Posljedice Industrijskog Razvoja Na Životnu Okolinu

7/23/2019 Posljedice Industrijskog Razvoja Na Životnu Okolinu

http://slidepdf.com/reader/full/posljedice-industrijskog-razvoja-na-zivotnu-okolinu 1/18

Seminarski rad iz EKONOMIJE INDUSTRIJE Posljedice industrijskog razvoja na životnu okolinu

Mentor: Studenti:

Tuzla, maj, 2!"# $odineS%DR&%J

U'OD#########################################################################################################################################(



!# )ojam i ulo$a *i+otne sredine###########################################################################################"1.1. Uslovljenost industrijskog razvoja prirodnim resursima.............................................5

1.2. Industrija kao zagađivač životne sredine.....................................................................6

1.3. Grane energetike najve!i zagađivači životne sredine................................................"

2# Ekoloke -osljedi.e industrijsko$ raz+oja######################################################################/2.1. #limatske promjene.....................................................................................................$

2.2. %manjenje ozonskog omotača......................................................................................&

2.3. #isele padavine..........................................................................................................1'

2.(. %manjenje o)radivi* povr+ina i degrada,ija tla.........................................................1'

(# Uti.aj na0tne industrije na okolinu################################################################################!2

3.1. -ogu!i načini emisija mineralni* ulja u okoli+.........................................................123.2. osljedi,e oneči+!enja okoli+a mineralnim uljima.....................................................1(

"# Mo$u1a rijeenja za ekoloke -roleme########################################################################!3(.1. reven,ija zagađenja životne sredine.........................................................................15

(.2. olitika za+tite životne sredine...................................................................................15

(.3. /egulativni instrumenti politike za+tite životne sredine............................................16

(.(. 0kolo+ki elementi politike za+tite životne sredine.....................................................16

4%K5JU6%K#########################################################################################################################!7

5ITER%TUR%########################################################################################################################!/



U'OD

ana+nja industrijska proizvodnja u svijetu ima znanatna utje,aj na okoli+. /azne graneindustrije optere!uju okoli+ emisijom +tetni* tvari u zrak tlo vodu i mora te negativno utječuna okoli+ )iljke životinje ljude i ljudsko zdravlje.

#ako )i se spriječio negativan utje,aj industrije na okoli+ potre)no je planski gospodaritineprestano ulagati u modernije i čistije te*nologoije te kontinuirano pratiti emisijuoneči+tuju!i* tvari u okoli+. im pristupom s aspekta za+tite okoli+a u industrijskoj

proizvodnji osiguravamo spriječavanje ve!i* oneči+tenja okoli+a ili izazivanja ekolo+ki*nesre!a a na+ okoli+ ostavljamo upotre)ljivim i za genera,ije koje dolaze iza nas.

%avremena ,iviliza,ija na kraju 44 vijeka osta!e upam!ena po naučnom progresuneslu!eni* razmera u o)lasti te*nologije kulture ekonomije... svojena su znanja kojaulivaju nadu da !e čovječanstvo u narednom milenijumu mo!i nastaviti jo+ )rži razvoj.-eđutim ,iviliza,ija je istovremeno stvorila i krupne ekolo+ke i druge pro)leme koji mogudovesti u pitanje njen )udu!i razvoj i opstanak ukoliko na vrijeme ne pristupi nji*ovomu)lažavanju i rije+avanju.

apravljena su veoma velika o+te!enja )ios7ere uni+tene su mnoge )iljne i životinjske vrsteneo)novljivi prirodni resursi se pre)rzo is,rpljuju o)novljivi prirodni resursi se is,rpljuju uve!em o)imu nego +to se o)navljaju mnoge promene ukazuju na glo)alne promjene klimekoličina otpada i drugog zagađenja je iznad mogu!nosti prirodni* pro,esa da se apsor)ujurazlože ili re,ikliraju pove!ana je razlika između )ogati* i siroma+ni* pojedina,a i država.vi krupni ekolo+ki i dru+tveni pro)lemi postali su velika opasnost za život ljudi i život

planete 8emlje.9ilj ovog seminarskog rada jeste pokazati pri)ližiti posljedi,e industrijskog razvoja naživotnu okolinu te o)jasnti pojmove zagađivanja životne okoline industrije.

%eminarski rad je sastavljen iz slijede!i* ,jelina:• Uvod• eorija• 8aključak te• ;iteratura

3



!# )ojam i ulo$a *i+otne sredine

od životnom sredinom podrazumjevamo prirodni <vazdu* vodu zemlji+te= i vje+tačkistvoren am)ijent u kome žive i đeluju međuso)no povezana u dinamičkoj ravnoteži sva živa

)i!a na 8emlji < ljudi 7auna 7lora i mikroorganizmi )akterije i virusi.=

-ada sva živa )i!a đeluju na prirodnu sredinu uti,aj čovjeka je dominiraju!i jer on svojimživotom i radom prerađuju!i prirodne materije industrijskim putem radi zadovoljavanjasvoji* potre)a najvi+e doprinosi promjeni prirode.

U čitavoj svojoj istoriji čovjek je uti,ao i mijenjao svoju okolinu. >o+ u praistoriji krče!i+ume izgradnjom o)jekata za stanovanje i puteva vađenjem ruda i do)ijanjem metalaiskori+tavao je prirodne resurse stvarao raznovrsna zagađenja i otpatke.

8)og malog )roja i niske gustine stanovni+tva ove aktivnosti dugo nisu izazivale +tetne posljedi,e na životnu sredinu. rvi pro)lemi sa životnom sredinom javili su se u staromvijeku sa razvojem gradski* naselja u vezi sa sna)đevanjem stanovni+tva čistom pija!omvodom odvođenjem otpadni* voda i odstranjivanjem otpadaka.

d tada zagađivanje sredine i is,rpljivanje prirodni* resursa permanentno se javlja kao prate!a sve značajnija negativna posljedi,a ekonomske aktivnosti i načina života ljudi na8emlji.

%a pro,esom industrijaliza,ije započetim prvom industrijskom revolu,ijom krajem 4?IIIvijeka ekolo+ki pro)lemi počinju da se zao+travaju i u)rzano kumuliraju.

Između industrije i ekolo+kog sistema postoji tijesna uzročnoposljedična međuzavisnost kojase naru+ava djelovanjem čovjeka: degrada,ijom <rau)ovanjem prirodni* resursa 7izičkim promjenama pejzaža uni+tavanjem vegeta,ije = i sve ve!im zagađivanjem životne sredine.

Ukupna degrada,ija i zagađenje životne sredine zavise od tri 7aktora :• )roja ljudi• prosječnog )roja jedini,a resursa koje svaki čovjek koristi• količine degrada,ije ili zagađenja koja prouzrokuje kori+tenje jedini,e resursa

Imaju!i u vidu navedene 7aktore mogu!e je govoriti o dvije vrste preoptere!enostiraspoloživi* resursa i životne sredine :

• popula,ionoj preoptere!enosti i• potro+ačkoj preoptere!enosti

opula,iona preoptere!enost postoji onda kada ima vi+e ljudi nego raspoloživi* zali*a *ranevode i drugi* značajni* resursa koji o)ez)jeđuju određeni minimum egzisten,ijalni* uslova.#od ove vrste preoptere!enosti veličina popula,ije i rezultiraju!a degrada,ija poten,ijalnoo)novljivi* resursa predstavljaju ključne 7aktore uti,aja na životnu sredinu.1

otro+ačka preoptere!enost je karakteristična za industrijalizovane zemlje. ju karakteri+emanji )roj ljudi koji koriste resurse takvim intenzitetom koji vodi )rzom is,rpljivanju resursa

1 %pasi! . rivreda i životna sredina @akultet za+tite na radu i+ 1&&&. godine

(



i prevelikom zagađenju i degrada,iji životne sredine. vdje su ključni 7aktori uti,aja naživotnu sredinu visoka stopa kori+tenja resursa po stanovniku i visoka stopa zagađenja idegrada,ije životne sredine po stanovniku.U težnji za ostvarivanjem ve!eg ekonomskog )ogatstva ljudi smanjuju 8emljin prirodnikapital takvom )rzinom i na takav način da je razvoj postao dugoročno neodrživ. 0kolozi

smatraju da ljudi moraju drastično da promijene svoje pona+anje ili !e se suočiti sa oz)iljnimekonomskim poreme!ajima sa milijardama ljudski* žrtava sa izumiranjem oko milion živi*vrsta na 8emlji a možda i sa ga+enjem ljudske vrste.

Industrijaliza,ija je kao univerzalni metod privrednog razvoja dovela do )rojni* pozitivni* promjena u životu i radu ljudi. /azvoj industrije omogu!io je :

• pokretanje kumulativnog pro,esa u)rzanog privrednog razvoja neza)ilježenog udotada+njoj ljudskoj istoriji

• promjenu privredne strukture i so,ioekonomske strukture stanovni+tva• pove!anje o)ima proizvodnje i )roja zaposleni*•

pove!anje životnog standarda )roja i životnog vijeka stanovni+tva• promjenu strukture potro+nje.

Industrijaliza,ija je dovela do intenzivnog razvoja ur)aniza,ije <pove!anje )roja i veličinegradova i stanovnika koji u njima žive = motoriza,ije < masovno kori+tenje motorni* vozila u

prevozu ljudi i ro)a= deagrariza,ije i dr. Istovremeno dovela je i do tzv. AindustrijalizmaAkao načina i stila rada i života ljudi.

%a porastom životnog standarda i )roja stanovnika pove!avane su i nji*ove potre)e zais*ranom i stanovanjem za odje!om i o)u!om za raznim o)li,ima energije kao i potre)a zaradnim mjestima.

?remenom potre)e se mijenjaju i pove!avaju kao posljedi,a rasta nivoa razvijenostiintenzivni* te*nolo+ki* usavr+avanja i promo,ije novi* za*tjeva sve ve!eg )roja stanovnikakao potro+ača. 8adovoljavanje stalno rastu!i* potre)a stanovnika za*tijevalo je angažovanjenove te*nike i te*nologije u masovnoj industrijskoj proizvodnji ro)a +iroke potro+nje ikapitalni* do)ara.

!#!# Uslo+ljenost industrijsko$ raz+oja -rirodnim resursima

#ori+tenje različiti* prirodni* resursa kao inputa u industrijskoj proizvodnji činjeni,a je nakojoj )aziraju privrede mnogi* razvijeni* zemalja. oslednji* de,enija pažnja se skre!e na

značaj energetski* resursa pose)no oni* koji su 7osilnog porijekla kao +to je ugalj na7ta i prirodni gas. gromne industrije petro*emije )azirane su na ovim resursima.2

U industrijskim zemljama koristi se veliki )roj materijala iz različiti* mineralni* i +umski*resursa. ?oda je jedan od ključni* inputa u mnogim proizvodnim pro,esima i prirodno do)roza neposrednu potro+nju u doma!instvima. Industrija *rane )azirana je takođe na prirodnimresursima. ?azdu* je )itan input u skoro svim ekonomskim proizvodnim pro,esima.

2 ikoli! -. Gligorijevi! B. 0konomika industrije 0konomski 7akultet i+ 2'''. godine

5



>edna od vrlo važni* karakteristika ve!ine prirodni* resursa je da oni imaju velikuAvremensku zavisnostA. o znači da stopa nji*ovog kori+tenja u jednom periodu utiče namogu!u stopu kori+tenja u narednom periodu.U slučaju neo)novljivi* resursa to se može relativno lako uočiti. Cko sada vi+e praznimoizvore na7te oni !e manje )iti na raspolaganju u narednim godinama. Cli ova ArazmjenaA

između sada+njeg i )udu!eg kori+tenja postoji i kod mnogi* o)novljivi* resursa.

vi i slični is*odi kori+tenja prirodni* resursa imaju jako izraženu vremensku dimenzijuo)u*vataju!i ArazmjenuA između sada+nji* i )udu!i* genera,ija. dređeni ekolo+ki pro)lemiimaju takođe slične vremenske karakteristike pose)no kada su povezani sa zagađuju!immaterijama koje se akumuliraju ili se razgrađuju u relativno dugom roku.

0konomija je dugo ignorisala negativne ekolo+ke posljedi,e resursno intenzivne strategije privrednog rasta i potro+ačkog načina života između ostalog i z)og visoki* tro+kova kojeza*tijeva očuvanje i za+tita životne sredine. 0kolo+ka pro)lematika je po prvi put postalaaktuelna u ekonomskim raspravama tek sa pojavom ekonomske krize početkom "'ti*

godina izazvane prvim <1&"3. i drugim <1&"$D"&.= na7tnim +okom.

U to vrijeme veliku pažnju je izazvao izvje+taj /imskog klu)a o)javljen u studiji AGrani,erastaA u kojoj se prognozira perspektiva kori+tenja prirodni* resursa u svijetu. olaze!i odčinjeni,e da stope kori+tenja svi* prirodni* izvora rastu i da se pove!ava nji*ova potro+nja per ,apita uz pretpostavku da !e se dosada+nji rast nastaviti i u )udu!nosti do+lo se do veoma

pesimističkog zaključka u pogledu vremena trajanja prirodni* resursa i mogu!nosti razvojaindustrije u )udu!nosti.

rema pro,jeni ukupno poznata leži+ta prirodni* resursa u svijetu traja!e oko 25' godina aukoliko )i se nastavila stopa rasta nji*ovog kori+tenja ovo vrijeme se znatno skra!uje.

Eez o)zira na propuste vezane za otkri!a novi* izvora i )udu!i te*ničkote*nolo+ki napredakova studija zaslužuje pose)nu pažnju z)og nagovje+taja realni* mogu!nosti nastankanepoželjni* trendova kretanja u )udu!nosti na glo)alnom nivou izazvani* prekomjernim inera,ionalnim tro+enjem neregenerativni* prirodni* resursa.

!#2# Industrija kao za$a8i+a9 *i+otne sredine

%vojim 7unk,ionisanjem masovnom proizvodnjom i +irenjem industrija neprestano is,rpljujeneregenerativne prirodne resurse i zagađuje životnu sredinu. -eđutim sve industrijske grane

nemaju isti uti,aj na životnu sredinu. n zavisi od te*ničkote*nolo+ki* karakteristika primjenjene te*nike i te*nologije kao i od vrste i porijekla do)ijeni* ili prerađeni* sirovina ute*nolo+kim pro,esima proizvodnje.

U 0vropi najve!e zagađenje među industrijskim granama ima *emijska industrija industrija papira ,eluloze ,ementa čelika i o)ojeni* metala. ji*ov uti,aj na živi svijet jo+ uvek nije u potpunosti sagledan ni proučen.

U prilog tome govori podatak da se u 0vropi godi+nje registruje 2''3'' novi* *emijski* proizvoda dok i* je trenutno u upotre)i preko 1'' *iljada. ose)no +tetni i za zdravljeopasni su oni *emijski proizvodi koji sadrže azot 7os7or te+ke metale az)est zatim

deterdženti i pesti,idi.

6



d ".''' ispitani* *emijski* materija kod 2.''' je dokazana kan,erogenost a preko 3'' je pokazalo kan,erogeni e7ekat i na čovjeka. U zemljama 0U do sada je prijavljeno preko 3''genetički* modi7ikovani* organizama koji predstavljaju nove vrste virusa < )akterija gljiva

)iljaka insekata ri)a i sisara =.roizvodni pro,esi u industriji se sastoje iz slede!i* 7aza :

• ekstrak,ije mineralni* sirovina < metala nemetala i energenata =• proizvodnje gotovi* proizvoda ili dijelova• upotre)e proizvoda• deponovanja i re,iklaže otpadaka

!#(# rane ener$etike ; naj+e1i za$a8i+a9i *i+otne sredine

Grane energetike spadaju u najve!e zagađivače životne sredine. %vi energetski izvori ienergetska te*nologija koja se koristi pri proizvodnji i potro+nji energije manje ili vi+ezagađuju životnu sredinu. %a pove!anjem o)ima i intenziteta energetske aktivnosti ekolo+ki

uslovi se pogor+avaju.rilikom sagorjevanja lignita od ukupne količine toplotne energije samo 35F se iskoristi za

proizvodnju električne energije 15F se izgu)i preko dimni* gasova a oko 5'F ispu+ta prekoras*ladnog sistema. Ukoliko se koriste ras*ladni sistemi sa protočnim *lađenjem otpadnatoplota se ispu+ta u rijeke i utiče na njenu 7loru i 7aunu.

U ras*ladnim sistemima zatvorenog tipa kojim se otpadna toplota odvodi preko ras*aldni*tornjeva posljedi,e na životnu sredinu su ve!e i ogledaju se u pojavi o)laka i magle

pove!ane vlažnosti vazdu*a pa i lokalni* padavina u okolini 0. 3

#oe7i,ijenat korisnog dejstva mogao )i se pove!ati na )lizu "'F kori+tenjem ove otpadnetoplote za grijanje stanova poslovni* zgrada i 7a)rički* *ala uz manje ukupno zagađenježivotne sredine. sim 0 kao veliki zagađivači vazdu*a u gradskim naseljima javljaju seve!i )roj individualni* i javni* kotlarni,a.

3 %pasi! . rivreda i životna sredina @akultet za+tite na radu i+ 1&&&. godine

"



2# Ekoloke -osljedi.e industrijsko$ raz+oja

egativne ekolo+ke posljedi,e industrijskog razvoja predstavljaju najznažajnije i najteže pro)leme savremenog dru+tva. U)rzan industrijski rast i razvoj izazvali su stvaranje velikekoličine raznovrsnog otpada i poten,ijalno opasni* i radioaktivni* materija koje se ispu+taju u

prirodne ekosisteme.

ru+tvo nije na vrijeme pri*vatilo i prepoznalo ograničenje )ios7ere. osljedi,e toga suneželjeni e7ekti na zdravstveno stanje ljudi o+te!enja na )iljkama životinjama materijalima iizmenama klimatski* uslova kao i smanjenje prirodni* resursa potre)ni* za dugoročnoodrživi ekonomski i ukupni dru+tveni razvoj.

;judske popula,ije izložene su velikim opasnostima koje prouzrokuju kratkoročna epizodnazagađenja ili oslo)ađanja opasni* materija u velikim količinama.

ro+irenje aerozagađenja na velika prostranstva i preko mađunarodni* grani,a stvorilo jeglo)alne ekolo+ke pro)leme <klimatske promene kisele ki+e ozonske rupe itd.=.

0kolo+ke posljedi,e industrijskog i ukupnog ekonomskog razvoja mogu )iti posmatrane sarazličiti* aspekata. 8a uspje+nije kreiranje dugoročno održivog ekonomskog razvoja velikiznačaj ima )olje poznavanje ekolo+ki* posljedi,a posmatrani* sa stanovi+ta aktuelni*glo)alni* regionalni* i lokalni* ekolo+ki* pro)lema.

o su slede!i is*odi :C= glo)alni

• klimatske promjene•

smanjenje ozonskog omotača• smanjenje )iolo+ke raznovrsnosti

E= regionalni i lokalni• kisele padavine• *emikalije• promet opasnog otpada• smanjenje o)radivi* povr+ina i degrada,ija tla

avedeni ekolo+ki is*odi imaju rastu!i međunarodni značaj i povezani su sa nastojanjem da

se pronađu glo)alna rije+enja koja mogu pomo!i da se nji*ovi negativni e7ekti iz)jegnu iliu)laže.

2#!# Klimatske -romjene

Eudu!e klimatske promjene dovode se u vezu sa pove!anjem kon,entra,ije ugljendioksida uatmos7eri. #ao posljedi,a sagorevanja 7osilni* goriva i krčenja +uma dolazi do pove!anjakon,entra,ije ugljendioksida u atmos7eri koji prouzrokuje pove!anje temperature na 8emlji.%vako pove!anje količine ugljendioksida u atmos7eri moglo )i da pove!a prosječne godi+njeglo)alne temperature povr+ine zemlje za 23'9 a u sjevernoj polarnoj o)lasti u vrijeme zimečak za "1''9.

$



Ugljendioksid sakuplja toplotnu radija,iju sa povr+ine 8emlje i sprečava njeno rasturanje ukosmos. ro,jenjuje se da je u proteklom vijeku kon,entra,ija ugljen dioksida pove!ana za15F prije svega z)og sagorjevanja 7osilni* goriva i krčenja +uma. Ukoliko se ova tenden,ijanastavi do sredine narednog stolje!a moglo )i se očekivati dupliranje kon,entra,ijeugljendioksida u atmos7eri.

ove!anje temperature na povr+ini zemlje može da prouzrokuje mnoge promjene međukojima su najznažajnije :

• promjene u +emama padavina• geogra7ska pomjeranja od područja pogodni* za proizvodnju *rane prema pustinjskim

područjima• pove!anje nivoa mora i okeana z)og topljenja polarnog leda• promjene u zali*ama ri)a +uma i voda za pi!e.

U zavisnosti od veličine navedeni* promjena i od dužine vremena u kome !e se one dogoditi

ostvari!e se i jačina nji*ovog uti,aja na so,ijalni ekonomski i politički sistem. ored toga pove!anje temperature povr+ine zemlje direktno !e uti,ati na poljoprivredne usjeve i )ios7eru.-ože se očekivati pove!anje e7ikasnosti 7otosinteze.

Cli po+to različite )iljke reaguju na pove!anje ugljendioksida u atmos7eri na različite isložene načine to je danas nemogu!e pre,izno utvrditi koliko )i to uti,alo na pove!enjenji*ove produktivnosti. >edino je sigurno da !e različite vrste u )ios7eri reagovati različito na

pove!anje ugljendioksida i da !e se na taj način mijenjati ekolo+ke ravnoteže.

%ve zemlje na doprinose jednako pove!anju kon,entra,ije ugljendioksida u atmos7eri i zato nemogu )iti isto odgovorne za negativne posljedi,e. /azvijene zemlje člani,e 09

odgovorne su za 2D3 ,jelokupne svetske emisije ugljendioksida koji potiče iz sagorjevanja7osilni* goriva. Uče+te nerazvijeni* zemalja i zemalja u razvoju u ukupnoj svjetskoj emisijiugljendioksida !e se vjerovatno pove!avati u )udu!nosti ali !e ono i dalje ostati manje uodnosu na uče+!e razvijeni* zemalja.

Geogra7ska raspodjela e7ekata )udu!i* klimatski* promena )i!e različita između i unutar pojedini* regiona i država. %ada+nji modeli pro,jene ne omogu!avaju predviđanje ti*različiti* uti,aja sa dovoljnom sigurno+!u. ni omogu!avaju samo sagledavanje da !e

pove!anje temperature i na promjene u klimi )iti ve!e na vi+im geogra7skim +irinama negona ekvatoru.

2#2# Smanjenje ozonsko$ omota9a

zonski omotač ima važnu ulogu u za+titi 8emlje od +tetnog dejstva ultralju)ičastog zračenja.Istraživanja su pokazala da kontinuirane emisije *loro7luorugljenika i neki* drugi* supstan,imogu dovesti do smanjenja ozonskog omotača i da time pove!aju opasnost od +tetnog dejstvaultralju)ičastog zračenja. loro7luorugljeni,i se danas +iroko koriste kao pokretači sadržaja uaerosolnim konzervama u pakovanjima pjenasti* proizvoda kao rastvarači i sredstva za*lađenje.

ored *loro7luorugljenika postoji čitav skup *lorni* jedinjenja koja imaju isti uti,aj naozonski omotač. Isto važi i za emisije azotni* oksida koje vr+e avioni kao i za azotne oksidekoji potiču od sagorjevanja 7osilni* goriva i od nitri7ika,ije i denitri7ika,ije organski* ineorganski* azotni* vje+tački* đu)riva.

&



#ao posljedi,a smanjenja ozonskog omotača nastaje pove!ana ultralju)ičasta radija,ija kojautiče na pove!anje o)olevanja od kan,era kože. Istraživanja su pokazala da pove!anjeultralju)ičastog zračenja na 8emlji može imati +tetne posljedi,e po životinjski i )iljni svetnaročito po određene vrste useva i morski* organizama.

Istraživanja izvr+ena $'i* godina ovog vijeka pokazala su da su zemlje člani,e 09 proizvodile &'F svjetske proizvodnje i tro+ile &'F svjetske potro+nje *loro7luorugljenika. Urazvijenim zemljama proizvodnja *loro7luorugljenika rasla je do 1&"(. godine kada je počelada opada pod uti,ajem ekonomski* i drugi* mera koje su preduzimale vlade ti* zemalja.

erazvijene zemlje međutim usljed potre)e za organizovanjem sopstvene proizvodnje radioslo)ađanja od uvoza stare te*nologije iz razvijeni* zemalja i dalje pove!avaju proizvodnjuovi* *emikalija neutrali+u!i time jednim dijelom opadanje proizvodnje na glo)alnom nivou.

%ada+nje pro,jene uti,aja smanjenja ozonskog omotača na klimatske promene ograničene su

u velikoj mjeri nedostatkom poznavanja činjeni,a o o)imu i strukturi proizvodnje*loro7luorugljenika i ostali* *emikalija u svim zemljama.

2#(# Kisele -ada+ine

#ao uzrok kiseli* padavina smatraju se emisije sumporni* i azotni* oksida koji se najvi+e proizvode sagorjevanjem 7osilni* tečni* goriva u elektranama topioni,ama i u motorima saunutra+njim sagorevanjem. U atmos7eri se putem *emijske reak,ije oksidi pretvaraju u sul7atei nitrite koji se vra!aju na zemljinu povr+inu preko atmos7erski* padavina ili kao su* talog.

Czotni i sumporni oksidi emitovani iz prirodni* i vje+tački* izvora mogu pre!i vrlo velikerazdaljine u atmos7eri pretrpeti *emijsku trans7orma,iju i vratiti se na zemlju kao kisele

padavine. ji*ovi negativni e7ekti ne ostvaruju se samo u )lizini izvora emisije ve! i vi+estotina kilometara dalje od izvora.

U osjetljivim područjima kisele padavine mogu pove!ati kiselost vode i zemlji+ta nanijeti+tetu vodenim ekosistemima +umama i poljoprivrednim usjevima. -ogu!i su takođenegativni e7ekti na ljudsko zdravlje. @izičke i so,ioekonomske +tete pove!ava!e se paralelnosa pove!anjem supstitu,ije čvrsti* goriva tečnim gorivima.

2#"# Smanjenje oradi+i< -o+rina i de$rada.ija tla

?e!i dio povr+ine na 8emlji koja odgovara proizvodnji usjeva ve! se koristi za poljoprivrednu proizvodnju. Cko se nastavi sada+nja stopa zamjene poljoprivrednog zanepoljoprivredno kori+tenje zemlji+ta u razvijenim zemljama i sada+nja stopa degrada,ijezemlji+ta u zemljama u razvoju vi+e od 1D3 orani,a može )iti izgu)ljeno ili uni+teno unaredni* 2' godina.

%ada+nja ukupna o)radiva povr+ina u svijetu iznosi 1( miliona km 2 a samo 11F se možekoristiti za poljoprivrednu proizvodnju )ez pose)ni* ograničenja. statak povr+ine optere!en

je različitim ograničenjima kao +to su :• su+a

• lo+ mineralni sastav• nedostatak *ranjivi* sastojaka

1'



• toksičnost i sl.rema pro,jenama postoje!a ukupna o)radiva povr+ina mogla )i se duplirati kultivisanjem dosada nekori+teni* povr+ina kao +to su pa+nja,i +ume i močvare.(

U zemljama člani,ama 09 velike povr+ine naj)oljeg poljoprivrednog zemlji+ta ve! su

potpuno izgu)ljene za poljoprivrednu namjenu prije svega z)og ur)anog i industrijskograzvoja razvoja sao)ra!ajne in7rastrukture o)jekata za rekrea,iju i ve+tački* vodeni*akumula,ija. ro,enjeno je da se najmanje 5.''' km2 o)radive zemlje izgu)i godi+nje samoz)og +irenja gradova.5

U dosada+njem periodu gu)i,i o)radivi* povr+ina kompenzirani su intenziviranjem proizvodnje na postoje!im povr+inama i razvojem novi* povr+ina pretvaranjem pa+njaka+uma i močvarnog zemlji+ta u o)radivo zemlji+te.

akve aktivnosti imale su )rojne nepoželjne ekolo+ke posledi,e po čovjekovu životnusredinu: uni+tena su stani+ta ugrožene mnoge vrste i prekinuti mnogi lan,i is*rane. ove

o)radive povr+ine lo+ijeg su pedolo+kog sastava za*tijevaju ve!e količine đu)riva i izloženesu ve!oj eroziji.

U razvijenim zemljama erozija tla je postala oz)iljan pro)lem dok su u zemljama u razvojuza)elježeni veliki gu)i,i o)radivi* povr+ina z)og degrada,ije tla. %manjenje o)radivi*

pov+ina i degrada,ija tla u zemljama u razvoju ukoliko nisu kompenzirani pove!anom produktivno+tu poljoprivredne proizvodnje mogu uti,ati na pove!anje nji*ove potražnje odrazvijeni* zemalja za dodatnim količinama *rane i za pove!anjem 7inansijske i te*ničke

pomo!i +to i* dovodi u ve!u zavisnost od razvijeni* zemalja.

8austavljanje trenda smanjenja o)radivi* povr+ina i degrada,ije tla na jednoj strani i pove!anje e7ikasnosti poljoprivrede na drugoj strani 7aktori su koje )i tre)alo proimjenjivatiu teku!oj i )udu!oj politi,i.

%timulisanje ve!eg kori+tenja organski* sredstava u poljoprivrednoj proizvodnji radismanjenja upotre)e *emikalija unapređenja kvaliteta i zdravstveni* aspekata proizvodnje*rane za+tita izvori+ta za sna)djevanje vodom i kreiranje životne sredine koja !e )iti

pogodnija za životinjske i ljudske popula,ije prin,ipi su koji moraju )iti okosni,ameđunarodne i regionalni* politika.

( *ttp:DDHHH.egeogra7ija.orgDpJ2'&

5 09 pu)lika,ija 0,onomi, glo)alisarion and t*e 0nvironment aris 1&&$. godine

11

http://www.egeografija.org/?p=209




(# Uti.aj na0tne industrije na okolinu

U području energetike na7tna industrija ima jedan od ve!i* utje,aja na okoli+. U pro,esu proizvodnje ra7iniranja skladi+tenja transporta i prodaje na7te i plina postoje mnogo)rojneaktivnosti koje mogu negativno utje,ati na okoli+ a poten,ijalne oneči+tuju!e tvari vezane za

ove aktivnosti su:• Ukupni na7tni ugljikovodi,i < total petroleum *Kdro,ar)ons= u na+oj regulativi

dolaze pod nazivom ukupna mineralna ulja• -ono,iklički aromatski ukljikovodi,i E04 <)enzen toulen etil)enzen i ksilen=• oli,iklički aromatski ukljikovodi,i C <olK,K,li, aromati, *Kdro,ar)ons=• @enoli• -etali <) 8n 9d Ea i=• #lorirani ugljikovodi,i• Ulja i masti

%kladi+ta na7te i na7tni* derivata kao i )enzinske postaje kao prodajna mjesta na7tni* derivataimaju spremnike u kojima duže ili kra!e vrijeme skladi+te na7tu i na7tne derivate. U sklopuovi* postrojenja nalaze se i ,ijevovodi i istakali+ata koja služe za lokalni transport i pretakanjena7te i na7tni* derivata. 6

rilikom skladi+tenja lokalnog transporta ,jevovodima i pretakanja dolazi do is,urivanjana7te i na7tni* derivata u okoli+ <uglavnom na povr+inu tla u tlo a ponekada i direktno u

podzemnu vodu ili povr+inske tokove=.

)zirom da su oneči+tenja vezana za na7tnu industriju u najve!oj mjeri oneči+tenja okoli+a

mineralnim uljima u ovome seminarskom radu o)raditi !e se pristup proved)i istraživanja imonitoringa poten,ijalno oneči+teni* loka,ija mineralnim uljima.

(#!# Mo$u1i na9ini emisija mineralni< ulja u okoli

o emisija mineralni* ulja u okoli+ može do!i na vi+e načina i to:• Uslijed *avarija ili ve!i* ekolo+ki* nesre!a prilikom transporta morem riječnim

plovnim putevima ili kopnom• Uslijed *avarija na loka,ijama skladi+ta )enzinski* postaja ili u lokalnim

transportnim sustavima na7te i na7tni* derivata• ;judskom nepažnjom prilikom skladi+tenja i istakanja na7te i na7tni* derivata• eadekvatnim načinom skladi+tenja na7te i na7tni* derivata

uno če+!e do oneči+!enja okoli+a dolazi dugotrajnijom emisijom manji* količinaoneči+tivača u okoli+ na područjima skladi+ta ili mjestima distri)u,ije na7te i na7tni* derivata.o ovi* emisija dolazi ljudskom nepažnjom prilikom transporta istakanja i prodaje iliskladi+tenjem na7te i na7tni* derivata u dotrajalim i o+te!enim spremni,ima.

ako je na prostorima skladi+ta na7tni* derivata i )enzinskim postajama najče+i načinoneči+tenja okoli+a mineralnim uljima dugotrajno istje,anje manji* količina na7te i na7tni*derivata iz spremnika u tlo.

6 *ttp:DDsr.Hikipedia.orgDHikiDUti,ajLna7tneLindustrijeLnaLF95FE0ivotnuLsredinu

12

http://sr.wikipedia.org/wiki/Uticaj_naftne_industrije_na_%C5%BEivotnu_sredinu




%premni,i na7te i na7tni* derivata ukopani su u tlo. a mnogim pozi,ijama oni su ve! dugi nizgodina u upora)i. U trenutku nji*ovog postavljanja regulativa i za*tjevi za načinom izved)espremnika )ila je puno )laža nego u dana+nje vrijeme. ako mnogi spremni,i na skladi+tima i

)enzinskim postaja nisu ugrađeni u nepropusne )etonske kazete niti imaju duple stijenke kao

+to za*tjevaju dana+nji propisi.

8)og korozivni* svojstava na7te i na7tni* derivata prilikom dugotrajnog skladi+tenja nanekima od spremnika do+lo je do o+te!enja te oni duži niz godina ispu+taju male emisije na7tei na7tni* derivata u tlo.

Slika !# One9itenje tla i -odzemne +ode uz ote1eni s-remnik uko-an na enzinskoj-um-i

Iz+or:<tt-:==sr#>iki-edia#or$=>iki=Uti.aj?na0tne?industrije?na@3ABEi+otnu?sredinu

a slikama 1. i 2. prikazana je situa,ija utvrđena za vrijeme proved)e rekonstruk,ije )enzinske postaje prilikom iskopa starog o+te!enog spremnika za na7tu i na7tne derivate .

Slika 2# Uti.aj ote1eno$ s-remnika na one9itenje tla i -odzemne +ode

13

http://sr.wikipedia.org/wiki/Uticaj_naftne_industrije_naC5%BEivotnu_sredinu

http://sr.wikipedia.org/wiki/Uticaj_naftne_industrije_naC5%BEivotnu_sredinu



Iz+or:<tt-:==sr#>iki-edia#or$=>iki=Uti.aj?na0tne?industrije?na? A@3ABEi+otnu?sredinu

#ao drugi najče+!i način emisije mineralni* ulja u okoli+ na prostorima skladi+ta na7tni*derivata i )enzinskim postajama dolazi prilikom razlijevanja na7te i na7tni* derivata na tlo iliuređene )etonske povr+ine kod pretakanja i kupnje goriva. U slučaju da se razlivena teku!ina

odma* ne ukloni dolazi do pro,ijeđivanja oneči+čivača u du)lje slojeve tla."

Isto tako do pro,jeđivanja na7te i na7tni* derivata i zauljene vode može do!i iz dotrajali* io+te!eni* separatora i sa)irni* kanala koji su dio kanaliza,ijske in7rastrukture na skladi+tima i

)enzinskim postajama.

(#2# )osljedi.e one9i1enja okolia mineralnim uljima

%kladi+ta na7te i na7tni* derivata najče+te su lo,irana u zonama industrijske namjene. akvimsmje+tajem u prostoru ona su udaljena o za+ti!eni* prirodni* područja vodoza+titni*

područja poljoprivredni* zemlji+ta ili ur)ani* sredina.

-eđutim ponekad se nailazi na situa,ije gđe se lo+im ur)anističkim planiranjem +irenjemur)ani* sredina ili neplanskom izgradnjom skladi+ta na7te i na7tni* derivata nađu u prostrimamje+ovite namjene ili jo+ gore u ur)anim područjima. Mto se tiče )enzinski* postaja one se u

pravilu nalaze uz glavne prometne prav,e i na područjima ve!i* gradova gradova i naseljeni*mjesta u područjima mje+ovite namjene.

neči+tenja koja mogu )iti prisutna uz skladi+ta na7te i na7tni* derivata kao i uz )enzinske postaje mogu imati negativan utje,aj na okoli+ životinje ljude i ljudsko zdravlje. -ogu!aoneči+tenja sastavni,a okoli+a mineralnim uljima i nji*ov +tetan utje,aj prikazani su u ta)eli1.

Taela !# )rikaz mo$u1e$ one9itenja sasta+ni.a okolia i nje$o+o$ ne$ati+no$ utje.ajana okoli -rilikom one9itenja mineralnim uljima

One9itenje tla De$rada.ija tla)ro.je8i+anje one9itenja kroz tlo do -odzemne +ode

Is-ara+anje one9iti+a9a ; ne$ati+an utje.aj na ljudsko zdra+ljeOne9itenje

-odzemne +odeCirenje one9itenja do +odozatitni< -odru9ja

Utje.aj na k+alitetu +ode u lokalnim unarima i iz+orimaUtje.aj na iljke ; -oljo-ri+rednu -roiz+odnju

One9itenje-o+rinski<+odotoka i +oda

staja1i.a

)omor rie i dru$i< *i+i< or$anizama u +odotoku Cirenjeone9itenjaUtje.aj na mo$u1nost koritenja +ode za -oljo-ri+redu,

razonodu, s-ortOne9itenje mora

i morske oale)omor rie i dru$i< *i+i< or$anizama u moru

Cirenje one9itenjaUtje.aj na mo$u1nost koritenja mora za razonodu i s-ort

Iz+or: OE@D -ulika.ija, E.onomi. $loalisarion and t<e En+ironment, )aris,

!/# $odine

" ikoli! -. Gligorijevi! B. 0konomika industrije 0konomski 7akultet i+ 2'''. godine

1(







"# Mo$u1a rijeenja za ekoloke -roleme

"#!# )re+en.ija za$a8enja *i+otne sredine

reven,iju zagađenja životne sredine de7ini+emo kao preduzimanje mjera kojima se smanjujeili elimini+e stvaranje zagađuju!i* reziduala u izvorima emisija. na doprinosi smanjenjukoličine reziduala koji se iz)a,uju u životnu sredinu i minimiziranju +tetni* komponenatareziduala kao +to su toksične *emikalije.

U posljednji* 1' godina preven,ija zagađenja životne sredine ima preovlađuju!i uti,aj naekonomske i političke ini,ijative usmjerene ka e7ektivnijem upravljanju životnom sredinom.>edna od takvi* ini,ijativa je ekolo+ki zavjet grupe kompanija poznat pod nazivom ?aldezovi

prin,ipi.$

eset osnovni* prin,ipa ekolo+kog zavjeta #oali,ije za ekolo+ki odgovornu ekonomiju su :• za+tita )ios7ere• održivo kori+tenje prirodni* resursa• smanjivanje i odstranjivanje otpada• razumno kori+tenje energije• smanjenje rizika• marketing )ez)jedni* proizvoda i usluga• kompenza,ija +tete• otkrivanje istine•

ekolo+ki direktori i menadžeri• pro,jena i godi+nja provjera.

#ori+tenje strategije preven,ije zagađenja predstavlja jedan od načina koji pomaže osiguranjukvaliteta životne sredine za )udu!e genera,ije.

reven,ija zagađenja životne sredine promovi+e pomjeranje od Astrategije kontrole na krajuispusne ,ijeviA ka strategiji smanjenja zagađenja prije početka pro,esa proizvodnje. o značida je stvaranje reziduala postalo strate+ka promjenljiva i da nije jednostavno rije+avati

pro)lem zagađenja životne sredine kada se zagađenje dogodi.

"#2# )olitika zatite *i+otne sredine

olitika za+tite životne sredine je sastavni dijo ukupne politike jedne zemlje regiona ilimeđunarodne zajedni,e u ,jelini. na predstavlja pose)an o)lik planske odluke kojom seusmjeravaju ak,ije ka ostvarivanju određeni* ,iljeva u o)lasti unapređenja i za+tite prirodneživotne sredine. ored toga politika za+tite životne sredine određuje i pravila pona+anja uo)lasti životne sredine i u drugim o)lastima koje se nalaze u interak,ionim odnosima saživotnom sredinom.

olitikom za+tite životne sredine dru+tvo nastoji da utiče na pona+anje određeni* grupasu)jekata koje nazivamo ,iljnim grupama politike životne sredine. o+to je industrijski sektor

$ *ttp:DDekoloskipro)lemi.)logspot.,omD2''$D'3Dekologijaiekoloskipro)lemi.*tml

15



privrede najve!i izvor zagađenja to su industrijske 7irme jedna od najvažniji* ,iljni* grupa politike za+tite životne sredine. 8)og toga +to ova ,iljna grupa o)u*vata veliki )roj različiti*zagađivača politika životne sredine mora da se koristi različitim strategijama i instrumentima.

"#(# Re$ulati+ni instrumenti -olitike zatite *i+otne sredine

/egulativni instrumenti su institu,ionalne mjere kojima se direktno utiče na pona+anjezagađivača prema životnoj sredini putem regulisanja pro,esa i proizvoda za)rane ililimitiranja ispu+tanja određeni* zagađenja ili ograničavanja aktivnosti u određenimvremenskim periodima područjima itd. ajče+te kori+tene 7orme su :

• izdavanje dozvola• postavljanje standarda• zoniranje i sl.

ji*ova glavna karakteristika je da ne pružaju zagađivačima slo)odu iz)ora drugog rije+enja.ni moraju da se povinuju regulativnim instrumentima ili da se suoče sa određenim penalima

u pravnoj i administrativnoj pro,eduri.

&

va 7orma regula,ije najče+te koristi zakonske propise i standarde za kontrolu i ostvarivanjezagađenja svakog zagađivača. %tandardima se utvrđuju maksimalne količine reziduala kojezagađivač može emitovati ili ispu+tati u životnu sredinu. akođe njima se utvrđuju određenete*nologije smanjenja zagađenja koje zagađivači moraju koristiti.

U o)a slučaja regulativni instrumenti dozvoljavaju zagađivačima malu ili nikakvu7leksi)ilnost u povinovanju zakonskim propisima i standardima. /egulativni instrumentiza*tijevaju od svakog zagađivača da ispuni iste standarde nezavisno od nji*ove loka,ije

pristupa kori+tenju resursa postoje!i* nivoa emisija ili kori+teni* te*nologija.

"#"# Ekoloki elementi -olitike zatite *i+otne sredine

0konomski instrumenti politike za+tite životne sredine su konkretne mjere kojima se utiče natro+kove i koristi privredni* su)jekata čime se podstiče nji*ovo poželjnije pona+anje premaživotnoj sredini. 0konomski instrumenti se uvode sa ,iljem da omogu!e odgovaraju!evrednovanje ekolo+ki* resursa i time o)ez)ede nji*ovu ekonomski e7ikasniju i ekolo+kie7ektivniju aloka,iju. asuprot direktnoj regula,iji oni ostavljaju ekonomskim akterimaslo)odu da odgovore na određene stimule na način za koji smatraju da je za nji* najkorisniji.

0konomski instrumenti koji se danas koriste u razvijenim zemljama najče+te se klasi7ikuju u

četiri vrste :• daž)ine na zagađenje• su)ven,ije• sistemi depozita i re7unda,ije• sistemi razmjene dozvola za zagađenje.

U posljednji* 1' godina mnoge zemlje +irom svijeta počele su sa kori+tenjem ovi*instrumenata da )i unaprijedile sistem kontrole zagađenja životne sredine. Iako su ekonomskiinstrumenti jo+ uvijek sekundarni u odnosu na regulativne nji*ovo kori+tenje u na,ionalnim

& Gereke 8. 0kolo+ki menadžment kao uslov opstanka i op,ija razvoja 0kologika 1&&5. godine

16



ekolo+kim politikama govori o nji*ovom značaju kao neop*odnog dijela arsenala raspoloživi*rije+enja za ekolo+ke pro)leme.1'

4%K5JU6%K

osljednja dekada dvadesetog vijeka predstavlja period u kome je zagađenje čovjekoveokoline dostiglo istorijsko pogor+anje. /ije+avanje pro)lema vezani* za čovjekovu okolinuzadatak je države ali i industrijski* preduze!a. aime industrija je ta koja najvi+e doprinosi

pogor+anju čovjekove okoline. na je intenzivni zagađivač vazdu*a vode i ukupnečovjekove okoline <otpadni gasovi otpadne vode *emijski proizvodi i td=.

tpadni gasovi vr+e negativan uti,aj na čovjeka i prirodu. Gasovi koji odlaze kroz 7a)ričkedimnjake zagađivači su vazdu*a na +irokom prostoru a mogu )iti takvog intenziteta da u

potpunosti uni+te vegeta,iju na +irokim prostorima.

tpadne vode se javljaju kao +tetne za čovjekov organizam preko zagađivanja vode za pi!e i*igijenu. Intezitet otpadni* voda i zagađivanja vode upravno je srazmjeran sa pove!anjem

)roja ljudi i razvojem industrije. 8)og toga su ljudi primorani da se sna)đevaju vodom za pi!e i *igijenu sa izvora koji nisu zagađeni i koji su često prostorno veoma udaljeni.

tpadne vode zagađivanjem teku!i* voda negativno utiču na životinjski i )iljni svijet. 8)ogtoga se u rijekama nalazi sve manja količina životinja a u dolinama rijeka koje primajuotpadne vode iz industrije ostvaruje se sve manja proizvodnja )iljni* kultura.

egativno dejstvo industrije na čovjekovu okolinu izražava se i preko proizvodnje određeni* proizvoda koji se upotre)ljavaju za za+titu poljoprivredni* kultura ili za u)rzanje nji*ove

vegeta,ije < *er)i,idi pesti,idi i td.= ili se upotre)ljavaju u is*rani kao osvježavaju!a sredstva< aditivi =.

Industrija podrazumjeva velike anglomera,ije ljudi. Ukoliko se u tim anglomera,ijama neo)ez)jede potre)ni uslovi za život i rad ljudi postoji mogu!nost pojave )rojni* pro)lema kao+to su epidemije zarazni* )olesti i slično.

Industrija kao privredna đelatnost u kojoj se kreira i realizuje te*nički progres može i morada nađe odgovaraju!a rije+enja za za+titu čovjekove okoline. o naravno za*tijeva velika7inansijska sredstva.

1' Gereke 8. 0kolo+ki menadžment kao uslov opstanka i op,ija razvoja 0kologika 1&&5. godine

1"



5ITER%TUR%

1. Gereke 8. 0kolo+ki menadžment kao uslov opstanka i op,ija razvoja 0kologika

1&&5. godine2. ikoli! -. Gligorijevi! B. 0konomika industrije 0konomski 7akultet i+ 2'''.

godine3. %pasi! . rivreda i životna sredina @akultet za+tite na radu i+ 1&&&. godine(. 09 pu)lika,ija 0,onomi, glo)alisarion and t*e 0nvironment aris 1&&$. godine5. U/;.J.*ttp:DDsr.Hikipedia.orgDHikiDUti,ajLna7tneLindustrijeLnaL

F95FE0ivotnuLsredinu <2(. maja 2'1(. godine=

6. U/; J *ttp:DDHHH.egeogra7ija.orgDpJ2'& <23. maja 2'1(. godine=". *ttp:DDekoloskipro)lemi.)logspot.,omD2''$D'3Dekologijaiekoloskipro)lemi.*tml <23.

maja 2'1(. godine=

1$




http://ekoloskiproblemi.blogspot.com/2008/03/ekologija-i-ekoloski-problemi.html%20(23




http://ekoloskiproblemi.blogspot.com/2008/03/ekologija-i-ekoloski-problemi.html%20(23

Posljedice Industrijskog Razvoja Na Životnu Okolinu

Documents

Transcript of Posljedice Industrijskog Razvoja Na Životnu Okolinu