJOPRIVREDA

U PUŠĆI ODRŽAN 15. POLJOPRIVREDNO-BOŽIĆNI SAJAM I 14. IZLOŽBA RAKIJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Ίampionom izložbe rakija proglašen je liker od dunje OPG-a Luke Bilušića iz Zagreba, čija se destilerija i jedan od tri voćnjaka nalazi u općini Dubrava. Luka je primio i zlatna priznanja za orahovac i liker od aronije. Ukupno je ocijenjeno 34 rakija i likera, a zlatna priznanja su ta-kođer primili Antun Francetić iz Kloštra Ivanića za travaricu i Božidar Franceković iz Samobora za viljamovku. - Sve što preradimo, iz ekološke je proizvodnje. Imamo voćnjake u Dubravi, s nasadima kruške, šljive i aronije, u Privlaci kod Zadra, s nasadima višnje maraske, smokve i nespole, i u Oklaju kraj Promine, gdje ćemo saditi smokve. U proizvodnju je, zasad još uvijek hobi-stički, uključena cijela obitelj - kaže Luka Bilušić, koji na sajmu u Pušći izlaže treću godinu zaredom. - Ovakvi sajmovi su najbolji za promoci-ju proizvoda. Ljudi ih mogu kušati i uvje-riti se u njihovu kvalitetu. A priznanja koja smo dobili pokazatelji su da se rad i trud isplatio - rekao je.

Šampion je liker od dunje

❛Sajam je osmišljen kao jedinstveni izložbeno-degustacijski događaj koji ističe posebnosti tradicije, običaja, kulture, prehrane i poljoprivrede ovoga kraja, ali i šire - rekla je načelnica Pušće Anđela Cirkveni

rekla da je tijekom prote-klih 15 godina na njemu sudjelovalo više od ti-suću izlagača.

- Nakon petnae-stogodišnjega isku-stva mogu sa sigur-nošću ustvrditi da su upravo ovakvi saj-movi pomogli promociji

kvalitete, prije svega eko-loškim, domaćim pro-

izvođačima. Sajam je osmišljen kao jedinstveni izlož-beno-degustacijski događaj koji ističe posebnosti tradici-

je, običaja, kulture, prehrane i poljoprivre-

❱ Na području Zagre-bačke županije najviše je registrira-nih OPG-ova u RH, kao i najviše mladih proizvođača nositelja OPG-a

de ovoga kraja, ali i šire - rekla je A. Cirkveni.

Osim domaćih gastro proi-zvoda, posjetitelji su mogli ku-piti i razne rukotvorine, poput božićnog nakita, ručnih radova, cvjetnih aranžmana, suvenira... Sajam je bio popraćen kultur-no-umjetničkim programom i stručnim predavanjima - „Ulo-

ga pH vrijednosti u proizvodnji voćnih rakija“, „Pregled alko-holnih pića čija konzumacija raste - proizvodnja gina“, kao i mini-tečajem za poljoprivred-nike „Poljoprivredno-okolišna načela u praksi“.

TIJEKOM PROTEKLIH 15

GODINA NA SAJMU JE SUDJELOVALO VIŠE OD

TISUĆU IZLAGAČA

2928 Ž K Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. BROJ 124, PROSINAC 2018. SPORT

Najbolja školska sportska društva su ŠSD 'Gaj' (OŠ Ljudevita Gaja, Zaprešić), ŠSD 'Bogumilac' (OŠ Bogumila Tonija, Samobor) i ŠSD 'Mladost' (SŠ Ivana Šveara, Ivanić-Grad)

ŽUPANIJSKI ŠKOLSKI SPORTSKI SAVEZ NAGRADIO NAJBOLJE UČENIKE SPORTAŠE, ŠKOLSKA SPORTSKA DRUŠTVA I PROFESORE TJELESNE I ZDRAVSTVENE KULTURE

Proglašeni najbolji sportaši osnovnih i srednjih škola za 2017./2018. godinu

Lovro Puškarić (učenik Srednje strukovne škole Samobor; sudionik državnog natjeca-nja u krosu i atletici) i Tina

Barišić (učenica SŠ Ivana Šveara iz Ivanić-Grada; s ekipom škole sudionica Svjetskoga rukometnog prvenstvu u Kataru) najbolji su sportaši među učenicima sred-njih škola Zagrebačke županije za 2017./2018. godinu. U konkuren-ciji osnovnoškolaca, među učenici-

ÎPosebno priznanje za doprinos školskom sportu primili su učitelji Grozda-na Kukas (OŠ Josipa Zorića, Dugo Selo), Milivoj Šikić (OŠ Vladimira Nazora, Pisarovina), Milan Jelenić (OŠ Rude i OŠ Bogumila Tonija, Samobor), Ismeta Čerkez (OŠ Bogumila Tonija, Samobor), Goran Bobić (SŠ Ivana Šveara, Ivanić-Grad), a za doprinos pedagoškom radu, s ciljem podizanja digniteta struke u školskoj 2017./2018. godini, učitelji Igor Abramović (OŠ Milke Trnine, Križ) i Željka Kovačić (SŠ Jastrebarsko), dok je nagrada za životno djelo uručena Damiru Međeriju (OŠ Šćitarjevo).

Priznanja učiteljima

na državnom natjecanju u atletici i drugog na državnom natjecanju u judu) i Nika Markulin (rukome-tašica i judašica OŠ Ljube Babića iz Jastrebarskoga). Priznanja naj-boljima uručila je potpredsjedni-ca Skupštine Zagrebačke županije Ljubica Ambrušec.

U ekipnoj konkurenciji, među srednjim školama najbolji su žen-ska rukometna ekipa SŠ Ivana Šve-ara iz Ivanić-Grada (prvo mjesto na državnom natjecanju) i muška kros ekipa Srednje strukovne škole Sa-mobor (sudionici državnog natje-canja), dok su kod ekipa osnovnih škola najboljima proglašeni muška ekipa OŠ Eugena Kumičića iz Velike Gorice (prvo mjesto na državnom

natjecanju u krosu) te ženske eki-pe Osnovne škole Vukovina (prvo mjesto na državnom natjecanju u šahu) i Osnovne škole Bogumila Tonija iz Samobora (prvo mjesto na državnom natjecanju u krosu, državnom natjecanju u judu i dr-žavnom natjecanju u gimnastici).

Najbolji učenici s intelektualnim teškoćama su Ivana Vrančić, OŠ Sa-mobor (treće mjesto na državnom natjecanju u atletici), Dorjan Muri-na iz Centra za odgoj i obrazovanje iz Velike Gorice (prvo mjesto na dr-žavnom natjecanju u atletici) i Sil-vijo Stojanović iz Centra za odgoj i obrazovanje Lug iz Bregane (prvo mjesto na državnom natjecanju u stolnom tenisu).

ma sedmih i osmih razreda najbo-ljima su, za svečanosti u Dubravi, proglašeni Marko Marić (kapetan futsal ekipe OŠ Milke Trnine iz Kri-ža; sudionik državnog natjecanja) i Lorena Bartaković (učenica OŠ Bogumila Tonija iz Samobora; prva na državnom natjecanju u krosu), dok su među učenicima petih i še-stih razreda najbolji Dorian Gorič-ki (učenik OŠ Bogumila Tonija iz Samobora; osvajač drugog mjesta

Najbolji u pojedinačnoj konkurenciji - Marko Marić, Tina Barišec, Nika Markulin, Lovro Puškarić, Dorian Gorički, Lorena Bartaković Rukometaši OŠ Bogumila Tonija, Samobor Kros ekipa OŠ Eugena Kvaternika, Velika Gorica Šahistice OŠ Vukovina

Nagrađeni učitelji

Rukometašice SŠ Ivana Šveara, Ivanić-Grad Gimnastičarke OŠ Bogumila Tonija, Samobor Judašice OŠ Bogumila Tonija, Samobor

Kros ekipa SSŠ Samobor Ivana Vrančić, OŠ Samobor

Kros ekipa OŠ Bogumila Tonija, Samobor

SPORT

31Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018.30 Ž K BROJ 124, PROSINAC 2018. ŠKOLSTVO

Izdavač: Regionalna razvojna agencija Zagrebačke županije d.o.o., Ulica grada Vukovara 72/V, 10000 Zagreb

ŽUPANIJSKA KRONIKA, INFORMATIVNI BILTENISSN: 1846-6257 / Godina: XII / Broj: 124, prosinac 2018.

IMPRESSUM info@zacorda.hr; www.zacorda.hr;kronika@zacorda.hr Za izdavača: Zlatko HerčekGlavni urednik: Zlatko Herček

Uređivački kolegij: Zlatko Herček, Mirela Katalenac, Dražen Kopač, mr. Mirjana Oštrec Bosak

Grafičko oblikovanje: Atlantis, Zagreb Tisak: Tiskara Zagreb, ZagrebNaklada: 80.000

U prostorijama Županije odr-žana je tradicionalna božić-na izložba radova učeničkih

zadruga. Zadrugari su izložili brojne ukrasne i uporabne pred-mete čijom izradom pokazuju

svoju kreativnost, a sudjelujući s njima na raznim smotrama i saj-movima stječu i prva poduzetnička iskustva. Uz župana Stjepana Kožića i njegovu za-mjenicu Nadicu Žužak, zadrugare je obišla i Stanislava Stantić Pr-čić, ravnateljica OŠ Matije Gupca iz Tavan-kuta (Vojvodina), s ko-jom Zagrebačka župa-nija ima višegodišnju suradnju.

Božićna izložba radova učeničkih zadruga

USVAJANJE PODUZETNIČKIH VJEŠTINA I ZNANJA

Ministarstvo poljoprivre-de i Agencija za pla-ćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom

razvoju, u suradnji s lokalnim proizvođačima meda, pro-vode projekt „Školski medni dan“. Na blagdan sv. Ambrozija (7. pro-sinca), zaštitnika pčela i pčelara, učenicima prvih razreda osnovnih škola podijeljene su sta-klenke meda. Time se želi promovirati med iz hrvatskih pčelinjaka i podignuti svijest

NA BLAGDAN SV. AMBROZIJA ZAŠTITNIKA PČELA I PČELARA ODRŽAN 'ŠKOLSKI MEDNI DAN'

Staklenka meda za više od 1500 prvašića Projektom se želi promovirati med iz hrvatskih pčelinjaka i podignuti svijest najmlađih o potrebi konzumiranja zdravih domaćih proizvoda

Na području županije registrirano je 35 učeničkih zadruga u čije je aktivnosti uključeno oko 3000 učenika

zamjenica župana Nadica Žužak. - Ovaj projekt ima edukativni

karakter, ali i pridonosi razvoju poljoprivrede i općenito gos-podarstva. Njime se promovira zdrava prehrana od najranije dobi, ali jednako tako i lokalni proizvođači. U projekt je uklju-čeno 17 pčelara iz naše županije, pa se njihov med danas dijeli učenicima - rekla je zamjenica Žužak.

najmlađih o potrebi konzumiranja zdra-

vih, domaćih proizvo-da.

U projekt je uključena i Za-grebačka županija, pa je više od

1500 učenika, u školama kojima je Županija osnivač, dobilo prigodne pakete sa slikovnicom i unificiranom staklenkom meda. Prvašićima OŠ Ljube Babića u Jastrebarskom med je podijelila

PROJEKT IMA EDUKATIVNI KARAKTER, ALI I

PRIDONOSI RAZVOJU POLJOPRIVREDE

ZANIMLJIVOSTI

KRIŽALJKA

ZAŠTIĆENA PODRUČJA ZAGREBAČKE ŽUPANIJE

Područje Žumberka i Samoborskoga gorja zaštićeno je 1999. u kategoriji parka prirode. Ukupna površina parka iznosi 33.300 ha, od čega je na području Zagrebačke županije 26.031 ha.Slikovitost gorja ogleda se u brdskim travnjacima s više od 40 vrsta bilja po četvornome metru. I živo-tinjski je svijet bogat vrstama, tako da na ovom području žive medvjed, vuk, 11 vrsta šišmiša, kao i brojni endemski špiljski organizmi. Područje Žumberka i Samoborskoga gorja dom je čak trećini ptičjih vrsta registriranih u Hrvatskoj. Na gorskome masivu pretežito krške građe nema mnogo lokacija s vodom stajaćicom, ali u parku je više od 160 lokvi. Razlog je što su ih tijekom prošlih vremena, uglavnom za napajanje stoke, stvarali ljudi.

Žumberak i Samoborsko gorje

predsjednik Županijske skupštine

Damir Mikuljan

župan

mr. sc. Stjepan Kožić

2019.

Božićni blagdani dani su mira, dobrote, veselja i slavlja stoga

Vam želimo da ih provedete u društvu najbližih.

Svim žiteljima Zagrebačke županije i vjernim čitateljima Županijske

kronike želimo blagoslovljen i radostan Božić, te obilje mira,

zdravlja i sreće u Novoj 2019. godini.