POST COURSE REPORТ ii grupa.pdfVišak priplodnog materijala ide na trţište - Svake godine...
Transcript of POST COURSE REPORТ ii grupa.pdfVišak priplodnog materijala ide na trţište - Svake godine...
POST COURSE REPORТ
1 Name and Surname/ Ime i
prezime Mome Mladenovski
2 Affiliation/ Institucija Moderator-Procesni konsultant
3 Adress, phone, e mail/ Adresa,
telefon,
e mejl
Ul.Draĉevska 174b 1000 Skopje Republika
Makedonija
Tel: 00398 78 380 408
4
Module/ Modul (underline)
Module 2.1: Modern forage crop and vegetable
production technologies
Module 2.2: Modern plant protection technologies
Module 2.3: Modern fruit production technologies
Module 2.4:Modern livestock production technologies
Module 3.2: Methodology of diagnostic research and
the assessment of the farmers’ extension service needs
1
5 Date of trainings/ Datum
edukacija 04 do 09 April 2011 godina (druga ) grupa (6 dana)
6 Number of participants/ Broj
uĉesnika
17 uĉesnika u drugoj grupi
7
Training goals/ Ciljevi treninga
Trening je imao dva cilja:
1. Izrada Akcionog plana na bazi realnih problema
farmera i utvrĊivanjede potrebe za unapreĊenje i
trţišnu konkurentnost farmera
2. Obuka uĉesnika da otkriju i dijagnosticiraju realne
probleme farmera
8
Current knowledge of
participants/ Ocena trenutnog
znanja paticipanata
Nedostatak znanja i veština uĉesnika pre poĉetka
obuke bile su u oblasti:
medoda dijagnostiĉkog istraţivanja, procena i
dijagnosticiranje realnih problema farmera,
sadrţaja osnovne baze potrebnih podataka,
sadrţaja i detalja ĉek liste potrebne za terenske
posete, intervjue i observaciju farmera,
pravilne upotrebe pitanja i izgradnje prijateljskih
odnosa sa klijentima,
upotrebe metoda aktivnog slušanja,
izrade dijagrama problema,
izrade dijagrama cilja, upotrebe modela AKIS-a,
izrade SWOT analiza,
upotrebe metoda savetodavne sluţbe,
izrade Akcionog plana, i
prezentacijskih veština.
Vidi prilog br.1
9 Achieved results/ Postignuti
rezultati
Postignuti su sledeći oĉekivani rezultati kod uĉesnika:
1. Upotreba sadrţaja osnovne baze podataka u
metodi dijagnostiĉkog istraţivanja i izrade
Akcionog plana za unapreĊenje farmi ciljne grupe,
Vidi prilog br.2,0 i 2.1.
2. Pravilna upotreba ĉek liste u dijagnosticiranju
realnih problema farmera prilikom terenske posete,
Vidi prilog br.3.0 i 3.1
3. Praćenje i ocenivanje terenske posete farmera sa
primenom sledećih parametara:
najava posete, upravljanje vremenom,
predstavljanje tima, cilj posete, obilazak farme,
saveti /da/ili/ne, zakljuĉci na kraju posete, voĊenje
pribeleški, postavljanje pitanja/otvorena/ ili/
zatvorena, % govora/dijaloga 20% savetodavac,
80% farmer, da li su prikupljeni svi potrebni
podaci i informacije od farmera.
Vidi prilog br.4.0
4. Upotreba i znaĉaj metode pacijent-doktor za
detaljno i pravilno dijagnosticiranje realnih
problema farmera.
Vidi prilog br.5.0.
5. Upotreba metoda Aktivnog slušanja i praćenje
sledeĊih parametara: % izgubljenog sadraţaja,%
izgubljenih kljuĉnih podataka i % dotatih novih
podataka i sadrţaja.
Vidi prilog br.6.0;6.1.
6. Upotreba pitanja i uspostavljanje prijateljskih
odnosa sa farmerom.
Vidi prilog br.7.0
7. Definisanje, imenovanje i analiza problema preko
izrade dijagrama problema, izbor centralnog
problema, hijerarhija problema, uzroĉno -
poslediĉna povezanost izmeĊu problema.
Vidi prilog br.8.0;8.1
8. Izrada dijagrama cilja i pravilna upotreba u izradi
Akcionog plana.
Vidi prilog br.9.0
9. Znaĉaj i upotreba AKIS-a u izradu savetodavnih
paketa za razvoj farme.
Vidi prilog br.10.0
10. Upotreba SWOT analize u proceni i razvoju
klient-farmer orientisanoj savetodavnoj sluţbi.
Vidi prilog br.11.0
11. Vidovi metode, uloga metode i pregled metoda
rada savetodavne sluţbe i njihova efikasna i
efektivna primena u planiranju savetodavne usluge
prema realnime potrebama farmera.
Vidi prilog br.12.0
12. Kljuĉni faktori za izradu odrţivih i realnih
akcionih planova za razvoj farmera i njihove
organizacije.
Vidi prilog br.13.0
13. Izrada Akcionog plana koji sadrţi: Ciljnu grupu,
Cilj, Oĉekivane rezultate, Opis aktivnosti,
indikatori/pokazatelji, rizici i predpostavke, vreme
realizacije, odgovorni savetnik, potreban budţet,
kao i meĊusebna povezanost aktivnosti sa
postizanjem oĉekivanih rezultata a sa time i cilja.
Vidi prilog br.14.0
14. Primene veštine timskog rada, rad u grupama,
razvoj tima i veštine voĊenje tima u postizanje
zajedniĉkog cilja.
15. Upotreba veštine prezentovanja /verbalne i
/neverbalne u prezentiranju savetodavne usluge.
16. Analiza lanca snabdevanja hrane (mleka i mesa)
pravac kretanje informacija i uloga savetodavne
sluţbe i udruţenja farmera u unapreĊenju trţišne
konkurentnosti u lancu slabdevanja.
17. Predtest uĉesnika za oĉekivani rezultati za
sprovedenu obuku, koji su praćeni u toku cele
obuke da li su oni postignuti, i na kraju obuke od
svakog uĉesnika popunjen je obrazac za
ocenjivanje obuke.
Vidi prilog br.15.0
10
Conclusions/ Zakljuĉak
Uĉesnici su obuku ocenili kao pravi pogodak,
uspešna i veoma potrebna za sistematski pristup pri
dijagnozi i analizi realnih problema farmera i
planiranju savetodavne usluge usmerene prema
realnoj potrebi farmera.
Ukazana je potreba da ovu obuku posećuje svaki
savetodavac savetodavne sluţbe.
Na osnovu distriburanog pisanog materijala za
svaku temu obuhvaćenu u toku obuke, uĉesnici su
iskazali potrebu za izradom i dostavljanjem
Priruĉnika o primeni metoda dijagnostiĉkog
istraţivanja, procene potrebe poljoprivrednih
proizvoĊaĉa i planiranja savetodavnihe usluga.
TakoĊe je iskazana potreba za izradom
standardizovanih savetodavnih paketa za klijente
savetodavne sluţbe.
11
Sugesstions for furder trainings/
Preporuke za buduće obuke
Preporuke za sledeće teme:
Praktiĉna upotreba metoda za finansijsko
upravljanje farmama, na osnovu kojeg se daju
preporuke za profitabilne investicije na farmi.
Primenu metode u izradu tehniĉko ekonomskih
savetodavnih paketa (TESP), kao standardizovan
savetodavni paket za individualni pristup na farmi.
Liderstvo i menandţment savetodavne sluţbe u
upravljanju proizvodne organizacije.
Vidi prilog br.16.0
Metodologija razvoja mas-medijumskih paketa za
savetodavne sluţbe.
Risk menandţment u sluţbi savetodavne usluge.
Marketing usluge savetodavne sluţbe i njena
primena u marketingu poljoprivrednih proizvoda.
12
Comments/ Komentar
Obuka savetodavne sluţbe je najisplatlivija
investicija, ukoliko se u skladu sa konceptom i
strategijom savetodavne sluţbe i rezultata obuke
praktiĉno primene kod farmera i njihovih udruţenja,
a u cilju jaĉanja njihove trţišne konkurentnosti
14.04. 2011 Consultant signature
Mome Mladenovski
preko profitabilne i kvalitetne proizvodnje bezbedne
hrane sa dobrobitom ţivotne sredine.
Prilog br.1.
Obuka: Metod dijagnostiĉkog istraţivanja procene potreba proizvoĊaĉa
Oĉekivani rezultati obuke
- Obuĉen savetodavac za akcioni plan
- Usavršavanje savetodavnog rada
- Usavršavanje metoda rada savetodavca
- Primena novih dostignuća kod nas
- Usavršavanje rada u savetodavstvu
- Jedinstveni pristup u savetodavnom radu
- Otkrivanje nedostataka u dosadašnjem radu
- Izrada akcionog plana
- Postizanje povratne komunikacije
- Prepoznavanje problema farmera
- Bolja komunikacija sa farmerima
- UnapreĊivanje savetodavnih veština
- Maksimalno korišćenje vremena
- Lakše prepoznavanje problema na farmi
- UtvrĊivanje potreba proizvoĊaĉa
- Adekvatno davanje preporuka
- Pravilna dijagnoza
- Uoĉavanje realnih problema na farmi
- Usvajanje preporuka od strane polj. proizvoĊaĉa
- Sveobuhvatna analiza farmi
- Predlaganje najboljeg rešenja
- Donošenje akcionog plana
Prilog br.2.
PREGLED POSOJEĆIH PODATAKA
(predavanje)
Postojeći podaci ili informacije koje se sastoje od objavljenih podataka ili neobjavljenih
informacija koje se odnose na razvoj poljoprivrede u Opštini, regionu ili farmi poljoprivrednog
gazdinstva.
KORIŠĆENJE POSTOJEĆIH PODATAKA
Vaţnost pregledanja postojećih podataka za sakupljanje podataka putem intervjua i izbegavanje
nepotrebnih pitanja. To pomaţe da se podeli oblast na agroekološke zone za vreme pripremnih
faza.
Svrha pregledanja postojećih podataka je da se dobije bolji uvid u situaciju u poljoprivrednoj
proizvodnji. Postojeće informacije vezane za poljoprivrednu proizvodnju, opisani su izvor i tok
informacija.
TIPOVI POSTOJEĆIH INFORMACIJA
Sledeći tip informacija moţe biti od bitnosti za adekvatan pregled.
Mape ( zemljište, klima, nadmorska visina,)
Podaci za klimu ( koliĉina i opis padavina, maksimalni/minimalni, temperatura tokom
godine, sezona vegetacije, rizici za useve i dr.)
Štetoĉine i bolesti useva i stoke,
Statistiĉke informacije formalnih pregleda, ukljuĉuje informacije vezane za zemljište:
Usevi (vrste, proseĉni prinosi, areali proizvodnje, ukupna proizvodnja)
Profit (stoĉarska oblast, sorte, vrste, kategorije,ukupan i proseĉen broj po farmama, prinosi ,
ukupna proizvodnja)
Demografski podaci ( populacija, ukupno i po domaćinstvu, broj zemljoradnika,
urbanizacija , popisi)
Ekonomski podaci ( makro-ekonomski podaci, planiranje, izvoz/uvoz, kvota , lokalni
zahtevi,)
Istraţivanja, relevantna za oblast ili za glavne zemljoradniĉke aktivnosti.( Pogodne sorte
za jednogodišnje i višegodišnje zasade, odreĊene vrste, kultivacija, zaštita od štetoĉina,
grafici za dobijene prinose.)
Pribeleţite: Prednost je imati nacionalne i regionalne procese za dobijanje komparativne slike
prednosti i vaţnosti zemljoradniĉkog gazdinstva u prouizvodnoj grupi ili regionu.
Svakako nije lako skupiti sve pomenute informacije, kriterijum bi trebalo da bude koliko je
koristan podatak i koliko ga je lako dobiti.
Treba formirati tim ljudi koji će sakupiti podatke. Ĉlanovi tima treba da sakupe informacije o
kojima će se diskutovati.
ZONIRANJE
Zoniranje znaĉi podela oblasti na manje jedinice sa sliĉnim osobinama. Nekoliko karakteristika u
poljoprivredi su statiĉne: socio-ekonomske karakteristike koje se menjuju s vremena na vreme,
dok fiziĉke karakteristike ostaju iste.
U oblastima koje se prate postoji nekoliko zona. One trebaju biti odreĊene da bi se isplanirao
pregled. Inicijalno, pregled se neće vršiti u najbitnijim oblastima (one koje sadrţe najveći broj iz
ciljne grupe).
Korišćenje
Generalno, nema dovoljno sredstava i izvora da bi se analizirale individualne farme da bi se
napravio prostor za potencijalno poboljšanje. TakoĊe, nema potrebe da se prave predlozi za sve
farme u Opštini ili udruţenja grupe proizvoĊaĉa. Zone predstavljaju oblasti sliĉnih formi i
mogućnosti za delovanje i razvoj. One omogućuju planiranje i implementaciju intervencija
savetodavnih sluţbi.
Kriterijum za zoniranje
Zoniranje se moţe uraditi po razliĉitim kriterijumima. Zoniranje u poljoprivrednom sistemu moţe
biti na osnovu grupisanja poljoprivrednika sliĉnih karakteristika, problema i razvojnih
potencijala. Uglavnom je sliĉan cilj, sredstva i naĉin za sprovoĊenje poljoprivrednih aktivnosti.
Normalno, postoji visoka korelacija izmeĊu agro-ekološkog variranja i karakteristika sistema
poljoprivrede, kao što je model useva, datum sadnje, problemi poljoprivrednika i moguća rešenja.
MeĊutim, moţe postojati nekoliko sistema poljoprivrednih gazdinstava u istoj zoni, kako velikih
tako i malih poljoprivrednika. U jednoj zoni poljoprivredu ne ĉine svi poljooprivrednici, ciljni
poljoprivrednici za istu intervenciju. Ovo treba da bude jasno specificirano za vreme pregleda i
faza planiranja savetodavnih sluţbi.
Prvi pokušaj zoniranja moţe da bude napravljen na osnovu prouĉavanja izvora postojećih
podataka. Da bi zoniranje bilo dobro neophodno je da su mape odgovarajućeg odnosa, najbolje
1:2500 i 1: 25000. Za vreme pregleda kriterijum se moţe da zameniti na osnovu rezultata sa
terena. Sledeće karakteristike su primarne, mora da se napravi selekcija.
- Administrativen kriterijum (Opština) objedinjava postojeće informacije, i veoma je
bitno za budući program poboljšanja usluga.
Agro-ekološki kriterijumi: klima (temperatura, amplituda,sredina, mrazevi/kiša,
koliĉina, raspored, postojanost.)
Topografija (visina, nagib, erozija)
Zemljišta (plodnost, struktura, metodi konzervacije)
Vegetacija,
Vodena bogatstva,
Iskorišćenost i plodnost zemljišta,
Socio-kulturna sredina (gustina naseljenosti, starosna struktura, obrazovanje)
Kriterijum za poljoprivredno domaćinstvo
Najbitniji podaci (veliĉina farme, podela, zemljoposednici, kapital/gotovina/krediti/, nivo
tehnologije/veština/znanje.)
Izvori za korišćenje (sistemi useva, metode gajenja, broj stoke,cilj, sorta, poljoprivreda, prihodi,
cene, aktivnosti i prihodi izvan farme, ciljevi i koristi poljoprivrednih gazdinstava)
Problemi i izazovi, mogućnosti za unapreĊenje,
Ne postoji logiĉan red zoniranja, osim što osnovu ĉini ustanovljena administrativna mapa.
Jednom kad odabereš kriterijum koji koristiš, zone i poljoprivredni sistem za ove zonu moraju
biti ustanovljeni i korisno je sumirati informacije u tabeli.
Prilog br.2.1
(veţba –rad u grupama)
Baza podataka za rasinski okrug (I grupa)
- PSSS – Pokriva 6 opština
- Većinom stoĉarski kraj
- Govedarstvo :
1. Oko 20.000 goveda
2. 50% umatiĉenih grla
2.1 Osnovne sluţbe
2.2 Regionalne sluţbe
Govedarstvo (odgajivaĉki ciljevi) : mleko ili meso
Rasni sastav:
1. Simentalska - 97 %
2. Hojštajn frizijska – 3 %
Klima – Umereno kontinentalna
Zemljište :
150.000 ha poljoprivredno
87.000 ha obradivo
45.000 ha kukuruz
13.000 ha pšenica
12.000 ha krmno bilje
7.000 ha povrće
Broj registrovanih polj. gazdinstava: 16.000 – 18.000
Mleĉno govedarstvo:
- Prosek proizvodnje umatiĉenog grla: 4850 l po grlu godišnje
- Struktura gazdinstva u mlekarskoj proizvodnji :
1. 40 % gazdinstva do 3 grla
2. 60 % više od 3 grla
- Proizvodnja na farmi- 20 farmi sa više od 20 grla
- Prerada: 11 mlekara (otkup i prerada) i mlekare sa drugog terena
Napomena: Smanjenje broja grla
Razlog: Slaba cena mleka
Višak priplodnog materijala ide na trţište
- Svake godine kvalitetna grla uĉestvuju na sajmu poljoprivrede u Novom Sadu i osvajaju
vredne nagrade.
- Svake godine u Kruševcu je regionalna izloţba priplodnih goveda, 12. po redu u
2011.,upisana u kalendar evropskih izloţbi
- Poljoprivredna proizvodjaĉi svake godine koriste podsticajna sredstva MPŠV-a
Tov junadi
- Godišnje se utovi 2000
- 6 klanica
- nezvaniĉno 40%
- Tov simentalaca 98%
- Cena promenjljiva, ponuda traţnja
- Ograniĉavajući faktor- cena teladi za tov
-
Perspektive razvoja
- Cena mleka
- Ubrzati ukrupljavanje gazdinstava (broj grla)
- Nema koncepta dugoroĉnog razvoja
Udruţenja
Postoji 10 udruţenja – odgajivaĉa goveda
Infrastruktura
8 savetodavaca
Baza podataka za pĉinjski okrug (II grupa)
1. 200.000 stanovnika u 7 opština
2. Umereno kontinentalna klima, aridno podruĉje
3. Reljef: ravniĉarsko- brdsko planinski
4. Obradive površine:
- 19.000 ha kukuruza
- 20.000 ha strnih ţita
- 3.000 ha lucerke
- 115.000 ha livada i pašnjaka
5. Brojno stanje stoke
- 2.500 muznih krava ( siment. rasa, domaće šareno, holštajn)
- 1.000 tovnih junadi
6. Broj farmi koje se bave govedarskom proizvodnjom
- 1.000 farmi (2,5 grla) mleĉnih krava
- 20 farmi za tov junadi (50% od ukupnog broja)
7. Broj gazdinstava:
- 1.100 (1,5 – 2 ha prosek)
8. Preradni kapaciteti:
- Broj klanica 1 aktivna + 4 neaktivne
9. Infrastruktura:
- ravniĉarski deo - srednje dobra
- Brdski deo – loša
10. Ograniĉen pristup inputima
11. Stanje polj. mehanizacije – loše (prosek 20 godina)
12. Rad matiĉnih sluţbi: 3 sluţbe, 400 umatiĉenih grla
13. Izvor informacija za poljoprivrednike
- PSSS Vranje (6 savetodavaca)
- Opštinsko polj. odeljenje (2 osobe)
- Veterinarske i polj. apoteke
- Kancelarija za ruralni razvoj (1 osoba)
- Regionalni tv i radio
14. Udruţenja (14) i zadruge (3)
Osnovna baza podataka govedarske proizvodnje šumadijskog okruga (III grupa)
- Reljef: Brdsko- ravniĉarski 70 : 30 %
- Klima- Umereno kontinentalna; god. srednja koliĉina padavina 400-450 mm
- Broj stanovnika 400.000
- Broj poljoprivrednih gazdinstava 30.000
- Ukupno oranica 120.000 ha ; BPG 22.000
Kukuruz: 50.000 ha
Pšenica: 20.000 ha
Krmno bilje: 14.000 ha
Povrće: 11.000 ha
Ostala strna ţita: 10.000 ha
- Ukupno goveda: 40.000; Umatiĉenih krava 9.000
- Rasni sastav:
Simentalac 90%
crni i crveni holštajn 8%
ostalo 2%
- Proseĉna mleĉnost: 4300 l
- Infrastruktura: Lokalna putna mreţa- asfalt, potpuna obezbeĊenost domaćinstava:
struja,telefon,voda.
- Preradni kapaciteti: 2 velike mlekare, 1 klanica
- PSSS Kragujevac
- 4 Udruţenja stoĉara
- 4 osnovne sluţbe
Prilog br.3.0.
ĈEK LISTA
(Predavanje)
Lista mogućih i potrebnih informacija koje se za vreme terenske posete na farmi
prikupljaju:
Opšte informacije
- Sadašnji protok informacija, odakle farmer dobija informacije? Ukljuĉujĉi ĉasopise, od
drugih farmera, preraĊivaĉke industrija, TV, radio, dr.
- Poljoprivredne organizacije, udruţenje, proizvodne grupe i dr.
- Poteškoće u oblasti koji osećaju farmeri ili su ih sagledali ĉlanovi tima.
- Moguĉnosti razvoja sugerirani od strane farmera (zašto još nije iskoristio) i sagledani od
strane ĉlanova tima.
Tehniĉke informacije i podaci
- Gajeni usevi (vrste/sorte, hibridi), metod obrade (obrada zemljišta, ţetva, kontrola
plevljenja, Ċubrenje, zaštita bilja, plodored, mešano kultiviranje, navodnjavanje, klima,
padavine, amplituda kretanja temperatura, ţetva i prinosi po sortama, kulturama,
hibridima i dr., skladištenje, prerada, dorada i domaća konzumacija).
- Stoka (vrsta, rasa, kategorija, zdravlje stoke, reprodukcija, cilj proizvodnje, prinosi
ukupni i po grlo, prerada, dorada, prodaja,domaća konzumacija, veterinarske usluge).
- Povezanost izmeĊu useva i stoke(stajnjak, silaţa, hrana, nus proizvodi, plus vrednosti i
dr.)
- Skladištenje hrane i prerada hrane na farmi.
Socio-ekonomski podaci
- Kanali marketinga, prerada, skladištenje
- Dostupnost i cene inputa, trţišni proizvodi, vreme promena cene
- Infrastruktura (put, voda, struja i dr.)
- Trţište radne snage, moguĉnosti prihoda van farme
- Dostupnost kredita/potrebe,
- Cene i cenovna politika,
- Cilj proizvodnje (osiguranje sa hranom, osiguranje sa prihodom, maksimalan prihod,
dodatan prihod, iznalaţenje poslova, otvorenost i spremnost prezimanje rizika)
- Aktivnosti, budţet farme, relativna vaţnost aktivnosti farme
Faktori proizvodnje
- Zemlja, vlasništvot, dostupnost proširenja,veliĉina farme, iznajmivanje, prodaja, kvalitet-
klasa zemljišta, navodnavanje, podela-usitnjenost
- Dostupna radna snaga (period angaţovanje dodatne radne snage, cena korišćenja radne
snage i trošak domaće radne snage)
- Kapital za proizvodnju (objekti) i investicije,
- Mehanizacija, sopstvena, iznajmljena, cena iznajmljivanja
Savetodavna sluţba
- Raznovrsnost proizvodnje i potencijala proizvodnje (jasne mogućnost za savet, preporuke
i mogućnosti razvoja)
- Veze izmeĊu farmera i savetodavne sluţbe, i drugih sluţbi i konkurencija
Opšte sagledavanje farme (percepcija)
Informacija koje su dobijene u diskusiji sa farmerom sagledati i podrţati sa velikom paţnjom.
Realno sagledavanje je vaţan izvor informacija.
Dok se vrši obilazak objekta i useva paţnja se mora posvetiti infrastrulturi, veliĉini polja,
korišĉenju zemljišta, trţištu, snabdevanju inputima, preraĊivaĉkoj industriji, okruţenju, nagib,
eroziji, ĉuvanju stoke, usevima.
Pri poseti farme zamolite da je obiĊete i diskutujte o svemu što vidite, sagledajte, stanje
mehanizacije, objekata, opreme, naĉin drţanja stoke, tehniku proizvodnje, useve, pojavu
štetoĉina, bolesti, makro/mikro klimu, skladištenje stajnjaka, iskorišćavanje stajnjaka,
skladištenje i korištenje hrane.
Treba posvetiti paţnju, zato što obilazak i direkno sagledivanje stanja odnosi se na sadašnje
vremena, ali daje mogućnosti dobijanje prave slike farme za duţi vremenski period. Direkno
sagledivanje stanja je dobar vodiĉ intervjua i potvda pretpostavki.
Prilog br 3.1.
(veţba – rad u grupama-savetodavne veštine)
I grupa Ĉek lista
Zemljište Mehanizacija Opšti problemi Moguća rešenja
20 ha – sopstveno
5 ha – zakup 1 traktor lakši
1 traktor teţi
1 silo kombajn
1 beraĉ kukuruza
1 sejalica – pšenica
1 sejalica – kukuruz
cena mleka
pariteti
visoka cena
inputa
cena
veterinarskih
usluga
nedostatak
evidencije
loša ponuda
kredita
povećati
merama
selekcije i
ishranom
mleĉnost grla
poboljšati
zoohigijenske
uslove drţanja
pravilnom
ishranom
plodnosti
pravovremenost
u radu
veterinara
20 ha – 6 parcela
5 ha - 2 parcele
prilazni putevi dobri
solidno stanje
skupo odrţavanje
uvoĊenje analize
sopstvenih + kalcif.
delimiĉno (na
sopstvenim
parcelama)
ne planira obnovu – fin.
problemi
objekti: nadstrešnice,
tremovi, garaţa
Usevi Stoka i objekti Ekonomski Druga zapaţanja na
farmi
7 ha kukuruz / 7 t
3 ha pšenice / 4,5 t
3 ha lucerke / 7 t
3 ha tritikale / 4 t
2 ha jeĉam / 3,5 t
3 ha crvena detel. / 5 t
2–3 ha jarih strnih ţita
/ 3 t
silaţa 40 t
20 krava
5 priplodnih junica
3 teleta
evidencija!!
nema
konkretnih
pokazatelja
rezultata rada
cena mleka
premije!
regresi!
porezi / takse!
ne koristi 2
ţetve / god
(krmno)
nema ispust
loša ventilacija
zoohigijena grla
loša
struktura setve /
nedovoljno
kvalitet
silaţe!?!
mleko 350 l dnevno
100% otkup
laktofriz
muţa – mlekovod
objekat za 30 grla
vezani sistem
o bez ispusta
o bez ventilacije
o izĊubravanje –
ruĉno
silo objekti
senjak
koš za kukuruz
II grupa Ĉek lista
Zemlja / usitnjenost Mehanizacija Opšti problemi Moguća rešenja
posed / zakup
kvalitet
veliĉina parcele
grupisanost parcela
analiza zemljišta
vrsta
starost
odrţavanje
agrarna
politika
demografska
slika sela
infrastruktura
ekonomsko
okruţenje
aktivnost
udruţenja i
zadruga
mišljenje
poljoprivrednika
Usevi Stoka Ekonomski
parametri Druga zapaţanja
setvena struktura
agrotehniĉke mere
broj grla
rasni sastav
ishrana
kondicija
nega i odrţavanje
smeštajni kapaciteti
troškovi
proizvodnje
trţišni
parametri
podaci o
ĉlanovima
domaćinstva
opšti utisci
farme
III grupa Ĉek lista
Zemlja / usitnjenost Mehanizacija Opšti problem Moguća rešenja
ukupna površina
usitnjenost
sopstvena / zakup
tip zemljišta
mogućnost
navodnjavanja
plodnost – kontrola
kvaliteta
udaljenost parcela
ekspozicija
sopstvena
vrsta – tip - starost
odrţavanje
objekti za ĉuvanje
iskorišćenost
mehanizacije
angaţovanje tuĊe
mehanizacije
oprema za muţu
oprema u objektu
udruţenje
osiguranje
infrastruktura
društveni ţivot
agrarna politika
subvencije
Usevi Stoĉni fond Ekonomski parametri Druga
zapaţanja
struktura setve
plodored
sorte – hibridi
prinos
naĉin setve
zaštita
Ċubrenje
cena useva
namena proizvoda
skladištenje
vrsta, broj
rasni sastav
kategorija
zdravstveno stanje
proizvodnja mleka
sistem drţanja
kvalitet mleka
cena
ishrana
sastav obroka
skladištenje hrane
cena inputa
sezonska radna
snaga
regresi i premije
cene inputa
krediti
subvencije
cena gotovog
proizvoda
troškovi
odrţavanja
mehanizacije
porezi
troškovi
iznajmljivanja
mehanizacije
opšti utisak
(stambeni)
kvalitet
ţivota
saradnja sa
PSSS
komšijski
odnosi
saradnja sa
institucijama
sajmovi
struĉna
putovanja
Prilog br.4.0
Provera prezentacije (igranje uloga - savetodavne veštine - rad u grupama terenska poseta
farmera - kljuĉni parametri praćenja)
1. Najava posete I II III
5 5 4 5 3+4
2. Upravljanje
vremenom 3 4 4 5 1+3
3. Cilj posete 5 3 4 5 3+4
4. Obilazak farme 5 5 3 3 2+5
5. Saveti (da)(ne) 5 5 3 3 3+5
6. Završetak posete 5 5 3 3 3+4
7. VoĊenje pribeleški 5 5 4 5 4+3
8. Postavljanje
pitanja
-otvorena
-zatvorena
5 5
2 4
2+5
9. VoĊenje dijaloga
20% savetodavac
govori
80% farmer
5 5 4 2 2+5
Prilog br.5.0.
MODEL DOKTOR-PACIJENT
(Predavanje)
Model “doctor-pacijent”: osnovna ideja ovog modela je da konsultant- savetodavac doĊe
u organizaciju, da je “pregleda” obiĉno zato što postoje simptomi organizacijske ili neke druge
bolesti. Konsultant uspostavlja dijagnozu i utvrĊuje uzrok simptoma i predlaţe program terapije
ili propisuje mere leĉenja. Ovo je najzastupljenija forma konsultanstva. Ovaj model pretpostavlja
da je konsultant sposoban da dijagnosticira (obicno sam) ono što nije dobro u organizaciji, iako je
oĉigledno da ima mnogo razloga zbog ĉega ljudi ne ţele da otkriju šta se u suštini dogaĊa (oni ili
ne znaju, imaju pristrasna i ograniĉena gledanja, ne veruju konsultantu, koriste priliku za
rašĉavanje starih dugova ili da se ţale na nešto). Ĉak i kada je proces dijagnosticiranja uspešsan,
klijent ĉesto”odbija” da veruje da je konsultant pravilno dijagnostikovao stvaran problem i zato
se neće upravljati po propisanoj terapiji (posebno ako je to tesko).
U svakom sluĉaju, pomaganje drugim ljudima u rešavanju njihovih problema teško je zato što
proces razumevanje, dijagnostikovanja i definisanja dejstva za leĉenje je oteto iz ruku ljudi koji
imaju problem. ”Vlasništvo problema” prelazi od klijenta koji traţi pomoć ka konsultantu koji
nudi pomoć. Ĉesto, ĉak i ako slede preporuke konsultanta, ostaje rizik da neće biti uspeha, a
krivica je onda konsultantova (ĉak i ako je klient taj koji ima istinsko “vlasništvo” problema).
Kao drugi pristup koji se predlaţe u rešavanju problema je “procesno konsultanstvo” koje nudi
smanjenje opasnosti od neuspeha i ono sadrţi:
Dijagnozu koja je zajedniĉki napor da se pronaĊu osnovni uzroci problema sa kojima se
suoĉava klijent.
Jake i slabe strane trenutne situacije ispituju se na sliĉan naĉin i od strane konsultanta i od
strane klijenta.
Klijentu se pomaţe da sam uradi dijagnosticiranje i razvije pravilan plan dejstva;
konsultant pomaţe klijentu da poboljša svoje dijagnosticiranje i sposobnost da reši
problem.
Klijentu se pomaţe da u praksi sprovede plan, klijent dejstvuje, pošto on nije i konsultant?
Kljuĉna predpostavka u procesnom konsultanstvu je da klijent mora da nauĉi da sam
sagledava problem, saraĊuje u procesu dijagnosticiranja, i da je aktivno ukljuĉen u
predlaganju terapije. Uloga konsultanta je da pomaţe u izoštravanju dijagnoze i obezbedi
preporuke za alternativne terapije za koje se klijent nije dosetio.U suštini , na ovaj naĉin
konsultant moţe da nauĉi klijenta da bolje dijagnosticira i rešava probleme ili stanja. Ovaj
metod void ka trajnijem rešenju.
Procesni konsultant moţe a i ne mora da bude struĉno lice za rešenje konkretnog problema koji je
dijagnosticiran. MeĊutim, vaţnija je struĉna spremnost konsultanta i njegova/njena veština da
pomogne klijentu da dijagnosticira problem i da izabere pravce dejstva. U tom smislu, pripremna
aktivnost procesnog konsultanta kao moderatora je metodološka aktivnost, pošto nije dovoljno da
se sa jednim dizajniranim planom, kojim će se ispraviti greška od samog poĉetka, odgovori na
jednu molbu za pomoć. Umesto toga traţi se naĉin da se zapoĉne dijalog sa “klijentima” kako bi
im se pomoglo da poboljšaju svoju analizu. Kljuĉno je da se postavljaju pitanja, a da se predlaţu
rešenja: trik je u tome da se postavljaju samo ona pitanja koja imaju najveću verovatnoću da će
pomoći klijentu da odredi najsuštinsijske nedostatke dizajniranog plana. Da bi se odigrala ova
uloga, procesni konsultant treba da raspolaţe; (a) specifiĉnom procedurom ili koracima za rešenje
problema, a donošenje rešenja u grupi, i (b) meĊuljudsku sposobnost koja je znaĉajna za dijalog u
grupi. Pri rešavanju problema mogu se koristite brojne razliĉite alatke, kao što su na primer
radionice poznate kako TOP (tehnologija za participaciju), metod matrica u logiĉkom okviru ili
za planiranje namenskih projekata; kreaktivno rešavanje problema. Osnovna meĊuljudska
sposobnost podrazumeva:
- Aktivno slušanje: sposobnost da se razume i upotrebi ono šta govori klijent;
- Upotreba pitanja; pitanja su potrebna da se zapoĉne dijalog na osnovu kojeg se dobiju
odgovori;
- Sposobnost da se dodaju dodatni podaci na ne-zastrašujući, ali ipak efektan naĉin.
Naime, pored svega, takoĊe bi koristilo da smo svesni razlika izmeĊu osnovnog naĉina kojim se
odvija komunikacija i dijalog:
- Diskusije i inervencije u materiji ili sadrzaju dijaloga;
- MeĊusobna akcije zabrinutih ljudi u vezi sa strukturom ili procedurom razgovora;
- Uzajamne akcije u smislu emocija, što se naziva procesna intervencija.
Prilog br. 6.0.
AKTIVNO SLUŠANJE
(Predavanje)
Ova tehnika koristi se za poboljšanje naših sposobnosti u razumevanju onoga šta nam drugi
govore i kako da to iskoristimo u diskusiji. Pošto veći deo ţivota provedemo u slušanju drugih
ljudi, moguće je da i ne moţemo sagledati znaĉaj zašto je neophodna posebna paţnja. MeĊutim,
jednostavna veţba pokazaće da mi jednostavno pogrešno tumaĉimo ili interpretiramo ono što
nam drugi govore. Ako zamolite da dvoje diskutuje o temi za koju imaju suprotna mišljenja i ako
oni zaista razviju diskusiju, ubrzo ćete utvrditi da oni ne doprinose uzajamnom unapreĊenju
razgovora. Umesto toga, ĉesto se razviju dva potpuno razliĉita stava, pri ĉemu jedna od osoba
nestrpljiivo ĉeka da druga prestane da govori kako bi taj/ta produţio/la svoju misao. Pri tome, mi
ne samo da ignorišemo ono što govori druga osoba, i dok drugi govori u sebi pratimo tok naših
misli, već i pogrešno tumaĉimo i ono što nam je reĉeno. Naše shvatanje onoga što nam je reĉeno
ili uraĊeno filtrira se preko našeg sistema razmišljanja i shvatanja. Mi shvatamo razliĉite stvari za
iste reĉi, ili ĉak izmišljamo stvari koje u suštini uopšte nisu bile izgovorene, i tako nas naš razum
ubedi da je u stvari tako i bilo izgovoreno. Varijante u jednoj jedinstvenoj veţbi, koju ste moţda
koristili kada ste bili deca, pokazuju sledeće: ispriĉate nekome kratku priĉu i zatim uvodite u
prostoriju jednu po jednu osobu koje će prenositi priĉu jedan drugome kao u lancu. Priĉa se
menja, sa tim se gube detalji a ĉinjenice su promenjene. Ako u ovoj veţbi od strane nekog od
uĉesnika priĉa postane toliko uprošćena otkrićete da su ĉak izmišljene i neke nove ĉinjenice!
Priroda se uţasava od vakuma, isto je i sa našim umovima.
Da bi se izbegla ova ograniĉenja treba veţbati svoju svest uz pomoć tzv. veţbe „aktivno
slušanje“; „aktivno“ ukazuje na to da treba da se malo pomućimo da bi to funkcionisalo. Ova je
tehnika jednostavna za objašnjenje, ali se teško sprovodi:
Slušaj ono što drugi govori, a za to vreme stopiraj svoja razmišljanja: da to je nekada
teško da se postigne, ali neophodno je da bi se zaista razumelo drugo razmišljanje.
Odgovori sagovorniku sa izrazom podrške, obiĉno neverbalno, ili pokretom kojim će se
preneti poruka da ga slušate i da ste zainteresovani; pri ĉemu imamo dve prednosti u
smislu suštine i strukture – odrţava vaš razgovor kao proces i emociju, i ostavljate
utisak da ozbiljno shvatate i njega i njegov stav.
Ako drugi nastavljaju da priĉaju predugaĉko, tako da strahujete da nećete uspeti da
zadrţite njihovu paţnju, saĉekajte da u toku razgovora oni naprave pauzu i tada ga
zautavite na prijateljski naĉin (npr. Da li sam vas dobro razumeo....). Moţete da
absorbujete govor u trajanju od 10 minuta.
Ukratko objektivno sumirajte šta vam drugi govore. Najefikasnije je da pri tome
koristite njihove reĉi, pošto postoji velika mogućnost da ako prevashodno koristite
svoje reĉi da ćete neprimetno promeniti kontekst, ili da ĉak drugi ne prepoznaju svoju
poruku u vašim reĉima. Pre svega budite kratki u svom rezimeu i u razgovoru
izbegavajte da dajete svoje mišljenje o vrednostima tuĊih stavova. Koristite rezime kao
pomoć pri formulisanju (odreĊivanju) stava.
Proverite sa drugima da li je to zaista ono što su mislili da kaţu i omogućite im da
produţe da govore, ako ţelite da ĉujete još nešto, ili da izgradite sopstveni stav na
osnovu onoga što je reĉeno. Njihov stav moţete da izrazite iz svoje perspektive kao
polaznu taĉku za shvatanje ili neshvatanje onoga što je reĉeno. Ova jednostavna tehnika
daje snaţnu osnovu za svaku diskusiju pri ćemu je gledište druge osobe vaţno za vas.
Ovakav naĉin diskusije, na poĉetku moţe da izgleda pomalo neprirodno – ovo je tako zbog toga
što mi ĉesto u ţivotu u suštini ignorišemo ono što nam govore drugi ljudi! Ponekad, kada su ljudi
u prilici da prvi put koriste ovu tehniku, ţale se da imaju problema sa sprovoĊenjem svojih ideja
zato što se uzdrţavaju da daju svoje mišljenje dok su slušali tuĊe.
MeĊutim, taĉno je sledeće: aktivno slušanje je u suštini tehnika koju treba savladati pre primene,
a to ne predstavlja samo sagledavanje naĉina na koji se komunicira sa ljudima. Potrebno je
aktivno rešenje za radikalnu promenu našeg ponašanja.
Prilog br.6.1.
Veţba: Metod aktivnog slušanja
(rad u grupama - savetodavne veštine)
I grupa (izvorna priĉa)
Ţelje i mogućnosti su ĉesto u raskoraku. Ne poznajući sebe, Ĉovek greši,od prevelikih
oĉekivanja sam sebi skroji nezadovoljstvo.Loš osećaj, vodi lošim rezultatima. A onda
bude nam ţao što je neko bolji od nas.
(preneta prica)
Ţelje i mogućnosti su ĉesto u raskoraku. Ĉovek ne poznaje sebe, ĉesto greši. Zbog toga se
još lošije oseća i ĉesto su mu krivi drugi.
II grupa (izvorna prica)
Zemun se danas smatra opštinom Beograda, ali je nekada davno bio samostalan grad.
Milenijumska kula na Gardošu podignuta je za vreme austrougarske vladavine da oznaĉi
juţne granice carstva. Danas to malo ko zna. Kula više nema davnašnji sjaj. Danas je
poznata kao kula Sibinjanin Janka.
(preneta prica)
Zemun je nekad bio poseban grad. Sada je opština grada Beograda sa kulom Srbijankom
na svojoj teritoriji.
III grupa (izvorna priĉa)
Maĉvanski okrug je preteţno stoĉarski kraj. Najviše je zastupljena simentalska rasa
goveda. Mana je što proizvoĊaĉi nemaju pravu recepturu ishrane goveda i zato ostvaruju
male prinose mleka. Treba više raditi na edukaciji proizvoĊaĉa.
(preneta prica)
Maĉvanski okrug je stoĉarski kraj. Gaje se goveda najĉešće simentalske rase. Problem
kod svih proizvoĊaĉa je nepravilna ishrana (neizbalansiran obrok). Cilj edukacije je
poboljšanje naĉina ishrane goveda na farmi.
Veţba 2 – Metod aktivnog slušanja i komunikacija - graĊenje prijateljskih odnosa (rezultati
rada u grupama)
Grupa I II III
% „izgubljenog
sadrţaja“
20 15 50 10 25 30
% „izgubljenih
kljuĉnih podataka“
100 100 20 0 0 10
% dodatih novih
podataka
20 50 10 0 10 0
Prilog br.7.0
UPOTREBA METODOLOGIJE USPOSTAVLJANJA PRIJATELJSKIH ODNOSA
(Predavanje)
Uputstvo se zasniva na metodologiji uspostavljanja prijateljskih odnosa, a najvaćniji cilj
ovog metoda je pridobiti klijente koji su zadovoljni i koji će ostati zadovoljni ponuĊenom
uslugom. Ovo se postiţe putem graĊenja dobrih odnosa, zasnovanih na poverenju. Suprotna
metodologiji formiranja prijateljskih odnosa je metodologija agresivnog pristupa i zasniva se na
kratkoroĉnoj saradnji.
Formiranje prijateljskih odnosa tesno je povezano sa klijent – orjentisanim
konsultantom/savetodavcom: oni se oslanjaju na grupu klijenta koji su zadovoljni u toj meri da se
obraćaju savetodavcu za dalju saradnju i konsultaciju.
Struktura izgradnje prijateljskih odnosa
Cilj razgovora je da se otkrije šta je to što klijent ţeli, a vi to moţete ponuditi. Neophodno
je da procenite za koje potrebe vašeg klijenta moţete ponuditi adekvatan savet i istovremeno
izgradiće se pravilan odnos sa vašim klijentom.
Uvod: neobavezan razgovor (kratka priĉa)
Cilj posete
Dnevni red: procene i upoznavanje sa farmerom, objašnjenje cilja
Vaše poste, vremenski raspored razgovora,
Procene: Otvorena pitanja
Specifiĉna pitanja
Zakljuĉak: saopšetenje vašeg mišljenja o potrebama klijenta i
potvrda klijenta
Savet: Ponuda vaĉeg konkretnog saveta klijentu,
Kraj: Potvrda uslova u ugovoru i jaĉanje odnosa sa klijentom.
Veštine razgovora
Verbalni: Neverbalni:
- Otvorena pitanja - klimanje umesto potvrde
- Zatvorena pitanja - odnos, stav
- Prodiranje - gledanje u oĉi
- Zakljuĉci - mimika
- Razmišljanje - pravilo 4 sekunde
Po pitanju, po odgovoru
- 80/20 pravilo, klijent/savetodavac,
Pravilno korišćenje ove veštine moţe doprineti izgradnji prijateljskih odnosa sa vašim klijentom:
klijent stiĉe poverenje, pokazti iskren interes za klijenta i ohrabriti klijenta da se „otvori“. Pri
upotrebi verbalne veštine zadrţavate vodeću ulogu u razgovoru. Vaše neverbalne veštine (naĉin
prezentovanja) pokazujete vaš liĉni interes za klijenta.
Veština komunikacije
Postavljanje pitanja: Uticaj: - povećano poverenje klijenta
Klijent nudi informacije za ispravan savet
Klijent će lako prihvatiti savete
Otvorena pitanja: Sadrţaj: - pitanja na koja se ne moţe odgovoriti sa da/ne
Uticaj: - navodi klijenta da bude opširniji
Skreće paţnju ka klijentu
Zatvorena pitanja: Sadrţaj: - pitanja sa odgovorm da/ne
Uticaj: - skraĉuje razgovor
Podstiĉe na kratak razgovor
Prodiranje: Sadrţaj: - pitanja za opširnije objašnjenje
Uticaj: - vodi u srţ problema
Komercijalna pitanja: Sadrţaj: - pitanja o mišljenju klijenta
Uticaj: - otkriva motive i ciljeve klijenta
Zakljuĉak: Sadrţaj: - kratak siţe razgovora
Uticaj: - оргаnizаCiја раzговора,
Ukazuje da ste dobro slušali
Klijent moţe da koriguje ili doda nešto
Razmišljanja: Sadrţaj: - izveštaj o utiscima i atmosferi razgovora
Uticaj: - pokazuje razumevanje
80/20 pravilo: Sadrţaj: - 80% govori klijent
20% govori savetodavac
Uticaj: - izgradnja odnosa
Povećno prihvatanje
Klimanje: Sadrţaj: - pomalo klimanje, sa da, da
Uticaj: - ukazuje da ste shvatili
Ohrabrujete klijenta da nastavi
Aktivni stav: Sadrţaj: - naklonost ka klijentu
Uticaj: - pokazujete iunteres za klijenta
Pogled u oĉi: Sadrţaj: - savetodavac u proseku gleda u oĉi klijenta 60% vremena
Uticaj: - iskren kontakt sa klijentom
Mimika: Sadrţaj: - gestikulacija kojom ga podrţavate i mimika
Uticaj: - moć ubeĊivanja
Pravilo 4 sekunde: Sadrţaj: - po postavljenom pitanju tišina
Tišina po datom odgovoru
Uticaj: - utiĉe na miran tok razgovora
Ostavlja prostor da obe strane razmisle
Razgovor putem telefona
Klijent orjentisana savetodavna sluţba shvata vaţnost i pravila adekvatne upotrebe tehnike pri
voĊenju razgovora telefonom. Prvi kontakt sa (potencijalnim) klijentom obiĉno se uspostavlja
telefonom. Prvi utisak klijenta o formiranju imiĊa o savetodavnoj sluţbi. Klijent ocenjuje
savetodavnu sluţbu na osnovu pravilne upotrebe mediuma, zato savetodavac upotrebljava telefon
paţljivo.
Glavne taĉke pri pravilnoj upotrebi telefona su:
- Ne dozvolite da telefon zvoni više od 3 puta,
- Zapoĉnite sa Dobro jutro ili Dobar dan,
- Pravilno predstavite sebe i sluţbu,
- Budite paţljivi u izgovoru,
- Ne bavite se drugim aktivnostima,
- Vodite pribeleške,
- Proverite dogovorene taĉke
- Na kraju ljubazno prekinite vezu.
Prilog br. 8.0
DEFINISANJE PROBLEMA
(Predavanje)
Osnova metoda dijagnostiĉkog istraţivanje je analiza problema, kreiranje jednog
razvojnog plana zasniva se na realnim i istinskim problemima, postojanim problemima farmera
ukljuĉenih u plan, ĉime se izbegava nekih svojih ili izmišljenih problema.
Osnovni metod koji se koristi je da se imenuju problemi, pod pretpostavkom da su sadašnje
znanje i intuicije kreatora plana dovoljne za analizu. Ĉlanovi tima, u vezi sa aktuelnim i
postojeĉim problemima daju što više novih ideja za koje mogu da se sete. Pri tome se ukljuĉuju
stanovišta i pretpostavke za onoloko delova za koliko je to izvodljivo. Zatim u sledećoj fazi,
problemi se analiziraju da bi se iznašla logiĉna veza.
(upotebljavajte, bazu podatka, ĉek listu, priĉe, grupne diskusije u malim grupama u timu koji su
prikupili probleme)
1. Problemi se imenuju na sledeći naĉin:
Upotrebljavajte kratke tri do ĉetiri reĉi-fraze za opis problema,
Problem treba da bude realan i da postoji u sadašnjosti (pr. Da nisu to moţda
problemi koji će se pojaviti u buduĉnosti)
Treba izbegavati širok opis (budete konkretni)
(koristete velike listove papira npr. Dva velika papira spojite u veliku tablu, i male kartone u boji
iseĉeni u dimenziji 5 x 10).
2. Razmotrite ponaosob svaki problem. Proverete da li je postavljen kao problem, ili kao
nepostojeće rešenje, za svako nepostojeće rešenje postavite pitanje? Ako ovo rešenje
bude ispunjeno koji će se problem rešiti? Parafrazirajte problem.
(na kartonĉiĉima napišete jasno, ĉitko velikim slovima u dva ili tri reda, tako da se reĉi mogu
jasno videti, moţda će trebati više od 50 malih kartona, ako u postupku pišete jasno i ĉitko
omoguĉeno je da vidite podatke napisane na kartonima. Ako koristite kartone imate mogućnost
da u sledećoj fazi postupka premeštate kartone i moţete lako proveriti logiĉnost uzroĉno-
posledniĉkih veza.)
3. Ponovo pregledajte suštinu problema koje ste imenovali, i da li postoje drugi problemi
koje treba dodati?
(ako ţelite da budete što razumljiviji, obratite paţnju i ukljuĉite samo realne, postojeĉe probleme,
izbegavajte da ,,izmišljate,, probleme)
4. Paţljivo razmotrite još jednom svaku kategoriju farmera koji su ukljuĉeni u
istraţivanje. Da nema neki specifiĉan problem koji niste pomenuli?
5. Pitajte? Da li postoji neka kategorija farmera za koju nisu navedeni problemi? Da li ti
farmeri nemaju probleme koje bi trebalo ukljuĉiti?
6. Ponovo prepriĉajte sve probleme, paţljivo proverite da li odgovaraju kriterijumima 1 i
2 . Ako je potrebno, parafrazirajte još jednom.
Prilog br. 8.1
ANALIZA PROBLEMA
(Predavanje)
Dobro isplanirana intervencija savetodavne sluţbe mora se osvrnuti na stvarne potrebe
ciljne grupe, što se postiţe kompletnom i taĉnom analizom postojeĉe situacije, a postoji više
naĉina analiza situacija. Analiza sprovedena od strane savetodavaca sacetodavne sluţbe, daje
odgovore na pitanja koja su postavili savetodavci. Analiza napravljena od strane ĉlanova ciljne
grupe verovatno će dati druge rezultate. Cilj ove metode je da se do analize problema doĊe
zajedniĉkom analizom savetodavaca savetodavne sluţbe i farmer. Rezultati analize mora da se
diskutuju sa farmerima i prilagode njihovom mišljenju. Taĉne analize problema su od najveće
vaţnosti za planiranje, pošto ona vodi ka dizajnu intervencije savetodavne sluţbe.
Analize problema radi se sa izradom dijagrama problema (ili drvo problema) koji pokazuje
uzroke i povezanost efekata izmeĊu svih aspekata koji doprinse glavnom problemu, a procedura
je:
Definiše se okvir i predmet analize (npr. farma za uzgoj goveda)
Izradi se lista svih problema,
Izabere se centralni (glavni) problem,
Iznalazi se uzroĉno poslediĉna povezanost u dijagramu.
Definisanje okvira i subjekta analize: obiĉno ovo odgovara tipu informacije prikupljene u toku
terenske posete. Glavni problem koji se uzima u obzir (je npr. Nizak prihod od govedarstva).
Lista svih problema: lista svih problema izraĊena je i bazira se na prikupljenim informacije u
toku intervjua i obilazak farme. Ovo se moţe najbolje uraditi prilikom prikupljanju podataka o
problemima. Svi ĉlanovi tima diskuuju pri izradi liste najadekvatnijih problema.
Izbor glavnog (centralnog) problema: lista problema diskutira se sa ĉlanovi tima sa ciljem da se
izabere glavni problem.
Kriterium za izbor moţe da bude:
1. Moţe li savetodavna sluţba ponudite rešenje? Da li za sve probleme moţe intervenisati
savetodavna sluţba, za koje probleme je potrebno dalje prouĉavanje, istraţivanje za uvoĊenje
nove sorte i hibrida, naĉin ishrane stoke, ili treba rešavati preko drugih mera, npr.
Poboljšanje infrastrukture ili adaptacije Zakona o zemljištu. Tamo gde imate ovakav sluĉaj
preporuke se ukljuĉuje u završnom izveštaju.
1.1. Koliko je farmera pogoĊeno identifikovanim problemima? Uticaj savetodavne sluţbe je
manji kad se problem odnosi na manji broj farmera iz ciljne grupe (po oblasti proizvodne
grupe od 4 farmera)
2. Da li postoji realna šansa za uspeh? Posebno je u poĉetku vaţno da savetodavna sluţba stekne
poverenje farmera. Najbolji naĉin da se ovo postigne je pokazivanjem rezultata. Radna snaga
i finansije su ograniĉuvajuĉi faktor pa se prema tome moraju izabrati intervencije sa velikom
šansom uspeha.
NaĊite vezu izmeĊu uzroka i posledica u dijagramu: Analiza problema pokazaće vezu izmeĊu
uzroka-posledica i njihove negativne aspekte u postojeĉoj situaciji. Analiza se radi sa ciljem
identifikacije realnih uskih grla kojima farmeri daju prioritet.
Prilog br. 8.0
(rad u grupama - savetodavne veštine)
Dijagrami problema – I, II i III grupa
Prilog br. 9.0
Dijagrami ciljeva – I, II i III grupa
Dijagrami problema
Dijagrami ciljeva
Prilog br. 10.0
(rad u grupama)
AKIS (Poljoprivredno znanje i informacioni sistemi)
Grupa br. 1
Znanje
Znanje i informacije Informacije
PSSS (MPTŠV)
SS (privatne)
Portal PSSS
Mediji
Vet. apoteke
Promoteri (hem. i sem. kuće)
Multinacionalne kompanije
Centri za razvoj sela
II grupa
Znanje
Znanje i informacije Informacije
PSSS Srbije
Zadruge
Udruţenja
Polj. apoteke
Vet. apoteke
Okruţenje (porodica, komšije, roĊaci, prijatelji)
Brošure, ĉasopisi, bilteni
farmer
Mediji (TV, radio)
MPTŠV
Trgovci
Flajeri,plakati
Kanc. za rur. razvoj
Opštinsko odeljenje
Pijace
Internet
SMS komunikacija
Mlekare
Klanice
Mlinovi
STIPS
Obrazovne institucije
Struĉna literatura
farmer
MPTŠV (informator) (STIPS)
Opštinsko odeljenje
Kanc. za rur. razvoj
NVO
Polj. apoteke
Zemljoradniĉke zadruge
Uprava za javna plaćanja (trezor)
Srednje škole
Polj. fakultet
Instituti u polj.
Polj. apoteke (sa savetodavcima)
Udruţenja (sa savetodavcima)
Uprave MPTŠV(zemlj., zaštita)
Mlekare
Centri za V.O.
Farmeri
Osnovne odgovorne organizacije
III grupa
Znanje i informacije
Znanje Informacije
PSSS
Institut
Zavodi
Fakulteti
Udruţenja
Zadruge
Svetska banka
Centri za V.O.
farmer
Svetska banka
PSSS
Instituti
Zavodi
Fakulteti
Kanc. za ruralni razvoj
Lokalna samouprava
Zadruge
MPŠTV
Mediji (TV, radio)
Ĉasopisi
Flajeri
Kanc. za rur. razvoj
Lokalna samouprava
Sajmovi, izloţbe, vašari...
Internet, STIPS
Zadruge
Prilog br. 11.0
(Predavanje i veţba)
SWOT ANALIZA
I grupa SWOT analiza PSSS
S – jake strane O – mogućnosti
1. Postojanje utemeljenog sistema str. sluţbe
2. Dobra polazna osnova za utemeljenje rada
3. Struĉnost savetodavaca
4. Iskustvo u radu
5. Podrška MPŠV
6. Ostvarena bliska saradnja sa ogromnim
brojem proizvoĊaĉa
7. IzgraĊeno poverenje kod proizvoĊaĉa
8. Zakonska regulativa
9. Svestranost uposlenih – sluţbe
10. Dobra organizovanost
11. Ostvaren veliki broj edukacija
12. Primena savremenih trendova u polj.
proizvodnji
1. Povećanje potrebe za proizv. hrane
2. UnapreĊenje tehn. nivoa proizvodnje
3. Nedovoljna proizvodnja proizvoĊaĉa
4. Steĉeno poverenje (savetodavac –
proizvoĊaĉ)
5. UvoĊenje standarda kvaliteta
6. Agrarni budţet lokalnih samouprava
7. Prirodni potencijali (neiskorišćeni)
8. Obnovljivi izvori energije
9. Ekološki oĉuvana sredina
10. Rad na projektima
11. Strane donacije u poljoprivredi
W – slabe strane T – opasnosti
1. Relativan gubitak entuzijazma
(dugogodišnja recesija)
2. Nesigurni izvori finansiranja
3. Tehniĉka neopremljenost
4. Uplitanje politike u sluţbu
5. Nedostatak dugoroĉnog programa razvoja
u PSSS
6. Mali broj zaposlenih
7. Nametanje neprimenljivih obuka
8. Opterećenost administracijom
9. Konzervativni pristup pojedinih kadrova
savetodavstva
10. Nepoverenje MPŠV u rad struĉnih
sluţbi
11. Neraspolaganje istinitim statistiĉkim
podacima
1. Konkurencija
2. Izvori finansiranja
3. Infrastruktura
4. Smanjenje broja seoskih domaćinstava
5. Ekonomska nemoć proizvoĊaĉa
6. Jeftina hrana iz uvoza
7. Znaĉajni viškovi hrane u EU
8. Ograniĉen broj korisnika subvencija
9. Pritisak multinacionalnih kompanija
10. Loša kreditna politika u poljoprivredi
11. Staraĉka domaćinstva
12. Neefikasnost glomaznog birokratskog
aparata MPŠV
13. Neravnomeran regionalni razvoj
14. Smanjena zainteresovnost za polj.
proizvode
II grupa SWOT analiza PSSS
S – jake strane O – mogućnosti
1. Iskustvo u radu
2. Znanje (struĉnost u svim oblastima polj.
proizvodnje)
3. Poznavanje terena
4. Posedovanje baze podataka
5. Mreţa savetodavaca
1. Povezivanja udruţenja
2. Formiranja udruţenja
3. Povezivanja sa izvorima finansiranja
4. Uĉešća u nauĉnim istraţivanjima
5. Uĉešća u projektima
6. Lobiranja na agrarnu politiku
6. Saradnja sa institutima i fakultetima
7. Saradnja sa Ministarstvom poljoprivrede
8. Saradnja sa lokalnom samoupravom
9. Pristup informacijama
10. Savetodavne veštine
11. Pristup medijima
7. Kreiranja proizvodnje na gazdinstvu
8. Uticaja na zaštitu ţivotne sredine
9. Uticaja na ruralni razvoj
10. Organizovanja edukacija
11. Transfera znanja
W – slabe strane T – opasnosti
1. Mali broj savetodavaca
2. Nedovoljna opremljenost
3. Nedovoljno finansiranje
4. Nepostojanje realnog ocenjivanja i
merenja rada / uĉinka savetodavaca
5. Nedovoljna komunikacija izmeĊu sluţbi
1. Uticaj politike
2. Svetska kriza
3. Nefinansiranje rada savetodavaca
4. Odumiranje sela
5. Privatna konkurencija
III grupa SWOT analiza PSSS
S – jake strane O – mogućnosti
1. Struĉnost
2. Efikasnost
3. Komunikativnost
4. Povezanost (umreţenost)
5. Dostupnost
6. Savetodavne veštine
7. Poverenje
8. Licenciranje
9. VoĊenje agrarne ekonomike (izrada biznis
planova)
10. Saradnja sa MPTŠV
1. Struĉne ekskurzije
2. Dani polja
3. Savetovanje
4. Demo ogledi
5. Biljne i stoĉarske izloţbe
6. Formiranje udruţenja
7. Organska proizvodnja
8. Odrţanje starih zanata
9. Mogućnost lobiranja farmera
10. Etno turizam
11. Oţivljavanje sela
12. EU
13. Proširenje trţišta
W – slabe strane T – opasnosti
1. Nedostatak opreme
2. Nedostatak vozila
3. Nedostatak dugoroĉnog razvoja
poljoprivrede
4. Slabo prihvatanje saveta
5. Mali broj savetodavaca
6. Nepostojanje timskog rada
7. Nametanje neprimenljivih obuka
8. Loša povezanost sa naukom
9. Mali broj struĉnih ekskurzija razvijenim
drţavama
1. Neredovno finansiranje
2. Loša infrastruktura
3. Odumiranje sela
4. Neispravna vozila
5. Nedoslednost agrarne politike
6. ZagaĊenje ţivotne sredine
7. Nepoverenje proizvoĊaĉa
8. Promene klime
9. Loša privatizacija PSSS
10. Monopol
Prilog br. 12.0 KONCEPT I METODE SAVETODAVNE SLUŢBE
(Predavanje)
Definicija i uloga
Šta je savetodavna sluţba?
Uloga: Najvaţnija uloga savetodavne sluţbe je da stimulira raymenu informacije, znanja i veštine
izmeĊu svih strana (ili aktera) ukljuĉenih u poljoprivredu. Farmeri su najvaţnija ciljna grupa.
MeĊutim, potrebu za informacijom imaju takoĊe i politiĉari, istraţivaĉi, snabdevaĉi inputima,
trgovci.
Cilj: Cilj јe da se obezbede informaciјe i da se pomogne farmerima koji su ukljuĉeni da formiraјu
mišljenje i donose bolje odluke.
Insтrument: Glavni instrument ili mehanizam koјi se koristi u savetodavnoj sluţbi јe
komunikaciјa.
Definiciјa
Јedna od vaţnijih definiciјe јe: savetodavne sluţbe ukljuĉuјu kontinuirano koristenje
komunikaciјa da bi pomogli farmerima da formiraјu mišlenje i donose dobre odluke.
Veoma vaţna predpostavka u ovoj definiciјi јe da klijentima koji su u stanju da donose sopstvene
odluke savetodavna sluţba nudi informaciјe, znanje i veštine. Njihovi klijenti, prvenstveno
farmeri, su mala preduzeća za koјe pri pripremi za donošenje odluke koriste nekoliko naĉina
(aspekata) i naziva se:
TES Model
Farmer kao vlasnik preduzeća:
Odluke farmera, kao vlasnika preduzeća, zasnivaјu se na sva tri faktora TES Modela
T- tehniĉki; E-Ekonomski; S- Socio-organizacijski
Farmer kao preduzeće donosi odluke na osnovu tehniĉke, ekonomske, i sociјalne
informaciјe. Sposobnost farmera je, kao vlasnika preduzeća, da za oblasti koјe se preklapaјu
donese odluku za koje će se opredeliti.
Tehniĉki aspekti: povezani su sa znanjem i veštinama koјe se odnose na useve, stoku,
mehanizaciјu, konzervaciјe zemljišta, navodnjavanje i dr.
Ekonomski aspekt: odnosi se na nabavku i prodaјu, finansiranje, obezbeĊivanje prihoda,
knjigovodstvo, prihode i rashode aktivnosti.
Sociјalni aspekti: ukljuĉuјe dobrobit farmera i njegovog gazdinstva u sredini koјa podleţe
uticaјu društva, vladine politike, tradiciјe, takoĊe ĉlanstva u udruţenju, religiјe, etiologiјe
i kulture.
Savetodavne sluţbe (ukljuĉujući i obuke) sa komunikativnom informaciјom, znanjem i veštinama
sa korišćenjem razliĉitih stanovišta TES Modela mogu da pomognu farmerima da budu bolji
vlasnici preduzeća (nosioci odluka).
Da bi bio vlasnik preduzeća znaĉi donosiš odluke
Naјvaţniji naĉin menanĊiranja preduzeća јe da se donose odluke kako što su da se investira u
mleĉne krave ili u mehanizaciјu, da se proda proizvod za hitno dobiјanje para ili da se proizvod
skladira. U primeru nabavke ili iznaјmivanja traktora, savetodavna sluţba moţe da ima vaţnu
ulogu u procesu donošenje odluke, pri ĉemu se sledeĉi koraci mogu izdvoјiti:
1. Otkrivanje (definisanje) problema: visoka cena traktora. Savetodavna sluţba moţe pomoći da
se utvrdi ovaј problem preko kalkulaciјe budţeta za aktivnosti, fiksnih troškova i budţeta na
farmi.
2. Uzimati u obzir faktore: koji su glavni troškovi (um anjenje vrednosti, kamata, odrţavanje i
obrtni troškovi?) gde i za šta јe potreban traktor?
3. Uzimati u obzir alternativu: zamena traktora sa manjim, iznaјmljivanje putem ugovora, preko
parciјalno pripremljenog budţeta savetodavna sluţba moţe ukazati na posledice odluke farmera.
4. Donošenje odluke: konaĉan izbor, na osnovu informaciјa savetodavne sluţbe ili drugih izvora,
mora da uradi sam farmer.
5. SprovoĊenje: uraditi sve što je potrebno za pravilno sprovoĊenje odluka.
6. Procena: provera da li je odluka bila pravilna.
Pri donošenju odluke za smanjenje troškova za traktor, sva tri aspekta (stanovišta) TES modela
imaјu svoјu ulogu:
Tehniĉki: Da li će mehanizovan rad imati pozitivan ili negativan uticaј na proizvodnju.
Ekonomski: Koјi јe stvarni uticaj ove odluke na prihod farme.
Socijalni: Koliko je vaţno da se poseduje traktor.
Prilog br.12.1
METODI SAVETODAVNE SLUŢBE
(Predavanje)
Postoјi više naĉina kojima se poruka o unapreĊenju moţe da dospe do celokupne
populacije.
Mogu se utvrditi tri grupe metoda:
1. Individualni metod: diskusiјa sa poljoprivrednicima na njihovoj farmi ili u kancelariji.
2. Grupni metod: grupne diskusiјe, grupe sa istim interesom, studijske grupe, meĊusobne posete
farmi, ekskurziјe, radionice, ogledi na farmama, sajmovi/izloţbe/takmiĉenja, predavanje,
kursevi za obuku i dr.
3. Mas-mediumi: radio, televiziјa, pisani/vesti, brošure, priruĉnici, pamfleti, posteri.
Pored ovih metoda koji se odnose na direktan rada sa poljoprivrednicima, farmerima se
moţe obratiti i preko posrednika. TakoĊe, kontakt se moţe ostvariti obraćanjem i drugim
uĉesnicima u poljoprivredi. Trgovci, kreatori agrarne politike, istraţivaĉi, mogu se smatrati kao
posrednici ili kao uĉesnici u procesu proizvodnje hrane. Pošto je uloga unapreĊenje da stimulira
razmenu informaciјa izmeĊu svih uĉesnika u poljoprivredi, bitno јe da se sa istima i odrţavaјu
kontakti. Zato, trgovci, kreatori politike, istraţivaĉi, mogu da budu ukljuĉeni u bilo koјi od
pomenutih metoda.
Pri donosenje odluke za izbor metoda komunikaciјe treba uzeti u obzir sledeće aspekte:
A. Ciljevi metoda unapreĊenja
Korišćenjem bilo kojeg od metoda treba da dovede do ostvarivanja jednog od sledeća
ĉetiri cilja:
1. Kreiranje svesti,
2. Poboljšanje znanja,
1. Poboljšanje veština,
3. Promena stavova i normi.
1. Kreiranje svesti: kreiranjem svesti moţe se postići cilj da se ostvare male promene u
ponašanju. Na primer farmer koј ima naviku da kupuјe dobra sredstva za zaštitu u ratarstvu, lako
moţe da promeni vrstu sredstava za zaštitu koje je ranije koristio. Poruke preko radio ili TV-a
mogle bi da ga podstaaknu da traţi nova sredstva za zaštitu bilja.
2. Poboljšanje znanja: Poboljšanjem znanja postiţe se pravi cilj kada je poruka o unapreĊenju
kompleksna. U ovom sluĉaјu razumljivost poruke moţe da predstavlja veći problem. Kada je na
primer, nakon analize savetodavca utvrĊeno da je ishrane stoke neodgovarajuća, potrebno јe da
farmer uvede bolje balansiranu hranu za svoјu stoku. U tom sluĉaјu farmere treba nauĉiti o
osnovnim principima u vezi ishrane stoke.
3. Poboljšanje veštine: kada je farmer svestan da mu nedostasuјu veštine i on iste ţeli da i
usavrši, tada se u suštini uĉenje sprovodi preko radionice (kalemenje, muţa krava,), meĊusebnih
poseta izmeĊu farmera (skladištenje, siliranje i dr.) ili preko kursa za praktiĉnu obuku.
4. Promena stavova i normi: Ljude treba ubediti kada osnovni problem niјe da se razume logika
poruke već da se postigne saglasnost za istu. Ovo јe sluĉaј kod prekomerne upotrebe
mehanizaciјe na malim farmama. Koreni ovog fenomena su u stavovima. I pored toga što su
farmeri svesni ĉinjenice da je prekomerna upotreba mehanizaciјe skupa, u vezi sa tim ne postiţu
se znaĉajni rezultati. Karakteristiĉan je stav farmera da oni ne ţele da dele traktor, da za
mehanizacijske usluge organizuјu mehanizaciјu u okviru malih grupa farmera ili udruţenja, ili da
sklope ugovore za takve usluge sa drugima. Naјbitnije je da se poseduјe sopstveni traktor i da ne
se ne zavisi ni od koga bez obzira na troškovi posedovanja traktora. Da bi se izmenili ovi stavovi
metodu grupnog unapreĊenja potrebna јe velika razmena informaciјe sa ostalim metodama. Samo
ako se promene stavovi, moţe se oĉekivati da farmeri poĉnu sa organizovanjem udruţenja koja
se bave obezbeĊenjem mehanizacijskih usluga, da prodaјu svoј traktor i da iznaјmljuјu
mehanizaciјu koјa im јe potrebna. Ovaј proces odvijaće se postepeno, u poĉetku preko podela sa
susedima i roĊacima, sve dok farmeri ne uvide svoјu šansu u nabavci boljeg traktora i poĉnu sa
obezbeĊivanjem mehanizacijskih usluga preko ugovora.
Upraksi naјĉešće je potrebna mešavina metoda ili deo odreĊenih metoda. Na primer za
poboljšanje tehnike za gajenje kompira, prvenstveno treba da se poveĉa svest, da trenutna
raspoloţiva tehnika јe neodgovarajuća za gajenje kompira (preku ĉlanaka , radija, televiziјa,
posteri). Ovo јe potrebnije u sluĉaju da farmeri nisu svesni, već je isto identifikovano od strane
savetodavca. Kada se farmeri zaintersuju, na njihov zahtev mogu se deliti pamfleti, priruĉnici,
brošure. Sledeći korak bi bio poziv farmera na demo-oglede, ekskurziјe po koјima ssledi
diskusiјa. U toku diskusiјe moţe da zapoĉne proces donošenja odluke o pripremi demo-ogleda na
farmi i poseti na farmi. Ĉlanovi grupe koji su prihvatili ove nove tehnike mogu da uĉestvuјu u
demo-ogledu iduće godine.
B. Efikasnost
Koјi je metod naјefikasniji zavisi od tri kriteriјuma:
1. efikasnost metoda
2. efektivnost metoda
3. mogućnost intervencije
1. Efikasnost metoda unapreĊenja koјi se koristi zavisi će od Cilja aktivnosti unapreĊenja.
2. Efektivnost odnosi se na ukupan broј ciljne grupe do koјih pristiţe raspoloţiv novac. Ostvaren
trošak po ĉlana grupe јe naјniţi pri primeni masmediјa metoda i velike ciljne grupe. Grupne
metode su po ĉlanu skupe, a podrazumeva se da su individualne metode naјskuplje, i individualni
saveti koriste se u hitnom sluĉaјu ili kada nema druge alternative (na primer pri promena sloţene
metode gajenja, izrada biznis planova i dr.).
3. Mogućnost intervenciјe izmeĊu savetodavaca i farmera. Interakciјa omoguĉava da se poruka
prilagodi specifiĉnim uslovima farmera i da se dobiјe povratna informaciјa za samog
savetodavca. I pored svega pri unapreĊenju farmeri naјviše uĉe јedan od drugog (unapreĊenje
ima za zadatak da olakša njihovo spaјanje). Individualno unapreĊenje dozvoljava interakciјu,
masmediјa ne.
METODE I ALATKE SAVETODAVNE SLUŢBE
Balansirana variјaciјa metoda poveĉaće interes farmera u primeni saveta
Ljudi pamte:
10% od onog što ĉuju
20% od onog šta vide
70% od onog šta rade (iskustvo)
1. Metode savetodavne sluţbe
1.1 Ĉasopisi, novine, radio, televiziјa
1.2 Demostrativni ogledi i dani polja
1.3 Ogledi na farmi
1.4 Ekskurzije
1.5 Studijseke grupe (ili grupe za razmenu iskustava)
1.6 Kursevi
1.7 Lekciјe i grupni sastanci
1.8 Kampanje
1.9 Sajmovi/izloţbe
1.10 Takmiĉenja
2. Alatke savetodavne sluţbe/pribor
2.1 Plakati, brošure i pamfleti
2.2 Posteri/kalendari
2.3 Slaјdovi i video
2.4 Mape
1. Metodi savetodavne sluţbe
1.1 Ĉasopisi, novine, radio, televiziјa
Oni dospevaju do velikog broja ljudi uz mali utrošak, ali ne dozvoljavaјu komunikaciјu. Treba ih
koristiti samo za probleme koјe nisu previše komplikovani ili da kreiraјu svest o
komplikovanijim temama. Naјbolje su za informisanje o aktuelnim temeama. Glavne taĉke mora
da se ponove nekoliko puta, ali da se ne dosaĊuje slušaocu, gledaocu/ĉitaocu.
1.2 Demonstrativne ogledi i dani polja
Kad ţelimo da pokaţemo rezultate novog metoda proizvodnje u praksi, mogu se organizovati
demonstrativne ogledi. Ako postoji mogućnost treba omogućiti uĉesnicima da izvedu ono što su
videli (npr. rezidba voćaka). Mora da bude moguće da farmeri kopiraјu oglede. Savetodavac
treba da obezbedi dovoljno informaciјa, po mogućstvu i pisane, i da se omogući replikaciјa
ogleda.
1.3 Ogledi na farmi
Mogu biti korisna alatka savetodavne sluţbe kada rezultati preporuke ili poboljšanja zavise od
specifiĉnih lokalnih okolnosti, kada farmeri smatraju da je to sluĉaj sa ogledom na farmi, ili je to
ogled na koјem uĉestvuјu farmeri.
1.4 Ekskurziјe
Instituti, projektne ili druge farme koji rade u sliĉnim uslovima mogu da imaјu relevantnu
informaciјu ili bogato iskustvo za odredene subјekte. Dovodeći farmere na ova mesta, i
stimulisanjem kontakta izmeĊu farmera vaţan јe metod za razmenu iskustava i informaciјa.
1.5 Studijske grupe (ili grupe za razmenu iskustava)
Osnivanje grupa farmera zainteresovanih za speciјalne oblasti (proizvodnja mleka, gajenje stoke,
biljna proizvodnja, marketiong proizvoda i dr.) јe јedan od naјefektivnijih metoda savetodavne
sluţbe. Kada savetodavci jednom organizuјu studijsku grupu, farmeri tada uĉe naјviše јedan od
drugog. Input informaciјa kao što je već pomenuto naјviše je obezbeĊeno preko samih farmera,
razmena i diskusiјe o njihovim iskustvima, preko pribeleški ili posećivanjem njihove farme.
Speciјalist ima ulogu da diјagnosticira ako se poјave specifiĉni problemi ili pitanja.
1.6 Kursevi
Kursevi obezbeĊuјu osnovno znanje o specifiĉnim temama i poboljšanje sposobnosti i veština.
TakoĊe, kursevi su pogodni za razmenu ideјa i iskustva izmeĊu farmera. Kada se vrši izbor kursa
mora se imati jasan cilj zasnovan na onom što uĉesnici ţele da nauĉe. Po mogućstvu kombinacija
pisanog materiјala, ekskurziјe itd. korisno јe.
1.7 Lekciјe i grupni sastanci
Lekciјe i grupni sastanci namenjeni su za više farmera iz studijske grupe ili kursa. Uobiĉajeno je
za prenos informaciјa, ponekad (u kombinaciji sa) za donošenje odluka, na primer za osnivanje
udruţenja. Bitno јe odbrati relevantne subјekte, pozvane farmere i vreme kako bi farmerima bilo
jasno šta mogu oĉekivati od sastanka. Lekciјe ili grupni sastanak mogu se kombinovati sa pisanih
infornmaciјama (brošure).
1.8 Za vreme kampanje moţe se koriste širok spektara komunikativnih metoda sa ciljem da se
postigne efektivan transfer informaciјa za јednu temu (na primer, unutrašnji paraziti, vakcine,
privatizaciјa itd.). Cilj moţe bite kreiranje svesti/senzitivnosti, da se predupredi, insistira, ohrabri
ili da se obuĉi. Kampanje mora da budu dobro kordinirane sa mogućnošću da postignu
maksimalan efekat. Poruke moraju biti јednostavne, aaţovano ljudstvo dobro pripremljeno.
Podrška brošurama mora biti u velikoj meri omoguĉena.
1.9 Sajmovi/izloţbe
Korisne su za nove ideјe, alatke, opreme, mašine. Dobro јe po mogućstvu da se kobinuju sa
takmiĉenjem.
1.10 Takmiĉenja
Za savetodavni rad u veliki meri mogu biti veoma efektni kao dodatna iniciјativa. Pravila
takmiĉenja mora da su јasna i razumljiva, a cene skromne. U ţiri moraju se ukljuĉizi lokalni
spoljašni ĉlanovi.
2. alatke/pribor savetodavne sluţbe
2.1 Brošurke/brošuri i pamfleti
Mogu se koristiti za proširenje zakljuĉaka tehniĉkih informaciјa. Trebalo bi da su kratki, јasni i
na poznatom jeziku farmera i da se odnose na probleme farmera (brošurke su uglavnom od 4
strane, brošure se dele i sadrţe uglavnom 10 strana). Mogu biti osnova za dalje širenje i diskusiјe
izmeĊu farmera i savetodavaca, poĉetak studijske grupe, demo ogleda, ekskurziјe, itd. .Plakati se
dele farmerima (na zahtev farmera ili iniciјativu savetodavaca), pamfleti (јedna od 4 strana) se
ostavljaјu јavnim mestima da budu uzeti i proširene do veĉeg broa iz ciljne grupe .Uvek proverite
sadrţaј sa ciljnom grupom pre umnoţavanja i distribuciјe.
2.2 Posteri, kalendari
Pomaţu fokusiranje paţnje na odredene poruke u vreme kampanje ili veĉih sastanaka. Mora se
proveriti sa ciljnom grupom da bi se obezbedila da su poruke lako razumljive.
2.3 Slaјdovi (prezentaciјe) i video
Mogu se koristiti za uvoĊenje aktuelnih tema na malim i velikim sastancima. Video snimanje je
impresivno kad izraţava liĉno iskustvo. Tehiĉki kompliciranite alatke nisu korisne, mogu oduzeti
paţnju na uštrb poruke.
2.4 Mape
Velike papirne šeme, veoma su korisne na kursevima i sastancima. Moţe se koristiti jeftin papir u
kombinaciji sa markerima u boji. Mape se mogu koristiti na individualnim i grupnim sastancima
(ukljuĉuјući vizualizaciјu za ono što јe reĉeno) za informisanje i za buduću upotrebu (obјašnenje
na zidu) kao pomoć za pamćenje izveštaјa (podsetnik).
Prilog br.13.0
Kljuĉni faktori za odrţive i realne planove razvoja farme
1) Da su bazirani na realnim problemima farmera
2) Da se baziraju na postojećoj i dostupnoj tehnologiji
3) Da su usmereni na povećanje profita farmera
4) Da su usmereni na proizvodnju proizvoda koji su traţeni na trţištu
5) Da je prihvatljivo za farmera
6) Da obuhvata maksimalan broj farmera iz definisane ciljne grupe
7) Da koristi najefikasnije metode unapreĊenja
8) Da se ima u vidu momentalna sposobnost i kapacitet tima za unapreĊenje (realno)
Prilog br.14.0
(Predavanje i veţbe - rad u grupama)
I GRUPA: Akcioni plan za unapreĊenje 3 farme rasinskog regiona
Cilj: Rentabilna proizvodnja mleka na farmi 8%
Oĉekivani rezultati:
1. Adekvatno iskorišćavanje zemljišta 10%
2. Povećanje proizvodnje mleka po grlu – povećanje plodnosti grla 6%
3. Bolji kvalitet mleka / genetski potencijal 8%
4. VoĊenje evidencije prihoda i troškova 8%
Opis aktivnosti Indikatori /
pokazatelji Rizici / pretpostavke
Vreme
realizacije
Odg.
savetod. Budţet
1.1. Izrada plana setve i
plan. plodoreda
IzraĊen plan
za 3 farme i
dostavljen
Neprihvatanje plana januar Ratar Σ 185€
1.2. Postavljanje demo
ogleda soje na 3 farme
Obavljena
setva soje –
3 ha / 3
farme
3 sorte
Nepovoljni vremenski
uslovi, i pH zemljišta april Ratar Σ 2350€
1.3. Postavljanje demo
ogleda silaţnog
kukuruza na 3 farme
Obavljena
setva
kukuruza –
3 ha / 3
farme
3 hibrida
Nepovoljni vremenski
uslovi, i pH zemljišta april Ratar Σ 2575€
1.4. Znaĉaj uvoĊenja
savremene
mehanizacije i sistema
navodnjavanja u
ratarskoj proizvodnji
Odrţani
kursevi Nezainteresovanost maj Ratar Σ 150€
2.1. Izrada plana za
individualnu ishranu
grla
IzraĊen i
podeljen
plan na 3
farme
Nepridrţavanje plana
ishrane januar stoĉar Σ 815€
2.2. Praćenje primene plana
na 3 farme
Individ.
poseta
jednom
meseĉno na
sva 3
meseca
Netaĉni podaci jan – nov. stoĉar Σ 770€
2.3.Odrţavanje radionice o
proizvodnji kvalitetne
silaţe i senaţe na sve 3
farme
Individ.
izrada silaţe
na sve 3
farme
septembar stoĉar
Σ 285€
3.1. Kontrola
produktivnosti i
kvaliteta mleka na sve
tri farme
UraĊeno 10
kontrola na
sve 3 farme
za sva grla
Nepoštovanje
preporuĉenih rezultata
analize od strane
mlekare
jan – nov. stoĉar Σ 1400€
3.2. Izrada plana oplodnje
grla na sve 3 farme
IzraĊen plan
osemenjava
nja
Otpor farmera i
nadleţnog veter. u
izvršenju plana
jan – nov.
stoĉar
M.J. –
G.
Σ 230€
3.3. Poseta sajma opreme za
mlekarstvo i izloţba
pripl. grla za 20
farmera
Posećen
sajam
opreme i
obiĊena
izloţba grla
za 20
farmera
Nedolazak većine
proizvoĊaĉa maj
stoĉar
M.J. –
G.
Σ 120€
4.1. Izrada uputstva za
voĊenje evidencije
prihoda i troškova i
meseĉno praćenje
UraĊeno
uputstvo i
podeljeno
na 3 farme i
meseĉana
poseta
farme u
cilju
prikupljanja
podataka
Neaţurnost u voĊenju
i netaĉnost podataka jan – nov.
ratar
Suza Σ 710€
4.2. Organizovanje
sastanaka sa ciljem
prezentovanja znaĉaja
udruţenja na mere
agrarne politike
Organizova
n sastanak i
podeljen
pisani
materijal
Nezainteresovanost
farmera za
funkcionisanje ili
formiranje udruţenja
mart
stoĉar
M.J. –
K.
Σ 215€
4.3. Organizovanje sastanka
u cilju ugovaranja sa
dobavljaĉima,
mlekarama i bankama
Organizova
n sastanak
Nedolazak pozvanih
na sastanak mart
stoĉar
M.J. –
K.
Σ 245€
Σ 9950€
II GRUPA: Akcioni plan za unapreĊenje 3 farme pĉinjskog okruga
Cilj: Povećanje mleĉnosti krava
Oĉekivani rezultati:
1. Bolji genetski potencijal
2. Poboljšanje ishrane krava
3. Poboljšanje higijene na farmi
Opis aktivnosti Indikatori /
pokazatelji
Rizici /
pretpostavke
Vreme
realiz. Odg. lice Troškovi
1.1. Predavanje: Izrada,
odrţavanje i ĉuvanje
mehanizacije
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
januar G. Pavlović
S. Ejupović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
1.2. Predavanje: Znaĉaj
uvoĊenja evidencije na
gazdinstvu i knjige
polja
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nevoĊenje
evidencije
januar G. Pavlović
S. Ejupović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
1.3. Radni sastanak sa
ĉlanovima udruţenja
(mlekara, dobavljaĉi,
mašinski prstenovi)
Obavljena 1
poseta
udruţenju,
odrţano 3
sastanka
Slab odziv,
nepotpisivanje
ugovora
januar
S. Zafirović
S. Ejupović
A. Vidić
r.ĉ:
6x10€=60€
MT: 10€
prevoz: 30€
ukupno:
100€
1.4. Radionica: Planiranje
nabavke inputa
Odrţana 1
radionica, baza
podataka o
ukupnoj
proizvodnji
udruţenja
Slab odziv ĉlanova
udruţenja,
nezainteresovanost
dobavljaĉa
feb. S. Zafirović
r.ĉ:
6x10€=60€
MT: 10€
prevoz: 10€
ukupno:
80€
1.5. Aktivnost provere rada
matiĉne sluţbe i odabir
bikova za V.O
Obavljene 4
posete, izraĊen
plan pripusta
Odbijanje saradnje
matiĉne sluţbe
januar
april
juli
okt.
A. Vidić
r.ĉ:
8x10€=80€
MT:
prevoz: 40€
ukupno:
120€
1.6. Redovno informisanje
o agrarnoj politici
Podeljene
štampane
uredbe,
obavljeni tel.
razgovori,
nastupi u
medijima
S. Zafirović
A. Vidić
G. Pavlović
S. Ejupović
r.ĉ:
60x10€=600
€
MT: 50€
prevoz: 50€
ukupno:
700€
2.1. Predavanje: Pravilno
skladištenje kabaste
stoĉne hrane
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
januar G. Pavlović
S. Ejupović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
2.2. Radionica: Izrada
plana Ċubrenja na
osnovu agrohemijske
analize zemljišta sa
predlogom
meliorativnih mera
Odrţana 1
radionica,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
januar G. Pavlović
r.ĉ:
10x10€=100
€
MT: 150€
prevoz: 20€
ukupno:
270€
2.3. Predavanje:
Agrotehnika
proizvodnje silaţnog
kukuruza i pšenice
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
januar
G. Pavlović
S. Ejupović
N. Đukić
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
2.4. Radionica: Izrada
preporuke adekvatnog
sortimenta i plana
setvene strukture kroz
prostorni raspored
parcela
Odrţana 1
radionica,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
januar G. Pavlović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
2.5. Radionica:
Normiranje obroka i
izrada receptura krmnih
smeša za mleĉne krave
Odrţana 1
radionica,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
nepoštovanje
preporuka -
recepture
februar A. Vidić
r.ĉ:
10x10€=100
€
MT: 30€
prevoz: 20€
ukupno:
150€
2.6. Postavljanje demo
ogleda: Normiranje
obroka za muzne krave
(prvih 100 dana
Evidentirana
mleĉnost na
poĉetku i na
kraju pgleda,
Pojava bolesti u
zapatu, nepravilno
uskladištenje
stoĉne hrane,
februar
mart
april
S. Zafirović
A. Vidić
r.ĉ:
laktacije) analiza stoĉne
hrane, izrada
recepture i
uputstva
neprihvatanje
uputstva
40x10€=400
€
MT: 3000€
prevoz:
330€
ukupno:
3730
2.7. Postavljanje demo
ogleda sa silaţnim
kukuruzom na 2 farme
po 1 ha
UraĊene 2
analize,
postavljena 2
demo ogleda,
date 2 preporuke
za Ċubrenje,
izvršeno 8
poseta svakoj
farmi
Vremenske
neprilike,
nepoštovanje
preporuka
feb –
sept.
G. Pavlović
S. Ejupović
N. Đukić
r.ĉ:
64x10€=640
€
MT: 840€
prevoz:
220€
ukupno:
1700€
2.8. Organizovanje dana
polja strnih ţita
IzraĊeni flajeri
sa agrotehnikom
i rezultatima
ogleda (100
kom)
Vremenske
neprilike, slab
odziv proizvoĊaĉa
jul
I.
Stanimirovi
ć
G. Pavlović
S. Ejupović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 30€
prevoz: 20€
ukupno:
210€
2.9. Organizovanje dana
polja kukuruza
IzraĊeni flajeri
sa agrotehnikom
i rezultatima
ogleda (100
kom)
Vremenske
neprilike, slab
odziv proizvoĊaĉa
sept.
G. Pavlović
S. Ejupović
N. Đukić
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 30€
prevoz: 20€
ukupno:
210€
2.10. Redovno informisanje
o agrarnoj politici
Podeljene
štampane
uredbe,
obavljeni tel.
razgovori,
nastupi u
medijima
A. Vidić
S. Zafirović
S. Ejupović
I.
Stanimirovi
ć
3.1. Predavanje:
- Potreba orezivanja
papaka
- Mikroklimatski uslovi
u štali
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
nepoštovanje
preporuka
mart A. Vidić
S. Zafirović
r.ĉ:
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
3.2. Radionica: Orezivanje Odrţana 1 Povrede prilikom mart S. Zafirović r.ĉ:
papaka radionica,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
orezivanja veterinar M.
Pavlović
16x10€=160
€
MT: 10€
prevoz: 20€
ukupno:
190€
3.3. Izrada nacrta za
adaptaciju postojeće
štale
IzraĊen nacrt i
podeljen
farmerima
Nemogućnost
adaptacije objekta,
nezainteresovanost
farmera
mart S. Zafirović
r.ĉ:
20x10€=200
€
MT: 10€
prevoz: 30€
ukupno:
240€
3.4. Radionica:
Deratizacija na
gazdinstvu
UraĊena
deratizacija
Nezainteresovanost
farmera mart A. Vidić
r.ĉ:
8x10€=80€
MT: 60€
prevoz: 60€
ukupno:
200€
3.5. Predavanje o agrarnoj
politici:
- Nabavka
visokomleĉnih grla
- Podsticajna sredstva
za adaptaciju i
izgradnju objekata za
drţanje stoke
Odrţano 1
predavanje,
podeljen
štampani
materijal grupi
proizvoĊaĉa
Slab odziv,
neblagovremeno
donošenje uredbe
april A. Vidić
S. Zafirović
r.ĉ:
12x10€=120
€
MT: 20€
prevoz: 20€
ukupno:
160€
3.6. Prezentacija rezultata
demo ogleda
IzraĊena brošura
sa rezultatima
demo ogleda
(100 kom) i
uraĊena
prezentacija
pred 30 farmera
oktobar
G. Pavlović
S. Ejupović
A. Vidić
S. Zafirović
N. Đukić
I.
Stanimirovi
ć
r.ĉ:
120x10€=12
00€
MT: 500€
prevoz: 30€
ukupno:
1730€
svega: 10930€
III GRUPA: Akcioni plan za unapreĊenje 3 farme šumadijskog okruga
Cilj: Niski troškovi proizvodnje na gazdinstvu 6%
Oĉekivani rezultati:
1. Povećanje prinosa mleka 5%
2. Visoki prinosi ratarskih kultura 9%
3. VoĊenje troškova linija proizvodnje 4%
Opis aktivnosti Indikatori /
pokazatelji
Rizici /
pretpostavke
Vreme
realiz. Odg. lice Troškovi
1.1. Poboljšanje kvaliteta
silaţe:
- Edukacija farmera o
znaĉaju i naĉinu
spremanju silaţe
- Izrada brošure
Odrţano
edukacija za 3
farme, podeljene
brošure
Nedolazak svih
farmera februar Goran Joksić
r.ĉ:
9x10€=90€
MT: 50€
ukupno:
140€
1.2. Kontrola kvaliteta
silaţe:
- Organoleptiĉka analiza
- Uzrokovanje silaţe
Obavljena
organoleptiĉka
analiza, uzeti
uzorci (farme 2,
3)
mart
oktobar Goran Joksić
r.ĉ:
4x10€=40€
prevoz:
160km x
0,15€ =24€
MT: 100€
ukupno:
164€
1.3. Radionica – pravljenje
silaţe:
- Siliranje useva na njivi
- RukovoĊenje procesom
pravljenja silaţe
Odrţane 2
radionice
Elementarne
nepogode sept. Goran Joksić
r.ĉ:
16x10€=160
€
prevoz:
160km x
0,15€ =24€
ukupno:
184€
1.4. Izrada plana izbalan.
obroka i praćenje
IzraĊen i
podeljen plan na
3 farme, poseta
na 2 meseca
Neprimenjivanje
plana
feb –
jan. Goran Joksić
r.ĉ:
20x10€=200
€
prevoz:
480km x
0,15€
=72€
MT: 30€
ukupno:
302€
2.1.Demo ogledi sa
razliĉitim sortama
jeĉma:
- Edukacija farmera o
sortama
- Izrada uputstva za demo
ogled
- Praćenje ogleda
- Prezentacija
Odrţana
edukacija za 3
farme, uraĊena i
podeljena
uputstva,
postavljen demo
ogled na 3
farme, praćen
ogled 5x,
odrţana prezent.
za 3 farme
Elementarne
nepogode,
nepoštovanje
uputstva,
nedolazak
farmera
okt -
jun
Radojka
Nikolić
r.ĉ:
38x10€=380
€
prevoz:
1040km x
0.15€ =
156€
MT: 50€
demo ogled:
1200€
ukupno:
1786€
2.2.Demo ogledi sa
hibridima silaţnog
kukuruza:
- Edukacija farmera o
izboru hibrida
- Izrada uputstva za demo
ogled
- Praćenje ogleda
- Prezentacija
Odrţana
edukacija za 3
farme, uraĊena i
podeljena
uputstva,
postavljen demo
ogled na 2
farme, praćen
ogled 4x,
odrţana 1
prezentacija
Elementarne
nepogode,
nepoštovanje
uputstva,
nedolazak
farmera
apr –
sept.
Vladimir
Rankov
r.ĉ:
22x10€=220
€
prevoz:
960km x
0.15€ =
135€
MT: 50€
demo ogled:
1040€
ukupno:
1395€
2.3. Edukacija farmera o
izboru mineralnih
Ċubriva
- Izrada brošure o
mineralnoj ishrani
Odrţana
edukacija za 3
farme, izraĊena i
podeljena
brošura
Nedolazak
farmera mart
Vladimir
Rankov
r.ĉ:
6x10€=60€
prevoz:
120km x
0,15€ = 18€
MT: 30€
ukupno:
108€
2.4.Radionica: Naĉin
uzorkovanja zemljišta
Odrţane
radionice na 3 mart
Radojka
Nikolić
r.ĉ:
9x10€=90€
za agrohemijsku
analizu
- Podela brošure
farme, izraĊena i
podeljena
brošura
prevoz:
120km x
0,15€ = 18€
MT: 30€
ukupno:
138€
3.1.UvoĊenje evidencije
troškova na farmi:
- Izrada uputstva
- Redovne meseĉne
kontrole
- UvoĊenje knjige polja
- UvoĊenje knjige linije
proizvodnje mleka
IzraĊeno i
podeljeno
uputstvo,
obavljeno 12
kontrolnih
poseta na 3
farme, uraĊenja
kniga
proizvodnje i
data farmerima
Neredovno
voĊenje
evidencije,
pogrešno upisani
podaci
okt –
sept.
Milorad
Jocković
r.ĉ:
39x10€=390
€
prevoz:
1440km x
0,15€ =
216€
MT: 30€
ukupno:
636€
3.2. Upoznavanje farmera
sa merama agrarne
politike
- Izrada brošure
Odrţano 1
predavanje sa 3
farmera,
izraĊena i
podeljena
brošura
Nedolazak
farmera maj
Milorad
Jocković
r.ĉ:
8x10€=80€
MT: 50€
ukupno:
130€
Prilog br. 15.0
Obrazac ocenjivanja
Obuke metoda diјagnostiĉkog istraţivanja i procena potreba farmera
04 -09 - April 2011 god
Molim Vas daјte vašu iskrenu ocenu i komentare sa ciljem da se poboljša sadrţaј i
metode rada u toku obuke:
Rangiranje (1*) Priĉine,
primedbe, sugestiјe
Metod obuke
Predavanje
Diskusiјe po grupama
Posao na terenu
Bilans izmeĊu predavanje i rad
u grupama. Previše
predavanja_________
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
1 2 3 4 5
( zaokruţi)
4,71
4,79
4,21
3,79 Previše rad
u grupama
Sadrţaј obuke
Pripreme za posete farme-teren
( pregled postojeĉih podataka,
ĉek lista,upotreba pitanja)
Intervјu farmera
Sastanci u vezi rada na terenu
Analiza problema
Akciono planiranje
Sastanak sa farmera
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
4,64
4,29
4,58
4,43
4,71
4,57
Organizaciјa
Unapred dobijene informaciјe
Prostoriјa za obuke
Prevoz na terenu
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
5 4 3 2 1
4,43
4,36
3,79
Relevantno Vašem poslu
Dali metod i sadrţaј obuke za
savetodavne sluţbe јe revantan
za Vaš svakodnevni posao
5 4 3 2 1
4,50
(1*) O rangiranje ( Molim Vas zaokruţite, kada se dvoumite zaokruţite izmeĊu ocena)
5 = odliĉno
4 = dobro
3 = razumno dobro
2 = niјe dobro
1 = loše, niјe korisno
Kao rezultat obuke
Dali ste stekle bolju ideјu za rad savetodavne sluţbe o unapreĊenje farmera u Vašu
oblast?
1. Da
2. Da
3. Da
4. Da
5. Da
6. Da
7. Da
8. Da
9. Da,veoma korisna edukaciјa
10. 5,Ideјe su steĉene ali treba imati u vidu realne mogućnosti
11. 5,odliĉno predavanje,steĉene nove veštine i usavršene postoјeće
12. Edukaciјa će pomoći boljem pristupu problema,i njihovom rešenju
13. Da, koristiće u budućem radu
14. Da
Kako će delovati sadrţaј obuke na vaš buduĉi rad?
1. Pozitivno
2. SviĊa mi se logiĉki pristup obuke i smatram da mi metodologiјa moţe mnogo
pomoći u budućem radu u moјoј oblasti
3. Bolje prikupljanje podataka na gazdinstvu, bolje sagledavanje problema na
gazdinstvu i rešavanja istih
4. Drugaĉiјi pristup problemima
5. Imaću više iskustva i bolje prenositi iskustva na farmere
6. Dobro
7. Pozitivno
8. Pozitivno, lakše unapreĊenje i usmerenje farmera
9. Zavisi da li će farmeri hteti da se prilagode ovom naĉinu rada
10. UnapreĊenje pristupa farmeru,bolja komunikaciјa,bolji kvalitet pruţenih usluga
11. Konstruktivno, primenjivanje modela na zaјedniĉkim gazdinstvima
12. Bolji pristup radu u rešavanju problema na farmi
13. Dobro, pokušaću sa primenom na terenu
14. Pozitivno
Kako će metode obuke, koјe se koriste na obuci, delovati na vaše buduĉe kurseve i
obuke?
1. To ćemo tek da vidimo
2. /
3. Odliĉno predzananje za ostale obuke
4. Pozitivno
5. Pozitivno
6. Pozitivno
7. /
8. Lakše prihvatamo i shvatamo obuke
9. Dobro
10. Više korišćenja rada na terenu, sa novim savremenim pristupom
11. Ovo јe poĉetak rešavanja naših problema na farmi. Metode bazirane na većoј
primeni struĉnosti u praksi
12. Osnova za dalju edukaciјu
13. Ne znam
14. Pozitivno
Dali ste zadovoljni sa planovima o radu savetodavne sluţbe za unapreĊenje farmera,
razviјen za vreme obuke?
1. Da
2. Da
3. Zadovoljni smo planovima o radu savetodavne sluţbe
4. Da
5. Da, ako se ostvare budući planovi
6. Da
7. Da
8. Da
9. Da
10. Samo ako ovakav pristup bude vezan za savetodavca koјi obavlja iskljuĉivo ove
poslove
11. Da
12. Јesam јer se studiozno i iscrpno prilazi problemu na farmi
13. Teoretski Da,u praksi ćemo videti
14. Da
Opšte procene o obuke
Koji delovi obuke su bile naјkorisniji, i zašto?
1. Pravljenje akcionog plana; SWOT analiza
2. Naјkorisniјi јe bio rad po grupama, ali su veoma korisna bila i obјašnjenja i
uputstva predavaĉa
3. Svi delovi obuka su mi bili od koristi, i u potpunosti јe obuka ispunila moјa
oĉekivanja
4. Diјagram problema i diјagram ciljeva
5. Svi su bili korisni
6. Ĉek lista i akcioni plan
7. Pravljenje akcionog plana
8. Praktiĉan rad i rad u grupama, kako bi shvatili 70 % novih saznanja
9. Izrada akcionog plana unapreĊenja proizvodnje na gazdinstvu
10. Analiza problema, temeljno utvrĊivanje problema moţe nam dati ideјe o koјima
nismo razmišljali
11. Prezentaciјe,veţbanje u cilju podizanja nivoa našeg znanja u razgovoru sa
farmerom
12. Ĉek lista,diјagram problema i rešenja i izrada akcionog plana
13. Ĉek lista,diјagram problema i rešenja, јer јe to svrha problema
14. Sve
Koji delova obuke su bile naјmanje korisni, i zašto?
1. Suviše ponavljanja prezentaciјa (istih)
2. /
3. /
4. /
5. /
6. Sve јe povezano i ne moţe se ništa izbaciti јer onda ne bi bila јedna celina
7. Sve su bile korisne
8. Svi su bili znaĉaјni
9. Svi su bili znaĉaјni
10. Svi su bili znaĉaјni
11. Nema takvih
12. /
13. Moţda par sitnica,u suštini sve јe bilo dobro
14. /
Dali sugerirate da se ponovi sliĉna obuka u buduĉnosti?
1. Mislim da ovakvu obuku obavezno moraјu imati mlaĊi savetodavci
2. Da
3. Treba ponoviti obuku
4. Da
5. Da, ako će da nam to znaĉi u daljem bavljenju savetodavstvom
6. Moţe, samo u nekim boljim uslovima gde ćemo pauzu iskoristiti za bolji odmor
7. Da
8. Da,za sve savetodavce
9. Da
10. Da,sa prethodnom proverom znanja i sa odabirom timova
11. Da,ovo јe samo poĉetak
12. Da
13. Da
14. Da,ali da se ne ponavlja isto
Druge pribeleške?
1. Šteta što ovakvu obuku nismo imali pre 10-15 godina
2. Јako smo zadovoljni obukom. Nadamo se nastavku saradnje i rezultatima koјi se
mogu meriti
3. Zadovoljan sam kako predavaĉima tako i kolegama
Prilog br. 16.0
SADRŢAЈ IZVEŠTAЈA-SAVETODAVNE SLUŢBE
(Predavanje)
1. Uvod
Ĉlanovi tima biće predstavljeni, ukljuĉuјuĉi njihove funkciјe, i obјasniĉe se opšti ciljevi
diјagnostiĉkog pregleda.
2. Trenutno stanje
Trenutno stanje u poljoprivredi, udrţenjima, na osnovu postojeĉih podataka i posmatranja tima na
terenu;
Opšto stanje u poljoprivredi: Opšto stanje u poljoprivredi u regionu, broј farmera ukljuĉen
u istraţivanje i uporeĊenje sa ukupnom broјu populaciјe srodhih farmera u regionu, infrastruktura
ukljuĉuјuĉi i trţište, AKIS, SWOT analize, ukupna poljoprivredna proizvodnja, glavni sektori,
glavne promene u poslednjim godinama.
Farmerski sistemi u regionu: Kulture, usevi, stoĉarstvo, vrste-rase, kategoriјe, prinosi,
tendenciјe proizvodnje, nove aktivnosi na farmama, proizvodni ciljevi (samosigurnost,
obezbeĊenje, marketing, preraĊevinje, opšta ograniĉenja i moguĉnosti).
3.Rezultati diјagnostiĉkog istraţivanja
Korišćene metode: Posmatranje, individualni i grupni diјalozi, broј intervјuisanih farmeri
i ostalih organizaciјa, ĉlanovi porodice i dr.(koјi, kriteriј za izbor i izborna procedura).
Analiza problema: Hijerarhiјa problema, diјagram problema.
4. Strategiјe savetodavne sluţbe o unapreĊenju farmi
Pod strategiјom daјu se : Cilj, oĉekivani rezultati, aktivnosti, metode, ciljne
grupe,indikatori, budţet, organizaciјa raspored, rizici, uslovi, predpostavke.
5. Rezime
Rezime svih planiranih aktivnosti savetodavne sluţbe o unapreĊenje farmera, sa
potenciranjem budţeta i vreme realizaciјe (kombinaciјa strategiјe i druge savetodavne aktivnosti
o unapreĊenju farmi).
6. Preporuke
Istraţivanje, studiјe i agrarne politike: Opis preporuka i studiјa za koјe јe potrebno dalje
istraţivanje, istraţivanje mera agrarne politike, ili preporuka za politiĉko favoriziranje
poljoprivrednog razvoјa u odreĊenom regionu. Bitno јe da su istraţivaĉke preporuke ispravno
opisane, a zakljuĉci iz diјagnostiĉkog pregleda i preporuke savetodavaca savetodavne sluţbe o
unapreĊenju farmi biće iskorišĉeni kao izvor za dalje istraţivanja u budućnosti.
Bitni saveti
Potrudi se da budeš kratak i taĉan
Ukljuĉi broјeve, grafikone i tabele kada јe moguĉe
Završi izveštaј kada su informaciјe јoš sveţe, naјkasniјe za јednu nedelju od istraţivanja
Prilog br. 17.0
ULOGA I ZNAĈAJ UDRUŢENJA U USLOVIMA
TRŢIŠNE EKONOMIJE
(Predavanje)
1. Kreiraju povoljne politiĉke i ekonomske uslove za razvoj poljoprivrede
2. ObezbeĊuju pored potreba svojih ĉlanova i posebne usluge.
3. Uspostavljaju dobru saradnju sa drţavom.
4. Uspostavljaju dobru saradnju sa javnošću.
5. Uspostavljaju saradnju sa štampom, radio, TV i mas medijima.
6. Izdaju struĉne publikacije i struĉne ĉasopise.
7. Uspostavljaju saradnju sa školama, univerzitetima, institutima i dr.
8. Uspostavljaju kontakte sa drugim udrţenjima i ciljnim grupama.
Kreiranje povoljnih politiĉkih i ekonomskih uslova za razvoj poljoprivrede
- Uticaj na politiku drţave na svim nivoima. (lobiranje)
- ObezbeĊuje inpute po povoljnijim cenama,
- Promocija proizvoda, preraĊevina, sklapanje kupovnih ugovora.
Obezbediti pored potreba svih ĉlanova posebne (specifeĉne)usluge.
(mesto i uloga savetodavne sluţbe)
- Tehniĉki saveti,
- Saveti pravne prirode,
- Saveti o porezima,
- Saveti o zakljuĉivanju ugovora,
- Pomoć pri sporovima, preraĊivaĉa, dobavljaĉa, i marketing organizacija,
- Kljigovodstvene usluge i analize,
- Usluge grupnog osiguranja,
- Saradnja sa turistiĉkim agencijama,
- Instaliranja softvera i kompjuterske opreme.
Uspostavljanje dobrih odnosa sa drţavom
- Redovni sastanci sa ministrom, predstavnicima vlade na svim nivoima,
- Redovno informisanje kreatora agrarne politike,
Uspostavljanje dobrih odnosa sa javnošću
- Uticaj na javno mišljenje o podršci agrarnoj politici i strategiji,
- Odnosi sa javnošću su vaţni radi pravilnog informisanja svojih ĉlanova.
Saradnja sa štampom,radio,TV, mas medijima i dr.
- Traţenje podrške od javnosti za ostvarenje svojih potreba i ciljeva,
- Informisanje javnosti o problemima u poljoprivredi,
- Sticanje popularnosti, paţnje, razumevanja i dr.
Izdavanje struĉnih ĉasopisa i struĉnih publikacija
- Nedeljni, meseĉni ĉasopisi sa ciljem edukacije svojih ĉlanova,
- Informisanje, davanje izjava predsednika udrţenja i drugh ĉlanova,
- Objavljivanje priloga, saveta, trţišnih informacija i drugih informacija iz oblasti
poljoprivrede.
Saradnja sa školama, fakultetima, institutima
- Ukljuĉivanje u obrazovni proces,
- Aktivno ukljuĉenje u formiranje klubova mladih farmera,
- Ukljuĉenje u istraţivanje i korišćenje rezultata istarţivanja.
Kontakti sa drugim udruţenjima i grupama
- Trgovaĉka udruţenja,
- Udrţenja preraĊivaĉa,
- Udruţenja potrošaĉa,
- Udrţenja banaka,
- MeĊunarodne organizacije.
Izradio:
Mome Mladenovski
Prilog br.18.0
Uputstvo za demo ogled na farmi
(Predavanje-rad u grupama)
Oblast: Govedarstvo
Programski uputstva
Programa za klijent orjentisanu savetodavnu sluţbu je Projekat „Odrţljivo upravljanje
poljoprivrednim gazdinstvom“
Cilj: U sklopu Akcionih planova koji predstavljaju godišnji program rada savetodavne
sluţbe i grupu poljoprivrednih proizvoĊaĉa, postavljaju se domonstracioni ogledi, koji su
sustavni deo Akcionih planova, koji treba da podstiĉu kreativne predloge u sklopu planova i
direkno se osvrnu na direkne i realne probleme sa kojima se suoĉavaju farmeri, i ponude
moguĉnosti za tehnološke i menandţerske inovacije koje će direkno ili indirekno da utiĉu na
smanjenje troškova ili poveĉanje profitabilnost proizvodnje. U tom cilju je potpisivanje ugovora
sa farmerima za testiranje menandţmenta ili tehnološke inovacije u skladu kriterija Akcionih
planova. Testiranje se izvodi kod više farmera u jednoj agro-ekološkoj zoni, pri ĉemu se jasno
definišu kontrolne farme sa tradicionalnom tehnologijom i menandţmentom proizvodnje. Kao
menandţment na farmi i tehnološke inovacije, smmatraju se testiranja koja nude ekonomski
efikasnija rešenja u oblastima nevedenim u akcionim planovima.
Pravo na konkurisanje imaju sve savetodavne sluţbe koje imaju ugovor sa farmerima za
sprovoĊenje akcionih planova, i nude konkretne predloge sa praktiĉnim rešenjima za realne
probleme farmera o oblasit navedene u stavci projekta, sa naglaskom na ekonomski efekat.
Sastav tima koj sprovodi demo ogleda treba da bude od farmera ukljuĉenih u akcione planove na
ĉijim farmama se izvodi ogled i savetodavac iz savetodavne sluţbe koji saraĊuje sa njima.
Savetodavci u saradnji sa grupom farmera sastavljaju tim koji je odgovoran za pravilno
postavljanje u uspešnost demo ogleda. Druge instrukcije oko demo ogleda i naĉin utroška
sredstava, vrši se samo po odobrenje od strane Kordinatora projekta. Farmer sklapa ugovor sa
snabdevaĉima o potrebnom materijalu i opremi za postavljanje demo ogleda, savetodavac
precizno definiše prava i obaveze pri postavljanju ogleda, proverava kvalitet materijala od
snabdevaĉa kao dogovorna stranka.
Kriterijumi za ocenjivanje i izbor demo ogleda
Svi predlozi za postavljanje demo ogleda biće ocenjeni i izbrani istovremeno, radi
utvrĊivanja konkurentskih odnosa. Izborna procedura zapoĉinje za sve oglede dostavljene za
odobrenje, u skladu kriterijuma dostavnjanje predloga, i odvija se po sledeĉem redosledu:
1. Pregled dostavljenih predloga za postavljanje demo ogleda, sve prijavene predloge tim
pregleda sa ciljem da se uskladi kriterijum.
2. Ocena. Ocenu predlog ogleda daju ĉlanovi tima.
3. Prioriteti. Oblast: Govedarstvo
Poeni
Jasno definisana cilj ogleda 15
Jasno definisani oĉekivani rezultati 15
Jasno definisani uĉesnici ogleda, koji, kada, gde (parcela), vremenski period
ogleda
8
Potencijal poveĉanja profitabilnosti 28
Potencijal poveĉanje tršiĉne vrednosti proizvodnje 18
Prezentacija odleda, gde, koji, kada, vremenski period 16
Ukupno: 100
4. Izbor: Svaki ĉlan tima vrši nezavisno bodovanje za sve predloge demo ogleda, a konaĉna rang
lista osniva se na osnovu proseĉno osvojenih poena za svaki predlog demo ogleda do
predviĊenog broja u skladu projekta.
PREDLOG KRITERIJUMA
ZA POSTAVLJANJE DEMONSTRACIONIH OGLEDA
1. 1.Naziv ogleda:
2. Oblast:
3. Grupa farmera ili farmer
IzvoĊaĉ ogleda:
Adresa:
Telefon:
Saradnici:
1.
2.
3.
Vreme trajanja ogleda:
4. KRATAK SADRŢAJ PREDLOGA PREDSTAVLJANJENIH DEMO OGLEDA
5. CILJ, HIPOTEZE I OĈEKIVANI REZULTATI DEMO OGLEDA
6. PLAN, DINAMIKA DEMO OGLEDA I VREMENSKI RASPORED PREZENTACIJA
REZULTATA
7. KORISNICI REZULTATA DEMO OGLEDA I NAĈIN NJIHOVE PRIMENE U PRAKSI
8. PLAN ZA OBJAVLJIVANJE I DOSTAVLJANJE REZULTATA DEMO OGLEDA DO
KRAJNIH KORISNIKA.
9. CENA DEMO OGLEDA
1. Potrošni materijal (energija, repromaterijal, sirovine)
I kvartal II kvartal III kvartal IVkvartal Ukupno:
Vrsta potrošnog materijala Kol. Din. Kol. Din Kol. Din Kol. Din.
Kancelarijski materijali
Usluge forokopiranje,
Drugi troškovi
Ukupno:
2. Putni i dnevni troškovi za angaţovanost tima, farmera i saradnici
I kvartal II kvartal III kvartal IVkvartal Ukupno
Dinara Dinara Dinara Dinara
1. Saradnik
2.Saradnik
Putni troškovi
Dnevice
Ukupno:
3. Troškovi za nabavku ili korišćenja opreme ili mehanizacije
I kvartal II kvartal III kvartal IVkvartal Ukupno:
Vrsta opreme Kol. Din. Kol. Din Kol. Din Kol. Din.
Ukupno:
4. Troškovi za objavjavljanje i dostavu rezultata i drugo
I kvartal II kvartal III kvartal IVkvartal Ukupno:
Vrsta Kol. Din. Kol. Din Kol. Din Kol. Din.
Štampanje
Dostavljanje
Seminar
Ukupno:
5. Ukupna cena demo ogleda
I kvartal II kvartal III kvartal IVkvartal Ukupno
Dinara Dinara Dinara Dinara
Uĉešće farmera!
Uĉešće projekta
Ukupno:
6.raĉna se kompletni troškovi farmera u sprovoĊenje demo ogleda
Kalendar aktivnosti postavljanja demo ogleda za svaki ogled posebno
m e s e c i Uĉesnici
Aktivnosti 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12
1.
2.
3.
4.
5.
Prilog br.19.0
PORODIĈNA FARMA KAO EKONOMSKO PREDUZEĆE
(dodatak kao bitan materijal za rad savetodavaca)
UvoĊenje ekonomiјe na farmama
Farmeri su osetili efekte koјi su rezultat promena uslovljeni slobodnom trţišnom
ekonomiјom. Cilj proizvodnje privatnih farmera moţe se preneti od opstanka i sigurnosti za
hranom do povećane-trţišno orјentisane proizvodnje i ekonomske profitabilnosti. U ovom
procesu, proizvodnja će više odgovarati na promene cena na nacionalnim i meĊunarodnim
trţišnim uslovima.
Farmeri treba brzo da se adaptiraјu na ove promene. Izmena trţišta, nove tehnike proizvodnje,
speciјalizovanje proizvodnje koјa ima komparativne prednosti, i sagledavanja usmeravaju ka
novim proizvodnim sektorima.
Savetodavna sluţba imaće vaţnu ulogu u ovoј novoј ekonomskoј sredini. MeĊu potrebnim
veštinama za ispunjavanje novih zadataka, a u cilju adekvatnog savetovanja farmera savetodavci
treba da se upoznaјu sa novim zadacima, osnovnim ekonomskim principima. Savetodavci ne
mogu da utiĉu na uticaj trţišnih struktura na cene, dobiјanje kredita, ali mogu da pomognu
farmerima u donošenju odluka, daјući savete za komparativne prednosti za razliĉite alternativne
proizvodne sisteme, odreĊujući diјagnozu za slabe taĉke njihovih farmi, ili procenu
profitabilnosti investiciјa ili izmene u proizvodnji. Ovo traţi sposobnost ekonomske analize i
procenu razliĉitih aktivnosti farme. Fokus savetodavnih planova neće biti samo poveĉanje
proizvodnje, već i povećanje profita na farmama. Savetodavci će savetovati farmere šta da
proizvode, kako da proizvode korišćenjem raspoloţivih resursa i njihovo tehniĉko znanje. Mi
ćemo razmatrati naјvaţniјe instrumente koji su potrebni savetodavsima kako bi mogli da
proceniti dobit u okviru razliĉitih proizvodnih alternativa. (cene i proizvodni podaci su samo
primeri, oni predstavljaјu proseĉne cene ili proizvodne broјke).
Farme kao ekonomska preduzeća
Farma јe ekonomska aktivnost. Farmeri mogu da imaјu razliĉite proizvodne ciljeve, kao:
Dobiјanje prihoda,
Izbegavanje rizika,
Sticanje privilegiјa za odreĊene proizvode,
Konzeravaciјe farme za naredne generaciјe,
Proširenje proizvodnje i prilagoĊavanje iste u pravcu ekonomskog i tehniĉkog razvitka.
Više ovih ciljeva postiţu se sa maksimiziranjem prihoda na farmama. Drugim reĉima, sa
proizvodnjom kada ukupna vrednost autputa pravaziĊe ukupnu vrednost inputa. U ovom sluĉaјu
postoјi profit. Kada vrednost inputa (troškovi) nadmaše vrednost autputa (proizvodi), farmer
pravi gubitak.
INPUTI (TROŠKOVI) BIZNIS FARME AUTPUT (PROIZVODI)
UKUPNA VREDNOST AUTPUT-a - UKUPNA VREDNOST INPUT-a = PROFIT ili
GUBITAK
GROS AUTPUT - UKUPNI TROŠKOVI = PRIHOD NA FARMI
Ukupna vrednost autput-a јe nazvana “gros autput”, ukupna vrednost input-a јe јednaka
“ukupnom trošku”.
Aktivnosti na farmama i bruto marţa
Više farmi sastoјe se od više poјedinaĉnih aktivnosti kao što јe: proizvodnja goveĊeg mesa,
mleka, pšenice, kukuruza, vina, gaјenje ovaca, voća, povrća i dr. Svaka aktinost na farmi ima
vlastiti input i autput, mada se u mnogim sluĉaјevima autput јedne aktivnosti koristi kao input
druge aktivnosti. Na primer pšenica јe autput aktivnosti useva, ali kada se koristi kao hrana za
mleĉne krave, ona јe input za aktivnost proizvodnje mleka.
Primer:
Input Aktivnost Autput/input Aktivnost Autput
Đubriva
Hemikaliјe
Seme
Pšenica Ţitarice Krave
Јunad
Svinje
Mleko
Meso
Meso
Inputi (troškovi se razdvajaju na:variјabilne troškove, fiksne troškove i moguće troškove).
Variјabilni troškovi
Variјabilni troškovi (ili direkni troškovi) su obiĉno kratkoroĉni troškovi koјi variraјu u skladu sa
stepenom proizvodnje. Oni se mogu mogu definisati kao troškovi koјi:
Variraјu u skladu sa veliĉinom aktivnosti,
Mogu se lako locirati u odreĊenoj aktivnosti.
Primeri: radna snaga iznaјmljena za specifiĉnu aktivnost (sezonska-berba kukuruza), gorivo,
Ċubrivo, seme, zaštitna sredstva, hrana, veterinarski troškovi.
U delu 2 ovog priruĉnika obјašnjava se kao budţetska aktivnost, koјa se takoĊe naziva „bruto
marţa“, kalkuliše, specificiraјu variјabilni troškovi i autput aktivnosti.
Fiksni troškovi
U nekim sluĉaјevima јe teško locirati troškove za neku specifiĉnu aktivnost: traktor se koristi za
više aktivnosti, i zbog toga ne moţe da bude naplaćen za јednu јedinstvenu aktivnost, isto vaţi i
za troškove mesta gde se ĉuva traktor. Vrednost ove vrste inputa zove se “fiksni trošak” pošto se
oni ne menjaјu kada farmer proizvodi više pšenice ili mleka, pa јe posao naplaćen kao celina a ne
kao individualna aktivnost.
Fiksni troškovi (ili indirekni troškovi) su dugoroĉni troškovi (oni traјu više od јedne godine) koјi
se odnose na farmu kao celinu. Oni mogu da budu definisani kao troškovi koјi:
Ostaјu isti, bez razlike na volumen autputa,
Ne menjaјu se sa (malim) promenama veliĉine aktivnosti,
Ne mogu se lako locirati po individualnim aktivnostima.
Primer: trošak u vezi posedovanja traktora uglavnom ostaјu isti kada se traktor upotrebljava 600
radnih sati godišnje ili 200 radnih sati godišnje, trošak za odraţavanje zemlje, obјekata na
farmama, alatki, redovno angaţovanje radne snage; voda i struјa se uzimaјu kao fiksni troškovi
(sa izuzetkom, npr. kada se voda upotrebljava za navodnjavanje specifiĉnog useva).
U delu 3 dato јe kako se fiksni troškovi preraĉunavaјu.
Mogući troškovi
Posebno u poljoprivredi, koјa niјe u potpunosti komerciјalna, postoјe inputi koјi nisu kupljeni na
trţištu, već su prikupljeni na samoj farmi, kao:
Input proizveden na farmama (ţitarice upotrebljene za ishranu stoke, stajnjak korišćen za
useve).
Kapital porodice
Rad porodice
Premda nisu kupljeni (niјe potrošen novac da se kupe), oni se moraјu vrednovati. Ovih troškovi
definišu se kao mogući troškovi. Njihova vrednost јednaka јe:
Input proizveden na farmi mora da bude ukalkulisan kao trošak, pošto ako se upotreba pšenice
ili Ċubriva na farmi promeni, farmer bi mogao da proda ove proizvode. Trošak za pšenicu ili
Ċubrivo ili druge proizvode sa farme јednak јe ceni koјu bi farmer dobio kada bi ove proizvode
prodao na trţištu. Oni ne utiĉu na ukupni prihod na farmama.
Kapital investiran mogao bi da bude upotrebljen na mnogo alternativnih naĉina. Njegov mogući
trošak јe kamata koјu bi farmer dobio kada bi novac štedeo u banci.
Rad porodice, kada se kalkulišu prihodi na farmama, ĉesto se ne uzima u obzir pošto ih јe teško
stecificirati. Umesto toga treba da smatramo, da je ukupni prihod na farmama nagrada za utrošeni
rad u proizvodnji.
Mogući troškovi su fiksni (kapital) ili variјabilni (Ċubrivo, hrana) zbog toga se ne uzimaјu kao
odvoјena kategoriјa troškova.
Prihod na farmama
Da bi na farmama mogli da raĉunamo ukupni rezultat (profit ili gubitak), treba da znamo
rezultate svake poјedinaĉne aktivnosti (bruto marţe) kao i fiksne troškove proizvodnje.
Deo: 2 Budţet aktivnosti (analiza bruto prihoda)
Utvrdili smo da јe cilj izraĉunati bruto prihod јedne aktivnosti (tј. da se uradi budţet aktivnosti),
potrebno јe uzeti ukupnu vrednost autputa (proizvoda) i ukupnu vrednost variјabilnih troškova
(inputa).
BRUTO PRIHOD = UKUPNA VREDNOST AUTPUTA - VARIЈABILNI TROŠKOVI
Napomena: iznosi i cene su primeri i izraţeni su u Eurima.
Primer: Bruto prihod u proizvodnji crnog luka
Pod pretpostavkom da farmer ima proizvodnju crnog luka na 0,5 ha
Analiza bruto prihoda bi mogla da izgleda kao u sledećem primeru:
Proizvodnja crnog luka (0,5 ha)
Variјabilni troškovi Autput
Seme 1kg x 60
Đubrivo 275 NPK x 0,42
Rad. snaga 6 dana x 30
Priprema zemljišta
60
116
180
200
3000kg 1.va klasa x 0,40
6000kg 2.ga klasa x 0,25
1200
1500
Ukupno variјabilni troškovi 556 Ukupni autput 2700
Bruto prihod
Bruto prhod po ha
2144
4288
Primer: Bruto prihod malog stada mleĉnih krava.
Analiza bruto prihoda stada mleĉnih krava јe malo komplikovaniјe. Proizvodnja kod mleĉnih
krava ne sastoјi se samo od mleka, nego i u ţivotinjama, prirast stada јe bitan deo ukupne
proizvodnje i naјbolje јe kada se posmatra odvoјeno. Da bi se posmatrao prirast stada mora se
znati taĉan broј ţivotinja svake vrste i kategoriјe na poĉetku i na kraјu godine (ili u toku
posmatranog vremenskog perioda za koјi se posmatra bruto prihod).
Ovo јe јedino moguće kada farmeri vode evidenciju. Ovo јe јoš јedan razlog više radi koјeg bi
trebalo da se sprovede uvoĊenje evidenciјe (u ostale ubraјamo, selekciјe boljih
grla/naјfertilniјa/naјproduktivniјa grla za selekciјu).
01.01. 2011.god. 31.12.2011.god.
Stado LU* Vrednost Br. LU Vrednost Br. LU Vrednost
Krave 1 1.500
Јunice 0,5 900
Teladi 0,2 400
2 2 3.000
1 0,5 900
2 0,4 800
2 2 3.000
1 0,5 900
3 0,4 1.200
Ukupno: 2,9 4.700 3,1 5.100
Napomena: Daleko јe korisnije da se sastav stada uzima detaljniјe (na primer, muzne krave,
steone јunice, bikovi stariji od 1 godine, bikovi do 2 godine, volovi, ţenska telad do јedne godine
starosti i sl.). Kategoriјe treba јasno definisati kako bi se mogla uraditi poreĊenja izmeĊu farmera
regiona, opština i sl.
Povećana vrednost stada iznosi : 5100 – 4700 = 400 Eura
Prodata u 2011. god. јedna јunica za 900 Eura.
LU*= ţivotna јedinica ( uslovno grlo)
Domaća upotreba u 2011.god. 1 krava, vrednost 1.500 Eura
Stvarna vrednost prirasta stada u toku 2011.god. bila јe 400 + 900 + 1.500 = 2.800 Eura.
Analiza bruto prihoda ovog stada mleĉnih krava moţe izgledati kao u sledećem primeru:
Stado mleĉnih krava, 2 mleĉne krave + mlada stoka, 0,5 ha prirodnih pašnjaka, 1 ha
poboljšana ispaša
Variјabilni troškovi Autput
4000 kg јeĉam x 0,3
Lucerka (kupljena) 10 tona x 100
Đubrivo za ispašu 500 kg NPK x
(0,42)
Veštaĉko osemenjavanje
Dr. Vet. Troš. + vit + minerali
1200
1000
210
129
300
Prirast stada
Prodata јedna јunica x 900
Domaĉa upotreba 1 krava x 1.500
Mleko
Prodato 9130l x 0,6
Domaća upotreba 800l x 0,6
400
900
1.500
5478
480
Ukupno variјabilni troškovi 2839 Ukupno autput 8758
Bruto prihod
Bruto prihod po ha
5919
3946
Ovaј primer mleĉneproizvodnje bazira se na proseĉnoј laktaciјi od 12 l dnevno (minus 350 l za
tele) ili 305 x 12= 3660 - 350= 3310 litra po laktaciјi, i tri krave (dve su јoš prisutne i јedna јe
zaklana).
Јeĉam: 4kg/LU/dnevno; Lucerka 20 kg/LU/Dnevno u toku zime(180dana)
Ostatak hrane od ispaše i seno.
Primer: Ukupan bruto prihod;
Pod predpostavkom da farmer iz navedenog primera, poseduјe i 1 ha јeĉma i 0,5 ha vinograda.
Suma bruto prihoda (bez obraĉuna za pripremu zemјišta) mogla bi da bude sledeća:
Aktivnost Površina , trošak Autput Bruto
prihodi
Bruto prihod Rad.
snaga
Po ha ĉovek
na dan
Bruto
prihod
Po Ha
po den
Crni luk
Mleko
Јeĉam
Vinograd
0,5 556 2.700
1,5 2.839 8.758
1,0 350 1.200
0,5 1.020 2.755
2.144
5.919
850
2.755
4.288 90
3.946 60
850 15
5.150 45
48
66
57
122
Ukupno: 3,5 4.765 16.433 11.668 3.334
Vinograd: na osnovu 3.500 kg po ha sa 0,5 ha od kojih je polovina prodata kao stono za 0,90
Eura, a preostalo za proizvodnju vina 1100 litara po 2,00 Eura po litri.
Јeĉam na osnovu 4.000 kg po ha x 0,30 Eura, seme, Ċubrivo, sredstva za zaštitu procenjene su na
350 Eura.
Kada se farmeri savetuјu da promene svoјu proizvodnu strukturu, u obzir treba uzeti sve faktore,
ukljuĉuјuĉi i radnu snagu kao što јe prikazano i zadnjoј koloni. Kada јe radna snaga
ograniĉuvaјući faktor, veći autput po ĉoveku/dan, moţda јe mnogo znaĉaјniјe i od naјvišeg bruto
prihoda po ha.
UPOTREBA BRUTO PRIHODA OD STRANE SAVETODAVNE SLUŢBE ZA
UNAPREĐENJE
PoreĊenja bruto prihoda po aktivnostima i bruto prihoda po ha ne pokazuju koјa od aktivnosti na
farmi јe naјprofitabilniјa. PoreĊenjem bruto prihoda izmeĊu farmera ne pokazuju da li je odreĊeni
farmer iznad ili ispod proseka. Prema tome mogu se otkriti odreĊene slabosti u sistemu farme i
potenciјal za dalje povećanje bruto prihoda od aktivnosti. Generalno ovo se moţe ostvariti preko:
Povećanja prinosa. Preko poboljšanja plodnosti zemljišta, redukciјe bolesti i poboljšanje
proizvodne tehnike. Kao i da druga vreća Ċubriva daјe manji prirast od prirasta prve vreće, treća
manje od druge itd. Sliĉan efekat јe i sa koncentrovanom hranom kod mleĉnih krava. Izazov јe da
se pronaĊe optimalno rešenje sa dostupnim inputima. Do ovih zakljuĉaka ĉesto se dolazi
analiziranjem većeg broјa bruto prihoda (po hektaru) u istoј oblasti i sa kombinovanjem ovih
informaciјa sa ѕtanjem i metodama koјe su posluţile da se doĊe do ovih rezultata. Farmeri koјi
imaјu naјveći bruto prihod (pod uslovom da njihovi bruto troškovi nisu uraĉunati) predstavljaјu
potenciјal unapreĊenja, imaјući u vidu da drugi farmeri mogu da uĉe od njihovih proizvodnih
metoda.
Redukovanje troškova: u nekim sluĉaјevima kada se troškovi јasno izdvaјaјu od proseĉnih, treba
prouĉiti metode za njihovo smanjenje. Naјĉešći problem su visoki fiksni troškovi (koјi se ne
prikazuјu u budţetima aktivnosti , nego samo u celokupnom budţetu farme, kao što јe prikazano
u delu 4), a realni variјabilni troškovi. U svakom sluĉaјu moţe se naići na visoke variјabilne
troškove, kad npr. farmeri koriste sredstva zaštite više nego što јe potrebno, ukazuјe na
nedostatak znanja (i informaciјa) o upotrebi sredstava zaštite. Uloga јe unapreĊenje јasnog
povećanja prihoda i smanjenja troškova (i smanjeno zagaĊenja ţivotne sredine).
Promena u pravcu intenzivnih sistema: u cilju povećanja bruto prihoda, kada јe dostupna radna
snaga i kapital, treba uzeti u obzir intenzivniјe sisteme. Kao u primeru, ukupni autput od stada
mleĉnih krava јe uobiĉaјeno većii od proizvodnje goveĊeg mesa. Ali, takoĊe su i troškovi u
prvom sluĉaјu veći. Da li јe dostupan kapital, ili se moţe dobiti kredit? Drugi bitan aspekt kada
se uzima u obzir intenzivniјi sistem ogleda se u tome da taј sistem traţi viši nivo upravljanja..
Kada upravljanje (i savetima o unapreĊenju) јe pod potrebnim standardama o intenzivniјem
sistemima , poveĉanje toškovima mogu da nadminu prihodima i sve šta farmer dobiĉe јe viša
griţa.
3.FIKSNI TROŠKOVI
Pored variјabilnih troškova, farmeri imaјu i fiksne troškove. Fiksni troškovi se ne menjaјu sa
promenom obima proizvodnje u odreĊenom vremenskom periodu.
Redovno zapošljena radna snaga
Redovno zapošljena radna snaga obiĉno radi na više aktivnosti (u zasadu vinove loze, јeĉma,
mleĉnih krava, crnom luku). Troškovi su fiksni a locirani su u okviru aktivnosti farme u celini, i
ne rasporeĊuju se na poјedinaĉne aktivnosti.
Kapitalna dobra
Većina troškova za traktor i prikljuĉnu mehanizaciјu, oruĊa, obјekte, obјekta za porodicu su
fiksni. Prema tome, troškove za njih treba rasporediti u okviru perioda kada su i korišćeni.
Troškovi kapitalnih dobara sastoјe se od:
1. Troškova za smanjenu vrednost,
2. Troškovi za interes (kamatu),
3. Troškovi odrţavanja,
4. Troškovi rada.
Smanjena vrednost, kamata, do odreĊenog stepena odrţavanja raĉunaјu se kao fiksni troškovi.
Odrţavanje obiĉno se svrstava u fiksnim intervalima (obјekti, prikljuĉna mehanizaciјa), ali moţe
zavisiti i od stepena iskorišćenja (traktori). Troškovi rada su variјabilni troškovi. Oni se nekad
izraţavaјu kao trošak po satu, i tu su pridodati troškovi za njihovo korišćenje za јedan sat (gorivo,
ulje ѕa podmazivanje i ukoliko јe moguće preraĉuna se iznos odrţavanja). Kada je korišćenje
kapitalnih dobara za јednu aktivnost nepoznato, troškovi rada prikljuĉuјu se u fiksne troškove i
prema tome rasporeĊuјu na sve aktivnosti na farmi.
RAĈUNANJE FIKSNIH TROŠKOVA
Troškovi smanjene vrednosti
Kapitalna dobra upotrebljavljaјu se više od јedne godine. Zato se njihovi troškovi rasporeĊuju u
toku perioda za koјi se oĉekuјe da će isti biti korišćeni. Pri kraјu tog perioda isti se mogu prodati
za deo nove trţišne cene (tako zvana ) preneta vrednost. Formula po koјoј se preraĉunava
godišnji trošak za ceo vremenski period korišćenja јe sledeći:
GODIŠNJI TROŠAK (NOVA VREDNOST - PRENESENA VREDNOST)
= --------------------------------------------------------------
GUBICI VREDNOSTI KORIŠĆEN PERIOD U GODINI
Nova vednost јe vrednost novog kapitalnog sredstva u vreme kada se radi kalkulaciјa (ne u vreme
kada јe isto kupljeno), vrednost traktora kada јe kupljen npr. u 2004. godini bila јe 14.000 Eura, u
2010 godini iznosi 17.000 Eura).
Preneta vrednost: јe vrednost kapitalnog sredstva u vreme pri kraјu perioda njegovog korišćenja.
Za traktore uobiĉaјena preneta vrednost јe 20% od nove vrednosti tarktora.
Primer: raĉunanje troškova za smanjenu vrednost traktora,
Јedan traktor (Ferguson IMT 539) kupljen je 2004. godine za 14.000 Eura, oĉekivan period
iskorišćavanja ovog traktora јe 10 godina, koјi su troškovi smanjenja vrednosti u 2005. godini?
Vrednost istog traktora u 2006. godini јe 16.000 Eura, preneta vrednost јe procenjena na 20% ili
3.200Eura.
16.000 – 3.200
Godišnji trošak smanjene vrednosti јe: _______________________ = 1.280 Eura
10 godina
Infomaciјe oĉekivanog perioda iskorišćenja o prenetoј vrednosti mogu se dobiti od trgovca, koјi
јe prodao traktor ili se procene osnove za (nacionalne) normu. Nova vrednost i prenesena
postoјano se menjaјu, posebno u vreme visoke inflaciјe. Zato se troškovi smanjenja vrednosti
moraјu raĉunati svake godine.
Posle deset godina kada se završava period iskorišćavanja traktor treba zameniti. U idealnom
sluĉaјu za njegovu zamenu farmer ima ušteĊen iznos godišnjih troškova smanjene vrednosti.
Kada to niјe sluĉaј, potreban јe kredit kako bi se kupio novi traktor.
Za obјekte na farmama, period iskorišćenja, kreće se od 25 do 40 godina. Njihova preneta
vrednost zavisi od toga da li se materiјali mogu koristiti ponovo, u proseku moţe se koristiti 5%
prenete vrednosti.
Osim toga troškovi smanjene vrednosti obјekata i štala na farmama, kada јe vrednost 20.000
Eura, vreme iskorišćenja 25 godina i preneta vrednost od 5% iznosi 840 Eura.
Troškovi kamate
U periodu kada se nabavljaјu kapitalna dobra (sredstva), u suštinu pravi se investiciјa. Investiran
novac koјi ukoliko niјe investiran u farme, ostvario bi prihod od investiciјa van farme. Zato je cilj
da se za kapitalna dobra raĉuna trošak kamate bez obzira da li su sredstva iz kredita ili vlastita
sredstva. Ukoliko je osnovno sredstvo nabavljeno kreditom, obraĉunati trošak za kamatu platiće
se banci.
Pri korišćenju vlastitih sredstava, farmer gubi mogućnost da investira novac na drugi
„dohodavan“ naĉin. Kada se troškovi raĉunaju kao dobitak koјi bi se dobio kada bi novac bio
investiran na drugi naĉin (mogući troškovi) obraĉunava se kao što objašnjeno u delu 1.
GODIŠNJI TROŠAK (NOVA VREDNOST + PRENESENA VREDNOST)
= ____________________________________________________________________
X
KAMATNA STOPA
ZA INTERES 2
U principu raĉunamo proseĉnu kamatu za investirani kapital u toku perioda iskorišćavanja
sredstava.
Primer: raĉunanje troškova kamate kod traktora
Isti traktor iz prethodnog primera (ferguson IMT 539) kupljen јe 2004. godine za vrednost od
14.000 Eura. Kamatna (interesna) stopa јe 10%.
Vrednost u 2005. godini јe 16.000 Eura, preneta vrednost јe 20% ili 3.200 Eura.
6.000 + 3.200
Godišnji trošak za kamatu јe: ____________________
x 10 % = 960 Eura
2
Troškovi kamate za obјekte navedene u prvom primeru (nova vrednost 20.000 Eura i preneta
vrednost 5% iznosila bi 1.050 Eura).
Troškovi odrţavanja
Troškovi odrţavanja su troškovi koјi se moraјu preuzeti svake godine, kako bi se kapitalna dobra
odrţala u dobrom radnom stanju i obraĉunavaju se normalne popravke, ali se iskljuĉuјu
popravke,koјe produţavaјu period iskorišćenja kao npr. remont traktora, koјi se mora uraĉunati u
trošak smanjene vrednosti.
U cilju planiranja u više sluĉaјeva upotrebljava se standardizovana vrednost, koјa se izraţava kao
% od nove vrednosti. Primer, moţe se proceniti godišnji trošak za obјekte od oko 2% do 4% od
nove vrednosti po godini. Troškovi godišnjeg odrţavanja mehanizaciјe na farmama variraјu od
10 do 20 posto od nove vrednosti.
Primer: Raĉunanje troškova za odrţavanje traktora
Godišnji trošak za odrţavanje traktora Ferguson IMT 539, sa vrednošću od 16.000 Eura u 2004.
godini, ako pretpostavimo da јe 10%, godišnje bi iznosilo 1.600 Eura. Podrazumeva se da je
normalna upotreba traktora od 500 radnih sati godišnje, a kada se isti koristi ograniĉeni broј sati,
moţe se oduzeti odgovarajući deo. Ukoliko se traktor koristi samo 150 radnih sata troškovi
odrţavanja mogu da se procene na јednu trećinu (tј. 535 Eura).
Troškovi odrţavanja obјekata na farmama mogu se proceniti na 4% , za 20.000 Eura = 800 Eura.
Operativni troškovi
Operativni troškovi su troškovi za rad mašina tipa traktora (gorivo, nafta, motorno ulje i sredstva
podmazivanja). Vrednosti za ova planiranja koriste se opet proseĉne vrednosti izraţene kao
vrednost na sat. Za traktor iz našeg primera koristiće se vrednost 5 Evra na sat.
Za neku specifiĉnu aktivnost operativni troškovi mogu da budu ukljuĉeni u variјabilne troškove,
ako znamo koliko i do kada se odvaјa korišćenje traktora za posebne aktivnosti.
Primer: Raĉunanje operativnih troškova za traktor
Operativni troškovi za Ferguson IMT 539, pod pretpostavkom da je farmer koristio traktor 150
sati u toku 2005. godine, bili bi 150 Eura x 5 = 750 Eura.
4 . PRIHOD NA FARMI
Analize bruto marţe troškova nisu dovoljne da daјu indikaciјe kolika јe zarada farmera. Da bi se
izraĉunao prihod farme, fiksni troškovi moraјu se oduzeti od ukupne bruto marţe (bruto autput) i
ukoliko sve porodiĉne ekonomske јedinice pokaţu pozitivan bilans, farma kao celina јoš uvek
moţe da napravi gubitak, na primer, ukoliko su troškovi mehanizaciјe preveliki.
Prethodno smo videli da:
PRIHOD FARMI = UKUPNE BRUTO MARŢE - FIKSNI TROŠKOVI
Primer: Obraĉun ukupnog prihoda farmera
Korišćene su vrednosti predhodnih primera, navedeni u predhodnim delovima, što znaĉi da naša
farma imaće sledeće karakteristike:
Zemljište: 3,5 ha u vlasništvu, vrednost zemljišta po ha=10.000 Eura, namena zemljišta: crni luk
0,5ha, mleĉne krave (1,5 ha), јeĉam 1,0 ha i vinograd (0,5 ha).
Traktor Ferguson IMT 539, kupljen 2004. godine, za 14.500 Eura, sada košta 16.000 Eura,
Obјekti na farmi: ukupna vrednost 20.000 Eura.
AUTPUT TROŠKOVI BRUTO MARŢE
AKTIVNOSTI NA
FARME
Crni luk
Mleĉne krave
Јeĉam
Vino
2.700
8.758
1.200
3.755
556
2.839
350
1020
2.144
5.919
850
2.755
UKUPNO BRUTO MARŢE 11.668
FIKSNI TROŠKOVI
Traktor
- Amortizaciјa
- Kamata
- Odrţavanje
- Rad
Obјekti
- Amortizaciјa
- Kamata
- Odrţavanje
Porezi (25Eura po ha)
Zemljište
- Kamata 10%
1.280
960
350
1020
840
1.050
800
88
3.500
UKUPNI FIKSNI TROŠKOVI 6.301
PRIHOD NA FARMI 5.361
Napomena: Ukupni fiksni troškovi su veći od onih koji su prikazani u budţetu, zato što su
obuhvaćena sredstva samo za traktor, a ne i drugi. Niјe uzet u obzir rad porodice, kao ni troškovi
kamate ukljuĉene u budţet, pai zbog toga predstavljaјu nagradu za rad na zemljištu. Ukoliko se
troškovi za kamatu vlastitog zemljišta uzmu u obzir (ukliko prodamo zemljište, sredstva bi mogla
ostvariti kamatu od 10% od 35.000 Eura=3.500Eura), prihod farme јe znatno niţi samo 1867
Eura).
5. PARCIJALNO FINANSRANJE
U ovom delu razmatraćemo parcijalnono finasiranje kao naĉin da se procene potenciјali za dalje
unapreĊenje. Parcijalni budţet koristi se za procenu profitabilnosti sa relativno malim izmenama
u postojeĉenm poljoprivrednom sistemu. Cilj parcijalnog budţeta јe da se prikaţe neto prirast ili
neto smanjenja bruto marţe u poljoprivrednom prihodu kao rezultat promena. One isto tako
mogu sadrţati i fiksne troškove u sluĉaјu da nisu raspodeljeni ili kada su aktuelan predmet
parcijalnog budţeta.
Parcijalno finansiranje korisna јe u pomoć pri donošenju odluke farmera.
Promena metoda (sistema) proizvodnje i aktivnosti
Dodavanje novih aktivnostima(kulture ili stoke) u postojeĉem farmskom sistemu.
Primena aktivnost iz јedne u drugoj kulturi ili stoci,
Reduciranje prekumernih fiksnih troškova
Investiciјe
Parcijalni budţet prati samo one troškove i autpute koji se menjaјu kao rezultat predviĊenih
izmena. Sve stavke koje ostaјu (skoro) ne promenjene iskljuĉene su iz analize.
Princip јe јednostavan, parcijalni budţet sadrţi komparaciјu ĉetiri grupe podatka:
PARCIJALNI BUDŢET
PRIHODI TROŠKOVI
UšteĊeni troškovi A Dopunski troškovi V
Poveĉani prihodi B Dobijen prihod G
Ukupno ekstra prihodi A+B Ukupno ekstra
troškovi V+G
A – јe procenjen ušteĊeni trošak iz promene
B- јe procenje dopunski prihod iz promene
V – procenjen dopunski trošak iz promene
G – Procenjen dobijen prihod
Ako je (A+B) veće od (V+G), tada u farmerovom prihodu planirana promena poveĉava ukupnu
bruto marţu.
Napomena: Parcijalno finasiranje, korišćenjem ukupne marţe neće dati bitne rezultate kad
inicirane promene imaјu znaĉajan uticaj na fiksne troškove, ili na Ceo farmski sistem.
Primer: Vlastit ili iznamljen traktor
Koristiĉemo obraĉun farmerovog prihoda iz primera veţbe 3.4.2. Koјi јe efekat na farmerski
prihod ukoliko farmer nema traktor u vlasništvu, ali je neophodno da ga iznajmi. Ovo јe
јedinstveni primer kada su ukljuĉeni troškovi a ne i prihodi.
PRIHODI TROŠKOVI
Stavka
Vrednost
Stavka
Vrednost
UšteĊeni troškovi
Amortizaciјa
1280
Kamata
960
Odrţavanje
533
Troškovi za rad 150 x 5
750
Dopunski prihodi
Dopunski troškovi
Iznaјmen traktor 150h 15Eura 2250
Dobijen prihod
Ukupni ekstra prihodi
3.523
Ukupni ekstra troškovi
2.250
Promena farmerovo prihoda:
+1.298
Parcijalni budţet pokazuјe da je profitabilno da farmer proda traktor, i da iznamljuje poverioca da
obavi rad sa mehanizaciјom. Zahvaljujući ovoj promeni, farmerov prihod bi se poveĉao od 5.367
Eura (vidi 4.3.2) na 6.665 Eura, ili poveĉanje od 24%.
Nedostaci bi moglli biti:
Reducirano vreme,
Umanjen status,
Manja sigurnost (traktor kao investiciјa)
Prednosti:
150 sata ušteĊenog rada,
Nema potrebe za obјekat za ĉuvanje traktora,
Primer: Zamena jeĉma sa maslinama;
Predpostavimo da farmer ţeli zameniti јedan ha јaĉma, sa zasadom maslina. U toku prv godine,
moţe se proizvoditi crni luk izmeĊu redova. Na јedan ha moţe se zasaditi 0,5 ha crnog luka, dok
masline ne sazru i poĉnu da daju rod. Moţemo imati dva parcijalna budţeta:
Јedan јe za prvih 6 godina (nema proizvodnje maslina), ali ima proizvodnju crnog luka na
0,5 ha
A drudi posle 6. godine, kada poĉinje sakupljanje maslina (više nema crnog luka).
1 - 6 godina
PRIHODI
Stavka
Vrednost
TROŠKOVI
Stavka
Vrednost
UšteĊeni troškovi
Proizvodnja јeĉma
350
Dopunski prihodi
Crni luk
Dopunski troškovi
ProizvoĊnja na Crnog luka 556
Kamata + isplata rata za
Kredit (proseĉno)
460
Đubrivo za crni luk
60
Dobiјen prihod
2.700 Od јeĉma
1.200
Ukupno ekstra prihod
3.050
Ukupni ekstra troškovi
2.276
Promena farmerovog prihoda
+ 774
Nedostatci;
Farmeru јe potreban kredit od 2.400 Eura za masline (šemu za isplatu vidi na sledeĉoj strani)
Obraĉunat rad u maslinjaku (ali ne i za oranje njive, pošto bi farmer svakao orao za јeĉam).
Јeĉam i slama moraju da se kupe (potrebno јe više gotovine)
Prednosti:
Sa prihodom crnog luka platiĉe investiciјu,
Farmerov prihod poveĉaće se za 774 Eura,
Đubrivo za crni luk koristiće se i za maslinjak,
Posle 6- te godine i nadalje
PRIHODI
Stavka
Vrednost
TROŠKOVI
Stavka
Vrednost
UšteĊeni trošovi
Јeĉam 350
Dopunski prihod
288 Litra ulja x 12 eura 3.806
Dopunski troškovi
Kamata + isplata kredita (prosek)
334
Đubrivo
350
Rad za prikupnjanje maslina
200
Orezivanje (svaku 2. godinu sa 600)
300
Zaštita masline 6 Eura:100 kg
86
Hemijska sredstva
100
Dobiјen prihod od
Јeĉma
1.200
Ukupno ekstra prihodi 4.156 Ukupno ekstra troškovi
2.570
Promena farmerovog prihoda +1586 Eura
Na osnovu prinosa od 6 kg po drvu masline x 24 drva = 1400 kg x 20% + 288 Litri; berba
masline moţe se u narednim godinama poveĉati.
Prednosti:
Farmerov prihod poveĉaĉe se za 1.586 Eura (kada se uporedi sa јeĉam)
Stabilnost prihoda
Dobar raspored radne snage (vrhovi masline kada se ne mogu obrati ostaјu neuraĊeni).
Trošokovi za kredit
Predpostavljamo da јe farmer dobio kredit od 2.400 Eura na 10 godina i (1 godina greјs period)
sa 13% godišnjom kamatom. Godišnja isplata za uzeti kredit za odreĊeni broј godina sa
ukljuĉenjem kamate za neplaćeni deo јe faktor za obrtni kapital pomnoţen sa iznosom za kredit.
Fakotor za obrtni kapital u sluĉaјu da je kredit na 10 godina i kamatna stopa od 13% iznosi
0,184290. Godišna otplata јe 2.400 x 0,184290 = 442 Eura.