POS pravilnik

REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO ZA JAVNE RADOVE, OBNOVU I GRADITELJSTVO UPRAVA ZA STANOVANJE, GRADITELJSTVO I STANOGRADNJU

PRAVILNIK ZA DRUŠTVENO POTICANU STANOGRADNJU

Propis o tehničkim smjernicama za stanove koji se grade prema odredbama Zakona o društveno

poticanoj stanogradnji ZAGREB, PROSINAC 2003. /RADNA VERZIJA 051203/


1

SADRŽAJ: 1. CILJEVI

1.1. Cilj programa 1.2. Cilj privremenog pravilnika

2. IZBOR LOKACIJE

2.1. Izvod iz urbanističkog plana 2.2. Izvod iz katastra

2.2.1. Katastarski plan 2.2.2. Posjedovni list

2.3. Izvod iz zemljišne knjige 2.4. Tehnička karta infrastrukture 2.5. Geodetski snimak terena 2.6. Geomehanički elaborat 2.7. Mjerenje QH linije 2.8. Oblik i vrst terena

2.8.1. Ravan teren 2.8.2. Ujednačena vrst tla 2.8.3. Neizgrađeno zemljište 2.8.4. Stambena zona 2.8.5. Blizina visokog zelenila 2.8.6. Blizina javnog prometa 2.8.7. Blizina javne opskrbe 2.8.8. Geofizička podobnost

2.9. Karta buke 3. IZBOR PROJEKTANTA

3.1. Ovlašteni arhitekt 3.2. Refentna lista 3.3. Mladi arhitekt 3.4. Prava i obveze izabranog arhitekta 3.5. Autorska prava

4. PROJEKTNI PROGRAM

4.1. Broj i veličina stanova 4.2. Prateći prostori stanovanja 4.3. Ostali sadržaji

5. PROJEKTIRANJE

5.1. Idejni arhitektonski projekt 5.2. Glavni arhitektonski projekt 5.3. Knjiga građevinskih detalja 5.4. Izvedbeni arhitektonski projekt 5.5. Projektiranje instalacija


2

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka 5.7. Projektantski nadzor 5.8. Projekt etažiranja 5.9. Uporabni pregled 5.10. Dodatni zahtjevi investitora 5.11. Sadržaj projekata

5.11.1. Idejni projekt 5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt 5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti 5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade

5.11.2. Glavni projekt 5.11.2.1. Arhitektonski projekt 5.11.2.2. Konstrukcijski projekt 5.11.2.3. Instalacijski projekti

5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija 5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže 5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja 5.11.2.3.4. Projekt dizala

5.11.2.4. Elaborati 5.11.2.4.1. Fizikalna svojstva zgrade 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke 5.11.2.4.3. Zaštita od požara 5.11.2.4.4. Zaštita na radu

5.11.2.5. Troškovnik 5.11.2.6. Katalog stanova

5.11.3. Izvedbeni projekt 5.11.3.1. Arhitektonski projekt 5.11.3.2. Konstrukcijski projekt 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova

5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u 6. STANDARDI I NORMATIVI

6.1. Okoliš 6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja 6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa 6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo 6.1.4. Uvjeti za igru djece 6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih 6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele

6.1.6.1. Prometno rješenje 6.1.6.2. Odvodnja 6.1.6.3. Rasvjeta 6.1.6.4. Vanjski hidranti

6.2. Zgrada 6.2.1. Glavni ulaz 6.2.2. Sporedni ulaz


3

6.2.3. Vjetrobran 6.2.4. Ulazni prostor 6.2.5. Glavno stubište 6.2.6. Sporedno stubište 6.2.7. Hodnici 6.2.8. Galerije 6.2.9. Dizalo 6.2.10. Prostorija za bicikle 6.2.11. Zajedničko spremište 6.2.12. Prostorija za kućni otpad i smeće 6.2.13. Spremišta stanara 6.2.14. Kotlovnica ili podstanica 6.2.15. Trafostanica 6.2.16. Zajedničke instalacije 6.2.17. Horizontalni razvod

6.2.17.1. Horizontalni razvod kanalizacije 6.2.17.2. Horizontalni razvod vodovoda 6.2.17.3. Horizontalni razvod plina

6.2.18. Vertikalni razvod 6.2.19. Izračun površina

6.2.19.1. Bruto površina 6.2.19.2. Neto površina

6.2.20. Parametri ekonomičnosti 6.3. Stan

6.3.1. Vrste stanova 6.3.2. Vrste prostorija u stanu 6.3.3. Opis prostorija u stanu

6.3.3.1. Vjetrobran (VJ) 6.3.3.2. Ulaz (UL) 6.3.3.3. Kupaona (KP) 6.3.3.4. Wc (WC) 6.3.3.5. Izba (IZ) 6.3.3.6. Hodnik (HO) 6.3.3.7. Garderoba (GD) 6.3.3.8. Kuhinja (KH) 6.3.3.9. Blagovaona (BL) 6.3.3.10. Dnevni boravak (DB) 6.3.3.11. Spavaća soba za roditelje (SP2) 6.3.3.12. Spavaća soba za dvije osobe (SP2) 6.3.3.13. Spavaća soba za jednu osobu (SP1) 6.3.3.14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), lođa (LO) 6.3.3.15. Spremište (S) 6.3.3.16. Garaža (G) 6.3.3.17. Površine prostorija u stanu

7. IZVEDBA

7.1. Materijali i oprema zgrade 7.1.1. Vrata i prozori 7.1.2. Podovi


4

7.1.3. Zidne obloge 7.1.4. Pročelja 7.1.5. Krov 7.1.6. Toplinska izolacija 7.1.7. Hidroizolacija zgrade 7.1.8. Oprema i instalacije zgrade

7.2. Materijali i oprema stana 7.2.1. Vrata i prozori 7.2.2. Podovi 7.2.3. Pregrade 7.2.4. Zidne obloge 7.2.5. Oprema i instalacije stana

7.2.5.1. Elektroinstalacije 7.2.5.2. Hidrotehničke instalacije 7.2.5.3. Termotehničke instalacije

7.2.5.3.1. Grijanje 7.2.5.3.2. Hlađenje 7.2.5.3.3. Ventilacija 7.2.5.3.4. Plinska instalacija

7.2.5.4. Dimnjaci 7.3. Konstruktivni elementi zgrade

7.3.1. Nosivi zidovi 7.3.2. Vanjski zidovi 7.3.3. Pregradni zidovi

7.4. Projekt izvedenog stanja 8. ZAKONI I PROPISI 9. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA

9.1. Praćenje idejnog projekta 9.2. Praćenje glavnog projekta 9.3. Praćenje izvedbenog projekta 9.4. Nadzor 9.5. Praćenje izvedbe 9.6. Završni radovi projektanta

10. ZAKLJUČAK


5

1. CILJEVI

Program Društveno poticane stanogradnje (POS) treba omogućiti rješavanje stambenih potreba građana Republike Hrvatske u okviru njima pristupačnih uvjeta, uz paralelno poticanje stanogradnje kao razvojnog elementa gospodarstva u cjelini što stvara preduvjete za povećanje proizvodnje i otvaranje novih radnih mjesta.

1.1. Cilj programa

Društveno poticana stanogradnja ima za cilj pomoći pri kupnji stana svim građanima, koji nemaju stan, na način da se osiguraju uvjeti za izgradnju ekonomičnih i jeftinih stanova koji zadovoljavaju traženom kvalitetom. To je prvi korak društvene brige za stanogradnju, koji bi u konačnici trebao prerasti u socijalnu stanogradnju, gdje bi najsiromašniji građani sticali stan kao osnovno sredstvo za život. Cijena izgradnje svih stanova u sklopu POS-a je ograničena na vrijednost 640 EU/m2 neto korisne površine stana kako bi se večini građana koji nemaju stan osigurala mogućnost njegove kupnje. Model financiranja uzgradnje stanova prema programu POS temelji se na partnerskom odnosu više sudionika koje povezuje nositelj – Republika Hrvatska. Republika Hrvatska, Ministarstvo za javne radove, obnovu i graditeljstvo u ime Agencije za pravni promet i posredovanje nekretninama je nositelj i organizator izgradnje, odnosno, nositelj investitorskih poslova, ali u specifičnim slučajevima to može u ime Republike Hrvatske biti i drugo ovlašteno tijelo. Izvori financiranja izgradnje stanova u modelu POS su proračunska sredstva države, sredstva jedinica lokalne samouprave i učešće građana za kupnju stana, te konačno sredstva na tržištu kapitala, tj. novac poslovnih banaka koje u tome nalaze svoj interes. Time se uz realne izvore sredstava zatvara financijska konstrukcija izgradnje, a istovremeno omogućava da trošak za krajnjeg korisnika stana – građanina bude prihvatljiv u odnosu na prosječne platežne mogućnosti građana. Stanovi tj. nekretnine u okviru rečenog Programa POS, vlasništvo su Republike Hrvatske, te namijenjeni za prodaju skupinama građana s prosječnim platežnim mogućnostima koji nemaju riješeno ili prikladno riješeno svoje stambeno pitanje, a nisu u mogućnosti samostalno riješiti taj problem. Društveno poticana stanogradnja provodi se prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji (N.N. 109/2001) kojim se reguliraju sva temeljna pravna i ekonomska pitanja ovog Programa. Prema Odluci o raspoređivanju i korištenju proračunskih sredstava u realizaciji kapitalnog projekta “Stanovi za socijalne skupine građana” ministra za javne radove, obnovu i graditeljstvo, veličina stana, odnosno najmanja sobnost stana i najveća neto korisna površina stambenog prostora koju


6

pojedini građanin može kupiti ovisna je o broju članova njegovog obiteljskog domaćinstva, te iznosi kako slijedi: za 1 osobu do 50 m2 stambenog prostora za 2 osobe najmanje 1,5 sobni do 65 m2 stambenog prostora za 3 osobe najmanje 2,0 sobni do 80 m2 stambenog prostora za 4 osobe najmanje 2,5 sobni do 90 m2 stambenog prostora za 5 osoba najmanje 3,0 sobni do 100 m2 stambenog prostora za 6 osoba najmanje 3,5 sobni do 110 m2 stambenog prostora za 7 osoba i više najmanje 4,0 sobni do 120 m2 stambenog prostora Normativima ovog Pravilnika odrediti će se najmanje dozvoljene površine stanova.

1.2. Cilj Pravilnika

Pravilnik ima za cilj definirati sve stručne uvjete za izgradnju stanova prema Zakonu o društveno poticanoj stanogradnji od izbora lokacije za izgradnju, preko procesa projektiranja do useljenja i upisa u zemljišnu knjigu vlasništva. Glavni ciljevi su: - Odabrati kvalitetnu lokaciju - Odabrati kvalitetnog projektanta - Projektirati bitna svojstva građevine - Projektirati suvremen i kvalitetan stan - Projektirati suvremenu i ambijentalno kvalitetnu zgradu - Projektirati jeftinu zgradu s maksimalnom cijenom od 640 EU/m2 neto

korisne površine stana - Projektirati zgradu velike trajnosti - Projektirati humani slobodni prostor oko zgrade - Projektirati zgradu i prostor oko nje bez prostornih barijera s

maksimalnim mogućnostima korištenja osoba s poteškoćama u kretanju

- Uskladiti europske i hrvatske normative, standarde i smjernice za izgradnju stanova

- Štititi interes investitora PREPREKE NA PUTU OSNOVNIH CILJEVA PRAVILNIKA OTKLONIT ĆE SE FLEKSIBILNOM REVIZIJOM PREDLOŽENIH RJEŠENJA. Pravilnik preuzima dio standarda, normativa i tehničkih uvjeta iz Standarda stana, zgrade i naselja u društveno usmjerenoj stambenoj izgradnji koji su izrađeni za Zagreb, svibnja 1984, te koristi iskustva Smjernica za projektiranje višestambene izgradnje za zbrinjavanje stradalnika Domovinskog rata koje su izrađene za Ministarstvo razvitka i obnove, travnja 1998. Drugi pravilnici s područja stanovanja trebaju se donijeti u što kraćem vremenu u skladu sa Strategijom razvitka Republike Hrvatske na temelju detaljnih studija uvjeta stanovanja u Hrvatskoj, a u skladu s europskim standardima i normativima.


7

2. IZBOR LOKACIJE

Prvi važan korak u pripremi ekonomične i jeftine stanogradnje je izbor lokacije koja će osigurati brz i jeftin put do završetka izgradnje. Vršitelj izbora je dužan prethodno pribaviti niz dokumenata kojima se dokazuje podobnost prostora predviđenog za Društveno poticanu stanogradnju, a pri izboru neophodno se držati svih uvjeta i preporuka koje slijede. *Prilog 1: IZBOR LOKACIJE *Prilog 2: DIMENZIONIRANJE PARCELE

2.1. Izvod iz prostorno-planske dokumentacije

Za zemljište koje se želi odabrati vršitelj izbora je dužan pribaviti izvod iz postojećeg urbanističkog plana (grafički i tekstualni dio), koji je trenutno na snazi. Ovim izvodom potrebno je dokazati da se promatrano zemljište nalazi u građevnoj zoni gdje se mogu graditi stanovi. Preslikom provedbenih odredbi potrebno je dokumentirati planske urbanističko-tehničke uvjete za promatrano zemljište (horizontalne i vertikalne gabarite buduće građevine, kapacitete svih sadržaja, minimalno potrebne udaljenosti od susjednih parcela, postotak izgrađenosti i sl.) Kod izbora zemljišta prednost imaju zemljišta za koja je na snazi Detaljni urbanistički plan (Provedbeni urbanistički plan), jer on daje jasnije i preciznije propozicije izgradnje na promatranoj parceli, kontekstualno usklađenje postojeće i buduće izgradnje, te detaljne i realne propozicije izgradnje pripadajuće infrastrukture. Nije dozvoljeno izabrati zemljište za koje nije na snazi niti jedan urbanistički plan. U tom slučaju potrebno je prethodno izraditi i usvojiti neki od zakonskih urbanističkih planova.

2.2. Izvod iz katastra

Izvodom iz katastra dokazuju se ažurnost i točnost podataka za izabranu česticu. Katastarski plan i Posjedovni list za promatranu katastarsku česticu ne smiju biti stariji od 3 mjeseca čime se dokazuje valjanost i istinitost podataka. Katastarskim planom i Posjedovnim listom vršitelj izbora je dužan dokazati da je izvršena parcelacija za promatrano zemljište i da je zemljište upisano prema namjeni kao građevinsko. U suprotnom, vršitelj izbora u JLS dužan je izraditi novi parcelacijski elaborat i izvršiti preparcelaciju promatranog zemljišta, te po potrebi izvršiti prenamjenu zemljišta.

2.2.1. Katastarski plan

Nacrtom katastarskog plana, a u skladu sa zakonom, jednoznačno se utvrđuje pravovaljana parcelacija izabrane čestice.

2.2.2. Posjedovni list


8

Posjedovnim listom dokazuje se usklađenost vlasništva nad izabranom zemljišnom česticom sa stanjem vlasništva iz zemljišne knjige vlasništva kao i usklađenost namjene zemljišta s namjenom iz izvoda iz urbanističkog plana. Ne može se odabrati parcela za koju podaci iz posjedovnog lista nisu u skladu s urbanističkom namjenom zemljišta ili s vlasništvom iz izvoda iz zemljišne knjige.

2.3. Izvod iz zemljišne knjige

Ovim izvodom potrebno je dokumentirati da su riješeni svi pravno imovinski odnosi s vlasništvom nad zemljištem, da ono nije opterećeno nikakvim teretima, te da je identifikacija katastarske čestice i površina zemljišta usklađena s podacima iz posjedovnog lista. Vršitelj izbora dužan je priložiti potvrdu da za predloženo zemljište nije zatražen povrat imovine. U suprotnom, vršitelj izbora dužan je prethodno razriješiti sve pravno-imovinske probleme i to provesti kroz zemljišnu knjigu. Prilikom izbora prednost imaju zemljišta na kojima je moguće ostvariti ukupan standard zgrade i stanovanja i koja nisu opterećena uvjetima zajedničkog korištenja (zajednički prilaz, prolaz i sl.).

2.4. Tehnička karta infrastrukture

Promatrano zemljište za izbor za društveno poticanu stanogradnju mora imati izvedenu pristupnu cestu do parcele i u njoj izvedene instalacije vodovoda, kanalizacije i električne energije. Ostale instalacije komunalne infrastrukture (instalacije plina, telefona i dr.) mogu biti samo planirane, a za njih treba JLS pismeno utvrditi svoju obvezu i rok izgradnje. Stanje pristupne ceste i izvedenih instalacija komunalne infrastrukture dokazuje se prilaganjem tehničke karte infrastrukture u mjerilu 1:200 do 1:1000, a tehnički uvjeti priključenja dopisima komunalnih organizacija koje pružaju odgovarajuće usluge. U tehničkoj karti i opisu infrastrukture trebaju biti navedeni svi pokazatelji o dimenzijama, kapacitetima i ostalim uvjetima infrastrukture (QH linija i sl.). Nije dozvoljeno izabrati zemljište koje nema izvedene osnovne neophodne vodove infrastrukture u pristupnoj cesti ili kojem se pristupa preko privatne ceste ili druge parcele.

2.5. Geodetski snimak terena

Lokaciju koja se predlaže za izbor potrebno je detaljno geodetski snimiti. Geodetski snimak obuhvaća detaljne horizontalne i vertikalne podatke predloženog zemljišta (udaljenosti, kuteve, apsolutne visinske kote, položaj visinskog repera i sl.) i njegove bliže okolice koja je nužna za ukupnost i preglednost situacije, te za prijedlog spajanja budućeg rješenja okoliša i susjednih parcela.


9

Obavezni sastavni dio svakog geodetskog snimka je i snimka točnog položaja vrednijih grupacija visokog zelenila i pojedinačnih stabala na terenu.

2.6. Geomehanički elaborat Prije izbora zemljišta potrebno je izvršiti stručno ispitivanje terena bušenjem i

izradom odgovarajućeg geomehaničkog elaborata kojim se dokazuje položaj i nosivost terena, visina podzemne vode i druge karakteristike tla. Predloženo zemljište mora imati kvalitetno nosivo tlo smješteno na prihvatljivoj dubini od površine terena koje omogućava ekonomično temeljenje. Prihvatljiva dubina temeljenja određuje se prema strukturi programa. Visina nadtemeljnih zidova treba biti <= 2 m. Nivo podzemne vode treba biti ispod donje kote temelja preporučene geomehaničkim elaboratom. Samo izuzetno mogu se prihvatiti nepovoljniji geomehanički uvjeti kada racionalnost sveukupnog građevinskog poduhvata nije dovedena u pitanje.

2.7. Mjerenje QH linije Izmjerom QH linije potrebno je dokazati minimalno potreban pritisak u

priključnom vodovodu za izvedbu hidrantske instalacije u novoj građevini čime se izbjegavaju dodatni troškovi izgradnje rezervoara i pojačivača pritiska u zgradi.

2.8. Oblik i vrst terena

Pravi izbor oblika i vrste terena znatno smanjuje troškove građenja, te mu je potrebno posvetiti znatnu pažnju. Preporuča se izbor cjelovitih i geometrijski pravilnih oblika terena. Najmanja dimenzija širine i duljine terena mora biti 16 m, a preporuča se da bude jednaka ili veća od 18 m.

2.8.1. Ravan teren

Kod izbora preporučuju se ravni tereni koji imaju ujednačenu vrst tla. Ravni tereni omogućavaju jednostavnija i ekonomičnija rješenja temeljenja, racionalniji presjek zgrade, lakšu organizaciju gradilišta i bolje korištenje okoliša zgrade za prateće sadržaje parkiranja, igre, odmora i rekreacije. Ravni tereni omogućavaju jeftinija rješenja pristupa zgradi posebice za invalide i starije osobe.

2.8.2. Ujednačena vrst tla

Preporučuju se tereni koji imaju istu vrst tla preko cijele površine čime se izbjegavaju skupi oblici temeljenja izvedbom zamjenskog materijala ili miniranjem.

2.8.3. Neizgrađeno zemljište


10

Posebno je potrebno izbjegavati zemljišta na kojima je potrebno vršiti rušenja i uklanjanje postojećih objekata ili na kojima je predviđena izgradnja novih građevina naslanjanjem na postojeće građevine kako bi se izbjegli dodatni troškovi pojačanja temelja susjednih građevina ili troškovi zaštite građevinske jame. Izuzetno može se pristupiti izgradnji na parcelama na kojima se traži rekonstrukcija ili restitucija postojećih građevina kada to traži lokalna zajednica i kada je spremna financirati eventualnu razliku povećane cijene izgradnje u odnosu na zakonska ograničenja od 640 EU/m2 neto korisne površine stana.

2.8.4. Stambena zona

Pri izboru zemljišta za društveno poticanu gradnju predlaže se prvenstveno birati zemljište u području mirne stambene zone gdje se između stambenih zgrada s pratećim sadržajima ne nalaze drugi sadržaji i namjene koji izazivaju buku, zagađenje i druge negativne utjecaje na stanovanje. Prvenstveno treba birati mjesta gdje se mogu graditi samostojeće zgrade. Time se osiguravaju uvjeti za izgradnju najjeftinijih stanova.

2.8.5. Blizina visokog zelenila

Kod izbora preporučuju se zemljišta koja u neposrednoj blizini imaju postojeće visoko zelenilo javno dostupno budućim korisnicima ili koja imaju unutar sebe grupaciju drveća koja neće trebati rušiti prilikom izgradnje.

2.8.6. Blizina javnog prometa

Unutar lokalnih mogućnosti preporučuje se izbor lokacija koja u relativnoj blizini (10-15 minuta hoda) imaju dostupna sredstva javnog prometa.

2.8.7. Blizina javne opskrbe

Preporuča se izbor lokacije u čijoj blizini se nalazi barem jedna trgovina mješovitom robom (kućne potrepštine).

2.8.8. Geofizička podobnost

Preporuča se prije izbora lokacije izvršiti radiestezijsko ispitivanje terena i u slučaju negativnih rezultata predvidjeti vrstu i razinu zaštite budućih korisnika prostora.

2.9. Karta buke

Prije odluke o izboru zemljišta potrebno je izmjeriti za svaku lokaciju i izraditi izvještaj o mjerenju s kartom buke kao podlogu za donošenje odluke o izboru i projektantu za eventualno potrebnu zbučnu zaštitu buduće građevine i njenih korisnika.


11

3. IZBOR PROJEKTANTA

Vršitelj izbora projektanta dužan je priložiti dokaz da je odabrao kvalitetnog i iskusnog projektanta.

3.1. Ovlašteni arhitekt

Izabrani arhitekt dužan je priložiti rješenje o ovlaštenju Hrvatske komore arhitekata i inženjera u graditeljstvu čime se osiguravaju potrebni zakonski uvjeti za cjelovito obavljanje projektantskog zadatka. Ugovor za izvršenje poslova projektiranja sklapa se prema Cjeniku Komore s poduzećem registriranim za poslove projektiranja koje predloži izabrani arhitekt i koje je nositelj svih ugovornih obveza.

3.2. Refentna lista

Izabrani arhitekt dužan je priložiti svoj autorski portfolio izvedenih i(li) projektiranih stambenih objekata u zadnjih 10 godina. Svaki objekt dovoljno je prezentirati sa 1-2 fotografije i 1-2 tlocrta. Prednost pri izboru imaju arhitekti s većim brojem nagrađenih izvedenih stambenih zgrada.

3.3. Mladi arhitekt

U slučaju kada se izabere arhitekt putem javnog arhitektonskog natječaja za idejno rješenje stambene zgrade koji nema ovlaštenje ili nije izveo niti jednu stambenu zgradu investitor će mu ponuditi izradu projekta u jednom od arhitektonskih ureda u kojem je osigurao najpovoljnije uvjete za izradu odabranog projekta uz mogućnost istovremene edukacije mladog odabranog arhitekta. U koliko mladi arhitekt ne pristane na ponuđenu suradnju, investitor ima pravo posao povjeriti drugonagrađenom autoru koji zadovoljava tražene uvjete.

3.4. Prava i obveze izabranog arhitekta Nakon sklapanja ugovora izabrani arhitekt (glavni projektant) aktivno vodi sve

poslove projektiranja i organiziranja kako proces izrade projekta i ishođenja svih suglasnosti i dozvola ne bi zastao niti jednog trenutka. Za navedeni posao arhitekt dobiva punomoć investitora. Za sve poslove iz tog procesa izabrani arhitekt dobiva naknadu po Cjeniku Komore.

Radi osiguranja svojih ugovornih rokova izabrani arhitekt obavlja i dio poslova koji nije sastavni dio njegovog ugovora, a paralelno rješava pitanje svoje naknade s investitorom za navedeni posao. O toku svake etape tog procesa dužan je odmah pismeno izvijestiti zaduženog glavnog inženjera u Ministarstvu za javne radove, obnovu i graditeljstvo ili drugo ovlašteno tijelo. Glavni inženjer je obavezan pravovremeno osigurati uvjete za nesmetan rad izabranog arhitekta ili ishoditi produljenje rokova izrade projekata za onoliko vremena koliko je trajala eventualna zapreka.


12

Osim osnovnog zadatka izrade svih projeklata, arhitekt je zadužen za ishođenje lokacijske (izvoda iz plana) i građevne dozvole, za organiziranje svih sastanaka koordinacije između projektanta, investitora, izvoditelja, komunalnih organizacija, lokalne uprave i drugih zainteresiranih ili uključenih u proces izrade dokumentacije ili izvođenja ugovorenog objekta i njegovog okoliša.

3.5. Autorska prava

Provedbom javnog arhitektonskog natječaja prvonagrađeni autor sva stječe autorska prava, a investitor se obvezuje poštivati ih prema Zakonu o autorskom pravu.


13

4. PROJEKTNI PROGRAM Investitor je dužan izraditi i predati projektantu potpisani projektni

program i zakonom propisane podloge. Projektnim programom definiraju se svi sadržaji i njihove veličine za

predmetnu lokaciju. Projektni program mora poštivati sve urbanističko tehničke uvjete iz odgovarajućeg važećeg urbanističkog plana kojemu pripada izabrana lokacija kako u pogledu vrste sadržaja, tako i u pogledu dozvoljenih kapaciteta.

*Prilog 3: IZRADA PROJEKTNOG PROGRAMA 4.1. Broj i veličina stanova

U projektnom programu nalaze se isključivo stambeni sadržaji osim ako to izrazito drugačije ne traži važeći urbanistički plan. Program sadržava traženu strukturu stanova koja se temelji na strukturi izraženoj u anketi za kupnju izvršenoj u JLS (jedinici lokalne samouprave). Projektant je dužan prvenstveno nastojati osigurati traženu strukturu stanova unutar racionalnog rješenja. U koliko nije moguće zadovoljiti u potpunosti traženu strukturu, a da rješenje bude racionalno i ekonomično, projektant može odstupiti od tražene strukture uz pismenu suglasnost investitora i dopunu projektnog programa. Odstupanje od programa kod maksimalno +/-2 stana po broju ili strukturi nije potrebno usuglašavati s investitorom.

4.2. Prateći prostori stanovanja

Projektnim programom ne tretiraju se prateći prostori stanovanja, jer su oni zadani zakonskim ili podzakonskim aktima, te ovim Pravilnikom.

4.3. Ostali sadržaji

Projektnim programom prvenstveno se izbjegavaju svi ostali sadržaji radi jednostavnije, brže i jeftinije izgradnje stanova. U koliko se važećim urbanističkim planom obavezno traže drugi sadržaji, oni će se dimenzionirati u najmanjoj prihvatljivoj površini i volumenu. Kod izrazitog planskog zahtjeva za izgradnjom poslovnog prostora izabrat će se trgovački sadržaj (opskrba mješovitom robom), a izbjegavat će se uredski prostori.


14

5. POSTUPAK PROJEKTIRANJA

Međusobne obveze arhitekta i investitora nastaju pri izradi javnog arhitektonskog natječaja ili pri sklapanju ugovora o izradi tehničke dokumentacije. Projektant pristupa zadatku nakon preuzimanja podloga za izradu natječajnog rješenja ili sklapanja ugovora s investitorom, kojom prilikom mu se uručuje potpisani Projektni program i Dokumentacija o izabranoj lokaciji. Projektant je dužan izraditi kvalitetan i racionalan projekt čiji m2 neto korisne površine stana neće biti skuplji od 640 EU. Natječajne podloge sadrže:

a/ Projektni program s traženim kapacitetima izgradnje b/ Izvod iz plana c/ Geodetski snimak terena s visinskim kotama d/ Preliminarne geomehaničke podatke e/ Tablice budućih brojčanih pokazatelja stambene zgrade

Podloge o lokaciji sadržavaju: a/ Geodetski snimak terena b/ Geomehanički elaborat c/ Izvod iz postojećeg urbanističkog plana d/ Katastarski plan e/ Posjedovni list f/ Izvod iz zemljišne knjige g/ kartu buke

Unutar ugovornih rokova projektant je dužan samostalno ishoditi sve posebne urbanističko-tehničke uvjete građenja za ishođenje lokacijske dozvole (ili izvoda iz plana) i sve konačne suglasnosti za ishođenje građevne, te potom građevnu dozvolu. U toku rada na projektu projektant je dužan ishoditi pismena odobrenja svojih rješenja kod stručnog revidenta kojega izabere i imenuje investitor. Pismena odobrenja potrebno je ishoditi za: I/ Idejni projekt II/ Glavni projekt III/ Građevinske detalje Revident je dužan potpisati i pečatirati odobreni uvezani projekt. U takvom ovjerenom projektu neophodno se mora nalaziti uvezan ispunjen Prilog 3 koji je osnova i uvjet za reguliranje ugovornih obveza plaćanja naknade za projektiranje. *Prilog 4: PODACI O ZGRADI /struktura, broj i površina stanova i ostalih prostora, koncept energetske efikasnosti zgrade, koncept zaštite od buke i dr./

5.1. Idejni arhitektonski projekt

Kvalitet idejnog projekta vrednuje se kroz: a/ Kvalitet svakog stana


15

b/ Kvalitet zgrade c/ Kvalitet okoliša d/ Koeficijente ekonomičnosti zgrade e/ Kvalitet tehničkog rješenja sa stanovišta energetske efikasnosti i zaštite od

buke Odabrani projektant mora dobiti pozitivno mišljenje revidenta na svaki pojedinačni segment kvalitete projekta. Kvalitet idejnog projekta prvenstveno ovisi o koncepciji idejnog rješenja i zato se projektantu omogućava jedna radna revizija u toku izrade idejnog projekta. U idejnom projektu potrebno je posebno precizno definirati sve: I/ Materijale, opremu i oblike u stanovima, zgradi i okolišu (za svaki stan

projektant je dužan u katalogu stanova ponuditi dva rješenja organizacije namještaja kao i rješenje pregrađivanja i odvajanja dodatne polovine sobe)

II/ Glavne vodove instalacija III/ Bruto i neto površine zgrade IV/ Koeficijente ekonomičnosti V/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja uštede energije i toplinske

zaštite VI/ Pokazatelje ispravnosti tehničkog rješenja zvučne zaštite, dispozicije

bučnih i pogonskih prostora i uređaja 5.2. Glavni arhitektonski projekt

Nakon pismenog usvajanja idejnog projekta projektant nastavlja razradu glavnog projekta zgrade i okoliša. Osim za ishođenje građevne dozvole, glavni projekt služi investitoru za precizno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša. Zato se glavni projekt sastoji od: a/ Glavnog projekta zgrade b/ Troškovnika zgrade sa shemama stavaka i projektantskim cijenama c/ Glavnog projekta okoliša d/ Troškovnika okoliša sa shemama opreme i projektantskim cijenama Ukupna cijena izgradnje zgrade s PDV-om po m2 NKP ne smije biti veća od tržišne cijene po lokalnim uvjetima gdje se zgrada gradi niti od etalonske cijene m2 stana od 4.755,00 KN tj. 640 EU, tj. cijena građenja, projektiranja i nadzora ne smije biti veća od 700 EU odnosno ukupna cijena za zgradu s komunalnom infrastrukturom i priključcima 910 EU. Izgradnju okoliša dužna je financirati lokalna zajednica. Prije postavljanja zahtjeva za izdavanjem građevne dozvole za zgradu i okoliš projektant je dužan ishoditi odobrenje Glavnog projekta zgrade i okoliša. Glavni projekti, te svi opisi i količine stavaka u troškovnicima trebaju biti tako razrađene da je moguće potpuno ugovaranje izvedbe zgrade i okoliša sustavom ključ u ruke.

5.3. Knjiga građevinskih detalja

Nakon pismenog usvajanja glavnog projekta projektant nastavlja razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. U prvom dijelu razrade izvedbenog projekta projektant rješava pet grupa građevinskih detalja:


16

a/ Detalji hidroizolacije b/ Detalji spojeva stolarije i bravarije s masivnom konstrukcijom zgrade c/ Detalji lođa, terasa, balkona i vrtova d/ Detalji krova e/ Detalji stubišta f/ Detalji s prikazom rješenja toplinskih mostova na kritičnim mjestima Knjiga građevinskih detalja koja se sastoji od: I/ Tlocrta i presjeka zgrade smanjenih na format papira A4 s označenim

brojevima građevinskih detalja II/ Grupa građevinskih detalja Građevinski detalji crtaju se tehnički precizno u potrebnom mjerilu da se može razaznati precizno svaki pojedini materijal i načini međusobnog spajanja, detaljno se kotiraju i opisuju. Svi opšavi prikazuju se dodatno s detaljno kotiranim razvijenim širinama i dužinama.

5.4. Izvedbeni arhitektonski projekt

Nakon pismenog usvajanja Knjige građevinskih detalja projektant završava razradu izvedbenog projekta zgrade i okoliša. Izvedbeni projekt zgrade i okoliša sastoji se od: a/ Polirskih nacrta b/ Planova oplate c/ Radioničkih nacrta d/ Knjige građevinskih detalja e/ Karte boja Svi dijelovi izvedbenog projekta čine cjelinu dovoljnu za preciznu izvedbu zgrade i okoliša. Zamjena pojedinih materijala ili rješenja u toku izvedbe zgrade i okoliša moguća je samo ako se izmjenom dobivaju jednaka ili vrednija ukupna rješenja za investitora i korisnika zgrade pri čemu nije moguće povećanje cijene ugovorene izvedbe po sustavu “ključ u ruke”. Zamjenu pojedinih materijala ili rješenja odobrava službeni revident na temelju pismenog zahtjeva projektanta i detaljnog prijedloga novog rješenja. Karta boja je poseban elaborat koji se sastoji od: I/ Razvijenog pročelja zgrade s oznakama boja II/ Opisom svih boja na zgradi prema RAL-u ili konkretnom proizvodu (nijansa,

tip boje i način obrade) III/ Uzorci boje (prema potrebi)

5.5. Projektiranje instalacija

Na početku izrade idejnih projekata instalacija svaki projektant je dužan pridržavati se posebnih uvjeta građenja komunalnih organizacija. Za mjerenje potrošnje električne energije, vode, plina i topline projektant je dužan za svaki stan projektirati zasebno brojilo električne energije, vode, plina i toplinske energije ugrađeno u dostupnim prostorijama ili zidnim ormarićima u javnim komunikacijama na nivou svakog stana.


17

Mjerenje energenata kao i sve instalacije stanova potrebno je potpuno odvojiti horizontalno i vertikalno od instalacija poslovnog prostora. Također, poslovni prostori moraju imati posebne dimnjake i kanale za ventilaciju, a svi ventili stambenih instalacija ili revizijska okna dimnjaka ne smiju se nalaziti u poslovnim prostorima ili drugim privatnim sadržajima.

5.6. Projekti infrastrukturnih priključaka

U koliko to nije posebno projektnim programom definirano, zadatak odabranog arhitekta nije projektiranje infrastrukturnih priključaka.

5.7. Projektantski nadzor

Investitor je dužan ugovoriti, a projektant obavljati projektantski nadzor nad izvedbom zgrade i okoliša koji je projektirao. Projektantski nadzor obavlja se jedan puta tjedno ili više prema posebnoj potrebi. Sve primjedbe na izvedbu zgrade i okoliša projektant je dužan upisati u građevinski dnevnik, a o neispravljenim primjedbama pismeno izvijestiti investitora.

5.8. Plan posebnih dijelova i projekt etažiranja

U glavnom projektu projektant izrađuje Plan posebnih dijelova zgrade, a nakon izvedbe zgrade, kada su poznate sve stvarno izvedene veličine prostora, projektant je dužan izraditi Projekt etažiranja kojim se definiraju svi zakonski elementi vezani za upis vlasništva u zemljišnu knjigu vlasništva.

5.9. Uporabni pregled

Projektant je dužan obavezno prisustvovati uporabnom pregledu zgrade, te prema potrebi razjasniti i(li) dokumentirati povjerenstvu za uporabni pregled sva nejasna rješenja. Uspješno obavljenim uporabnim pregledom prestaju sve dalje obveze projektanta prema investitoru.

5.10. Dodatni zahtjevi investitora

U slučaju dodatnih zahtjeva za promjenom ili dogradnjom završene zgrade ili njenog okoliša, investitor je obvezan štititi autorsko pravo projektanta i ponuditi mu dodatni ugovor. Projektant je dužan prihvatiti objektivan zahtjev investitora koji osigurava ukupno kvalitetna rješenja u funkciji i estetici zgrade i okoliša ili se pismeno odreći prava na nastavak projektiranja. U koliko investitor odabere drugog projektanta za nastavak projektiranja, isti je dužan ishoditi autorsku suglasnost prethodnog projektanta na sva svoja rješenja.

5.11. Sadržaj projekata


18

Ovim pravilnikom definira se mjerilo, sadržaj, postupak i način prikaza svakog pojedinog projekta.

5.11.1. Idejni projekt

Idejni projekt služi za generalni pregled planiranog zahvata u prostoru kako u pogledu zgrade tako i u pogledu njenog okoliša. Predaje se u 3 primjerka uvezan na papiru i snimljen na CD-u u *.DWG formatu.

5.11.1.1. Arhitektonski idejni projekt

- situacija s ucrtanom zgradom i ostalim površinama i infrastrukturnim vodovima u mj 1:200

- tlocrti svih etaža (s ucrtanim blokovima za instalacije i ventilacije), mjerilo 1:200

- karakteristični presjeci (minimalno uzdužni i poprečni), mjerilo 1:200 - sva pročelja (uključujući unutrašnja, ako je zgrada razvedena), mjerilo 1:200 - prostorni prikaz - tehnički opis - iskaz strukture i veličine stanova - iskaz strukture i veličine poslovnih prostora - iskaz bruto (BP) i bruto razvijene (BRP) površine zgrade s čitljivom

dokaznicom izračuna - iskaz neto (NP) i neto korisne (NKP) površine svih sadržaja s čitljivom

dokaznicom izračuna - iskaz ukupnih površina pročelja (PP) i površina ostakljenja (PO) s čitljivom

dokaznicom izračuna - iskaz koeficijenta ekonomičnosti (K) s čitljivom dokaznicom izračuna a/ K1 = BP/NKP b/ K2 = BRP/NKP c/ K3 = PP/NKP d/ K4 = PP/PO

* Napomena: U toku je izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena

- katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po

etažama s ucrtanim namještajem i radijatorima ili drugim grijaćim tijelima (dvije varijante), mjerilo 1:100

U tehničkom opisu idejnog arhitektonskog projekta potrebno je ispuniti Prilog 3 i izrijekom navesti opis: - svih brojčanih pokazatelja - maksimalnih gabarita zgrade - udaljenosti zgrade od susjeda i rubova parcele - prometnog rješenja s brojem PGM - rješenja okoliša, vanjske opreme i zelenila - vanjskog nivelmana - konstrukcije zgrade - oblikovanja zgrade - upotrebljenih materijala u zgradi i okolišu - predloženih boja eksterijera i interijera


19

- brutto i netto visinu svake etaže - visina stuba - veličine vanjskih otvora na stanovima - svjetle širine vrata za pojedine stambene prostorije - visinu obloge keramičkih pločica - vrste podova u cijeloj zgradi Sastavni dio idejnog arhitektonskog projekta je situacija zgrade sa prikazom svih elemenata parcele, lokacijskim i građevinskim elementima i osnovom uređenja okoliša uz prikaz nivelmana radi sprečavanja urbanističko-arhitektonskih barijera za osobe s poteškoćama u kretanju. U arhitektonskim nacrtima ulaznog prostora zgrade potrebno je u idejnom projekt ucrtati pozicije poštanskih sandučića. Idejnim arhitektonskim projektom potrebno je riješiti tehnički izlaz u krovište i na krov zgrade uz primjenu svih odgovarajućih propisa. Uz arhitektonske nacrte zgrade potrebno je već tijekom izrade idejnog projekta razraditi kvalitetno osnovne arhitektonsko - građevinske detalje - spoja zgrade s terenom i sve hidrizolacije - načine spajanja stolarije i bravarije s konstrukcijom zgrade - tip zaštite od sunca - rješenje krovnog vijenca - detaljno rješenje opreme i instalacija u kupaoni

5.11.1.2. Konstrukcijski idejni projekt - idejni statički proračun - šematski prikaz dilatacija, mjerilo 1:200 - tehnički opis konstrukcije 5.11.1.3. Instalacijski idejni projekti

- Idejni projekt elektroinstalacija (glavni razvod svih elektroinstalacija i tehnički opis), mjerilo 1:100

- Idejni projekt vodovoda i kanalizacije (glavni razvod vodovoda, hidrantske mreže, kanalizacije elektroinstalacija i tehnički opis), mjerilo 1:100

- Idejni projekt instalacija grijanja (glavni razvod grijanja, položaj i shema kotlovnice ili podstanice i tehnički opis), mjerilo 1:100

5.11.1.4. Idejno rješenje okoliša

- rješenje prometnih i sportsko-rekreacijskih površina, dječjih igrališta, popločenja, odvodnje, rasvjete i urbane opreme, mjerilo 1:200

- projekt hortikulture, mjerilo 1:200 5.11.1.5. Idejni projekt fizike zgrade

- toplinska zaštita i energetske efikasnost - zvučna zaštita, dispozicija bučnih i pogonskih prostora i uređaja

5.11.2. Glavni projekt


20

Glavni projekt služi za odluku o gradnji planiranog zahvata u prostoru i ishođenje građevne dozvole. Predaje se u 6 primjeraka uvezanih u tvrde registratore po knjigama (ne u pojedonačnim fasciklima) od kojih 4 primjerka služe za upravni postupak ishođenja građevne dozvole, a dva za potrebe investitora.

5.11.2.1. Arhitektonski projekt

Sastavni dijelovi arhitektonskog projekta su: - situacija projekta na katastarskom planu, mjerilo 1:1000 - detaljna situacija zgrade s okolišem, mjerilo 1:200 - tlocrti svih etaža, temelja i krova s oznakama i opisima slojeva, mjerilo 1:100 - sva pročelje, mjerilo 1:100 - presjeci s oznakama i opisima slojeva, mjerilo 1:100 - tehnički opis

5.11.2.2. Konstrukcijski projekt

Sastavni dijelovi konstrukcijskog projekta su: - geomehanički elaborat - shema dispozicija stavaka statičkog računa, mjerilo 1:100 - statički proračun - tehnički opis konstrukcije - revizija statičkog projekta - projekt zaštite susjednih objekata i projekt zaštite građevinske jame

5.11.2.3. Instalacijski projekti

Sve grupe instalacijskih projekata moraju biti usklađene međusobno i s arhitektonskim projektima

5.11.2.3.1. Projekt elektroinstalacija

Sastavni dijelovi projekta elektroinstalacija su: - projekti jake struje, gromobrana, telefona, interfona i antenskog sistema,

mjerilo 1:100 - tlocrti razvoda i elemenata priključaka - sheme sustava - proračuni mreže - tehnički opis - specifikacije - atesti

5.11.2.3.2. Projekt vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže (unutrašnje i vanjske)

Sastavni dijelovi projekta vodovoda, kanalizacije i hidrantske mreže su: - tlocrti razvoda i elemenata priključaka, mjerilo 1:100 - sheme sustava - proračuni mreže - tehnički opis


21

- specifikacije - atesti

5.11.2.3.3. Projekt centralnog grijanja i hlađenja

Sastavni dijelovi projekta centralnog grijanja i hlađenja su: - tlocrti razvoda i elemenata priključenja, mjerilo 1:100

- sheme sustava - proračuni mreže - tehnički opis - specifikacije - atesti

Za svaku zgradu potrebno je projektirati sustav hlađenja glavnih stambenih (boravci i spavaone) i radnih prostorija (uredi i trgovine). Uz specifikacije i tehnički opis obavezno je navesti bučnost predviđenih uređaja i opreme, te način sprečavanja prijenosa vibracija. Nacrti, proračuni i troškovnik hlađenja moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.

5.11.2.3.4. Projekt dizala

- tlocrti, mjerilo 1:100 - presjeci, mjerilo 1:100

- sheme sustava - radionički nacrti - proračun instalacije i mehanike - tehnički opis - specifikacije

U skladu s tendencijom društvene pojačane brige za ljude s poteškoćama u kretanju za svaku zgradu višu od prizemlja potrebno je projektirati dizalo, tj. okno za dizalo. Nacrti, proračuni i troškovnik dizala moraju biti izdvojene cjeline o čijoj izvedbi investitor donosi naknadno konačnu odluku.

5.11.2.4. Projekti

Svi projekti izrađuju se kao odvojene cjeline s naslovnom stranicom iz koje je vidljiv njihov autor, a uvezuju se u zajedničke registratore s ostalom dokumentacijom.

5.11.2.4.1. Toplinska zaštita i ušteda energije - tehnički opis

- proračuni s iskaznicom potrebne topline za grijanje - program kontrole i osiguranja kakvoće za toplinsku zaštitu - posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme i zbrinjavanje građevnog otpada

- podaci iz projekata koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna - revizija elaborata 5.11.2.4.2. Akustička svojstva i zaštita od buke


22

- tehnički opis - proračuni i izvori podataka koji su poslužili kao podloga za izradu proračuna - program kontrole i osiguranja kakvoće za zaštitu od buke - posebni tehnički uvjeti za izvođenje i ugradnju opreme

5.11.2.4.3. Zaštita od požara

Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite od požara prema važećim zakonima. - tehnički opis - shema protupožarnih puteva - shema požarnih zona - shema evakuacije

5.11.2.4.4. Zaštita na radu

Projektom je potrebno riješiti sva pitanja zaštite na radu prema važećim zakonima.

5.11.2.5. Troškovnik

- tehnički uvjeti - opisi svih stavaka s projektantskim cijenama - sheme stolarskih i bravarskih radova, mjerilo 1:50 - sheme dimnjaka i ventilacijskih kanala

5.11.2.6. Katalog stanova

Potrebno je nacrtati katalog svih stanova s opisom broja stana i shemama rasporeda stanova po etažama prema stvarnim konačnim rješenjima i površinama stanova s ucrtanim namještajem i radijatorima u dvije varijante (u skladu s projektima instalacija). Sastavni dio kataloga stanova je Prilog 4. *Prilog 5: UPUTSTVO ZA UPOTREBU STANA

5.11.3. Izvedbeni projekt

Izvedbenim projektom potrebno je riješiti sva pitanja izvedbe kako niti jedno pitanje ne bi ostalo nerazjašnjeno.

5.11.3.1. Arhitektonski projekt

- situacija za iskolčenje (mjerilo 1:200) - tlocrti temelja, svih etaža i krova s detaljnim kotama, oznakama i opisima

slojeva, mjerilo 1:50 - karakteristični presjeci s detaljnim kotama, oznakama i opisima slojeva - nacrti oplate, mjerilo 1:50 - knjiga građevinskih detalja, mjerilo 1: 20 do 1:1


23

5.11.3.2. Konstrukcijski projekt

- nacrti savijanja armature, mjerilo 1:50 (prema potrebi veće mjerilo) - specifikacija armature s iskazom količina - radionički nacrti 5.11.3.3. Projekt etažiranja stanova

Projektant je dužan napraviti projekt etažiranja prema stvarno izvedenom stanju zgrade.

5.11.3.4. Sintetski projekt instalacija

Svi projektanti instalacija zajedno dužni su napraviti u boji sintetski projekt instalacija koji se sastoji od svih tlocrte svih instalacija zajedno u mjerilu 1:200 za potrebe upravljanja zgradom. U projektu upotrebiti slijedeće boje: - instalacije jake struje - ljubičasto - instalacije slabe struje - narančasto - instalacije vodovoda - plavo - instalacije kanalizacije - oker - instalacije grijanja - crveno - instalacije hlađenja - zeleno

5.12. Upute za iscrtavanje nacrta u AutoCAD-u

Za ujednačenost nacrta rađenih u AutoCAD-u potrebno je pridržavati se slijedećih uputa: - Odnos CAD-ovih jedinica i jedinica crtanja je 1:1 tj. jedna CAD-ova jedinica

iznosi 1 cm - Elemente zgrade rasporediti po odgovarajućim LAYER-ima te odgovarajućoj

boji i tipu linije: - LAYER 0 rezerva WHITE - LAYER SITUACIJA za izradu situacija GREEN - LAYER KOTESITUACIJA kote situacija GREEN - LAYER TEMELJ tlocrt temelja BLUE - LAYER KOTETEMELJ kote i tekst temelja BLUE - LAYER PRIZEMLJE tlocrti prizemlja WHITE - LAYER KOTEPRIZEMLJE kote i tekst prizemlja WHITE - LAYER KAT tlocrti 1,2,3,4,5 YELLOW - LAYER KOTEKAT kote i tekst kata 1,2,3,4,5 YELLOW - LAYER KROV tlocrt krova MAGENTA - LAYER KOTEKROV kote i tekst krova MAGENTA - LAYER OPREMA sanitarna oprema, bojler, radijatori CYAN - LAYER NAMJESTAJ namještaj 8 - LAYER PRESJEK karakteristični presjeci RED - LAYER KOTEPRESJEK kote i tekst presjeka RED


24

- LAYER HATCH šrafature WHITE - LAYER FASADA fasade GREEN - LAYER OKVIR okvir crteža i sastavnica 9 - Projekte instalacija dati tako da svaka od instalacija bude u posebnom file-u

tako da ime file-a ukazuje na koje se instalacije odnosi (ime osnovnog arhitektonskog file-a + V (za vodu), K (za kanalizaciju), E (za elektriku), C (za centralno grijanje) itd. Prije početka crtanja instalacija promjeniti boju podloge u YELLOW, a instalacije crtati u drugim bojama.

- Katakog stanova dati u posebnom fajlu. Boje linija prilagoditi prema bojama sadržaja nacrta.

- Svaki stan opisati tako da dobije svoj broj od 1 do n i da se vide sve karakteristike stana (stan-br, veličina stana, veličina svake prostorije, obrada podova, kat i orijentacija).


25

6. STANDARDI I NORMATIVI

Prilikom projektiranja društveno poticane stanogradnje potrebno se pridržavati svih zakonskih odredbi iz oblasti stanogradnje, ali i posebnih uvjeta koje postavlja investitor s ciljem povećanja pristupačnosti programa svim zainteresiranim građanima Republike Hrvatske. Zato se u ovom Pravilniku nalaze izvodi iz standarda koji trebaju osigurati razjašnjenje svih stručnih nedoumica u ostvarivanju programa i ubrzati efikasnija rješenja.

6.1. Okoliš

Kvalitetno odabrana parcela i dimenzioniranje traženih sadržaja u skladu s važećim urbanističkim planom su prvi nužni uvjeti za uspješno projektiranje.

6.1.1. Uvjeti parkiranja i garažiranja

Svaka odabrana parcela svojom veličinom mora osigurati uvjete povoljnog smještaja minimalno potrebnog broja parkirališnih i garažnih mjesta unutar svojih gabarita. Minimalni broj PGM dimenzinira se: 1 PGM/svaki stan 15 PGM/1000 m2 bruto površine uredskih prostora zgrade 30 PGM/1000 m2 bruto površine trgovačkih prostora zgrade U slučaju da je važećim lokalnim urbanističkim planom dimenzioniranje drugačije biraju se veći kapaciteti PGM. Navedeni normativi su donji minimum kod dimenzioniranja, a preporučuje se povećanje traženih kapaciteta PGM prema lokalnim uvjetima ekonomskog standarda sredine, uvjetima lokalnog javnog prijevoza i sl. Posebno se preporučuje da se u ukupan zbroj ne računaju okolna parkirališna mjesta na javnoj gradskoj parceli i garaže isprojektirane u novoj zgradi. Planiranje garaža ispod zgrade dozvoljeno je samo ako je to projektnim programom definirano ili ako se naknadno usuglasi investitor s projektantskim prijedlogom kojim se osigurava povećanje racionalnosti i koeficijenata ekonomičnosti. Iz tog razloga projektantima se preporučuje planiranje garaža ispod zgrade s vanjskim pojedinačnim ulazima čime se izbjegavaju velike bruto površine garaža. U koliko predviđena parcela ima visoki urbani karakter potrebno je izbjegavati javna pročelja s garažnim vratima u prvom planu. Prostor parkirališta i garaža projektant oblikuje prema lokalnim uvjetima parcele, a posebno se vrednuje: a/ Izbjegavanje velikih parkirališta bez visokog zelenila b/ Zadržavanje urbanog lica zgrade prema ulici c/ Izbjegavanje sukoba korištenja stan – PGM radi buke d/ Skrivanje parkirališta i garaža na najlošijim dijelovima parcele e/ Osiguranje strehe (prema lokalnim klimatskim i ekonomskim uvjetima) Pristup parkiralištima i garažama mora biti jednostavan i čitljiv s ulice da slučajni posjetitelj zgradi ne luta i ne ostavlja vlastiti automobil na zelenom pojasu ili opasnim prometnim mjestima uz zgradu.


26

6.1.2. Uvjeti pješačkog pristupa

Pješački pristup zgradi s pristupne ulice do svakog ulaza treba biti jednostavan, čitljiv i relativno kratak da posjetitelja ne dovodi u sumnju oko položaja ulaza. Glavni ulaz se treba razlikovati od sporednog, gospodarskog, garažnog ili opskrbnog po oblikovnom izrazu i povećanoj reprezentativnosti, ali bez oblikovnog pretjerivanja. Od pješačkog nogostupa uz pristupnu ulicu do ulaza u zgradu ne smije biti prostornih urbanističko arhitektonskih barijera za invalide i starije osobe. Sve visinske razlike se trebaju riješiti rampama prema posebnom propisu za izbjegavanje prostornih urbanističko arhitektonskih barijera ili rampama sa stubištem u maksimalnom nagibu od 8% minimalnoj širini od 120 cm. Ispred ulaza u zgradu neophodno je projektirati strehu ili trijem koja pred ulazom štiti 4 do 6 osoba od atmosferskih nepogoda. Uz ulazni pristup poželjno je projektirati klupu za odmor ili mjesto za čekanje.

6.1.3. Uvjeti za visoko i nisko zelenilo

Stambenu zgradu treba pozicionirati u prostoru parcele tako da se preostali slobodni prostor parcele grupira za ostale prateće sadržaje. U vanjskom prostoru treba projektirati minimalno jednu grupu viskokog zelenila uz koju će biti organiziran prostor za odmor i rekreaciju. Visoko zelenilo treba planirati gdje god je to moguće da se osiguraju poboljšani mikroklimatski uvjeti stanovanja. Posebno se predlaže planiranje drvoreda prema ulici, parkiralištu, uutar parkirališta ili prema susjednim parcelama. Niže grmoliko zelenilo ili trava se predlaže uz pročelja stanova kako bi se osigurala intimna zaštita prozora u prizemlju, ali kako se ne bi smanjila neophodno potrebna količina sunca i svjetla u stanovima. Arhitekt treba izbjegavati planiranje zelenila koje izaziva alergiju i zdravstvene smetnje. Svi uvjeti za izvedbu zelenila definiraju se krajobraznim rješenjem unutar projekta okoliša.

6.1.4. Uvjeti za igru djece

U prostoru parcele potrebno je osigurati minimalni prostor za igru djece od 1 do 6 godina koji je prostorno zaštićen od automobilskog prometa i pristupne ulice. Prostor za igru djece treba biti osunčan i opremljen minimalno jednom spravom za igru na svakih 10 stanova. Na prostoru za igru tlo treba biti zatravnjeno ili od nekog drugog mekog i neopasnog materijala. Uz prostor za igru potrebno je planirati minimalno jedno mjesto za sjedenje za minimalno 3 do 4 osobe. Igralište za djecu preko 7 godina neophodno je planirati za sve zgrade koje sadrže 30 ili više stanova. U prostoru parcele zaštićeno od automobilskog prometa i pristupne ulice potrebno je planirati minimalno 1 igralište za košarku ili mali nogomet. Ovdje je neophodno paziti da se planski otkloni opasnost od ugrožavanja života radi čestog bježanja lopte na prometne površine ili od ugrožavanja loptom stambenih prozora.


27

Nije potrebno planirati prostor za igru djece na predmetnoj parceli samo u slučaju kada zgrada ima manje od 10 stanova, a u javnom prostoru prvog susjednog reda parcela već se nalazi dječje igralište koje ima kapacitet igrališta minimalno dimenzioniran za cijelo susjedstvo prema ovom Pravilniku. Dimenzioniranje igrališta prema kapacitetu zgrade: Broj stanova <10 10-30 30-50 50-100 >100 Min. pov. igrališta u m2 50 50-150 150-250 250-500 >500 Min. broj sprava 1 1-3 3-5 5-10 10 Min. broj terena - - 1 1-2 2 Nije dopušteno planirati stambenu zgradu bez dječjeg igrališta.

6.1.5. Uvjeti za odmor i rekreaciju odraslih

U prostoru parcele uz grupu visokog zelenila potrebno je planirati manju grupu za sjedenje i odmor odraslih. Kod malih zgrada koje sadrže do 10 stanova neophodno je planirati minimalno jednu klupu ili grupu za sjedenje za 3 do 4 osobe, obično uz ulazni pristup i prostor za igru djece. Kod zgrada s više od 10 stanova potrebno je prostor za odmor odraslih dimenzionirati s jednom klupom ili grupom za sjedenje na svakih 10 stanova. Kod zgrada s 50 i više stanova potrebno je planirati u prostoru parcele barem jedno mjesto sa stolom i klupama pod strehom. Kod velikih zgrada preporuča se planiranje i drugih vanjskih prostora za rekreaciju odraslih kao što su igralište za odbojku u pijesku, boćalište, viseća kuglana, vanjski stolni tenis, prostor za pikado i sl.

6.1.6. Uvjeti za infrastrukturno uređenje parcele

Slobodni prostor na parceli potrebno je opremiti i urediti infrastrukturnim zahvatima prema posebnim dijelovima projekta okoliša.

6.1.6.1. Prometno rješenje

Projektom pješačkih i kolnih površina potrebno je predvidjeti sva rješenja, nužne oznake na tlu i prometne znakove uz prometnice kojima se reguliraju režimi prometnog korištenja prostora ili evakuacije prema Pravilniku o ratnim razaranjima i elementarnim nepogodama. Posebno je važno planirati, dimenzionirati i ucrtati put za interventna vatrogasna vozila, vozila policije, prve pomoći i vozila za odvoz smeća i otpada. Dimenzioniranje vatrogasnog pristupa izvršiti na slijedeći način: - Minimalna širina jednosmjernog pristupa – 3,5 m - Minimalna širina dvosmjernog pristupa – 5,5 m - Minimalni radijus zakrivljenosti – 6,0 m - Minimalna širina prolaza kroz zgradu – 3,5 m - Minimalna visina prolaza kroz zgradu – 4,2 m Opterećenje svih prometnih površina potrebno je dimenzionirati u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Posebno se naglašava potreba


28

dimenzioniranja mješovitih pješačko-kolnih površina na osovinski pritisak vatrogasnog vozila od minimalno 8,0 T. Kod dvostrano orijentiranih stanova i poslovnih prostora neophodno je osigurati vatrogasni pristup s jedne duže strane zgrade, a kod jednostrano orijentiranih stanova obavezno je osigurati pristup sa svih strana zgrade.

6.1.6.2. Odvodnja

Projektom odvodnje okoliša potrebno je riješiti odvodnju oborinske vode sa svih popločanih ili nepopločanih površina tako da oborinska voda ne ugrožava korištenje zgrade i okoliša. Odvodnja se rješava planiranjem oborinske kanalizacije, površinskih rigola i kanala ili slobodnim padom prema zelenim površinama od zgrade. Svaki pad terena ili popločenja treba ucrtati u projektu okoliša te ga kotirati apsolutnim ili relativnim visinskim kotama. Projektant je dužan voditi računa o izgledu ulaznog pristupa do zgrade, te sva reviziona okna kanalizacije, plina, telefona ili vodovoda treba planirati bočno izvan pješačkog pristupa zgradi. Nosivost poklopaca svih okana treba biti u skladu sa zakonom i njihovom funkcijom. Posebno se napominje da poklopci revizijskih okana ne smiju biti u zoni parkiranja radi potrebne neprestane dostupnosti. Potrebno je pažljivo koordinirati poklopce navedenih okana ili njihove upojne rešetke kako bi se skladno uklopili u okolno popločenje i zelenilo. Ovakvom koordinacijom izbjegavaju se estetske i fizičke neugodnosti pri popravku opreme ili vodova ispred ulaza u zgradu.

6.1.6.3. Rasvjeta

Sve kolne i pješačke staze oko zgrade potrebno je primjereno osvijetliti. U projektu vanjske rasvjete potrebno je označiti tip i karakteristike rasvjetnih mjesta, te ih precizno kotirati u prostoru okoliša. Posebnu pažnju treba posvetiti osvjetljenju ulaznog pristupa zgradi i dječjeg igrališta. Na glavnom ulazu potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem.

6.1.6.4. Vanjski hidranti

U okviru protupožarne zaštite, a u projektu okoliša potrebno je planirati mrežu vanjskih hidranata. Projektant je dužan hidrantski vod dimenzionirati prema važećim propisima, a položaje pojedinih hidranata predvidjeti na vidljivom mjestu tako da se onemogući njihovo blokiranje parkiranim vozilom ili drugim uskladištenim materijalom. Preporuča se upotreba vanjskih visokih hidrantskih uređaja.

6.2. Zgrada

Pri odabiru tipologije i morfologije zgrade arhitekt je dužan izuzetnu pažnju posvetiti horizontalnom i vertikalnom skladu kako dijelova zgrade tako i nove zgrade i postojećeg ambijenta. Dokazivanje funkcionalnosti mora biti usklađeno s pažnjom prema skladu tlocrta i presjeka zgrade u granicama traženog koeficijenta ekonomičnosti. Autor


29

projektom mora dokazati da je projektirana zgrada doprinos urbanoj kulturi. Tlocrt stambene zgrade sastoji se od programski definiranog broja stanova i slijedećih zajedničkih prostora ili prostorija: Glavnog ulaza, sporednog ulaza, vjetrobrana, ulaznog prostora, glavnog pristupnog stubišta i(li) hodnika, sporednog stubišta i(li) hodnika, dizala (prema propisu ili projektnom programu), prostorije za bicikle, zajedničkog spremišta za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate, zastave, prva pomoć, civilna zaštita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.), prostorije za kućni otpad i smeće, prostora s pojedinačnim spremištima za svaki stan, prostorije za mjerne uređaje infrastrukture (smještaj brojila struje, vode i topline prema lokalnim posebnim uvjetima), te kotlovnice ili podstanice i trafostanice. Svi sadržaji koji ne pripadaju proširenom stanovanju (poslovni prostori, uredi, skladišta i sl.), a nalaze se unutar zgrade ne smiju imati nikakve zajedničke komunikacije niti spojna vrata. Presjek stambene zgrade čini podrum, povišeno prizemlje, određen broj stambenih katova i krovište. Planiranje podruma ovisi o projektnom programu, položaju nosivog tla, obliku terena i položaju podzemne vode. U principu, program društveno poticane stanogradnje nema potrebu za velikim podrumskim prostorima. Iz tog razloga treba izbjegavati projektiranje podruma. Podrum je potrebno planirati kada se u programu nalaze garaže, kada je nosivo tlo relativno duboko pa je nužna izvedba nadtemeljnih zidova visine preko 2 m ili kada je teren u padu pa se pri temeljenju u kaskadama stvaraju stambeno neiskoristivi prostori djelomično ukopani. Podrum se ne smije planirati kada je nivo podzemne vode manji od 3 m mjereno od površine terena. Pomoćni prostori zgrade mogu se planirati u podrumu, razizemlju ili povišenom prizemlju. Spremišta stanara mogu biti na katovima zgrade samo izuzetno ako doprinose racionalnosti zgrade. Stanovi se mogu projektirati od povišenog prizemlja na više. Stanovi se ne mogu planirati na koti gotovog poda manjoj od 80 cm od gornje površine okolnog terena. Posebno se ne dozvoljava projektiranje stanova u blizini ulice ili javnog pješačkog nogostupa čija je kota poda niža od navedenih komunikacija pa je ugrožena intimnost stambenog prostora. Dozvoljava se projektiranje stanova u toplom potkrovlju uz uvjet da se osigura hladni krov. Krov se može projektirati kao kosi ili ravni.

6.2.1. Glavni ulaz

Položaj glavn(og)ih ulaza u zgradu treba biti vidljiv s pristupne ulice i lako dostupan tj. približno na istoj pristupnoj koti kako bi se osigurao pristup do ulaznog portafona svim osobama, a posebno osobama s poteškoćama u kretanju. Oblik i dimenzija glavnog ulaza treba jasno dati do znanja o kojem je ulazu riječ. Pristupni put od ulice do glavnog ulaza može se svladati blagom rampom ili kombinacijom rampe i stubišta. - Minimalna širina pristupne staze – 120 cm - Minimalna širina invalidske rampe – 120 cm


30

- Maksimalni nagib invalidske rampe – 8% Ispred glavnog ulazu u zgradu neohodno je projektirati uvučenu ili izbačenu strehu ili trijem minimalne dubine 150 cm i površine 4 do 6 m2 kojom se ulaz štiti od atmosferskih nepogoda. Ispred ulaza potrebno je izvesti i pomičnu podnu rešetku za čišćenje obuće, te ulazna zvona s oznakama stanova i s govornim aparatom. Glavni ulaz mora biti dobro osvjetljen od pristupne staze, preko ulaznih vrata do kućnog broja i ulaznih zvona s portafonom. Ispred glavnog ulaza potrebno je osigurati minimalno jednu svjetiljku s automatskim paljenjem. Ostala rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Arhitektu se predlaže, da prilikom definiranja koncepcije zgrade, razmotri mogućnosti sigurnosne kontrole glavnog ulaza u zgradu putem projektiranja jednog ulaza u zgradu koji se kontrolira iz stana domara.

6.2.2. Sporedni ulaz

Na ostalim stranama zgrade, kada to traži odnos zgrade i parcele, potrebno je projektirati sporedni ulaz za vezu s parkiralištem, garažom ili dvorišnim dijelom parcele s prostorima za igru, odmor i rekreaciju. Na sporednom ulazu treba projektirati minimalno jednokrilna vrata širine 1 m, a preporuča se izvedba strehe i vjetrobrana. U slučaju veze sporednog ulaza i natkrivene zajedničke garaže između garaže i stambenog stubišta neophodno je projektirati predprostor s dvojim vratima radi sprečavanja širenja otrovnih plinova iz garaže u stubište prema stanovima. Minimalna širina i dubina predprostora je 1,6 x 1,6 m, a vrata jednokrilna širine 1 m s otvaranjem prema van u odnosu na stubište. Sporedni ulaz potrebno je dobro osvijetliti, a rasvjetu vezati na elektroinstalaciju stubišta. Izuzetno, ne treba se projektirati sporedni ulaz kada se radi o zgradi s manje od 10 stanova, a odnosom položaja glavnog ulaza u zgradu i njenog okoliša nema funkcionalne potrebe za sporednim ulazom.

6.2.3. Vjetrobran

U mjestima s jakim vjetrom ispred vjetrobrana potrebno je planirati i zaštitni vjetrobranski zid. Minimalna širina i dubina vjetrobrana je 2,0 x 2,0 m. Vanjska ulazna vrata u vjetrobran potrebno je projektirati kao dvokrilna s otvaranjem prema van širine 2,0 m. Unutarnja vrata u vjetrobran iz stubišta potrebno je projektirati kao dvokrilna mimokretna ili zaokretna oko vertikalne osi širine 2,0 m. Vjetrobran treba biti dobro prirodno i umjetno osvijetljen, te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. U vanjskim vratima potrebno je predvidjeti elektro bravu s mogućnošću otvaranja iz stana. Kroz vjetrobran potrebno je osigurati nesmetan prolaz invalidskih kolica pri čemu visinske razlike ne smiju biti veće od 2 cm. Okov vjetrobranskih vrata mora odgovarati za otvaranje i osobama u invalidskim kolicima. Poštanski sandučići mogu biti smješteni ispred vjetrobrana ili bolje u ulaznom prostoru visinski tako da ih može koristiti osoba u invalidskim kolicima ili dijete srednjeg uzrasta. Poželjna je topla veza do sandučića.


31

- Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.4. Ulazni prostor

Arhitekt je dužan posebnu pažnju posvetiti oblikovanju ulaznog prostora bez pretjerivanja u dimenzioniranju kako bi se osiguralo dostojanstvo i minimalna reprezentativnost ulaza. Iz ulaznog prostora potrebno je osigurati ulaze u sve prateće prostore kao što su zajednička i pojedinačna spremišta, a preko predprostora u prostorije za otpad, smeće i garaže. Ulaz mora biti dobro umjetno osvijetljen, te opremljen i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje. Rasvjeta treba biti vezana na stubišni automat s mogućnošću ručnog reguliranja režima rasvjete. Dimenzioniranje ulaznog prostora je slobodno, a arhitektu se preporuča u ulaznom prostoru osigurati manju prostornu nišu za razgovor ili manje sjedenje, te za privremeno ostavljanje dječjih ili invalidskih kolica. Sve elemente instalacijske ili druge opreme (poštanske sandučiće, elektroormare, hidrante, aparate za gašenje požara, oglasnu ploču i sl.) potrebno je predvidjeti u zaštićenim i obzidanim nišama s odgovarajućim izolacijama prema ostalim dijelovima građevine. U koliko se projektira sigurnosni ulaz, tada je potrebno u ulaznom prostoru osigurati vizuru i kontrolu iz stana domara ili posebnu portirsku prostoriju od minimalno 5,0 m2. U ulaznom prostoru zgrade ne dozvoljava se planiranje vidljivih i nezaštićenih instalacijskih vodova (naprimjer: kanalizacijske, hidrantske, plinske i druge vertikale ili brojila). - Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.5. Glavno stubište

Glavno stubište mora biti prirodno osvijetljeno i ventilirano. Osvjetljenje i ventiliranje stubišta preko krovnog otklopivog nadsvjetla ovisi o visini zgrade. - Minimalna širina gotovog kraka – 120 cm - Minimalna širina glavnog podesta – 150 cm - Minimalna širina sporednog podesta – 120 cm - Minimalna neto visina stubišta mjereno okomito na kosinu kraka – 220 cm - Maksimalna visina stube (bez dizala) – 15 cm - Formula za izračun stuba – Š = 63 – 2V - Minimalni obvezni prostor za naknadnu ugradnju dizala – 160x160 cm - Minimalna širina krovnog nadsvjetla – 100 cm - Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+2 – 1x1 m - Minimalna površina krovnog nadsvjetla do P+4 – 1x2 m - Pod – vodootporan, protuklizni U koliko je potrebno unutar stubišta montirati opremu (radijatore i sl.) sve navedene dimenzije povećavaju se za potrebnu dimenziju montirane opreme. Stubište mora biti dobro umjetno osvijetljeno, te opremljeno automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.


32

Iz stambenog stubišta nije dozvoljen ulaz u poslovne ili druge nestambene sadržaje izuzev u prateće stambene sadržaje navedene pod točkom 7.2. Za ostale sadržaje u zgradi potrebno je projektirati posebn(o)a stubišta.

6.2.6. Sporedno stubište

Arhitekt je dužan prvenstveno izbjegavati potrebu za sporednim stubištem. Sporedno sigurnosno (vatrogasno) stubište potrebno je projektirati isključivo u specifičnim lokacijskim uvjetima u skladu s protupožarnim uvjetima (visina zgrade i duljina stambenih hodnika). Preporučuje se projektirati otvoreno sporedno stubište na pročelju u laganom negorivom materijalu. - Minimalne širine stubišta - 90 cm

(ili više prema proračunu evakuacije iz projekta protupožarne zaštite). - Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.7. Hodnici

Svi hodnici dimenzioniraju se prema broju stanara u skladu s važećim propisima, a minimalne dimenzije iznose: - Glavni stambeni hodnik (vrata prema stanovima) – 130 cm - Glavni stambeni hodnik (vrata prema hodniku) – 150 cm - Sporedni nestambeni hodnik – 120 cm - Minimalna neto visina hodnika – 240 cm - Maksimalna dužina slijepog hodnika – 7 m - Maksimalna dužina hodnika do vanjskog prostora – 15 m - Maksimalna udaljenost 2 stubišta – 30 m - Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.8. Galerije

Galerija je hodnik smješten uz pročelje zgrade. Ona može biti otvorena ili zatvorena. Projektantima se prvenstveno ne preporuča upotreba galerijskog sustava komuniciranja radi velikih komunikacijskih površina i nepovoljnih koeficijenata ekonomičnosti. U slučaju upotrebe galerije preporuča se samo zatvorena i ventilirana galerija u obliku duplex ili triplex sustava (1 galerija na svakoj drugoj ili trećoj etaži). Izuzetno se dozvoljava otvorena galerija u priobalnim krajevima u kojima nema jakog lokalnog vjetra. Prema galeriji nije dozvoljena orijentacija spavaona, a potrebno je izbjegavati i orijentaciju ostalih stambenih prostora. Kod pomoćnih prostora orijentiranih na galeriju arhitekt treba voditi računa o vizualnoj i fizičkoj zaštiti prostora. - Minimalna širina galerije (vrata prema stanovima) – 150 cm - Minimalna širina galerije (vrata prema galeriji) – 160 cm - Minimalna neto visina galerije – 240 cm - Pod – vodootporan, protuklizni U slučaju upotrebe otvorene galerije, nivo galerije mora biti minimalno 5 cm niži od nivoa stanova, a pod galerije mora biti izveden od vodonepropusnog materijala s ugrađenom odvodnjom prema pročelju na maksimalno svakih 6 m. Kod otvorene galerije svaki stan mora imati vjetrobran s dvojim vratima od


33

kojih su vanjska vrata izvedena od materijala otpornog na vodu (aluminij, plastika i sl.). Galerija mora biti dobro umjetno osvijetljena, te opremljena automatom za gašenje i akumulatorskom svjetiljkom za slučaj nestanka struje.

6.2.9. Dizalo

U zgradama visine P+4 ili više (u nižim zgradama potrebno je osigurati prostor za naknadnu ugradnju) potrebno je projektirati osobno dizalo na svakom stubištu nosivosti za minimalno 4 osobe. Kod zgrada visine P+8 i više (visine >22 m) uz svako stubište potrebno je projektirati dizalo čija kabina iznosi minimalno neto 100 x 220 cm i fizički ga odvojiti od stubišta. Stanice dizala je potrebno planirati isključivo na nivou ulaza u stanove tako da ulazna vrata dizala ne ometaju ulaz u stanove. Ispred dizala predprostor se minimalno dimenzionira 150 cm po širini i 200 cm po dubini. Ulaz u dizalo ne smije se predvidjeti iz vjetrobrana. Ulaz u dizalo mora biti pregledno smješten u odnosu na ulazni prostor s vjetrobranom. Pozivna tastatura mora imati signalizaciju za visinski položaj dizala, a njen položaj dostupan iz invalidskih kolica. Položaj voznog okna dizala prema okolnim stanovima u tlocrtu treba projektirati tako da se dizalo naslanja na nestambene prostorije okolnih stanova, a unutar dizala i oko njega potrebno je projektirati prema propisima zvučnu zaštitu. Ulaz u strojarnicu dizala mora biti iz javno dostupne komunikacije, a strojarnica mora biti pod ključem. Arhitektima se preporučuje upotreba hidrauličkih dizala koja stvaraju manju buku.

6.2.10. Prostorija za bicikle

Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati prostoriju za bicikle. Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana. Prihvaćaju se alternativna rješenja u blizini ulaza ili garaže za bicikle. - Minimalna površina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna širina prostorije – 2 m - Minimalna neto visina prostorije – 240 cm - Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.11. Zajedničko spremište

Na nivou podruma ili prizemlja zgrade u blizini glavnog ili sporednog ulaza potrebno je projektirati zajedničko spremište za opremu zgrade i priručnu radionu (lopate, zastave, prva pomoć, civilna zaštita, rezervni vatrogasni aparati, alat domara i dr.) Prostorija može biti prirodno ili umjetno ventilirana, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom. - Minimalna površina prostorije - 6 m2/10 stanova - Minimalna širina prostorije – 2 m - Minimalna neto visina prostorije – 240 cm


34

- Pod – vodootporan, protuklizni

6.2.12. Prostorije za kućni otpad i smeće

Prostorije predvidjeti na svakom stubištu unutar zgrade na pročelju s obaveznim vanjskim ulazom. U koliko se planira dodatni unutarnji ulaz iz stubišta ili drugog prostora zgrade, između je neophodno predvidjeti predprostor s dvojim vratima. Vanjski ulaz u prostorije za otpad i smeće mora biti prometno pristupačan, ali ne nametljiv radi svoje funkcije. Predlaže se smještaj prostorija uz sporedni ulaz. Otvori najbližih stanova trebaju biti udaljeni od ulaznih vrata prostorije za smeće i mjesta za njenu ventilaciju. Prostorija za smeće se mora prirodno ventilirati i umjetno preko krova, a unutar prostorije obavezno je projektirati dovod i odvod vode s umivaonikom u fizički zaštićenoj niši. Na podu obavezno projektirati podnu rešetku. - Minimalna širina vanjskog ulaza s dvosrukim vratima – 2 m - Minimalna površina prostorije za smeće – 6 m2/10 stanova - Minimalna površina prostorije za otpad – 6 m2/10 stanova - Minimalna neto visina prostorija – 240 cm - Pod – vodootporan, protuklizni Preferira se prikupljanje otpadnog materijala za reciklažu (papir, pet ambalaža, staklo, limenke i sl.). Otpadni kontejneri se mogu smjestiti u zgradi ili izvan nje na vidljivom mjestu. Kod većeg broja stanova na stubištu prostorije treba dimenzinirati prema stvarnom proračunu količine otpada i smeća. Unutar prostorija sve kontejnere ili kante predvidjeti mobilne na kotačima. U koliko se prema lokalnim komunalnim uvjetima zahtjeva deponiranje smeća izvan zgrade, potrebno ga je projektirati skrivenog u funkcionalno i estetski kvalitetnom objektu.

6.2.13. Spremišta stanara

Za svaki stan potrebno je predvidjeti jedno spremište u podrumu ili prizemlju u blizini ulaza i stubišta, te ga označiti istim brojem pripadajućeg stana. - Minimalna neto površina spremišta – 2 m2 - Minimalna širina spremišta – 1 m - Minimalna širina vrata – 1 m - Minimalna neto visina spremišta – 240 cm - Minimalna širina zajedničkog hodnika – 120 cm - Pod – cementna glazura Spremište stanara služi za odlaganje stvari za povremenu upotrebu. Vrata na svakom spremištu otvaraju se prema van. Sva spremišta stanara potrebno je povezati zajedničkom komunikacijom u protupožarnu cjelinu s prirodnom ventilacijom i ovjetljenjem, a dodatni otvori mogu biti unutar privatnih spremišta. Ulazna vrata u zajedničku komunikaciju potrebno je projektirati iz metala i otvarati ih prema van ili stubištu u smjeru evakuacije. Unutar


35

spremišta ne smiju se nalaziti nikakvi ventili, ispusti, revizijska okna dimnjaka ili kanalizacije.

6.2.14. Kotlovnica ili podstanica

Smještaj kotlovnice ili podstanice ovisi o pogonskoj energiji i lokalnom dobavljaču energije. Preporuča se smještaj u razizemlju s obaveznim vanjskim ulazom koji je pristupačan za dostavna vozila kod popravka opreme. Kotlovnica ili podstanica obavezno se planira na vanjskom pročelju zgrade na mjestu koje nije suviše istaknuto prema pristupnoj ulici. U principu kotlovnicu ili podstanicu treba projektirati u težištu zgrade kako bi horizontalni i vertikalni razvod tople vode i grijanja bio što ravnomjerniji. Posebnu pažnju potrebno je posvetiti položaju dimnjaka i rezervnog izlaza. Dimenzioniranje se vrši prema važećim propisima u odnosu na potrebnu količinu energije. Ulazna dvokrilna vrata minimalne širine 2 m potrebno je projektirati iz negorivog materijala i otvarati ih prema van u smjeru evakuacije. Na pročelju potrebno je predvidjeti prirodnu ventilaciju i osvjetljenje, te unutar prostora potrebno je predvidjeti praonik, podnu rešetku i umjetnu ventilaciju preko krova. U principu, potrebno je projektom izbjeći dodirivanje zidova ili stropova kotlovnice sa zidovima ili podovima stanova. U suprotnom, bočni zidovi i strop prema stanovima moraju biti dvostruko pojačano zvučno izolirani, a pod mora biti dilatiran zajedno od zidova i temelja. Sva dinamička oprema (pumpe i sl.) mora biti učvršćena za pod radi smanjenja vibracija. - Pod – cementna glazura

6.2.15. Trafostanica

Projektant treba po svaku cijenu izbjegavati smještaj trafostanice unutar stambene zgrade. U koliko to nikako nije moguće trafostanicu je potrebno potpuno dilatirati unutar objekta s posebnim temeljima, dvostrukim zidovima i dvostrukim stropom radi osiguranja zvučne zaštite i zaštite od vibracija. Projektant je dužan dostaviti dokaz da je takvim rješenjem osigurao zaštitu korisnika zgrade od svih negativnih zračenja i buke. Dimenzioniranje i ulaz u trafostanicu moraju odgovarati uvjetima lokalnog dobavljača električne energije. - Pod – cementna glazura

6.2.16. Zajedničke instalacije

Horizontalni i vertikalni razvod pojedinih instalacija unutar zgrade znatno utječe na funkcionalnost i estetiku zajedničkih i pojedinačnih prostora. U idejnom projektu arhitekt mora posvetiti veliku pažnju koncepciji instalacijskog razvoda i usuglašavanju istog. Svi ventili, revijska okna i ispusti moraju biti u javno dostupnim komunikacijama.

6.2.17. Horizontalni razvod 6.2.17.1. Horizontalni razvod kanalizacije


36

Horizontalni razvod kanalizacije potrebno je predvidjeti ispod kote gotovog poda najniže etaže. Izuzetno, u slučaju kada to nije moguće, dozvoljava se projektiranje horizontalnog razvoda kanalizacije ispod stropa podruma unutar instalacijske etaže s mogućnošću revizije izvan objekta. Kako to značajno poskupljuje izvedbu, ovakve slučajeve treba izbjegavati na način da se ne izvodi podrum gdje nije moguć njegov spoj na kanalizacijsku mrežu. Ne dozvoljava se glavni horizontalni razvod kanalizacije unutar stambenog prostora ili zajedničkih komunikacija.

6.2.17.2. Horizontalni razvod vodovoda

Horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma. Unutar zajedničkih komunikacija potrebno je projektirati skriveni horizontalni razvod u kontinuiranom spuštenom stropu. Svi ventili ili mjesta za ispust moraju biti smješteni u javno dostupnom dijelu prostora s ugrađenim reviziskim oknima. Za svaki stan je potrebno osigurati vlastito brojilo prema lokalnim komunalnim uvjetima. Ako zgrada nema podrum, horizontalni razvod vodovoda potrebno je predvidjeti u kanalu ispod gotovog poda najniže etaže, pri čemu kanal treba biti hidroizoliran s gornje strane prema stambenom prostoru. Revizijski ulazi u takve kanale trebaju biti isključivo iz javno dostupnog prostora, a preporuča se da budu izvan zgrade.

6.2.17.3. Horizontalni razvod plina

Horizontalni razvod plina potrebno je predvidjeti ispod stropa podruma ili javno dostupne komunikacije što je pravilnije moguće bez uobičajenih, a ne nužnih strojarskih horizontalnih savijanja. Sve ventile ili mjerne uređaje treba predvidjeti na izoliranim mjestima gdje nema učestalih komunikacija. Posebno je potrebno uspostaviti suradnju s lokalnim distributerom plina kako bi se osigurali arhitektonski estetski kriteriji pri razvodu instalacija plina. Vertikale i plinska brojila potrebno je projektirati u zaštićenoj niši.

6.2.18. Vertikalni razvod

U zgradi je obavezno projektirati simpleks sustav vertikalnih instalacija kod kojega svaki stan po horizontali ima svoju instalacijsku vertikalu radi osiguranja potrebne zvučne izolacije između stanova. Izgled instalacijskih čvorova u tlocrtu i na krovu znatno utječe na ukupnu estetsku sliku zgrade i stana (instalacijski čvor je vertikalni skup-kanal instalacija vodovoda, kanalizacije, umjetne ventilacije i dimnjaka zatvoren obzidom ili drugim industrijskim materijalom). Da bi se osigurao estetski kvalitet instalacijskih čvorova i jedinstvo arhitekture i instalacija potrebno je: - vertikale instalacija maksimalno grupirati - u tlocrtu projektirati identične čvorove u pravilnom ritmu (u rasteru) - čvorove planirati u osi tlocrta radi usklađivanja sa sljemenom (kada se radi o kosom krovu) - planirati minimalni broj istih prodora kroz krovnu plohu


37

- projektirati peto pročelje (sliku krova) - duža os svakog čvora mora biti okomita na sljeme Ne dozvoljavaju se krovne uvale kod prodora instalacijskog čvora ili dimjaka kroz krovnu plohu. Vertikalne instalacije projektirane na pročelju zgrade potrebno je dobro izolirati. Nije dozvoljeno etažiranje vertikala kanalizacije unutar stambenog prostora. Revizijska okna kod etažiranja instalacija moraju se nalaziti u javno pristupačnom prostoru. Ne dozvoljava se ugradnja usponskih vodova instalacija vodovoda i kanalizacije unutar jednog zida radi slabljenja zvučne zaštite i nepristupačnosti za reviziju i popravak. Glavni ili rezervni dimjak može se ukomponirati u intalacijski čvor uz uvjet da se osigura pravilno korištenje dimnjaka iz stambene prostorije.

6.2.19.Izračun površina i volumena

Kod izračuna površina i volumena koristimo se terminima bruto (BP) i neto površine (NP), te bruto razvijene (BRP) i neto korisne površine (NKP).

6.2.19.1. Bruto površina (BP) i bruto razvijena površina (BRP)

Pod bruto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između vanjskih rubova konačno obrađenih zidova uključujući lođe, balkone, stubišta, galerije, trijemove i sl. bez koeficijenata redukcije. Bruto razvijena površina zgrade je zbroj svih građevinskih bruto površina dijelova zgrade korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema slijedećem: - trakasti i temelji samci normalne dubine K – 0,00 - temeljna ploča, temelji na pilotima i temelji povećane dubine K – 0,35 - stubišta, hodnici, rampe, dizala, tehničke i pomoćne prostorije K – 1,00 - spremišta i nepregrađene garaže K – 0,50 - individualne garaže K – 0,75 - skupne pregrađene garaže K – 0,60 - skloništa K – 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine > 4,0 m K – 1,50 - stanovi i poslovni prostori visine 2,5 - 4,0 m K – 1,00 - lođe K – 0,75 - natkrivene terase K – 0,50 - nenatkrivene terase, balkoni i popločani vrtovi K – 0,25 - tavan sa stubišnim ulazom visine < 1,0 m K – 0,00 - tavan sa stubišnim ulazom visine 1,0 – 2,0 m K – 0,75 - tavan sa stubišnim ulazom visine > 2,0 m K – 1,00 - neiskorišteni tavan bez stubišnog ulaza visine > 2,0 m K – 0,35 - ravni neprohodni krov K – 0,00

6.2.19.2. Neto površina (NP) i neto korisna površina (NKP).

Pod neto površinom podrazumjeva se ortogonalna projekcija ukupne izgrađene zgrade mjerene između unutarnjih rubova konačno obrađenih


38

zidova uključujući hodnike, stubišta, galerije, lođe, balkone, terase, trijemove i sl. bez bez koeficijenata redukcije. Neto korisna površina je zbroj svih korisnih netto otvorenih i zatvorenih površina svih stanova uključujući površine ugrađenih ormara, kupaonske kade i tuša korigiranih s odgovarajućim koeficijentima prema sljedećem: - podne površine stana visine < 1,0 m K – 0,25 - podne površine stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,50 - podne površine stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,75 - podne površine stana visine 2,5 – 4,0 m K – 1,00 - podne površine stana visine > 4,0 m K – 1,50 - podne površine lođe K – 0,75 - podne površine natkrivene terase K – 0,50 - podne površine nenatkrivene terase i balkona K – 0,25 - popločane površine ograđenog vrta K – 0,25 - nepopločane površine ograđenog vrta K – 0,10 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine < 1,0 m K – 0,00 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 1,0 – 2,0 m K – 0,25 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine 2,0 – 2,5 m K – 0,50 - podne površine garaže i spremišta izvan stana visine > 2,5 m K – 0,75 U neto korisne površine ne računaju se niše vrata, prozora ili drugoga < od 16 cm, zatim vertikalni usjeci u zidu < 20 cm, kao niti horizontalni usjeci < 50 cm.

*Slijedi obračun prema volumenu

6.2.20. Parametri ekonomičnosti (K)

Parametrima ekonomičnosti se određuju odnosi korisne stambene površine i određenih građevinskih veličina u cilju utvrđivanja njihovih kvantifikacijskih omjera i granica u kojima se ti omjeri mogu prihvatiti kao građevinski racionalni i ekonomski opravdani. Programom se definiraju slijedeći koeficijenti ekonomičnosti:

K1 = BP/NKP – odnos bruto površine i neto korisne površine K2 = BRP/NKP – odnos bruto razvijene površine i neto korisne površine K3 = PP/NKP – odnos površine pročelja i neto korisne površine K4 = PP/PO – odnos površine pročelja i površine ostakljenja * Slijedi izrada uvjeta za izračun ekonomičnosti zgrade putem obračuna volumena Koeficijent ekonomičnosti zgrade K2 treba se kretati u granicama:

K2 = 1,35 – 1,40 Ovaj pravilnik upozorava autore arhitektonskih projekata na potrebu racionalnog dimenzioniranja površina pročelja i ostakljenja u skladu sa socijalnim intencijama programa.

Jednako tako autori se trebaju racionalno odnositi prema upotrebi raspona i tipa konstrukcije izbjegavajući raspone < 3,0 i > od 6,0 m, kao i izrazito velike konzole.


39

6.3. Stan

Poželjna su inovativna stambena rješenja koja uvažavaju najsuvremenije zahtjeve, ali i uvažavaju lokalne uvjete pri čemu je cilj fleksibilan i adaptibilan stan s hibridnim funkcijama u granicama zadanih maksimalnih i minimalnih NKP stana i traženog koeficijenta ekonomičnosti K2. Autor sam bira načine racionalizacije stana i zgrade dokazujući ih detaljnim troškovnikom. Stambene prostorije i grupe prostorija u okviru stana moraju zadovoljiti funkcionalne zahtjeve koji proizlaze iz funkcije spavanja, boravljenja, odmora, prehrane, higijene i kretanja u stanu. Temeljem liječničkih istraživanja odnosa količine i kvalitete zraka u stanu prema razvoju bolesti dišnih puteva Program društveno poticane stanogradnje insistira na povećanoj kubaturi zraka u stanu. Prema orijentaciji stanove dijelimo na jednostrane, dvostrane s nasuprotnim orijentacijama, dvostrane s dijagonalnom orijentacijom i višestrane stanove. Prema stranama svijeta povoljne orijentacije stanova su od istoka, preko juga do zapada. Jednostrana orijentacija od sjeveroistoka do sjeverozapada nije dozvoljena, kao niti jednostrana orijentacija stanova većih od dvoiposobnog. Optimalne orijentacije su dvostrane kardinalne ili ekvisolarne. Male stanove (1S) nužno je orijentirati dužom osi uz pročelje radi osiguranja svih traženih uvjeta osvjetljenja i ventilacije, a kod većih stanova preporuča se najvažnije prostorije u stanu organizirati dužom osi uz pročelje ili projektiranje svjetlika i atrija radi osiguranja uvjeta ventilacije i osvjetljenja kuhinje, blagovanja ili pomoćnih prostorija u stanu. Dnevne i spavaće sobe nije dozvoljeno orijentirati na svjetlik ili atrij manji od 50 m2. Svaki stan, od jednosobnog na dalje, mora imati najmanje polovinu sobe za spavanje vizualno odvojenu od ostalog dijela stana s otvorom na pročelju. Preporuča se organizacija stana prema grupama prostorija s istom ili srodnom funkcijom, ali dozvoljena je organizacija stana prilagođena specifičnostima podneblja i lokalnoj stambenoj kulturi. Kod projektiranja posebno se naglašava potreba istraživanja podizanja nivoa lokalne kulture stanovanja i osiguranja fleksibilnih uvjeta najsuvremenijeg stanovanja kao što je projektiranje hibridnih prostorija i prostora koji lako mogu mijenjati namjenu. Površina pojedinih prostorija se može preraspoređivati što je potrebno dokazati novom kvalitetom stana. Svaku preraspodjelu površina potrebno je dokumentirati kroz upotrebnu vrijednost prostora s ucrtanim namještajem i sanitarnim čvorovima za instalacije. Ulaz u stan potrebno je smjestiti u težištu stana kako bi se osigurala najmanja moguća površina komunikacija i najlakša veza. U ulazno prostoru neophodno je osigurati minimalno jedan garderobni ormar dubine 60 cm i širine 60 kod manjih stanova ili 60 cm dubine i širine 120 cm kod većih stanova. Potrebno je izbjegavati velike komunikacijske prostore odvojene od ostalih prostorija i pokušavati ih preklapati sa stambenim prostorijama radi višenamjenskog korištenja objedinjenih površina. Objedinjavanje komunikacija ne smije narušiti osnovne funkcije prostora (prolazak kroz spavaću sobu, kuhinju ili kupaonu prema drugoj sobi). Nije dozvoljeno projektirati “Z” hodnike od ulaza do zadnje prostorije u stanu.


40

U stanovima većim od dvosobnog (2S) obavezno je projektirati odvojeni prostor wc-a s umivaonikom, a druga wc školjka treba se planirati u kupaoni. Preporuča se odvojeni wc projektirati u ulaznom prostoru stana. U jednosobnom stanu obavezno je odvojiti unutar boravka pregradom 8 m2 za spavanje s posebnim otvorom na pročelju, a u stanovima većim od jednosobnog (1S) obavezno je osigurati mogućnost potpunog odvajanja dodatne polovice sobe od 8 m2 s otvorom na pročelju, dok je dozvoljen ulaz u takvu dodatnu sobu iz dnevne sobe, blagovaone ili hodnika. Svakom stanu potrebno je osigurati fizičku, zvučnu i vizualnu zaštitu. U prizemnim stanovima obavezna je ugradnja roleta, grilja ili druge fizičke zaštite od pogleda i provale preko cijele visine i širine prozora i terasa ili lođa. U svakom stanu preporuča se projektirati minimalno jednu lođu zatvorenu staklom, lexanom, roletama i sl. za min. stol s četiri stolice i s ulazom iz javnog dijela stana (boravak, blagovanje, komunikacije). - Obvezna brutto visina stana – 300 cm - Minimalna netto visina stana – 270 cm - Minimalna visina poda stana od okolnog terena – 80 cm - Minimalna visina ograde prizemnog stana mjerena izvana – 180 cm - Minimalna netto dubina vrta – 3 m - Minimalna netto dubina terase – 2 m - Minimalna visina parapeta prema galeriji – 180 cm - Minimalna udaljenost prozora dnevne i spavaće sobe od nasuprotnog

volumena – 8 m

6.3.1. Vrste stanova

Vrste stanova određuju se prema sadržaju i veličini stana, a naziv prema broju soba i polusoba u stanu ne računajući dnevni boravak i to: G – garsonjera 1 osoba 0,5S – posobni 1-2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,0S – jednosobni 2 osobe + 1 (dodatna polusoba) 1,5S – jednoiposobni 3 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,0S – dvosobni 4 osobe + 1 (dodatna polusoba) 2,5S – dvoiposobni 4-5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,0S – trosobni 5 osoba + 1 (dodatna polusoba) 3,5S – troiposobni 5-6 osoba + 1 (dodatna polusoba) 4,0S – četverosobni 6 osoba + 1 (dodatna polusoba Dodatna polusoba je prostor koji korisnik može naknadno odvojiti od dijela stana s posebnim prozorom i grijaćim tijelom, ali u tom slučaju su moguća organizacijska odstupanja od Pravilnika. *Slijedi izrada normativa stanova za hendikepirane osobe.

6.3.2. Vrste prostorija u stanu Prema namjeni prostorije u stanu dijele se na: a/ Stambene prostorije


41

- dnevni boravak (DB) - spavaća soba za dvije osobe (SP2) - spavaću sobu za jednu osobu (SP1) - blagovaona (BL) - kuhinja (KH)

b/ Pomoćne prostorije - vjetrobran (VJ) - ulaz (UL) - kupaona (KP) - wc (WC) - izba (IZ) - hodnik (HO) - garderoba (GD)

c/ Dodatne prostorije - radna soba (RS) - biblioteka (BI) - gospodarski prostor (GP)

d/ Otvoreni prostori - vrt (VR) - terasa (TE) - balkon (BA) - lođa (LĐ)

e/ Prateće prostorije - spremište (S) - garaža (G)

6.3.3. Opis prostorija u stanu

Tlocrtni oblik svake prostorije u stanu treba biti cjelovit, a otvor na njoj takav da osvjetljava podjednako cijelu prostoriju. Optimalni oblik svake stambene prostorije ili prostora treba se kretati unutar raspona stranica 1:1 do 1:2, a kod pomoćnih prostorija ili prostora treba biti unutar maksimalnog odnosa stranica 1:3.

6.3.3.1. Vjetrobran (VJ)

Na ulazu u stan potrebno je projektirati vjetrobran u slučaju prilaska stanu preko vanjske galerije ili kod direktnih ulaza u stan iz vanjskog prostora. U principu svaku vanjsku galeriju potrebno je zatvoriti i dobro ventilirati. Ispred vjetrobrana obavezno je osigurati natkriveni prostor. Vanjska vrata vjetrobrana moraju biti od vodootpornog materijala i metalno ojačana radi sigurnosne zaštite. Pod predprostora ispred vjetrobrana mora biti niži za minimalno 3 cm od poda vjetrobrana s padom od vjetrobrana prema van. Pod vjetrobrana mora biti minimalno 2 cm niži od poda u ulazu stana. Poželjno je da vjetrobran bude prirodno osvjetljen. - Minimalna dimenzija vjetrobrana – 120 x 120 cm ili 120x60 cm kada se

ulazna vrata otvaraju prema van - Minimalna dubina natkrivenog predprostoram – 120 cm - Namještaj – vješalica dubine 30 cm


42

- Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – vodootporan, protuklizni

6.3.3.2. Ulaz (UL)

Oblik ulaza mora osigurati nesmetano mimoilaženje dvije osobe i smještavanje garderobnog ormara za odjeću i obuću. Funkcionalno ulaz može biti odvojen ili spojen s ostalim komunikacijskim prostorima ili prostorom dnevnog boravka i blagovanja. Prema vanjskim bučnim zajedničkim komunikacijama potrebno je predvidjeti zvučno izolirana vrata ili dvostruka vrata.

- Minimalna širina ulaza do namještaja – 120 cm - Namještaj – ormar dubine 40 do 60 cm, širine 90 do 120 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.3. Kupaona (KP)

Kada je u stanu projektirana samo jedna kupaona, ulaz mora biti iz komunikacijskih prostora. Kod stanova bez odvojenog wc-a ulaz u kupaonu mora biti pristupačan za goste i u blizini kuhinje. Poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u kupaoni. Oblik kupaone mora biti cjelovit, a instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne bi trebao biti na vanjskom zidu. Preporuča se trodjelna kupaona s odvojenim cjelinama; predprostor s umivaonikom, garderobom ili perilicom, odvojeni prostor s wc školjkom i odvojeni prostor s kadom (i tušem).

- Minimalna širina prolaza između elemenata opreme – 90 cm - Oprema – kada dužina 170 cm, umivaonik širine 50 - 60 cm, wc školjka,

perilica neto dimenzija 60 x 60 cm (ne smije biti pored kade), ormarić za prljavo rublje dubine 40 cm, širine 60 cm, ormarić s ogledalom, rasvjetom i elektro priključkom

- Minimalna svjetla širina vrata – 70 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor - Pod – vodootporan, protuklizni - Obavezno projektirati podni sifon. Preporuča se ugradnja suvremene opreme (napr. jacuzzi kada, dodatni tuš i dr.)

6.3.3.4. Wc (WC)

Odvojeni prostor wc-a s umivaonikom mora se obavezno predvidjeti kod jednoiposobnih i većih stanova uz obaveznu wc školjku u kupaoni. Ulaz u wc mora biti iz komunikacijskih prostora u blizini ulaza u stan, ali nikako iz prostora u kojem je integrirana blagovaona. Ispred wc-a obavezan je prostor s ugrađenim umivaonikom ako je wc u kontaktu s blagovanjem, poželjna je prirodna ventilacija i prirodno osvjetljenje. Kod umjetne ventilacije obavezna je ugradnja ventilatora povezanog s paljenjem rasvjete u wc-u. Instalacijski blok (vodovod, kanalizacija, ventilacija, dimnjak i dr.) ne preporuča se na vanjskom


43

zidu. Ispred wc-a preporuča se predprostor s ugrađenim minimalnim umivaonikom. - Minimalna širina wc-a bez umivaonika – 90 cm - Minimalna širina wc-a sa umivaonikom na mjestu umivaonika – 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema van – 120 cm - Minimalna dubina wc-a s vratima prema unutra – 140 cm - Oprema – wc školjka, umivaonik širine 40 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor - Pod – vodootporan, protuklizni

6.3.3.5. Izba (IZ)

Poželjna je prirodna ventilacija i smještaj na hladnom i neosunčanom pročeljnom zidu. U slučaju kada je izba u sredini stana mora biti umjetno ventilirana. Vrata izbe treba otvarati prema van. Kod stanova G i 0,5S izba se može zamijeniti ventiliranim ormarom adekvatne površine. Ulaz u izbu preporuča se iz kuhinje ili komunikacijskih prostora, a nije dozvoljen iz boravka ili spavaona. Izbu je moguće planirati na pročelju ili u sklopu lođe. - Minimalna širina prolaza između polica – 60 cm - Oprema – police dubine 40 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 60 cm - Minimalne dimenzije ugrađenog ventiliranog ormara – 60x120 cm - Pod – vodootporan, protuklizni

6.3.3.6. Hodnik (HO)

Prema potrebi kod većih stanova može se projektirati hodnik koji povezuje funkcionalne dijelove stana, ali se preporuča površina namijenjena za hodnik može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana. Hodnik ispred spavaona poželjno je da bude odvojen vratima ili tako organiziran da se osigura intimno kretanje između spavaona i kupaone. - Minimalna širina hodnika bez namještaja – 90 cm - Minimalna širina prolaza između namještaja – 90 cm - Oprema – ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.7. Garderoba (GD)

U stanu je neophodno osigurati minimalno 150 cm dužine garderobnih ormara po svakoj osobi u stanu. Preporuča se projektiranje ugrađenih ormara. Kod velikih stanova preporuča se projektiranje odvojene prostorije garderobe kao zajedničke ili pripojene nekoj od spavaona, ali se površina namijenjena za garderobu može prenamijeniti i povećati neki drugi prostor stana. Poželjna je ventilacija garderobnog prostora. - Minimalna dubina prostora garderobe – 120 cm - Minimalna širina prolaza između vješalica – 60 cm


44

- Minimalna širina prolaza između ormara – 90 cm - Oprema – vješalice ili ormari dubine 60 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.8. Kuhinja (KH)

Sadržaj kuhinje čine slijedeći elementi i oprema: sudoper s prostorom za smeće, štednjak s napom, hladnjak s dovodom i odvodom vode, perilica za suđe, elementi za crno i bijelo suđe, radne plohe i prema potrebi ventilirani ormar. Prostor kuhinje mora se dobro osvijetliti u težištu kuhinje ili po rubu i ventilirati prirodno direktno ili preko blagovaone. Poželjno je osigurati ulaz u kuhinju iz komunikacijskih prostora. Radna kuhinja može biti povezana s blagovanjem, boravkom ili ulazom preko veće stijene koja se može otvarati. Kuhinju je potrebno dodatno dobro ventilirati pomoću ugrađene nape s ventilacijskim kanalom i ventilatorom. Preporuča se radna kuhinja u obliku slova “U”, “L” ili dvostruki paralelni “I” ili stambena kuhinja. Između elemenata potrebno je projektirati kontinuiranu radnu plohu u kojoj je ugrađena oprema. Na početku ili kraju radne plohe obavezno je potrebno planirati ugradnju visokog hladnjaka. Ukupna minimalna razvijena duljina kuhinjskih elemenata kod većih stanova treba zadovoljiti kriterij duljine 100 cm po osobi koja živi u stanu. Sudoper, štednjak i hladnjak treba razmjestiti u obliku što ravnomjernijeg trokuta s ukomponiranim radnim plohama oko svakog navedenog elementa. Hladnjak je potebno smjestiti na početku niza elemenata prema ulazu u kuhinju. Nije dozvoljeno projektirati štednjak ispod prozora radi montaže ventilacijske nape. Najmanje jedna strana kuhinje treba imati gornje viseće elemente. Potrebno je obratiti pažnju na udaljenost nape od ventilacijskog kanala i način njenog priključenja. Poželjne su obostrane radne plohe uz štednjak i sudoper. Ispod visećih elemenata obavezna je umjetna rasvjeta. - Minimalna širina prolaza između radnih ploha s elementima – 90 cm - Minimalna dubina radne plohe i donjih elemenata – 60 cm - Oprema – radne plohe dubine 60 cm, minimalno dvostruki sudoper 90 cm s

dva korita, štednjak 60 x 60 cm, visoki hladnjak 60 x 60 cm, napa 50 cm dubine i 60 cm širine

- Minimalna visina hladnjaka – 150 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 80 cm - Minimalna visina parapeta prozora – 120 cm - Minimalni pristupak prozora za viseće elemente – 40 cm - Obavezan instalacijsko-ventilacijski čvor - Maksimalna udaljenost sudopera od kanalizacijske vertikale – 3 m - Maksimalna udaljenost štednjaka od ventilacijske vertikale – 3 m - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.9. Blagovaona (BL)

Prostor za jelo u svakom stanu mora omogućiti smještaj stola s minimalno četiri stolice, odnosno u većim stanovima broj stolica za stolom za blagovanje


45

mora odgovarati broju osoba koje žive u stanu povećanom za dva. Blagovaona može biti odvojena ili integrirana u neki drugi prostor s dobrom vezom bez visinskih razlika do kuhinje. Ako se uz kuhinju prema drugim prostorima projektira bar, potrebno je osigurati rješenje za sprečavanje širenja mirisa (pomična pregrada). Preporuča se prirodno osvjetljenje blagovaone i veza s vanjskim prostorom lođe, terase ili vrta na kojima se može blagovati. - Minimalna širina blagovaone kada je duljina paralelna s pročeljem – 220 cm - Minimalna širina blagovaone kada je duljina okomita na pročelje – 240 cm - Minimalna oprema – minimalno stol 80 cm širine i 120 cm duljine, 4 stolca,

vitrina ili polica 40 cm dubine 120 cm širine - Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.10. Dnevni boravak (DB)

Projektiranje najvećeg i najvažnijeg zajedničkog prostora u stanu preporuča se dužom stranicom uz pročelje kako bi se osigurao uvjet naknadnog odvajanja dodatne polovine sobe od 8 m2 s posebnim otvorom na pročelju. Dnevni boravak može biti integriran s drugim prostorima stana. Uz dnevni boravak potrebno je osigurati blizinu otvorenog prostora stana ili povećani francuski prozor pridržavajući se protupožarnih uvjeta (vertikalno naizmjenični francuski prozori). - Minimalna širina dnevnog boravka – 360 cm - Minimalna oprema – grupa za sjedenje za 4 osobe, grupa za rad za jednu

osobu, mali stol, ormar dubine 40 – 60 cm i dužine 200 – 400 cm, prostor za video i audio opremu, radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine, radni stolac, polica 40 cm dubine 120 cm širine

- Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.11. Spavaća soba za roditelje (SP2)

Projektom je potrebno ostvariti mirni prostor u stanu koji je što kraće i jednostavnije povezan s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaćoj sobi, dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna širina spavaće sobe – 280 cm - Minimalna oprema – krevet 180 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom,

dječji krevet 70 x 140 cm, ormar dubine 60 cm i dužine 200, radni stol 60 cm dubine i 90 cm širine, te radni stolac ako se ne predviđa u dnevnom boravku

- Minimalna širina polovine sobe – 210 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.12. Spavaća soba za dvije osobe (SP2)


46

Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji lako može mijenjati namjenu. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U cijelom stanu, a posebno u spavaćoj sobi, dobro je projektirati ugrađene garderobne ormare. Preporuča se sobu dužom stranicom smjestiti uz pročelje kako bi se osigurala mogućnost podjele sobe na dvije polovine, svaka s prozorom na pročelju i ulazom iz javnog dijela stana. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna duljina spavaće sobe – 420 cm - Minimalna oprema – 2 kreveta 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom,

2 ormara dubine 60 cm i dužine 100, 2 radne plohe 60 cm dubine i 100 cm širine, 2 radna stolca, 2 police dubine 40 cm i širine 100 cm

- Minimalna širina polovine sobe – 210 cm - Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.13. Spavaća soba za jednu osobu (SP1)

Projektom je potrebno ostvariti fleksibilni prostor u stanu koji se lako može pripojiti drugom prostoru ili koji lako može mijenjati namjenu. Poželjna je što kraća i jednostavnija veza s kupaonom i garderobom. U sobi se preporuča projektirati ugrađeni garderobni ormar. Ne dozvoljava se jedina veza s kupaonom preko dnevnog boravka. - Minimalna širina spavaće sobe – 210 cm - Minimalna oprema – krevet 100 x 200 cm, uzglavlje kreveta s rasvjetom,

ormar dubine 60 cm i dužine 100, radni stol 60 cm dubine i 120 cm širine, radni stolac, polica dubine 40 cm i širine 120 cm

- Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – po izboru projektanta

6.3.3.14. Vrt (VR), terasa (TE), balkon (BA), lođa (LO)

Otvorene prostore stana potrebno je vezati uz prostore boravka, blagovanja i kuhinje s većim staklenim stijenama (minimalno dvokrilna staklena vrata), a kod većih stanova se preporuča dodati gospodarski otvoreni prostor za sušenje rublja u blizini kuhinje. Bez obzira na odabranu vrstu vanjskog prostora dimenzioniranje otvorenog prostora mora osigurati natkrivenu površinu za smještaj stola sa stolicama za četiri osobe i normalno kretanje oko stola s tri strane, a ukupna reducirana popločena površina ne bi trebala biti veća od 10% površine stana. U glavnom projektu za građevnu dozvolu obavezno je projektirati zatvaranje otvorenih prostora stana. Kod prizemnih stanova odmah se zahtjeva tehničko rješenje koje osigurava fizičku zaštitu stvari na otvorenom prostoru stana, kao i vizualnu zaštitu prostorija. - Minimalna dubina otvorenog prostora – 200 cm, odnosno funkcionalna

dubina za smještaj stola i 4 stolca


47

- Minimalna oprema – stol 80 cm širine i 120 cm duljine, 4 stolca, polica dubine 40 cm i širine 100 cm

- Minimalna svjetla širina vrata – 90 cm - Pod – vodootporan, protuklizni, protusmrzavajući

6.3.3.15. Spremište (S)

Sva spremišta trebaju biti smještena u podrumu ili prizemlju i lako dostupna iz prostora javne komunikacije ili izvana. Svakoj zatvorenoj cjelini potrebno je osigurati kvalitetnu ventilaciju i osvjetljenje. Preporuča se prirodna ventilacija i osvjetljenje, a pripadajući prozori trebaju biti dostupni iz javne komunikacije. Ulazna vrata u prostor sa spremištima, kao i vrata na svakom spremištu trebaju se otvarati prema van. Izuzetno iz posebnih objektivnih razloga spremište stana se može projektirati uz stan. - Minimalna širina spremišta – 1,0 m - Minimalna širina ulaznih vrata – 1,0 m - Pod – cementna glazura ili sl.

6.3.3.16. Garaža (G)

Garaže se mogu projektirati kao individualne ili skupne ovisno o načinu pristupa. Kod skupnih garaža preporuča se međusobna fizička podjela pojedinačnih garaža s osiguranjem pojedinačnog zaključavanja. U svakoj garaži potrebno je osigurati pad poda prema van te prirodnu ventilaciju preko otvora na ulaznim vratima u dva sloja pri podu i stropu. Preporuča se ugradnja podiznih vrata. Obavezno je projektirati podne rešetke i separatore ulja na kraju rampe i u svim pristupnim cestama radi osiguranja mogućnosti pranja. - Minimalna širina garaže – 280 cm - Minimalna dubina garaže – 500 cm - Minimalna širina ulaznih vrata garaže – 240 cm - Minimalna širina parkirališnog mjesta – 250 cm - Maksimalni nagib nenatkrivene ulazne rampe – 15% - Maksimalni nagib natkrivene ulazne rampe – 18%


48

6.3.4. Površine prostorija u stanu

VRSTE PROSTORIJA VRSTE STANOVA tip stana GS 0,5S 1,0S 1,5S 2,0S 2,5S 3,0S 3,5S 4,0S

broj osoba u stanu 1 2 3 4 5 6 7 7 7

vjetrobran (VJ) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) (1,5) ulaz (UL) 3 3 5 5 5 5 5 5 5 kupaona (KP) 4 6 6 6 6 6 6 6 6 wc (WC) 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 izba (IZ) 1 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 1,5 hodnik (HO) 1,5 2,5 3 4 5 6 7 8 garderoba (GD) 1 2 3 4 5 kuhinja (KH) 4 5 5 5 6 6 8 8 8 blagovaona (BL) 4 5 6 6 7 7 8 8 8 dnevni boravak (DB) 24 20 21 21 22 22 22 22 25 spavaća soba (SP) 13 13 13 13 13 13 13 spavaća soba (SP2) 13 13 13 13 13 spavaća soba (SP2) 13 13 13 spavaća soba (SP2 13 spavaća soba (SP1) 10 8 8 8 dodatna spavaća soba (DSP*) (8) (8) (8) (8) (8) (8) (8) (8) (8) UKUPNA ZATVORENA NKP STANA

42 50 58 68 78 88 98 108 118

otvoreni pr. (VR, TE, BA, LĐ)* 3 3 4 4 4 4 4 4 4 spremište (S)* 1 1 2 2 2 2 2 2 2 garaža /G/* /12/ /12/ /12/ /12/ /12/ /12/ /12/ /12/ /12/ NAJMANJA SVEUKUPNA NKP STANA

40 50 60 70 80 90 100 110 120

NAJVEĆA SVEUKUPNA NKP STANA

50 55 65 75 85 95 105 115 125

(VJ) primjenjuje se izuzetno kod galerije /G/ poseban program s garažama * računa se reducirana površina prostora * u sklopu maksimalnih površina stana mogu se projektirati i drugi prostori (radna

soba, gospodarstvo i sl. * preporuka za dodatnu spavaonu SVE POVRŠINE U TABLICI SU PREPORUČLJIVE, A SVEUKUPNA POVRŠINA STANA TREBA BITI UNUTAR ZADANIH MINIMALNIH I MAKSIMALNIH GRANICA.


49

7. IZVEDBA

Investitor je dužan odrediti koordinatora izgradnje zgrade te ugovoriti direktivni i projektantski nadzor po Cjeniku Komore. Projektant je dužan obavljati ugovoreni projektantski nadzor minimalno 1 puta tjedno odnosno više prema potrebi i prema terminskom planu izvoditelja. Izvoditelj zgrade dužan izvoditi kvalitetno, u potpunosti pridržavati se projekta i svih njegovih rješenja, a projektantu omogućiti obavljanje projektantskog nadzora. Prije uporabnog pregleda zgrade izvoditelj je dužan napraviti Projekt izvedenog stanja zgrade, te ga ovjerenog od projektanta predati investitoru ili tu obvezu ugovorno uz naknadu prepustiti glavnom projektantu zgrade. Investitor i izvoditelj sklapaju ugovor o izgradnji samo u slučaju kada je izvoditelj u mogućnosti nuditi cijenu m2 neto korisne površine gotovog stana ispod vrijednosti od 640 EU.

7.1. Materijali i oprema zgrade

Svi planirani i upotrijebljeni materijali u zgradi moraju zadovoljiti potrebe dugotrajnosti, lakog i jeftinog održavanja, te odgovarati važećim propisima i standardima. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.

7.1.1. Vrata i prozori

Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu, a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, okova, boje, veličine i oblika. Sva ugrađena vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja, pranja i bojanja. Ostakljeni elementi na mjestu većih frekvencija otvaranja moraju biti sigurnosno tretirani. - Drvo – I klasa, zaštićeno - Čelik – prekinuti hladni most, zaštićen - Aluminij – prekinuti hladni most, zaštićen - Plastika – metalna jezgra

7.1.2. Podovi

Izbor materijala za izradu podova prepušta se arhitektu, a on je dužan dokazati trajnost odabranih podova u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, boje, veličine i oblika. U javnim komunikacijama nužno je upotrijebiti trajne materijale, a ne preporuča se upotreba keramičkih pločica. Svi podovi moraju biti protuklizni, dugotrajni i laki za održavanje.

7.1.3. Zidne obloge

Sve zidne obloge do visine 200 cm mjereno od poda moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja, te pogodne za lako održavanje. U dodiru s


50

podovima preporuča se upotreba vodootpornog materijala radi pranja podova. U javnim prostorima, komunikacijama i tehničkim prostorima nije dozvoljena upotreba gipsane žbuke. Obloga porastog betona, sudarne reške različitih materijala ili gipskartonske obloge izvode se prema uputama proizvođača.

7.1.4. Pročelja

Izbor materijala za izradu pročelja prepušta se arhitektu, a on je dužan dokazati trajnost odabranog materijala u upotrebi u pogledu kvalitete tipa i veličine materijala, boje i oblika. Svaki tip pročelja mora biti vodonepropusan i izoliran od upijanja vlage iz tla, poda ili s krova. Preporuča se upotreba pročelja čija je površinska boja jednaka boji materijala po njegovoj dubini.

7.1.5. Krov

Krov može biti ravni ili kosi prema posebnim uvjetima i izboru projektanta. Kod oba tipa krova preporuča se dvostruki hladni krov s ventiliranim prostorom niskog neiskorištenog krovišta. U slučaju upotrebe toplog krova nužno je potrebno projektirati i izvesti kontinuiranu rešku za ventilaciju pokrova po perimetru krova ispod pokrova i duž sljemena visine 5 cm, a iznad toplinske izolacije. Ne preporuča se projektiranje krovova s unutrašnjim uvalama. Pokrov može biti po izboru projektanta ili prema posebnim uvjetima, a rješenje krova mora pružati kvalitetno peto pročelje zgrade. Broj proboja kroz pokrov mora biti minimalan, a proboji zbijeni i cjeloviti. Neće se prihvatiti razvedeni krovni proboji, kao niti krovni proboji paralelni sa sljemenom. Krovne proboje uz nadozide potrebno je izbjegavati ili projektirati tako da se opšav nadozida ne lomi. Preporuča se projektiranje vanjskih žlijebova i odvoda, a u slučaju rješenja s unutrašnjim odvodima i žlijebovima skrivenim u konstrukciju vijenca neophodno je ugraditi grijače i snjegobrane.

7.1.6. Toplinska izolacija

Vertikalnu i horizontalnu toplinsku izolaciju potrebno je uvijek fizički zaštititi. Vertikalnu toplinsku izolaciju treba štitit žbukom ili drugom fizičkom opnom na potkonstrukciji. Horizontalnu toplinsku izolaciju treba štititi rabiciranom betonskom košuljicom ili drugom trajnom fizičkom zaštitom na potkonstrukciji. Svako dimenzioniranje toplinske izolacije treba vršiti prema odgovarajućim propisima. Potrebno je osobitu pažnju posvetiti izbjegavanju toplinskih mostova.

7.1.7. Hidroizolacija zgrade

Od projektiranja osnovnih gabarita volumena, koje treba hidoizolacijski štititi, do izvedbe, potrebno je posvetiti izuzetnu pažnju prema pravilima struke, jer su greške gotovo nepopravljive. Zato se preporuča planiranje jednostavnih podrumskih ili temeljnih gabarita koje je potrebno kompletno zaštititi hidroizolacijskom košuljicom izvana prema okolnom terenu. Vertikalnu hidroizolaciju je potrebno dignuti iznad površine okolnog terena prema pravilima struke i svuda dobro fizički zaštititi.


51

7.1.8. Oprema i instalacije zgrade Temeljni razvod instalacija potrebno je izbjegavati ispod temelja, a posebno temeljne ploče. Revizijska okna instalacija unutar zgrade ne smiju biti u privatnim prostorima ili glavnim komunikacijama zgrade (stubište i glavni etažni hodnici) već je nužno takva mjesta odvojiti vratima od komunikacija zgrade. Raspored vanjskih revizijskih okana potrebno je kvalitetno estetski riješiti, a nužno je izbjeći položaj takvog okna u glavnoj pristupnoj stazi do ulaza u zgradu. U prostorima za smještaj brojila za vodu potrebno je osigurati odvodnju, a za elektrobrojila se preporuča se smještaj u prizemlju u posebnoj niši ili prostoriji. Usponske vodove svih instalacija potrebno je zidom ili montažnom oblogom zaštititi i osigurati na svakoj etaži revizijsko vertikalno okno radi popravaka. Ventilacijske vertikalne kanale s ugrađenim ventilatorima na mjestu usisa može se završiti ispod pokrova u dobro ventiliranom krovu. Otvore za ventilaciju takvog potkrovlja potrebno je posebno dobro dimenzionirati. Sve oduške vertikalnih vodova kanalizacije potrebno je izvesti izvan potkrovlja. Preporuča se njihovo spajanje s probojima dimnjaka kroz krovnu plohu ili izvod na vertikalno pročelje potkrovlja kako bi se izbjeglo mnogostruko probijanje krovne plohe. Sve hidrantske aparate i vertikale potrebno je ugraditi u zid ili obzidati. Na glavnom stubištu obavezno je projektirati sigurnosnu rasvjetu za slučaj nestanka struje.

7.2. Materijali i oprema stana

Svi planirani i upotrijebljeni materijali u stanu moraju zadovoljiti potrebe lakog i jeftinog održavanja, te odgovarati važećim propisima i standardima. Odabrani materijali moraju biti dostupni na tržištu i po cijeni prihvatljivi programu Društveno poticane stanogradnje.

7.2.1. Vrata i prozori

Izbor materijala za izradu vrata i prozora prepušta se arhitektu, a on je dužan svakim rješenjem dokazati trajnost vrata i prozora u upotrebi u pogledu kvalitete materijala, okova, boje, veličine i oblika. Kod prozora posebna pažnja treba se posvetiti dimenzioniranju osvjetljenja prostorije pri čemu površina stakla na otvoru ne smije biti manja od 1/7 površine poda prostorije. Sva vrata i prozori moraju imati ugrađen kvalitetan okov, a otvaranje mora biti lako i jednostavno. Vrata i prozori moraju biti dohvatljivi u pogledu otvaranja, pranja i bojanja. Ne dozvoljava se projektiranje posebnog okova. Preporuča se upotreba standardnih modularnih mjera. Sve klupćice i pragovi trebaju osigurati precizno brtvljenje. Zaštita od sunca i pogleda mora se osigurati ugradnjom roleta ili grilja bilo kojeg tipa i materijala na pročelju izvan stana. Kutija za rolete unutar prostora mora biti ugrađena tako da ne strši izvan unutarnjeg ruba vanjskog zida, a izvan prostora mora biti kruta i fizički trajno zaštićena. - Drvo – I klasa, zaštićeno - Čelik – prekinuti hladni most, zaštićen


52

- Aluminij – prekinuti hladni most, zaštićen - Plastika – metalna jezgra

7.2.2. Podovi

Izbor materijala za izradu podova u stanu prepušta se arhitektu, a on je dužan dokazati kvalitete materijala, boje, veličine i oblika odabranih podova. Preporuča se upotreba dvije vrste poda u jednom stanu: vodonepropusni i lako perivi pod za mokre prostore kuhinje, kupaone, wc-a i otvorenih prostora, a topli pod za sve ostale prostore. Potrebno je izbjegavati upotrebu više oblika, veličina i boja istog materijala u jednom stanu.

7.2.3. Pregrade

Pregrade u stanu mogu biti zidane od pune ili šuplje opeke, te obložene gipskartonskim pločama ili žbukane, ili mogu biti montažne izvedene od podložne metalne podkonstrukcije s unutarnjom ispunom od mineralne vune i vanjskom oblogom od gipskartonskih ploča. Pregrade od porastog betona dozvoljavaju se isključivo uz potpunu primjenu uputa proizvođača i svih sastavnih dijelova proizvoda. Na mjestu pričvršćenja kuhinjskih ili kupaonskih elemenata potrebno je izvesti masivnu konstrukciju, a za razvod instalacija dodatno parapetno proširenje.

7.2.4. Zidne obloge

Sve zidne obloge u stanu moraju biti tvrde i otporne na fizička oštećenja, te pogodne za lako održavanje. U kupaoni i wc-u obavezna je ugradba vodootporne zidne obloge do visine 200 od poda, a u kuhinji između donjih i visećih elemenata. Gipskartonske ploče i gipsana žbuka ne se trebali upotrebljavati u kupaoni, wc-u i na kuhinjskom zidu gdje se nalaze instalacije vode.

7.2.5. Oprema i instalacije stana

Svim stanovima potrebno je osigurati hladnu vodu i trajno cirkulirajuću toplu vodu u kupaonama, kuhinjama i wc-ima, centralno ili etažno grijanje i elektroinstalaciju s trotarifnim brojilom s automatskim osiguračima u ormariću za električnu energiju.

7.2.5.1. Elektroinstalacije

Elektroinstalacije prema vrstama dijelimo na: - jaku struju za rasvjetu i elektromotorni pogon - slabu struju za telefon, kompjutore, sigurnosnu signalizaciju i zaštitu,

antensku zemaljsku i satelitsku mrežu, kabelsku televiziju i sl. - gromobran a prema korisniku na: - zajedničku potrošnju - individualnu potrošnju


53

Razvod svih elektroinstalacija po zgradi mora se vršiti u zaštitnim plastičnim cijevima. Tip stana: 1,0S 2,0S 2,5S 3,0S 3,5S 4,0S - ormarić s i trotarifnim brojilom 1 1 1 1 1 1 - razvodna ploča s autom. osiguračima 1 1 1 1 1 1 - višefazni priključak za štednjak 1 1 1 1 1 1 - priključak za napu 1 1 1 1 1 1 - kupaonski ormarić (rasvjeta, brijanje) 1 1 1 1 1 1 - sigurnosni priključak za perilicu 1 1 1 1 1 1 - priključak za jacuzzi kadu (tuš) 1 1 1 1 1 1 - vanjski kupaonski prekidač 1 1 1 1 1 1 - kutija za izjednačavanje potencijala 1 1 1 1 1 1 - jednofazna šuko priključnica 12 15 18 18 21 21 - rasvjetno mjeto s prekidačem 7 8 10 10 12 12 - vanjsko rasvjetno mjesto / lođi ili terasi 1 1 1 1 1 1 - portafon i zvono 1 1 1 1 1 1 - telefonski priključak 2 2 3 3 3 3 - TV i UKW priključak 1 2 3 3 3 3 - priključak za kompjuter 2 2 2 2 2 2

Sva priključna mjesta treba projektirati i izvesti do pune funkcionalnosti, a rasvjetna mjesta u kupaoni, wc-u, izbi i na lođi / terasi treba opremiti plafonjerama i žaruljama. Potrebno je projektirati i ugraditi ventilatore u kupaonici i wc-u, a navedene priključke vezati uz struni krug rasvjete. Projektant elektroinstalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje prekidača i utičnica.

7.2.5.2. Hidrotehničke instalacije

Hidrotehničke instalacije dijele se na: - vodovod - kanalizaciju - hidrantsku mrežu Sav projektirani materijal za razvod instalacija kao i sanitarne uređaje i opremu bira projektant, a kvalitetu materijala i opreme dokazuje odgovarajućim atestima. Preporuča se ugradnja razvoda instalacija vode i kanalizacije tipa kao Rehau ili sl. Svi keramički elementi trebaju biti iste boje, a slavine jednoručne i to: - mješalica za sudoper - mješalica za umivaonik - mješalica za tuš s ručkom - priključak s holenderom za perilicu za rublje - priključak za perilicu za suđe - mješalica za wc umivaonik i priključak za vodokotlić - podne rešetke U kuhinji je potrebno planirati ugradnju dvostrukog sudopera. Projektant vodovodnih instalacija dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje slavina, odvoda i kupaonske opreme.


54

7.2.5.3. Termotehničke instalacije

Termotehničke instalacije dijele se na: - grijanje - hlađenje - ventilacija - instalacija plina

7.2.5.3.1. Grijanje

Centralno grijanje može biti s kotlovnicom ili toplinskom podstanicom. Kotlovnica može biti na plin ili lož ulje. Tip centralnog grijanja projektant usuglašava s investitorom i lokalnim distributerom energije. Etažno grijanje može biti na plin ili električnu energiju. Preporuča se upotreba plina gdje je to moguće po sustavu centralnog etažnog grijanja samostalno za svaki stan s ugrađenim plinskim bojlerom i plinskim dimnjakom u svakom stanu. Radijatori mogu biti po izboru projektanta, a obavezna je ugradba termo ventila i odzračnika na svakom radijatoru. Ne dozvoljava se ugradnja radijatora preko stakla francuskog prozora. Posebno je važno uskladiti položaj svakog radijatora s utičnicama i prekidačima jake i slabe struje, s načinom otvaranja vrata, s planiranim namještajem i s budućom planiranom polusobom unutar koje se mora nalaziti jedan radijator. Sve radijatore je potrebno ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Projektant centralnog grijanja dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje radijatora, vidljivih vertikala i plinskog bojlera.

7.2.5.3.2. Hlađenje

Sustav hlađenja možemo podijeliti na: - djelomični - cjeloviti Preporuča se upotreba djelomičnog sustava u kojem se hlade samo dnevni boravci stanova pojedinačnim sustavima s jednom vanjskom i jednom unutarnjom jedinicom.

7.2.5.3.3. Ventilacija Za ventilacijske kanale mogu se upotrebljavati svi tipovi ventilacije koji mogu dokazati kvalitetu odgovarajućim atestima. Pri projektiranju potrebno je insistirati na grupiranju svih instalacija i izbjegavanju etažiranja vertikala. Obavezna je minimalno umjetna ventilacija kupaone, izbe, ventilacijskog ormara za hranu, wc-a i nape u kuhinji. - Minimalni pravokutni presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 140 cm2

- Minimalni okrugli presjek ventilacijskog kanala kod prisilne ventilacije – 78 cm2

Projektant ventilacije dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana ventilacijskih kanala.


55

7.2.5.3.4. Plinska instalacija Plinska mreža dijeli se na: - zajedničku - individualnu Razvod plinske instalacije vrši se na vidljivom i pristupačnom mjestu s

vidljivom mrežom. Položaj plinskih ura definiran je uvjetima lokalnog distributera.

7.2.5.4. Dimjaci

Svaki stan bez obzira na način grijanja mora imati ugrađen rezervni dimnjak u stambenoj prostoriji. Preporuča se položaj dimnjaka uz dnevnu sobu i kuhinju. Mjesto za ugradbu peći treba osigurati i ucrtati u katalogu stanova s ostalom opremom i namještajem. Projektant dimnjaka dužan je po horizontali i vertikali kotirati položaje priključaka i revijskih okana dimnjaka.

7.3. Konstruktivni elementi zgrade

Pri projektiranju potrebno je upotrebljavati što jednostavnije nosive sustave i što veći broj istih raspona radi postizanja niže cijene izvedbe.

7.3.1. Nosivi zidovi

Nosivi zidovi mogu se izvoditi od opeke, porastog ili armiranog betona, a nužno je primijeniti modularnu koordinaciju nosivih zidova zgrade čiji su preferirajući višekratnici 60 cm / 30 cm / 10 cm. Radi postizanja kvalitetnog odnosa fleksibilnosti stana i raspona konstrukcije preporuča se upotreba raspona nosivih zidova od 600 cm. Manji rasponi konstrukcije povećavaju cijenu izvedbe, a onemogućavaju prilagodljivost stana budućim nepoznatim zahtjevima. Visina nosivih zidova treba biti višekratnik modula 10 cm. Nosivi zid između dva stana potrebno je izvesti prema pravilima potrebne zvučne izolacije pri čemu osnovna minimalna debljina nosivog sloja zida iznosi 20 cm u kojoj se ne smiju raditi nikakvi usjeci i zasjeci. Svi nosivi zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.

7.3.2. Vanjski zidovi

Bez obzira dali su nosivi ili nenosivi vanjski zidovi moraju zadovoljiti potrebe toplinske i zvučne izolacije stana prema svim negrijanim prostorima ili sadržajima koji proizvode buku ili vibracije. Svi vanjski zidovi moraju se planirati u skladu s važećim propisima.

7.3.3. Pregradni zidovi


56

Pregradni zidovi mogu biti od opeke, porastog betona ili montažnih elemenata pri čemu nužno moraju zadovoljiti potrebe zvučne izolacije, nosivosti, krutosti i otpornosti na vodu i vlagu.

7.4. Projekt izvedenog stanja

Nakon završetka izgradnje zgrade, a prije uporabnog pregleda izvoditelj je dužan napraviti projekt izvedenog stanja u kome su unešene sve promjene nastale u toku gradnje u odnosu na nacrte iz izvedbenog projekta. Projekt mora biti cjelovit, a svi nacrti tehnički precizno iscrtani na matrici, kopirani te uvezani. Izvoditelj može izradu projekta izvedenog stanja povjeriti proejktantu uz naknadu.


57

8. ZAKONI I PROPISI Svi projektanti u procesu projektiranja dužni su poštivati zakone i propise iz područja koje obuhvaća cjelovit proces građenja stambene zgrade od izbora lokacije do upotrebnog pregleda zgrade. Odgovornost i obvezu ispravke i dorade projekta ili izvedbe zgrade za svaku neusklađenost projekta ili izvedbe s važećim propisima isključivo snose projektanti i izvoditelji u svojim domenama. Prema važećem Zakonu o gradnji projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje o kontroli glavnih projekata od ovlaštenih državnih revidenata za konstrukciju, toplinsku zaštitu i zaštitu od buke. Investitor svoje posebne zahtjeve donosi ovim Privremenim pravilnikom koji ima snagu ugovora između projektanata, izvoditelja i investitora čak i kada su ovi zahtjevi veći od trenutno važećih državnih zakona i propisa.


58

9. KONTROLA I USVAJANJE PROJEKATA Radi provjere kvalitete projektnih rješenja i osiguranja racionalnosti projekata u okviru maksimalne zadane cijene od 640 EU/m2 neto korisne površine objekta investitor uvodi internu kontrolu projekata preko svojih revidenata. Za projektanta i izvoditelja obavezno je poštivanje revidentskog mišljenja. Odabrani projektant po potpisu Ugovora započinje izradu idejnog projekta. U procesu izrade idejnog projekta, projektant prilagođava projektna rješenja prema zahtjevima Privremenog pravilnika, odgovarajućih zakona i propisa i naputcima imenovanih revidenata.

9.1. Praćenje idejnog projekta

Praćenje izrade idejnog projekta provodi se kroz najviše tri konzultacije na kojima projektant i revident prilagođavaju projekt traženim standardima investitora. Nakon svakih konzultacija revident dostavlja projektantu pismeno mišljenje na posljednju dostavljenu inačicu projekta. Za slijedeće konzultacije projektant je dužan ispraviti prethodne pismene primjedbe. Kompletani proces usuglašavanja i odobrenja idejnog projekta projektant mora dovršiti u ugovornom roku. Po dovršenju procesa usuglašavanja projekta s traženim standardima, projektant je dužan ishoditi pozitivno mišljenje revidenta. Revident je dužan prekontrolirati arhitektonsko-građevinski, strojarski i elektroinstalaterski dio projekta i njihovu međusobnu usklađenost. Kad su usuglašena sva tri sastavna dijela projekta investitor izdaje službeno odobrenje idejnog projekta na prijedlog revidenta na Obrascu 1. U odobrenje je obvezno unijeti projektantske podatke kao što su: tablica sa strukturom, brojem i površinama stanova, tablica s pregledom svih ostalih sadržaja, njihovih brojeva i površina, pokazatelji ekonomičnosti i dr. Također, u Obrascu 1 revident upisuje sve eventualne primjedbe koje je projektant dužan otkloniti u daljoj fazi projektiranja.

Po odobrenju idejnog projekta, projektant investitoru dostavlja tri (3) primjerka kompletnog idejnog projekta uvezanih u registratore. Svi prilozi moraju biti zapečačeni.

9.2. Praćenje glavnog projekta

Po odobrenju idejnog projekta investitorov glavni inženjer za pojedino područje Hrvatske projektantu dostavlja potvrdu odobrenja na Obrascu 1. Po dobivanju odobrenja idejnog projekta projektantu je službeno odobrena izrada glavnog projekta. Po dovršenju idejnog projekta, projektant dostavlja investitoru Katalog stanova (dostavlja se u 3 uvezana primjerka), u kome su na jednoobrazni način prikazani svi stanovi. U prilogu se nalazi shema obvezne stranice kataloga stanova. Također, projektant dostavlja investitoru i Katalog zgrade u kome je na jednoobrazan način prikazan idejni projekt zgrade. Katalog zgrade dostavlja se u tri uvezana primjerka i na CD-u u *.DWG formatu. U prilogu nalaze se model Kataloga zgrade i Katalog stanova.


59

Ukoliko projektant ne dostavi investitoru tražene kataloge investitor neće ovjeriti projektantu niti jednu privremenu mjesečnu situaciju. Prije postupka kontrole glavnog projekta projektant je dužan dostaviti investitoru kompletan glavni projekt i katalog stanova iz usvojenog idejnog projekta. Navedeni postupak praćenja izrade i odobrenja idejnog projekta primjenjuje se i kod glavnog projekta, a odobrenje glavnog projekta izdaje se na Obrascu 2. U Obrascu 2 potrebno je unijeti sve promijenjene projektantske podatke iz glavnog projekta u odnosu na idejni projekt.

9.3. Praćenje izvedbenog projekta

Kod izvedbenog projekta potrebno je dobiti odobrenje samo Knjige građevinskih detalja na Obrascu 3. Knjiga građevinskih detalja sastoji se minmalno od 3 detalja (spoj zgrade s terenom, spoj detalja stolarije i bravarije stana na pročelju i detalj vijenca). Svaki pojedini građevinski detalj mora biti ovjeren potpisom i datumom od strane projektanta i revidenta.

9.4. Nadzor

Prije početka izgradnje investitor je dužan prema Zakonu o gradnji izabrati službu i odgovornu osobu za vršenje nadzora. Prvenstvo nadzora ima autor projektnog rješenja. Kandidat za odgovornu osobu za vršenje nadzora koji udovoljava zakonskim uvjetima mora udovoljiti dodatne kriterije investitora: - da je uspješno nadzirao najmanje 2 stambena objekta istih ili većih površina - da je priložio njihove fotografije i potvrdu njihovih investitora o uspješno obavljenom nadzoru

Imenovanje stupa na snagu kada predloženog kandidata potvrdi investitor. 9.5. Praćenje izvedbe

U toku izvođenja na gradilištu moraju biti ovjereni glavni projekt, ovjerena knjiga građevinskih detalja i izvedbeni nacrti. Ukoliko u pojedinoj fazi radova na gradilištu nema ovjerenih projekata ili izvedbenih nacrta, nadzorni inženjer je dužan zaustaviti radove dok se ne izrade, dostave i ovjere traženi nacrti. U slučaju bilo kakvih promjena projektant i izvoditelj su dužni ishoditi pismena odobrenja revidenta i investitora.

9.6. Završni radovi projektanta

Po dovršenju izgradnje stambene građevine, projektant dostavlja investitoru Katalog stanova izvedenog stanja i Projekt etažiranja zgrade. Katalog stanova izrađuje se na način istovrstan onome kod izrade idejnog projekta. Prije dovršenja radova na izgradnji izvoditelj je dužan provesti Projekt etažiranja stanova. U izradi elaborata etažiranja stanova projektant obračunava sve NKP površine prema važećim državnim zakonima i propisima.


60

10. ZAKLJUČAK

Pravilnik za društveno poticanu stanogradnju obvezujući je akt za investitora, projektanta, revidenta, nadzornog organa i izvoditelja u programu Društveno poticane stanogradnje. Stupanjem na snagu ovog Pravilnika prestaje važiti Privremeni pravilnik.

POS pravilnik

Documents

Transcript of POS pravilnik