Poslovne Finansije - Prvi Dio

POSLOVNE FINANSIJE - PRVI DIO WWW.STUDOMAT.BA

WWW.STUDOMAT.BA 1

POGLAVLJE I Upravljanje finansijama preduzea ukljuuje:

finansijsku politiku, finansijsko planiranje, finansijsku organizaciju, finansijsku evidenciju, analizu i kontrolu, finansijsko informacije.

Finansijski menader vodi rauna o ulaganjima, finansiranju i upravljanju sredstvima Na promjenu uloge i znaaja finansijskog menadera poseban uticaj su imali slijedei faktori:

procesi internacionalizacije i globalizacije, deregulacija industrije finansijskih usluga, konkurencija izmeu dobavljaa kapitala i davaoca finansijskih usluga, naglaen rizik i neizvjesnost poslovanja, promjena poreskih zakona.

Presudan faktor koji je uticao na finansijski menadment i poziciju finansijskog menadmenta je odvajanje svojine nad kapitalom od upravljanja kapitalom menaderska revolucija. Finansijski menadment se definie kao proces kreiranja finansijskih uslova, izbor odgovarajuih instrumenata i odluka u svrhu ostvarivanja izabranih finansijskih ciljeva, ili postizanja konkurentskih efekata. Finansijski marketing treba shvatiti kao aktivnost u prikupljanju, koncentraciji i distribuciji novanih sredstava. Finansijski ininjering ima zadatak da osigura finansijsiranje preduzea, da predloi nove procedure finansiranja, da realizuje same operacije finansiranja, da aranira finansiranje konkretnog investicionog projekta. Upravljanje finansijama je:

multidisciplinarna nauka neophodno poznavanje i drugih ekonomskih i neekonomskih disciplina. moe se tretirati i kao funkcija preduzea.

Finansijski sistem svake zemlje je jedan od najvanijih podsistema privrednog i politikog sistema. On je odreen stanjem politikih odnosa, karakterom vlasnitva, nivoom privrednog razvoja i brojnim drugim faktorima. Uloga finansijskog sistema je da omogui nesmetan tok sredstava u nacionalnoj ekonomiji. Finansijski sistem treba da omogui nesmetan tok sredstava izmeu subjekata koji raspolau vikom finansijskih sredstava i subjekata kojima nedostaju ta sredstva. Finansijske sisteme je mogue podijeliti na:

finansijske sisteme orjentisane bankama i finansijske sisteme orjentisane berzama.

Elementi fin. sistema su:

finansijska trita, finansijski instrumenti (instrumenti duga, vlasniki instrumenti, derivirani(izvedeni)instrumenti), finansijske institucije i uesnici (centralne banke, poslovne banke, tedionice, tedno-kreditne

asocijacije, penzioni fondovi, osiguravajua drutva, posrednike organiazcije i sl.) Finansijsko trite je sastavni dio finansijskog sistema. Razvijenost trine privrede jedne zemlje moe se pratiti preko razvijenosti njenih osnovnih segmenata: trita roba i usluga i trita faktora proizvodnje. Faktori koji determiniu razvoj finansijskog trita su:

novac predstavlja bazu za nastajanje finansijskih trita,


WWW.STUDOMAT.BA 2

monetarna politika upravlja funkcijom kreiranja novca i od nje direktno zavisi koliina novca u opticaju,

inflacija destabilizuje finansijsko trite, koncentracija kapitala materijalna osnova za formiranje finsijskog trita.

Finansijska transakcija je prenos finansijskih sredstava od finsijski suficitarnih ka deficitarnim subjektima koja ima za posljedicu stvaranje finansijske aktive i finansijske pasive, pa se moe rei da finansijsko trite predstavlja zbir svih finansijskih transakcija. Finansijska trita u uem smislu predstavljaju organizovana trita na kojima se susreu ponude i potranje za razliitim oblicima finansijskih instrumenata i na kojima se uz stroga pravila trgovine, organizovano formira cijena finansijskih instrumenata. Osnovne funkcije finansijskih trita su:

1. alokacijanovca i kapitala, 2. obezbjeenje likvidnosti (utrivosti) mogu se prodati prije dospjea, 3. odreivanje cijene, 4. mobilizacija finansijske tednje, 5. smanjenje transakcionih trokova, 6. alokacija (prenos) rizika.

Vrste finansijskih trita:

a) prema mjestu na kojem se transakcije obavljaju i podruja na koje se odnose: lokalna nacionalna internacionalna

b) prema porijeklu uesnika u finansijskim transakcijama: domae meunarodno

c) prema prirodi potraivanja: trita dugovnih finansijskih instrumenata (s odreenim rokom dospjea) trita vlasnikih finansijskih instrumenata (dionice)

d) prema roku izvrenja sklopljenog posla: promptna (spot) terminksa (derivatna)

e) prema karakteru trinog materijala: trite novca rok dospjea do 1 godine trite kapitala rok dospjea dui od 1 godine devizno trite kupovina i prodaja deviza za domau valutu

f) prema tome da li se finansijski instrumenti u pormetu nalaze prvi put ili ne: primarno sekundarno

g) prema prometu razlikujemo: berzanski promet vanberzanski promet

h) prema organizacionoj strukturi: aukciona posrednika preko altera

Finansijski instrumenti mogu imati formu vrijedonosnih papira (dugovne i vlasnike) ili da proistiu iz depozitnih i kreditnih odnosa. Instrumenti trita novca su najlikvidniji vrijedonosni papiri s rokom dospjea do 1 godine. Imaju niske stope prinosa. Zbog toga je trite kratkoronih vrijedonosnih papira najaktivnije trite vrijednosnih papira. U kraktorone vrijedonosne papire spadaju:

1. bankarski akcepti - mjenica trasirana na poslovnu banku,


WWW.STUDOMAT.BA 3

2. blagajniki zapis pisana isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da e kupcu o roku dospjea isplatiti odreeni iznos sa pripadajuom kamatom,

3. komercijalni zapis - slian blagajnikom zapisu, emituju ih visokobonitetne korporacije sa rokom dospjea od 45 dana do jedne godine,

4. federalni fondovi obavezne rezerve poslovnih banaka na raunima u centralne banke, 5. ugovori o reotkupu repo ugovori o kupovini (prodaji) vrijednosnih papira koji esto vae samo 1

dan, 6. depozitni certifikati potvrde o depozitu izdaju poslovne banke.

Vrijednosni papiri na tritu kapitala:

imaju rok dospjea dui od 1 godine obuhvataju dugovne, ali i vlasnie (obveznice i dionice)

Obveznice su vrijednosni papiri koji omoguavaju emitentima da prikupe sredstva na kreditnoj osnovi, a vlasnicima isplatu glavnice i kamate po unaprijed utvrenoj dinamici u odreenom vremenskom periodu Podijela vrijedonosnih papira:

a) prema emitentu dravne vrijednosne papire vrijednosni papiri koje emituju preduzea i drugi privredni subjekti

b) prema roku dospjea kratkorone do 1 godine srednjorone od 1 5 godina dugorone preko 5 godina rok dospjea

c) prema porijeklu odnosno zemlji gdje se emituje domae obveznice inostrane obveznice euroobveznice

d) prema nainu osiguranja osigurane (npr. hipotekom) neosigurane

e) prema starosti starije (srenior) i isplauju se prije mlaih mlae (junior)

f) prema karakteru kamata obveznice sa fiksnom kamatom obveznice sa varijabilnom kamatom obveznice bez kamate prodaju se uz diskont

g) prema sistemu amortizacije obveznice sa jednokratnim dospjeem obveznice sa viestrukim dospjeem obveznice sa kombinovanim dospjeem

h) prema opcijama konvertibilne obveznice sa pridruenom punomoi obveznice s opozivom obveznice otkupljive na zahtjev vlasnika

Vlasniki instrumenti (dioncie) daju pravo vlasniku nad aktivom i buduim prihodima firme emitenta (uee u vlasnitvu). Dijele se na:

obine preferencijalne dionice

Izvedeni vrijedonosni papiri (derivati) nisu ni kreditni ni vlasniki, nego predstavljaju prava na druge oblike finansijske aktive. U izvedene vrijedonosne papire spadaju:

Forvard terminski ugovor izmeu dva subjekta o kupoprodaji odreene aktive (robe) plaanje u budunosti po unaprijed utvrenoj cijeni,


WWW.STUDOMAT.BA 4

Fjuers slian forvardu, ali se radi se o standardiziranom ugovoru i omoguuje uee tree strane,

Opcije predstavljaju pravo, ali ne i obavezu kupovine ili prodaje nekog finansijskog instrumenta,

Svop (swap) sporazum kojim se ugovorne strane obavezuju na zamjenu (jedne valute za drugu ili fiksne kamate za fluktuirajuu).

Finansijske institucije se mogu svrstati u slijedee grupe:

centralno-monetarne finansijske institucije (centralna banka), depozitne institucije (komercijalne banke, tedionice itd.), nedepozitne institucije (osiguravajua drutva, penzioni fondovi, investicioni fondovi itd.), isto posrednike institucije (brokeri i dileri),

Osnovni zadaci finansijskog sistema svake zemlje su:

pruanje usluga plaanja (u BiH se samo ova funkcija uspjeno obavlja) osiguranje likvidnosti trgovina rizicima

Finansijski sistem u BiH

Zasnovan je na svega dvije vrste finansijskih institucija: komercijalnim bankama i osiguravajuim drutvima, gdje komercijalne banke predstavljaju jedini izvor finansiranja realnog sektora.

Komercijalne banke nisu u mogunosti da obezbjede likvidnost realnog sektora. Centralna banka ne moe kreditirati komercijalne banke, vladu BiH ili vlade entiteta, Finansijski sektor i privreda BiH nalaze se u pat poziciji, dok je privreda hronino nelikvidna

banke su veoma likvidne (pretjerano likvidne). Institucije trita kapitala u BiH To institucije koje obavljaju promet vrijdnosnih papira, osiguravaju pravila i standarde prometa, registruje njihov prenos, obavlja poslove depozitara, te regulie i nadzire proces emisije i prometa vrijednosnih papira. U BiH postoje slijedee institucije trita kapitala:

Komisija za vrijedonosne papire Registar vrijednosnih papira Depozitar vri prijem uplata za vrijednosnih papire kod nove emisije Berza i druga ureena javna trita Profesionalni posrednici (brokeri i dileri) Institucionlani investitori (penzini fondoivi, osiguravajua drutva, invest. fondovi)

Komisija za vrijednosne papire specijalizovana samostalna institucija koja odobrava emisiju vrijednosnih papira, regilise i nadzire promet vrijednosnih papira, propisuje standarde izvjetavanja javnosti itd. Registar vrijednosnih papira obavlja registraciju, uvanje i odravanje podataka. Vrijednosni papiri kod registra se vode u obliku elektronskog zapisa. Platni sistem moemo definisati kao skup instrumenata bankarskih postupaka i meubankarskih sistema za prenos novca koji omoguuje kruenje novca izmeu zainteresovanih strana. To je finansijski krvotok privrednog sistema. Platni promet su plaanja izmeu pravnih i fizikih lica sa svrhom namirenja novanih dugova. Platni promet se dijeli na domai (subjekti su iz iste drave) i meunarodni (devizni). Kod izgradnje platnog sistema voditi rauna o slijedeim naelima:

pouzdanost povjerenje uesnika da e njihova transakcija biti izvrena tano, sigurnost osiguran od neovlatenog upada, efikasnot brzina prenosa novca, jasnoa unaprijed poznata pravila igre, racionalnost jeftin platni sistem.

Platni sistem je izloen slijedeim rizicima: riziku likvidnosti nesposobnost ugovorne strane da isplati obavezu na vrijeme,


WWW.STUDOMAT.BA 5

kreditnom riziku propusti plaanja obaveza u punom iznosu, sistemskom riziku posljedica neuspjeha (propusta) jednog ili vie uesnika u platnom

prometu to dovodi do lananih rekacija i problema likvidnosti ili solventnosti za druge uesnike. Glavni izvori rizika platnog sistema su zaostajanje u poravnanju i nesinhronizirano plaanje. Bitan preduslov za uspjeno funkcionisanje platnog sistema je postojanje konvertibilne i stabilne nacionalne valute. U BiH su uspostavljena dva mehanizma za poravnanje:

sistem bruto poravnanja u realnom vremenu (trenutno) RTGS za plaanje velikih iznosa (preko 20.000 KM) pojedinanih naloga koji direktno idu preko Centralne banke i

iro kliring za plaanje manjih iznosa putem zbirnih naloga (optimalan broj naloga oko 1000)

POGLAVLJE II Vremenska vrijednost novca

jedna novana jedinica danas vrijedi vie od jedne novane jedinice raspoloive u budunosti, razlika izmeu ove dvije vrijednosti je vrijeme kamatom se izraava vremenska vrijednost novca, da bi se ovi iznosi mogli uporeivati potrebno ih je svesti na odreenu vremensku taku.

Ukamaivanje je izraunavanje budue vrijednosti novanih tokova odnosno svoenje gotovinskih iznosa na neki budui datum. Ukamaivanje moe biti pomou:

proste kamatne stope glavnica (poetni iznos) je uvijek osnovica je obraun kamate, sloene kamatne stope osnovica za obraun kamate je glavnica uveana za kamatu iz prethodnih

perioda. Efektivna kamatna stopa je kamatna stopa s godinjim ukamaivanjem jednaka kamatnoj stopi s ispodgodinjim ukamaivanjem, odnosno kamatna stopa koja uz godinje ukamaivanje osigurava iste godinje kamate kao i nominalna kamatna stopa uz obraun kamata za m perioda godinje. Razlika izmeu efektivne i nominalne kamatne stope bie vee to je uestalije ukamaivanje, odnosno to je m vee. Diskontovanje je izraunavanje sadanje vrijednosti buduih novanih tokova. Kamatna stopa koja se koristi u ovoj operaciji naziva se diskontna kamatna stopa. Suprotno ukamaivanju. RIZIK I NEIZVJESNOST Rizik (latin. riscum igre na sreu) oznaava mogunost pojave razliitih ishoda, kako pozitivnih tako i negativnih. Predstavlja mogunost tetnog uticaja prijetnji na ostvarenje postavljenih ciljeva. Vezan je za budue ishode posmatrane pojave, odnosno poslovnog rezultata. Mogue situacije:

situacija sigurnosti (izvjesnosti) poznati su svi elementi rezultata poslovanja, situacija rizika mogue vie ishoda i mogue je dati vjerovatnoe njihovog nastanka, situacija neizvjesnosti mogue vie ishoda, ali nije mogue dati vjerovatnou njihovih ishoda.

Ako se ni poslije dodatnih informacija ne moe odrediti vjerovatnoa nastanka za donoenje odluka moe posluiti teorija igara.

najdublja neizvjesnost investitor ne moe da navede ne samo vjerovatnoe moguih ishoda nego ni same ishode poduhvata.

Najtea je za donosioca odluka, a nastaje usljed nedostatka informacija, znanja o rezultatima Vrste rizika:

1. Poslovni rizik javlja se kao posljedica varijabilnosti rezultata poslovanja. U velikoj mjeri zavisi od odnosa fiksnih prema varijabilnim trokovima. Vei fiksni trokovi vei rizik.


WWW.STUDOMAT.BA 6

2. Finansijski rizik odreen nivoom zaduenja, odnosno stepenom koritenja finansijske poluge. 3. Projektni rizik ogleda se u varijacijama novanih prinosa koji se oekuju u buduem vremenskom

periodu, kao rezultat eksploatacije projekta. 4. Portfolio rizik ogleda se u varijacijama prihoda na vrijedonosne papire, odnosno druge

komponente portfolija Rizik se javlja kao posljedica varijabilnostiu moguih ishoda. Uzroke varijabilnosti mogue je podijeliti u dvije grupe (odnosno rizike prema izvoru mogue je podijeliti):

Sistemske - nedejeljiv je i ne moe se izbjei. Posljedica je kretanja u ekonomiji u cjelini Nesistemske karakteristian je za odreeni ekonomski subjekt, granu ili grupaciju. Mogue ih je

smanjiti diverzifikacijom. Mogu se izbjei, Sisteski uzroci rizika su:

promjene kamatne stope, promjene kupovne moi, trine fluktacije, politika previranja, konjukturne i strukturne promjene u privredi.

Od uzroka nesistemskog rizika treba istai:

iskoritenje kapacitete i tehnoloke promjene, konstrukcija finansija, organizacijsko-upravljaki faktori.

Savremene tehnike za kvantificiranje rizika zasnovane su na teoriji vjerovatnoe. Vjerovatnoa se definie kao omjer izmeu broja dogaaja i broja pokuaja, kada broj pokuaja tei beskonanosti. Vjerovatnoa moe biti:

vjerovatnoa a posteriori (statika ili objektivna) dobije se promatranjem odreenih dogaaja subjektivna (a priori) subjektivna procjena

Da bi vjerovatnoe moguih ishoda posmatrane pojave bile konzistentne, potrebno je zadovoljiti osnovna pravila ili aksiome raunanja vjerovatnoe:

1. svaki mogui ishod mogue je relativno izraziti dodjeliti broj od 0 1. 2. vjerovatnoa ostvarenja bilo kog od dva meusobno iskljuiva ishoda moe se izraziti kao 1

vjerovatnoa ostvarenja drugog ishoda 3. zbir svih meusobno iskljuivih ishoda mora da bude jednak jedinici.

Raspored vjerovatnoe predstavlja funkciju kojom se dodjeljuju vjervatnoe ostvarenja vrijednosti neke sluajno promjenjljive. Raspored vjerovatnoe moe biti:

- Diskretan (prekidan) raspored (distribucija) vjerovatnoe je raspored promjenjljive koja moe uzimati ogranien broj vrijednosti.

- Kontinuiran (neprekidan) raspored vjerovatnoe promjenjljva moe imati veliki broj razliitih vrijednosti, odnosno bilo koji broj u odreenom intervalu.

Normalan raspored vjerovatnoe je simetrian oko svoje srednje vrijednosti to zna da su modus, medijana i srednja vrijednost meusobno jednaki. Karakteristike rasporeda vjerovatnoe:

1. srednja vrijednost 2. varijansa i standardna devijacija 3. kovarijansa 4. koeficjenat korelacije

Srednja vrijednost (oekivana) je mjera centralne tendencije i predstavlja prosjenu vrijednost suajne promjenjljive. Izraunava se mnoenjem sluajne promjenjljive sa vjerovatnoom njihovog ostvarenja.


WWW.STUDOMAT.BA 7

Varijansa i standardna devijacija Rizik zavisi upravo od odstupanja pojedinanih vrijednosti od oekivane (srednje) vrijednosti, pa je zbog toga neophodno izraziti disperziju. Centralni momenti su mjere disperzije i izraavaju odstupanje pojedinanih vrijednosti od oekivane vrijednosti (srednje). Drugi centralni moment, odnosno kvadratno odstupanje zove se varijansa, dok pozitivan kvadratni korjen varijanse naziva se standardna devijacija. Koeficjenat varijacije Standardna devijacija se izraava u apsolutnim pokazateljima rizikam, da bi zakljuci bili to pouzdaniji ona se pretvara u relativan pokazatelj koeficjenat varijacije. Koeficjenat varijacije je relativna mjera rizika po jedinici povrata. Trei centralni momenat (j=3) je mejra simetrije i ukazuje na pravac asimetrije ukoliko ona postoji. Ako je pozitivan vea je vjerovatnoa da promjenjljiva ima veu vrijednost od srednje vrijednosti i obratno. Kada je jednak nuli podjednaka je vjerovatnoa ostvarenja veih i manjih vrijednosti promjenjljive u odnosu na njenu srednjuv rijednost (tada se radi o simetrinom rasporedu) Kovarijansa (Cov) predstavlja mjeru kojom se izraava odnos izmeu promjenjljivih, odnosno stepen slaganja varijacija promjenjljivih. Moe biti pozitivna i negativna. To znai da se dvije promjenjljive kreu u istom smjeru (npr. ako je stopa jednog vr. papira vea od njegovog prosjeka, onda je to sluaj i sa drugim vr. papirom), dok kog negativne promjenjljive se kreuu u suprotnim smjerovima. Kovarijansa se moe kretati od minus beskonano do plus beskonano. Kada je priblino jednaka nuli moemo zakljuiti da nema pravilnosti izmeu kretanja varijacija promjenjljivih. Koeficjenat korelacije koristi se kao alternativna mjera odnosa izmeu dvije sluajno promjenjljive. Kree se u intervalu od -1 do +1. Kada je jednaka +1 tada se radi o perfektnoj korelaciji Vea od nule dvije promjenjljive se kreu u istom smjeru Kada je jednaka nuli dvije promjenjljive su nezavisne Manja od nule (negativna, inverzna) promjena vrijednosti promjenjljivh u suprotnim smjeroviam Jednaka 1 tada je perfektno negativna Portfolio rizik Portfolio je kombinacija dva ili vie vrijedonosnih papira, valuta, nekretnina ili neke druge aktive u posjedu pojedinca. Cilj kreiranja portfolija je minimiziranje rizika Stopa prinosa portfolija izraunava se kao ponderisani prosjek stopa prinosa idnividualnih vrijedonosnih papira od kojih se portfolio sastoji. Ponderi mogu biti:

pozitivni (long pozicija) ako jedan vrijednosni papir ima stopu prinosa iznad oekivanog imae i drugi.

negativni (short pozicija) ako jedan vrijednosni papir ima stopu prinosa iznad oekivanog drugi e imati negativnu stopu.

Mjeru rizika portfolija izraavamo njegovom varijansom, odnosno standardnom devijacijom Beta koeficjent odreenog vrijedonosnog papira je mjera reagibilnosti njegovih prosjenih prinosa na natprosjene prinose trinog portfolija. Beta opisuje funkcijsku vezu izmeu natprosjenog prinosa pojedinanog vrijednosnog papira i prinosa trinog portfolija. Koeficjenat nagiba objanjava za koliko e se promjeniti stopa prinosa na vrijednosni papir ako se stopa trinog portfolija promjeni za 1. Ako je Beta: = 1 tada kaemo da se natprosjeni prinos vr. papira kree proporcionalno sa natprosjenim prinosom od trinog portfolija >1 natprosjeni prinos vr. papira raste bre od natprosjenog prinosa tr. portfolija


WWW.STUDOMAT.BA 8

Trini portfolijo vie teorijska nego praktina kategorija. Predstavlja ponderisani portfolio koji sadri svu rizinu aktivu u meunarodnoj ekonomiji. Model procjene kapitalnih sredstava (CAPM) odreuje odnos izmeu oekivanog prinosa od rizinog ulaganaja i sistemskog rizika tog ulaganja u uslovima trine ravnotee. U ovim uslovima od investicije se oekuje da obezbjedi prinos proporcionalan veliini sistemskog rizika. Tablice: Inp tablice pokazuju kolika je vrijednost jedne (KM) nakon n perioda po p kamatnoj stopi IInp tablice reciprocne prvim tablicama i one sluze za diskontovanje kolika je sadasnja vrijednost jedne (KM) nakon n perioda po kamatnoj stopi p IIInp pokazuje n periodicnih uloga po 1 KM po p stopi IVnp pokazuje pocetnu vrijednost n jednakih renti po 1 (KM) diskontovana na sadasnju vrijednost V tablice su reciprona vrijednost IV tablica

POGLAVLJE III Finansijska funkcija je:

jedna od 4 osnovne funkcije preduzea ima posebne zadatke od ijeg izvrenja zavisi izvrenje svih drugih funkcija

Uspjenost fin. funkcije zavisi od niza faktora koje moemo svrstati u: a) interne (pod kontrolom su organa upravljanja i rukovoenja)

precizno definisanje fin. politike koordinacija sa drugim funkcijama

b) externe trine promjene finansijski sistem

Zadaci finansijske funkcije: Prema tradicionalnom pristupu osnovni zadatak fin. funkcije je pribavljanje potrebnih novanih sredstava s ciljem obezbjeenja nesmetanog toka reprodukcije.Danas je ovaj stav naputen to je samo jedan dio finansijske funkcije. Prema dananjem shvatanju finansijska funkcija obuhvata sve operacije koje proistiu iz upravljanja tokovima novca i kapitala. Prema R. Tepiu finansijska funkcija ima slijedei zadatak:

1. pribavljanje potrebnih novanih sredstava 2. koritenje novanih sredstava 3. usklaivanje dinamike priliva novanih sredstava s rokovima odliva

Pribavljajui novana sredstva finansijska funkcija vodi rauna o slijedeem:

1. ukupno potrebnom obimu novanih sredstava (utvruje se fin. planiranjem ) 2. momentu potrebe za sredstvima (dinamika) 3. potencijalnim izvorima finansiranja 4. cijeni i drugim uslovima pribavljanja novanih sredstava (kamatna stopa, rok otplate, instrumenti

osiguranja, itd.) Pri oblikovanju strukture kapitala preduzee treba da rizik svede na prihvatljiv nivo, trokove svede na minimum, eliminie inflatorne gubitke, itd. Finansijska i raunovodstvena funkcija Finansijska funkcija je usko povezana sa drugim funkcijama i ona sama ne moze egzistirati. Finansijska i raunovodstvena funkcija su upuene na vrstu meusobnu saradnju i teko je odrediti granice gdje zavrava jedna, a poinje druga. One koriste iste novane podatke i dokumentaciju. Dio njihovih zadataka meusobno je povezan kod:

finansijskog planiranja finansijske analize i


WWW.STUDOMAT.BA 9

finansijske kontrole Saradnja je neophodna i kod praenja i kontrole novanih i robnih tokova Finansijska i nabavna funkcija Nabavka podrazumjeva odliv finansijskih sredstava pa je nophodna saradnja sa finansijskom funkcijom. Saradnja izmeu ove dvije funkcije ogleda se u:

definisanje uslova nabavke (rokovi i naini plaanja) izbor prioritetnih plaanja obaveza prema dobavljaima utvrivanje optimalnih zaliha reprodukcije ulaganje novanih sredstava u stalna sredstava i trajnu likvidnu imovinu.

Finansijska i prodajna funkcija Saradnja je posebno izraena kod utvrivanja i realizacije prodajne politike i politike cijena. Prodaja i naplata potraivanja direktno odreuju obim i dinamiku priliva novca, a time i likvidnosti preduzea. Saradnja ove dvije funkcije neophodna je kod:

utvrivanja uslova prodaje planiranja izvora finansiranja ocjene boniteta i kreditne sposobnosti kupca utvrivanje koeficjenta obrta zaliha gotovih proizvoda i potraivanja od kupaca utuivanja kupaca zbog neplaenih obaveza

Koordinacija izmeu funkcija (nabavne, finansijse i prodajne) Finansijaka, nabavna i prodajna funkcija moraju ostvariti dobru koordinaciju tako da obezbjede paralelitet rokova i uslova plaanja, odnosno da rokovi naplate ne budu dui od rokova plaanja obaveza, to moe dovesti do nedostatka finansijskih sredstava i ugroziti likvidnost preduzea. Finansijska i proizvodna funkcija Saradnja ove dvije funkcije izraena je kroz:

planiranje razvoja novog proizvoda (uvoenje nove tehnologije i novih proizvoda) planiranje veliine serije planiranje obima imobilnosti novanih sredstava u zalihama utvrivanje koeficjenta obrta tekuih sredstava angaovanih u procesu proizvodnje finansiranje pojedinih potreba proizvodnje ualaganje u postojee ili nove kapacitete

Finansijska i upravljaka funkcija Upravljaka funkcija povezuje sve reprodukcione funkcije (nabavnu, proizvodnu, prodajnu i finansijsku). Finasijska i upravljaka funkcija moraju saraivati i postii saglasnost o:

emisiji kratkoronih i dugoronih vrijedonosnih papira kupovini vrijedonosnih papira i otkupu ranije prodatih vrijedonosnih papira zakljuivanju ugovora o uzimanju finansijskih i robnih kredita davanju kredita i plasmanu sredstava prodaji potraivanja i otkupu dugova nabavci stalnih sredstava itd.

Organizacija finansijske funkcije Uspjenost svakog posla zavisi od efikasnosti organizacije njegovih poslovnih funkcija. Bez obzira na veliinu preduzea, pravni oblik, i sl. svaka organizacija se sastoje od istog broja poslovnih funkcija. Svaka poslovna funkcija u svakoj organizaciji zahtjeva unikatno rijeenje. Preduzee se mora opredjeliti za onaj oblik organizovanja finansijske funkcije koji e biti najefikasniji i najracionalniji pri izvravanju zadataka. Bez obzira na izabranu organizaciju za uspjean rad u finansijskoj funkciji neophodni su kadrovi, oprema, novac i vrijeme. Faktori koji utiu na organizaciju fin. funkcije su: Interni

1. veliina preduzea 2. organizacijska struktura 3. djelatnost preduzea


WWW.STUDOMAT.BA 10

4. zadaci koji se stavljaju pred fin. funkciju 5. znanje i preduzetnike sposobnosti kadrova 6. nivo tehnike opremljenosti itd.

Eksterni: 1. opte stanje u ekonomiji (depresija, recesija, prosperitet) 2. karakteristike fin. sistema 3. dominirajui trendovi na tritu 4. zakonski propisi

Finansijski menader odgovara za:

isplativost ulaganja upravljanje gotovinom odonose sa komercijalnim i investicionim bankama upravljanje kreditima finansijsku analizu i planiranje odnose sa investitorima upravljanje imovinom itd.

Pravilo 72 predstavlja brz i nain rjeavanja problema kod sloenih kamatnih stopa koje se odnose na udvostruavanje poetnog iznosa. Ovo pravilo kae da broj 72 podijelimo sa brojem godina na koje je investicija uloena Dekurzivni ulozi ako se vrijednost svih uloga trai u trenutku posljednje upalte, odnosno ako se ulaganje vrsi na kraju svakog perioda, onda se govori o dekurzivnim ulozima.

POGLAVLJE 4 Pravila finansiranja mogu se definisati kao principi za izbor oblika finansiranja u cilju zadovoljenja potreba za kapitalom, odnosno to su norme za prikupljanje kapitala. Pravila finansiranja imaju viestruku ulogu koja se ogleda u: 1. za preduzee predstavljaju orjentir pri formiranju strukture izvora finansiranja (samostalnost, sigurnost,

rentabilnost i sigurnost), 2. predstavljaju neku vrstu standarda u fin. analizi (stvarno stanje uporeuje sa normalom), 3. imaju ulogu kriterija pri ocjeni kreditne sposobnosti potencijalnog duniak od strane povjerioca, Pravila finansiranja mogu se grupisati u: Vertikalna pravila finansiranja

1. Odnos vlastitih i pozajmljenih izvora 2. Odnos rezervi prema nominalnom kapitalu

Horizontalna pravila finansiranja 1. Zlatno bankarsko pravilo finansiranja 2. zlatna bilansna pravila finansiranja

Ostala pravila finansiranja 1. pravilo finansiranja 1:1 2. pravilo finansiranja 2:1

Odnos vlastitih i pozajmljenih izvora Nazivaju se jo pravila za pokrie rizika. Najee se koristi pravilo jednakosti tueg i vlastitog kapitala 1:1 (zlatno pravilo izravnanja rizika) Odnos rezervi prema nominalnom kapitalu Akumuliranjem neto dobitka za rezerve, pri njegovoj raspodjeli, preduzee stvara rezervni kapital. Preovladava miljenje da je puno obezbjeenje vlastitog kapitala pokriveno sa 50%, rezervi. Ako je odnos vlastitog i tueg kapitala 1:1, onda je iznose rezervi 25% u odnosu na ukupni kapital. Zlatno bankarsko pravilo finansiranja


WWW.STUDOMAT.BA 11

Ovo pravilo insistira na paralitetu rokova aktivnih i pasivnih kreditnih poslova, drugim rijeima tui kapital se ne smije koristiti vremenski nepovoljnije nego sto je dobijen. Kraktokorna sredstava treba da su uloena samo kratkorono, isti sluaj i sa dugoronim. Zlatna bilansna pravila finansiranja U sutini zaltnih bilansnih pravila lei zahtjev zlatnog bankarskog pravila finansiranja da izvori po roku raspoloivosti i po visini, u okviru svog roka, moraju odgovarati uloenim sredstvima. Meutim ovo je teko ostvarivo, stoga treba pratiti posebno dugorono uloena sredstva u odnosu na dugorone izvore i kratkorono uloena sredstva i novac i kratkorone izvore. Zlatna bilansna pravila su usmjerena samo na dugorono uloena sredstva i dugoroe izvore i ako oni odgovaraju, onda odgovaraju i kratkorona. Zlatna bilansna pravila mogu biti:

zlatno bilansno pravilo u uem smislu stalna sredstva trebaju biti pokrivena vlastitim i dugorono pozajmljenim kapitalom, atekua imovina kratkoronim kapitalom,

zaltno bilansno pravilo u irem smislu insistira na dugoronom finansiranju ne samo stalnih sredtsava, nego i tekue imovine koja je trajno vezana za preduzee.

Pravilo finansiranja 1:1 Polazi od zahtjeva jednakosti gotovine, kratkoronih vrijedonosnih papira i kratkoronih potraivanja sa jedne strane i kratkoronog kapitala sa druge strane . U sebi sadri osnov za odrabvanje likvidnosti. Pravilo finansiranja 2:1 Polazi od zahtjeva da odnos tekue imovine prema kratkoronim izvorima finansiranja bude najmanje 2:1, drugim rijeima da preduzee jednu polovinu obrtnih sredstava finansira iz kratkoronih, a drugu iz dugoronih izvora finansiranja. Racionalni i kontinuirano finansiranje - je temeljni cilj finansijske politike, a odnosi se na:

osiguranje najpovoljnije kombinacije vlastitih i tuih (internih i externih) izvora finansiranja ubrzanu cirkulaciju sredstava razumno koritenje privremeno slobodnih sredstava

Izbor izvora finansiranja ipak predstavlja najvaniji faktor finansijske politike. Pri definisanju politike finansiranja treba potovati slijedea pravila:

sva sredstva treba stalno i racionalno koristiti odravati finansijsku avnoteu i harmoniju zaduivanje ne smije prelaziti nivo kreditne sposobnosti

POGLAVLJE 5 Pojam finansiranja Pod pojmom finansiranja podrazumjeva se pribavljanje finansijskih sredstava, njihovo plasiranje i vraanje finansijskih sredstava. U procesu finansiranja kontinuirano se smjenjuju slijedei postupci:

1. finansiranje 2. investiranje 3. dezinvestiranje suprotno investiranju 4. definansiranje suprotan proces finansiranju

Izvori finansiranja Sva sredstva kojima raspolae preduzee potie iz nekih izvora, pa se pod izvorima sredstava smatraju paravne i fizike osobe od kojih preduzee pribavlja sredstva. U trinoj ekonomiji razlikujemo slijedee grupe izvora finansiranja:

1. Vlastiti 2. Tui 3. Hibridni 4. Specifini 5. Opcijsko finansiranje

Vlastiti izvori finansiranja

1. Akumulirana dobit (interni)


WWW.STUDOMAT.BA 12

2. Amortizacija (interni) 3. Emisija dionica (eksterni) 4. Prikriveno finansiranje (vremenska razgranienja) 5. Ostali oblici vlastitog finansiranja (donacije).

Tui izvori finansiranja

1. Krediti 2. Emisija obveznica 3. Domai i ino ulagai 4. Autonomni (spontani) izvori finansiranja.

Hibridni izvori finansiranja 1. Quasi vlastiti izvori (preferencijalne dionice) 2. Quasi tui izvori finansiranja (dohodovne obveznice).

Specifine izvori finansiranja 1. finansiranje iz faktoringa 2. finansiranje iz fortfetinga 3. finansiranje iz lizinga 4. Franizing aranmani.

Opcijsko finansiranje 1. Varanti 2. Konvertibilni vrijedonosni papiri.

Akumulacija je interni, vlastiti izvor finansiranja, a to je u stvari akumulirana neto dobit. Namjenjena je uglavnom za samofinansiranje novih dugoronih uloga, odnosno za:

nova dugorona ulaganja (finansiranje investicija) za dugorone finansijske plasmane za kupovinu dionica i sl.

Koristi se i za finansiranje tekueg poslovanja. Amortizacija specifian oblik (interni, vlastiti) finansiranja, jer ne poveava obim sredstava, ve predstavlja transformaciju sredstava iz materijalnih u novana stanja Poslovna sredstva = (Osnovna sredstva - Amortizacija)+ (Obrtna srestva + Amortizacija) Sredstva iz amortizacije koriste se za finansiranje tekuih potreba procesa reprodukcije do konane namjenske upotrebe amortizacije. Zbog toga to privremeno poveavaju finasijski fond, amortizacija predstavlja privremeni izvor vlastitog finansiranja. Finansiranje emisijom dionica Dionice su pismene isprave o uloenim sredstvima u vlasniku glavnicu dioniarskog preduzea. Postoje dvije vrste dionica: obine i preferencijalne (povlatene). Preferencijalne dionice predstavljaju kombinaciju karakteristika obinih dionica i obveznica. U odnosu na obine dionice imaju prioritet u isplati dividende i likvidacione mase, ali ne nose pravo glasa. Mogu biti:

kumulativne -kumulativno pravo na neisplaene dividende (mogu biti isplaene kasnije) nekumulativne pravo na preferencijalne dividende ne prenosi se u naredni obraunski period.

Preferencijalne dionice mogu nositi niz opcija:

opciju opziva opciju konverzije u obine dionice opciju punomoi za kupovinu obinih dionica isl.

Procjena vrijednosti preferencijalnih dionica Kod dionica treba razlikovati:

nominalnu otisnuta na dionici, knjigovodstvenu nominalna + rezerve po dionicii trinu cijenu treua cijena na tritu kapitala


WWW.STUDOMAT.BA 13

Trina vrijednost povlatene dionice bazira se na konceptu sadanje vrijednosti buduih novanih tokova investitora. Dividenda predstavalja osnovicu za vrednovanje dionice Metodom diskontovanja dividendi utvruje se zapravo glavnica preferencijalnog kapitala koja e vjeno generirati oekivane novane tokove (povlatene dividende). V=D/k

gdje je V(cijena preferencijalne dionice) D(novana dividenda na kraju perioda) i k (diskontna stopa oekivana stopa povrata)

Ako je stopa prinosa od dividendi jednaka trinoj stopi povrata, trina vrijednost dionice bie jednaka anominalnoj vrijednosti. Obine dionice Sa korporacijskog aspekta to je instrument pomou kojeg dioniko drutvo prikuplja novana sredstva potrebna za finasiranje svog poslovanja Sa aspekta investitora to je vrijedonosni papir putem kojih investitori ostvaruju budue oekivane dividende i oekivani kapitalni dobitak. Mogu biti u pismenom obliku ili u obliku elektronikog zapisa. Obine dionice nose slijedea prava:

1. pravo na upravljanje pravo glasa 2. pravo na dobit isplata dividende iz neto dobitka 3. pravo na imovinu - iz likvidacione ili steajne mase 4. ostala prava pravo prodaje dionice i sl.

Prednosti obinih dionica:

1. obina dionica ne obavezuje DD na isplatu dividendi, dok se kamata na obveznice i preferencijalna dividenda mora ispaltiti bez obzira na rezultat,

2. to je papir bez dospjea, 3. poveava finansijsku sigurnost, 4. omogoava stvaranje odreene rezerve za eventualne uslove loeg poslovanja.

Nedostaci obinih dionica:

1. emisija novih dionica moe dovesti do promjene kontrole drutva, 2. trokovi upisa i distribucije dionica, 3. dividenda se ne izuzima iz poreske osnovice, 4. emisijom novih dionica dolazi do raspodjele neto dobiti na vei broj dioniara, 5. nova emisija moe predstavlajti lo signal za poslovanje drutva.

Procjena vrijednosti obinih dionica Isto kao i preferencijalna i obina dionica ima svoju nominalnu, knjigovodstvenu i trinu vrijednost. Trina cijena obine dionice predstavlja funkciju tekuih i oekivanih dividendi uz predvieni rizik za dionicu. Kod procjene vrijednosti obinih dionica postoji vie modela:

model varijabilne dividende konstantan rast dividendi viefazni rast dividendi fiksna dividenda (formula ista kao kod preferencijalne dionice)

Bankarski krediti tui, eksterni izvor finansiranja, koji podrazumjeva fiksni troak. Kredit predstavlja odreeni duniko-povjerilaki odnos zasnovan na ustupanju prava raspolaganja novcem od stane povjerica duniku, na odreeno vrijeme pod odreenim uslovima (pokrie, kamata, nain otplate i sl.). Sa stanovita finansiranja poslovanja preduzea bitna je podjela kredita na:


WWW.STUDOMAT.BA 14

komericjalne - prodavac daje robu na kredit uz obavezu da mu kupac vrati vrijednost u novcu, bankarske (kratkoroni i dugoroni) gdje kamata djeluje kao regulator ponude i potranje.

Obveznice vrijedonosni papiri sa unaprijed odreenim rokom dospijea (po pravilu nije krai od 10 godina iako se mogu emitovati i sa kraim rokom). Sa aspekta zakona to je pismena isprava kojom se njen izdavalac obavezuje da e vlasniku obveznice isplatiti, dinamikom naznaenom u obveznici, iznose novanih sredstava naznaene u obveznici. Sa korporacijskog aspekta to je instrument pomou kojeg preduzee prikuplja novana sredstva potrebna za finansiranje poslovanja. Kamata je fiksni troak finansiranja. Sa aspekta investitora to je prenosivi vrijedonosni papir, pa se moe koristiti kao predmet kupoprodaje, instrument plaanja. Obeznica nosi nizak rizik jer je isplata obavzna bez obzira na poslovni rezultat. Izuzetak su dohodovne dionice gdje je isplata kamate uslovljena poslovnim uspjehom dunika. Procjena vrijednosti obveznica Cijena bilo kojeg finansijskog instrumenta jednaka je sadanjoj vrijednosti oekivanih novanih tokova investicije. Da bi se odredila cijena potrebne su slijedee informacije:

procjena oekivanih novanih tokova procjena diskontne stope (zahtjevanog prinosa)

Novani tokovi obveznice sa fiksnom kamatnom stopom unaprijed su poznati. Zahtjevani prinos se odreuje uporeivanjem sa slinim obveznicama na tritu Svaka obveznica ima nominalnu, knjigovodstvenu, trinu i likvidacionu vrijednost (definie iznos koji e se ispaltiti u sluaju likvidacije ili steaja) Instrumenti trita novca predstavljaju najlikvidnije vrijedonosne papire sa rokom dospjea do jedne godine. Sa aspekta prikupljanja kratkoronih fin. sredstava posebno su znaajni: bankarski akcepti, komercijalni zapisi i ugovori o reotkupu. Bankarski akcept najstariji vrijedonosni papir. To je mjenica trasirana na poslovnu banku koaja akceptira i koja time preuzima neopozivu obavezu da iznos na koji mjenica glasiisplati njenom dosnosiocu na dan dospjea. Komercijalni zapis kratkoroni vrijedonosni papir koje preduzee moe emitovati kako bi se zadovoljile kratkorone potrebe za sredstvima (koristi se za sezonske poslove). Investitoru garantuje povrat uloenih sredstava uz odreenu kamatu u odreenom roku (od 1-6 mjeseci) Ugovor o reotkupu repo Repo posao (ugovor) predstavlja prodaju vrijedonosnih papira (najee dravnih) uz obavezu prodavca da ponovo kupi prodate vrijedonosne papire od kupca po unaprijed utvrenoj cijeni, tano odreenog (ugovorenog) dana ili u bilo koje doba u budunosti (otvoreni repo) (prodavac vraa pozajmljena sredstva uvezana za dogovorenu kamatu). Rok zakljuivanja (od 14 do 30 dana) a najee se zakljuuju samo preko noi. Terminski repo ugovori su ugovori zakljueni sa rokom dospjea preko 30 dana. Kamata = Glavnica x kam.stopa x (rok dospjeca /360) Kolateral Vrijedonosni papiri koji su predmet prodaje i ponovne kupovine, predstavljaju osiguranje (kolateral). Generalni kolateral je kada kupac nema posebne zahtjeve da mu se isporui tano odreeni vrijedonosni papir, a sa druge strane je specijalni kolateral (u odreeno vrijeme posebno traeni vr. papiri na tritu).

Poslovne Finansije - Prvi Dio

Documents

Transcript of Poslovne Finansije - Prvi Dio