portali grupne kupnje okrenu i 10 milijuna kuna mjeSeČno · ness, velika je potvrda kvalitete...

privredni vjesnik

3 7 2 9

Prvi hrvatski poslovno-financijski tjednikUtemeljen 1953.Ponedjeljak, 28. svibnja 2012.Godina LIX / Broj 3729.www.privredni.hr

201020102008 20092010 2011

popusti i do 90 posto: kome se to isplati?

Nakon vodeće kolektive, po prihodima slijede kupime.hr, megapopust.hr, Crnojaje.hr, povoljno.hr, ponudadana.hr,

trebamto i tidamtidam

portali grupne kupnje okrenu i 10 milijuna kuna

mjeSeČno

>>16-17

zdravstvo Brže I dostUPnIje / PrIča s razLoGom: nadaLIna / mesna IndUstrIja ravLIć / stIL / svIjet fInancIja

novi život Banke Brodsüzer Grupa će premjestiti sjedište banke u zagreb, nazvati je Kentbank i učiniti jednom od 10 najjačih!tema tjedna

str. 4-5

Hrvatski izvoznicimeđu najvažnijim zahtjevima vladi je zaštita hrvatskih izvoznika na tržištu cefte nakon ulaska Hrvatske u eUaKtUaLno

str. 7

Uskoro novi zakon o oIeobnovljive izvore pokriva pet zakona i niz propisa: to je komplicirano, koči projekte i odbija ulagačeaKtUaLno

str. 8

kako poSlovati S francuSkomcijena koju nudite treba biti 10 do 15 posto niža od one na francuskom tržištu, no budite mirni: francuzi plaćaju u roku>>12

intervju: damir Bulić, krašnaša je snaga u brendovima i poslovnoj izvrsnosti, kaže predsjednik uprave lidera na konditorskom tržištu regije>> 12-13

TV NOVA Pula

3Broj 3729, 28. svibnja 2012. UVODwww.privredni.hr

Poslovni moral nije samo moral poslodavaca nego i radnika. Kada govori-mo o poslovnom moralu poslodavaca, to znači da oni uvažavaju radnike kao dio svoje tvrtke, ali ne kao objekt, nego kao subjekt rada, da isplaćuju plaće i

sve ono što se tiče poreza i doprinosa.

MIRANDO MRSIĆ, MINISTAR RADA I MIROVINSKOG SUSTAVA:

Radnici nisu objekt, već subjekt rada

Potpisivanjem novog pro-širenog sporazuma o su-radnji između Međuna-rodne diplomske škole za poslovno upravljanje IGBS Zagreb i Kelley Sc-hool of Business postav-ljeni su temelji za prošire-nje dugogodišnje uspješne

suradnje. Dvojni MBA/M.Sc. studij iz strateškog me-nadžmenta, završetkom kojeg će studenti uz diplomu IGBS-a Zagreb steći i diplomu Kelley School of Busi-ness, velika je potvrda kvalitete nastave s američke stra-ne, kao i izuzetna prilika da naši studenti kroz studij u Hrvatskoj dobiju i svjetski priznatu američku diplomu.

ZLATAN FRÖLICH, DEKAN IGBS-a ZAGREB:

Dvije diplome jednim potezom

U Hrvatskoj je zaštićeno oko 60.000 hektara terito-rijalnog mora, odnosno 1,9 posto površine. Najrepre-zentativnija područja su tri nacionalna parka - Briju-ni, Kornati i Mljet, te dva parka prirode - Telašćica i Lastovsko otočje, koji su ključni dijelovi ekološke mreže Hrvatske te će biti dio ekološke mreže Europske unije Natura 2000. Stoga će Hrvatska do ulaska u Europsku uniju i dalje intenzivno raditi na ispunjavanju obaveza koje proizlaze iz direktiva EU-a - Direktiva o pticama i Direktiva o staništima, a po-sebice na uspostavi ekološke mreže Natura 2000 kao naj-zahtjevnijem zadatku s područja zaštite prirode.

MIRELA HOLY, MINISTRICA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRIRODE:

Rad na obvezama iz direktiva

A gilni razvoj sof-tvera često je korišten pojam

u IT krugovima kada se govori o upravljanju pro-jektima, inženjerskim praksama ili modernim načinima vođenja tvrtke. No, u paketu s velikom popularnošću agilnog ra-zvoja dolazi i cijeli niz nerazumijevanja ovog koncepta.

Naime, agilni razvoj nije neka određena me-todologija za upravlja-nje projektima ili inže-njerska praksa, nego se radi o načelima na koji-ma se onda temelje po-jedine metode ili prak-se. Ta načela definirana su tzv. Agilnim manife-stom (agilemanifesto.org), koji je 2001. godi-ne objavilo 17 stručnjaka iz područja razvoja sof-tvera. Iako su se i prije 2001. koristili neki ele-menti agilnog razvoja, taj događaj ipak se sma-tra formalnim utemelje-njem tog pojma. Mani-fest je vrlo jednostavan i sastoji se od četiri vri-jednosti koje kazuju što je važnije: ljudi i njihovi međusobni odnosi važ-niji su od procesa i oru-đa, upotrebljiv softver od iscrpne dokumentaci-je, suradnja s korisnici-ma od pregovaranja oko ugovora te reagiranje na promjenu od ustrajanja na planu. Vrlo je važ-

no uočiti da agilni ra-zvoj ne podrazumijeva to da su vrijednosti na de-snoj strani nevažne, nego samo da su one na lijevoj važnije.

U posljednih 10 go-dina, na temelju agilnog manifesta i srodnih raz-mišljanja razvio se cijeli niz metodologija i inže-njerskih praksi. Najpo-

znatije su Scrum, Lean, Kanban i XP (Extreme Programming). Neke od njih se sadržajno prekla-paju (npr. Scrum i Ka-nban), a neke se odlič-no nadopunjuju (Scrum i XP).

Svim tim metodama je zajedničko da su bazi-rane na iterativnom i in-krementalnom razvoju, te da posao odrađuju sa-moorganizirajući i više-funkcijski timovi. Da po-jasnim na primjeru: valja zamisliti da je cjelokupno razdoblje razvoja proi-zvoda podijeljeno na jed-nake dijelove od dva do četiri tjedna (iteracije), te da se na kraju svake iteracije isporučuje po-boljšan proizvod (inkre-ment). Timovi su konci-

pirani na takav način da mogu sami obaviti veći-nu posla (višefunkcijski timovi) i njihovim čla-novima nitko ne delegira posao nego se samoorga-niziraju.

Sljedeća važna karak-teristika agilnog razvo-ja jest da umjesto izbje-gavanja promjena radije nastoji što kvalitetnije re-agirati na promjenu. Ovo je suštinski odmak od tzv. vodopadnog mode-la jer de facto priznaje da je promjena neizbjež-na. Ovakav pristup ima za posljedicu da je kraj-nji proizvod prilagođen svim promjenama koje su nastale tijekom razvoja, te je zbog toga sasvim si-gurno korisniji krajnjem korisniku.

Agilne metode razvo-ja nije teško razumjeti, ali vrlo je teško njima ovla-dati. Glavni izazov prili-kom tranzicije na agilni razvoj je potrebna pro-mjena organizacijske kulture te starog nači-na razmišljanja. Srećom, plodovi tranzicije obično se pokazuju vrlo brzo, pa se organizacije ohrabrene rezultatima lakše odluču-ju ustrajati.

Ponuda obrazovanja za agilni razvoj softvera obično se svodi na tečaje-ve i konferencije. Odgo-varajući tečajevi postoje u Hrvatskoj i u inozemstvu, a koncipirani su tako da se na njima dobije i odre-đeno praktično iskustvo.

U svijetu posto-ji praksa da se ljudi koji se bave agilnim razvo-jem samoorganiziraju u neprofitne organizaci-je kroz koje se također učinkovito obrazuju i po-mažu jedni drugima. Sto-ga i u Hrvatskoj posto-ji takva organizacija pod nazivom Agile Hrvatska. Agilni razvoj je danas u svijetu prevladavajući na-čin ravoja softvera. Dječ-je bolesti su preboljene. Iako dakako nije savršen, dokazano predstavlja evo-lutivni napredak u odnosu na klasične pristupe. Da-nas poznavanje agilnog razvoja znači prednost, a već sutra može značiti uvjet opstanka.

G(H)OST KOMENTATOR: ZVONIMIR KRIŽ, PREDSJEDNIK UDRUGE AGILE HRVATSKA

Znate li što je agilni razvoj?Ljudi i njihovi odnosi važniji su od procesa i oruđa, upotrebljiv softver od iscrpne dokumentacije, suradnja s korisnicima od pregovaranja oko ugovora te reagiranje na promjenu od ustrajanja na planu

Važna karakteristika agilnog razvoja

jest da nastoji što kvalitetnije reagirati

na promjenu

IMPRESUM

GlavnI UREdnIk: Darko Buković

IzvRšnE UREdnIcE: Vesna Antonić, Andrea Marić

novInaRI: dr. Uroš Dujšin, Jasminka Filipas, Franjo Kiseljak, Zdravko Latal, Ljiljana Lukić, Boris Odorčić, Sanja Plješa, Svetozar Sarkanjac,Krešimir Sočković, Lada Stipić-Niseteo, Jozo Vrdoljak, Igor Vukić, Drago Živković

TajnIca REdakcIjE: Bruna Ivić BajamićTel: +385 1 4846 233, 5600 000Faks: +385 1 4846 232E-mail: [email protected]

lEkTURa: Sandra Baksa, Nina Lolić

FoToGRaFIja: Christian - David Gadler

Pv GRaFIka: Stanislav Bohaček, Tihomir Turčinović, Siniša Paulić

MaRkETInG, PRETPlaTa I PRoMocIja:vodITEljIca: Dea Olup Tel: +385 1 5600 028, 4923 198Faks: +385 1 4923 168E-mail: [email protected]

ažURIRanjE adRESaRa, PRETPlaTa I dISTRIbUcIja: Tel: +385 1 5600 000E-mail: [email protected]

Privredni vjesnik tiskan je na recikliranom papiru

nakladnIk: Privredni vjesnik d.o.o. Kačićeva 9, 10000 Zagreb, P.P. 631

dIREkToR: Nikola Baučić

PoMoĆnIk dIREkToRa: Milan Vukelić

TajnIca GlavnoG UREdnIka I dIREkToRa: Ankica ČorakTel: +385 1 5600 001Faks: +385 1 4846 656E-mail: [email protected]

TISak: Slobodna Dalmacija d.d.

4 Broj 3729, 28. svibnja 2012.TEMA TJEDNA Privredni vjesnik

Darko Buković [email protected]

T urska, zemlja sa 75 milijuna sta-novnika, danas je

jedno od najpropulzivni-jih i najbrže rastućih gos-podarstava svijeta. Poda-ci tamošnjeg statističkog instituta govore da je lani turski bruto domaći proi-zvod (BDP) narastao 8,5 posto, a samo u posljed-njem kvartalu ostvario je rast od 5,2 posto. Godi-ne 2010. rast turskog gos-podarstva bio je 8,9 po-sto. Stopa rasta BDP-a za 2011. vjerojatno je druga najveća na svijetu, odmah do kineske, ustvrdio je ne-davno turski ministar zna-nosti, industrije i tehno-logije Nihat Ergun. Ipak, turska vlada predviđa da će BDP u 2012. uspori-ti na četiri posto, napo-se zbog posljedica krize u eurozoni, no da će nakon toga ponovo rasti. Potvrda takvim promišljanjima je i podatak o rastu turskog izvoza u prošloj godini za rekordnih 18,2 posto, u vrijednosti od gotovo 140 milijardi dolara. Polovi-na tog iznosa odnosi se na europske zemlje.

Možemo li učiti od Turske?Samo u lanjskom prosin-cu turski je izvoz porastao za 4,5 posto u odnosu na isti mjesec prethodne go-dine, na 12,1 milijardu do-lara. Ta zemlja, koja je tre-nutačno rangirana kao 16. najveća svjetska ekono-mija i šesto najveće eu-

ropsko gospodarstvo, želi se pridružiti grupi 10 naj-većih svjetskih ekonomi-ja do 2023. godine. Za taj cilj potrebno je utrostru-čiti sadašnji izvoz, na go-tovo 500 milijardi dolara, ističe Omer Basbug, član Upravnog odbora TU-SKON-a (Turske konfe-deracije biznismena i in-dustrijalaca).

Basbug je član Odbo-ra direktora istoimene obi-teljske tvrtke, utemeljene 1974., koja proizvodi re-zervne dijelove za Ford,

Mercedes, VW, Opel, Pe-ugeot, Citroën, s izvozom u 40 zemalja svijeta. Naj-važnija turska industrij-ska grana je tekstilna in-dustrija, ali autoindustrija i industrija elektronike po-staju sve važnije. Turizam donosi prihode veće od 20 milijardi dolara, pri čemu su najbrojniji gosti Nijem-ci, Rusi i Britanci.

U turskim zračnim lu-kama prošle je godine za-bilježen rekordan broj putnika. Čak oko 118 mi-lijuna putnika prevezeno je mahom iz zračnih luka u Istanbulu i Ankari, a to je povećanje od 14,4 po-sto u odnosu na 2010. go-dinu. Za Turkish Airli-nes Hrvatska je jedno od strateških tržišta, a plani-

ra jačati svoje operacije. U prošloj je godini na le-tovima Istanbul-Zagreb prevezeno 62.600 putnika, ističe predsjednik i glav-ni izvršni direktor Tur-kish Airlinesa Temel Ko-til. Napominje da je tvrtka lani ostvarila ukupno 33 milijuna putnika na svojim letovima, što čini poveća-nje od 12,1 posto, pri čemu je broj međunarodnih put-nika u tranzitu povećan 15,4 posto. Istodobno, car-go prijevoz dosegnuo je 387.000 tona, što je pove-ćanje za 23,7 posto u od-nosu na godinu prije. Tur-ski avioprijevoznik, koji zapošljava 15.700 ljudi, u mješovitom je vlasništvu: 49 posto dionica ima drža-va, dok preostali dio imaju privatni investitori.

Hrvatsko-turski gospodarski odnosiIako je vanjskotrgovinska razmjena zadnjih godi-na rasla, ukupni volumen hrvatsko-turske razmjene od oko 550 milijuna eura

lani je pao na 420 milijuna eura. Pri čemu je uvoz iz Turske upola smanjen, sa 444 na 244 milijuna dola-ra, dok je istodobno hrvat-ski izvoz udvostručen, od-nosno porastao je sa 85 na 173 milijuna dolara. Sve to ne odražava mogućnosti i komplementarnost gos-podarstava dviju država, jer se po izvozu i uvozu Turska nalazi oko 18. mje-sta hrvatskih vanjskotrgo-vinskih partnera. Hrvat-ska već nekoliko godina zaredom u Tursku najvi-še izvozi naftna ulja i ulja dobivena od bitumenskih minerala, koja čine trećinu ukupnog hrvatskog izvo-za u tu zemlju. Po količi-ni izvoza slijede dušična gnojiva, dok treće mjesto drže otpaci i lomljevina od željeza ili čelika. Dvije zemlje još od 2003. imaju potpisan sporazum o slo-bodnoj trgovini, a na ra-zini gospodarskih komora suradnja je uspostavljena s Istanbulom, Izmirom i Is-partom, odnedavno i s Tor-

balijem, gradićem u blizini Izmira. Od hrvatskih tvrtki na turskom su tržištu naju-spješniji Podravka i Poljo-privredni institut Osijek. Ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznosila su 18,2 milijuna dolara.

U Hrvatskoj poslu-je oko 50 turskih tvrt-ki. Osim u Dubrovniku, gdje su ulagale turske tvrt-ke Rixos (hotel Libertas) i Uzel turizam (Pucić Pa-lace), turski ulagači za-koračili su i na šibensko područje gdje je Dogus Grupa zajedno s NCP-om krenula u ulaganje u ma-rine i hotelske sadržaje. Kako je nedavno na foru-mu Invest in Croatia u Za-grebu izjavio predsjednik Uprave Dogus Grupe Hu-snu Akhan, odluku o ula-ganju ubrzala je i činjenica skorog ulaska Hrvatske u Europsku uniju, kao i po-kazatelji da nautički sek-tor ima dobru budućnost i u Europi i u svijetu. Od-nedavno se turskim ulaga-čima u Hrvatsku pridruži-

Kentbank želi biti most za financiranje turskih i hrvatskih gospodarstvenikaU Hrvatskoj posluje oko 50 turskih tvrtki, a ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznose 18,2 milijuna dolara. Odnedavno se turskim ulagačima u Hrvatsku pridružila i Süzer Grupa, koja je preko Eksen Holdinga kupila Banku Brod. Uskoro, kako ističe predsjednik Uprave Mehmet Murat Sabaz, kreće novo razdoblje banke: preselj enjem sjedišta u Zagreb novi Kentbank želi u idućim godinama dospjeti među 10 najvećih hrvatskih banaka

Od hrvatskih tvrtki na turskom su

tržištu najuspješniji Podravka i

Poljoprivredni institut Osijek

*vijesti

volumen hrvatsko-turske razmjene 2011.

420 mil €(Turski gospodarski rasT

uljanik smanjio troškoveUljanik Brodogradilište u suradnji s tvrtkom Pri-makon uspješno je im-plementiralo rješenje za upravljanje projektima Oracle Primavera P6 te za 50 posto skratilo vrije-me planiranja brodogra-đevnog procesa. Smanjilo je i troškove proizvodnog ciklusa te osiguralo dovr-šetak projekata u roku i u skladu s budžetom. “Osim uštede rješenje nam je omogućilo da se specija-liziramo za izuzetno slo-ženi proizvodni program malih serija novogradnji brodova te postanemo je-dino profitabilno hrvatsko brodogradilište”, istaknuo je Emil Kožljan, rukovo-ditelj razvoja informacij-skih sustava Uljanika.

poskupljenje cestarinaMinistar pomorstva, pro-meta i infrastrukture Sini-ša Hajdaš Dončić prihva-tio je prijedlog Hrvatskih autocesta i Autoceste Ri-jeka-Zagreb za povećanje cestarina za 15 posto od 1. lipnja. Vozači koji ko-riste ENC uređaj, odno-sno elektronsku naplatu cestarine, i dalje će plaća-ti istu cijenu. Među razlo-zima poskupljenja navodi se stabilizacija poslovanja Hrvatskih autocesta i Au-toceste Rijeka-Zagreb.

Neselektivno etiketiranje

Članice Gospodarsko in-teresnog udruženja PRO-MINS za proizvodnju, preradu i promet mineral-nih sirovina zatražile su od Vlade hitnu promjenu zakonskih propisa i reor-ganizaciju rada državne administracije. Gospodar-stvenici žele zajedno sa strukom, znanošću i mi-nistarstvima ukazati na to da u Hrvatskoj treba one koji legalno i odgovorno gospodare mineralnim si-rovinama razlikovati od ilegalnih eksploatatora kamena i šljunka, a ne ne-selektivno etiketirati cije-lu djelatnost.

5Broj 3729, 28. svibnja 2012.www.privredni.hr

porastao hrvatski izvoz u Tursku

sa 85 na 173 mil $(

la i Süzer Grupa, koja je preko Eksen Holdinga ku-pila Banku Brod. Time je u hrvatski bankarski su-stav, pored prevladavaju-ćeg talijanskog, austrij-skog i francuskog, ušao i turski kapital. Banka ima devet poslovnica i 88 za-poslenih te je na 27. mje-stu od 32 poslovne banke u Hrvatskoj.

Süzer Grupa osniva Kentbank u Hrvatskoj Godinu dana nakon ku-povine Banke Brod pre-mjestit će sjedište banke u Zagreb i preimenova-ti banku u Kentbank d.d.

Sve to bi trebala potvrdi-ti glavna skupština koja je sazvana za 26. lipnja, a nakon koje, kako isti-če predsjednik Uprave Mehmet Murat Sabaz, kreće novo razdoblje ban-ke koja će proširiti djelat-nost na obavljanje platnog prometa s inozemstvom te otkup potraživanja s re-gresom ili bez njega. Do 2014. banka namjerava utrostručiti broj poslovni-ca na 30, a u planu je pro-širenje usluga na leasing i factoring. Planovi su i pozicioniranje ne samo u Hrvatskoj već i regional-no. Žele biti most za fi-

nanciranje turskih i hrvat-skih gospodarstvenika.

Prvi čovjek banke, s kojim smo razgovarali u Istanbulu, ističe namjeru pozicioniranja Kentban-ka među 10 najvećih ba-naka u Hrvatskoj. Na upit kako to misli ostvariti bu-dući da je Banka Brod na 27. mjestu banaka u Hr-vatskoj te hoće li preuzi-mati još koju manju ban-ku na tom putu, ističe da im je cilj organski rast. Kao primjer navodi ru-munjsku banku koja je u sastavu turskog holdinga i koja je također bila na 27.-28. mjestu, a sada je

među najvećih 10 banaka u Rumunjskoj. Na čelu te banke zadnjih je nekoliko godina bio upravo Sabaz.

Ulaskom Süzer Grupe na hrvatsko financijsko i gospodarsko tržište otvori-lo se i niz pitanja - o kome se radi, čime se bave, ko-liki su prihodi. Predsjed-nik Süzer Grupe Mu-stafa Süzer kaže da je

Grupa osnovana 1952., da su jedna od najvećih u Turskoj, a sa 4700 zapo-slenih i kapitalom od 450 milijuna dolara ostvaruju profit od 150 milijuna do-lara. Djeluju kroz pet sek-tora - nekretnine i izgrad-nju, financije, energetiku, hranu i piće te turizam. Tu je i najveći housing pro-ject u Turskoj, Bahcese-hir Sattelite City Project, koji se sastoji od 2400 vila i 13.850 stanova na goto-vo pet milijuna kvadra-ta, a vrijednost projek-ta je 3,7 milijardi dolara. Süzer Grupa je i većinski vlasnik (63 posto) Bagda-sa, prve privatne tvrtke za distribuciju plina koja dis-tribuira 21 milijun prostor-nih metara plina za gotovo 12.000 korisnika. Puni ka-pacitet je 35 milijuna pro-stornih metara za 15.000 korisnika. U energetici rade na elektranama, tri plinske i jednoj termoe-lektrani na ugljen, ukupne vrijednosti 1,3 milijarde dolara. U njihovu su sasta-vu i hotel Ritz Carlton, re-storani brze prehrane KFC i Pizza Hut, kao i neko liko

tregovačkih centara.

*vijesti

Bilijarde za zdravstvoEuropsku uniju, pa tako i Hrvatsku, čeka daljnje sta-renje stanovništva koje će u 2030. godini rezultirati s gotovo 200 milijuna oso-ba starijih od 60 godina te troškovima zdravstvene njege od oko 2,6 bilijar-di eura, pokazuje istraži-vanje A.T. Kearneya. Fi-lip Glavan, konzultant u A.T. Kearneyu, ističe kako je zdravstvena industri-ja došla do točke bez po-vratka. “Europske zemlje troše prosječno 10 po-sto BDP-a na zdravstvo, a Hrvatska i više”, rekao je Glavan na regionalnoj konferenciji Health Care Business Arena 2012.

Otkup mlijeka Ministarstvo poljopri-vrede održalo je sastanak Stručnog savjeta za pra-ćenje stanja u proizvod-nji i preradi mlijeka, na kojem su se predstavnici proizvođača dogovorili da model otkupne cijene mli-jeka, dogovoren 24. velja-če, ostaje na snazi do kraja

rujna. Taj model podrazu-mijeva izračun otkupne cijene na osnovi mjeseč-nog izvješća o cijeni mli-jeka u EU-u, odnosno na temelju prosjeka pet ze-malja - Njemačke, Fran-cuske, Mađarske, Slove-nije i Rumunjske.

Fondovi i zaštita okolišaMinistrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy sasta-la se prošli tjedan s povje-renikom Europske komi-sije za regionalnu politiku Johannesom Hahnom te razgovarala o projekti-ma iz programa IPA, kao i pripremi za korištenje strukturnih fondova EU-a u sektoru zaštite okoliša. U okviru IPA-e u proved-bi je pet infrastrukturnih projekata, i to dva centra za gospodarenje otpadom (Kaštijun u Istarskoj i Ma-rišćina u Primorsko-goran-skoj županiji) i tri projekta za vodoopskrbu, odvod-nju i obradu otpadnih voda (Slavonski Brod, Knin i Drniš), istaknula je Holy.

Kentbank želi biti most za financiranje turskih i hrvatskih gospodarstvenikaU Hrvatskoj posluje oko 50 turskih tvrtki, a ukupna turska ulaganja u Hrvatsku iznose 18,2 milijuna dolara. Odnedavno se turskim ulagačima u Hrvatsku pridružila i Süzer Grupa, koja je preko Eksen Holdinga kupila Banku Brod. Uskoro, kako ističe predsjednik Uprave Mehmet Murat Sabaz, kreće novo razdoblje banke: preselj enjem sjedišta u Zagreb novi Kentbank želi u idućim godinama dospjeti među 10 najvećih hrvatskih banaka

Süzer Grupa ima 4700 zaposlenih i kapital od 450 milijuna dolara

Konfederacija biznismena i industrijalaca TUSKON iz Istanbula, od 5. do 10. lipnja 2012. organizira poslovni forum pod nazivom World Trade Bridge 2012. Riječ je o forumu koji će okupiti gospodarstvenike 150 zemalja, pri čemu će broj onih iz inozemstva biti 1500, dok će istodobno na skupu biti 3000 tvrtki iz Turske. Ove godine je tema okupljanja graditeljstvo, graditeljski materijali, namještaj i kućni tekstil, a domaćini očekuju potvrdu dolaska 10 hrvatskih tvrtki, kaže Ismail Korkmaz, predstavnik TUSKON-a u Hrvatskoj.TUSKON, krovna udruga koju čini sedam poslovnih federacija, u kojima dje-luje 168 poslovnih udruženja u 80 provincija širom Turske, okuplja više od 33.000 poslovnih ljudi kroz više od 100.000 tvrtki.

World Trade Bridge 2012. u lipnju u Istanbulu

smanjen uvoz iz Turske lani

sa 444 na 244 mil $(volumen hrvatsko-turske razmjene 2011.

420 mil €

6 Broj 3729, 28. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Boris Odorčić [email protected]

N ajava uvođenja naknade za ko-rištenje plastič-

nih vrećica od dvije kune izravno ugrožava domaću proizvodnju s oko 3000 zaposlenih u 50 tvrtki. K tomu, najavljena alterna-tivna vrećica izrađena od papira ili tekstila više op-terećuje okoliš od plastič-ne, što otkrivaju i studije.

A prema jednoj, njemač-koj, zabrana upotrebe plastičnih vrećica dove-la bi do povećanja potroš-nje energije za 108 posto, proizvodnih troškova za 128 posto te mase amba-laže za 291 posto, što do-vodi i do povećanja po-trošnje goriva za prijevoz te tako i emisije CO2.

Igor Čatić iz Društva za plastiku i gumu nagla-šava kako “zeleni” već 20 godina teroriziraju ovu in-dustriju. “Domaću proi-zvodnju PVC-a već smo uništili, a sada se to isto želi učiniti i s plastičnim vrećicama”, istaknuo je prošli tjedan na konferen-ciji za novinare koju su u Hrvatskoj gospodarskoj komori organizirali pred-stavnici Udruženja za pla-stiku i gumu.

Dragutin Drčić, vla-snik tvrtke Optiplast iz

Siska, dodao je kako su do-maći proizvođači optere-ćeni kreditima koje, ako se uvede naknada, neće moći vraćati. Dodao je kako se procjenjuje da obitelj u Hr-vatskoj godišnje kupi oko 500 plastičnih vrećica čija je proizvođačka cijena če-tiri lipe po komadu. Ako bi se uvela naknada, vreći-ce bi stajale 1000 kuna, što nije mali izdatak za obitelj-ski džep. “Ako pak do toga i dođe, građani Hrvatske će vrećice kupovati u su-sjednoj Bosni i Hercegovi-ni, Sloveniji ili, primjerice, Srbiji, što neće riješiti eko-loški problem jer će se one ponovno naći na smetlištu u nas”, naglasio je. Time će se, također, poticati in-dustrija i zapošljavanje u tim zemljama, a ne u Hr-vatskoj, bez obzira na či-njenicu da su domaći pro-izvođači plastičnih vrećica novim strojevima osuvre-menili proizvodnju te po-stali konkurentni uvoznim vrećicama.

Kao tsunamiVladimir Ferdelji, pred-sjednik Hrvatskog udru-ženja menadžera i podu-zetnika CROMA, kazao je da je plastika ekološki

čist materijal jer se može u potpunosti oporabiti, bez negativnih posljedica za okoliš, a proglašena je zagađivačem jer je teško razgradiva u prirodi. “Me-đutim, jedini razlog zbog kojeg je ovaj materijal ne-prihvatljiv je ljudsko po-našanje”, ističe Ferdelji dodavši kako haranga na plastične vrećice ima po-zadinu. Riječ je, naime, o interesima papirnatog i tekstilnog uvoznog lobi-ja koji je uništio mnoge industrije u Hrvatskoj, pa je sad na redu i ova gra-na. “Predloženo rješenje o uvođenju naknade sto-ga nije najracionalnije”, naglasio je. Među rješe-njima problema zbrinja-vanja plastičnih vrećica istaknuo je izgradnju se-paratora za odvajanje pla-stičnog otpada i drugih si-rovina iz otpada. “Tako bi se iz komunalnog otpa-da izdvajale plastične vre-ćice koje ne bi završava-le na Jakuševcu ili sličnim mjestima i mogle bi se po-novno oporabiti”, napo-menuo je Ferdelji.

Direktor proizvod-nje tvrtke DINA – Pe-trokemija Romeo Deša rekao je kako je namjera

uvođenja naknade ravna tsunamiju napomenuvši kako su proizvođači spre-mni otkupiti plastične vre-ćice iz komunalnog otpa-da te ga reciklirati.

Predsjednik Udruže-nja za plastiku i gumu HGK-a Želimir Feitl na-glasio je kako je ministri-ca zaštite okoliša i prirode Mirela Holy obećala pred-stavnike udruženja pozva-ti na sastanak. Na tome sastanku oni će joj nasto-jati argumentirano poja-sniti da se odustane od uvođenja ove naknade.

Inače, Pravilnikom o ambalaži i ambalažnom otpadu uvedena je nakna-da na plastične vrećice u vrijednosti od 1500 kuna po toni koju plaćaju proi-zvođači i uvoznici. Prema podacima kojima raspola-že ovo udruženje, na trži-šte se godišnje stavi otpri-like 2400 tona plastičnih vrećica za što Fond za za-štitu okoliša i energetsku učinkovitost uprihodi oko 3,5 milijuna kuna. Una-toč tome, Fond u protekle četiri godine nije organi-zirao sustav prikupljanja vrećica i folija kao ni osta-lih vrsta polimerne amba-laže osim PET-a.

Plastične vrećice

Uvođenje naknade ugrožava 3000 radnika Plastika se može oporabiti, bez negativnih posljedica na okoliš, a jedini razlog zašto je taj materijal neprihvatljiv je ljudsko ponašanje, ističe predsjednik crOMa-e

Haranga na plastične vrećice

ima pozadinu - interes papirnatog i tekstilnog uvoznog

lobija, smatra Ferdelji

godišnje kupi obitelj u Hrvatskoj

oko 500 plastičnih vrećica(

*vijesti

Seminar o halaluSeminar O islamskoj kul-turi i instituciji halal odr-žava se 28. svibnja u 11 sati u Hrvatskoj gospo-darskoj komori na Roose-veltovom trgu u Zagrebu. Arapsko-islamsko tržište jedno je od najznačajnijih rastućih tržišta, a radioni-cu o poslovanju na tom tr-žištu organizira Sektor za turizam HGK-a u suradnji s Centrom za certificiranje halal kvalitete pri Islam-skoj zajednici Hrvatske.

Potpore za lokalne TV i radio nakladnikeAgencija za zaštitu tržiš-nog natjecanja odobrila je državne potpore za potica-nje lokalnih i regionalnih nakladnika u audiovizu-alnim djelatnostima. Ri-ječ je o potporama iz Fon-da za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektronič-kih medija, a dodjeljuje ih Agencija za elektroničke medije (AEM). Program se odnosi na razdoblje od

2012. do 2014., a ukupan iznos potpora je 62 miliju-na kuna. Potpore će se kao subvencije dodjeljivati ra-dio i televizijskim naklad-nicima na regionalnoj i lo-kalnoj razini.

Kupujmo hrvatsko i Vrijedne ruke u KutiniAkcije Kupujmo hrvat-sko i Vrijedne ruke održa-ne su prošli tjedan u Kuti-ni. U promotivnoj prodaji proizvoda - nositelja zna-kova Izvorno hrvatsko i Hrvatska kvaliteta, ali i proizvoda vrijednih obrt-ničkih ruku, sudjelovalo je stotinjak tvrtki i podu-zetnika. Znak Hrvatska kvaliteta do sada je dobio 231 pro-izvod, a Izvorno hrvatsko 122 proizvoda.

Na konferenciji za no-vinare u organizaci-ji Hrvatske udruge po-slodavaca Podružnice Dalmacija o njemačkoj i europskoj praksi ko-rištenja zamjenskih go-riva u proizvodnji ce-menta, govorio je dr. Johannes Ruppert, je-dan od najcjenjeni-jih europskih stručnja-ka u tom području. On je istaknuo kako se gori-va iz otpada u Njemačkoj već 27 godina koriste bez negativnih utjecaja na zdravlje i okoliš. “Goto-vo sve tvornice cementa u Njemačkoj koriste za-mjenska goriva, a ukupni postotak zamjene fosil-nih goriva zamjenskima je oko 61 posto. Tijekom tridesetak godina obav-ljena su brojna istraživa-nja koja su pokazala da

korištenje goriva nasta-lih iz otpada u Njemač-koj nije imalo utjecaja na zdravlje ljudi i okoliš, a donijelo je brojne koristi u sustavu gospodarenja otpadom”, rekao je.

Zamjenik glavnog di-rektora Hrvatske udruge poslodavaca Bernard Ja-kelić govorio je o trenut-nom stanju hrvatskog gos-podarstva i prilikama koje obnovljivi izvori energije otvaraju gospodarskom ra-stu i napretku, ali i održi-voj proizvodnji i poslova-nju hrvatskih tvrtki.

“Korištenje zamjen-skih goriva ne treba shva-titi samo kao obvezu koju od hrvatskog gospodarstva traži Europa i svijet kako bi se postigla energetska i okolišna učinkovitost, već ga treba shvatiti kao prili-ku za jačanje konkurentno-sti, ali i inovativnosti do-maćeg gospodarstva. HUP inzistira na poštivanju za-kona Hrvatske te u okviru njih tražimo jednaka prava i za naše kompanije”, ista-knuo je Jakelić. (J.V.)

iskUstva kOrištenja zaMjenskiH gOriva

Goriva iz otpada ne štete zdravlju


Drago Živković Igor Vukić

U djel Hrvatske u globalnom bru-to domaćem pro-

izvodu otprilike je razmje-ran broju stanovnika: s oko 0,06 posto svjetskog sta-novništva, Hrvatska čini oko 0,08 posto globalnog BDP-a. Sličan nam je i udjel u globalnom izvozu roba, oko 0,07 posto (13,3 milijarde dolara naspram 18,2 bilijuna), dok na polju izvoza usluga, ponajviše zahvaljujući turizmu, sto-jimo znatno bolje. Izvoz usluga iz Hrvatske čini 0,3 posto ukupnog svjetskog izvoza usluga (12,6 mili-jardi dolara naspram 4,2 bilijuna), pet puta više od udjela u stanovništvu.

Iako je turizam, s udje-lom u BDP-u od petnae-stak posto, životno važan za Hrvatsku, on ne može osigurati zapošljavanje i potreban rast BDP-a, upo-zorava predsjednik Hr-vatskih izvoznika Darin-ko Bago. To nam mogu osigurati samo tehnološki proizvodi za izvoz s viso-kom novostvorenom vri-jednošću, što nužno pret-postavlja investicije u tehnologiju i proizvodnju za izvoz.

Deklaracija izvoznikaNa Sedmoj konvenciji Hr-vatskih izvoznika, na ko-joj su dodijeljene i nagrade najboljima, Bago je pred-stavio Deklaraciju hrvat-skih izvoznika, dokument koji sažima ono što izvo-

znici, kao najproduktivni-ji dio hrvatskoga gospo-darstva, očekuju od Vlade. Među najvažnijim je za-htjevima zaštita hrvatskih

izvoznika na tržištu Cef-te nakon ulaska Hrvatske u EU, što je i prvi pot-predsjednik Vlade Ra-dimir Čačić ocijenio ve-likim problemom, čije će rješenje u ime Hrvatske potražiti Europska komisi-ja. Čačić vjeruje da će rje-šenje biti povoljno za hr-vatske izvoznike, jer je to

“u interesu i ostalih zema-lja članica Cefte”.

Izvoznici očekuju i daljnje jačanje HBOR-a, što je djelomice već i uči-njeno povećanjem temelj-nog kapitala i programima potpore vrijednima četiri milijarde kuna uz fiksnu kamatu od samo 1,8 po-sto. Čačić tome pridoda-je i pet milijardi kuna koje gospodarstvo dobiva pro-duljenjem Vladinih mode-la A i A+ s tri na pet go-dina, te još osam milijardi koje oslobađa Hrvatska narodna banka. Izvozni-ci bi, kaže Bago, želje-li vidjeti i reformu susta-va znanosti i obrazovanja, uz poticanje inovacija, a Čačić najavljuje da će do kraja godine biti gotova strategija industrijske po-litike do 2020. godine. Velike neiskorištene mo-gućnosti za izvoznike

Čačić vidi i u offset pro-gramima, od kojih zasad funkcionira samo surad-nja između finske Patrije i Đure Đakovića.

Kada bi sve hrvatske tvrtke bile kao naši najbo-lji izvoznici, Hrvatska bi imala BDP od 38.000 do-lara po glavi stanovnika. A to znači da se može, za-ključuje Čačić.

Što nosi EUEuropska unija donijet će vjerojatno bolje uvjete fi-nanciranja i niže kamate, ali i jaču konkurenciju, re-čeno je na okruglom stolu Što hrvatskim izvoznicima donosi EU. Prema riječi-ma Branka Grčića, mini-stra regionalnog razvoja, nužno je do ulaska nasta-viti s reformama i tržišnim restrukturiranjem. To zna-či da će Vlada svojim od-lukama razdvojiti podu-

zeća u teškoćama na ona koja imaju tržište i poten-cijal te na ona koja su pre-dugo umjetno održavana po krivim socijalnim krite-rijima. Mogućnost razvoja zdravih poduzeća povećat će se korištenjem europ-skih fondova, na čemu još mnogo treba raditi. Grčić podsjeća da će u 2014. na raspolaganju biti čak jedna milijarda eura bespovrat-nog novca, što je jednako vrijednosti investicija koje Vlada teškom mukom na-stoji pokrenuti ove godine.

Boris Cota, ekonom-ski savjetnik predsjedni-ka Republike, upozorava da je eurozona u krizi, što se već odražava na hrvat-ski izvoz prema najvećim partnerima, kakvi su Ita-lija, Njemačka, Austrija i Slovenija. Ako se oni ne oporave, i hrvatski rezul-tati mogli bi razočarati.

Paolo Brizzi, šef Odjela za politička i gos-podarska pitanja De-legacije EU-a u Hrvat-skoj, vjeruje da će ulazak u EU potaknuti ekonom-ski razvitak u Hrvatskoj. Ulazak Hrvatske poru-ka je i regiji da se refor-me isplate. A provođenje tržišnih i drugih refor-mi pozitivno djeluje i na ekonomski rast, dodao je Brizzi. Bago smatra kako bi trebalo izbaciti iz upo-rabe ocjenu da je Hrvat-ska “lider u regiji”. “Tre-bamo biti bogati gazde u svom dvorištu i njegova-ti dobrosusjedske odnose. Pa neka se drugi ugleda-ju u nas ako žele. Kako bi nama bilo da netko stalno govori da je Austrija lider u regiji, iako ona to jest i kao ulagač i kao model uspješnog gospodarstva”, zaključio je Bago.

SEDma konvEncija HrvatSkiH izvoznika

Iskoristimo EU za tehnološku obnovuKada bi sve hrvatske tvrtke bile kao naši najbolji izvoznici, Hrvatska bi imala BDP od 38.000 dolara po glavi stanovnika. A to znači da se može, zaključuje Čačić

U 2014. Hrvatskoj će na raspolaganju biti čak jedna milijarda eura bespovratnog novca

čini Hrvatska sa svojih 0,06% svjetskog stanovništva

0,08% globalnog BDP-a(udio turizma u BDP-u

oko 15%(

VELIKI: Končar - Energetski transformatoriSREDNJI: Končar - Mjerni transformatoriMALI: A.M.S. BiomasaNAJINOVATIVNIJI: P.P.C. BuzetITALIJA: Uljanik brodogradilišteBOSNA I HERCEGOVINA: TDR NJEMAČKA: Boxmark LeatherSLOVENIJA: P.P.C. BuzetAUSTRIJA: IvančicaSRBIJA: Vetropack StražaFRANCUSKA: Saint Jean Industries SJEDINJENE AMERIČKE DRŽAVE: HS produktMAĐARSKA: Feroimpex automobilska tehnikaRUSIJA: Pliva HrvatskaAZIJA I PACIFIK (UAR): Končar - Distributivni i specijalni transformatoriAFRIKA (EGIPAT): CedarSREDNJA I JUŽNA AMERIKA (BRAZIL): Predionica KlanjecRASTUĆA TRŽIŠTA (TURSKA): Elektro-kontakt

NAJBOLJI IZVOZNICI ZA 2011., DOBITNICI NAGRADE ZLATNI KLJUČ

8 Broj 3729, 28. svibnja 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Na konferenciji Obnov-ljivi izvori energije – nove tehnologije – izazovi 21. stoljeća, koju su orga-nizirali Veleposlanstvo SR Njemačke u Hrvat-skoj i Splitsko-dalmatin-ska županija, okupilo se oko 300 sudionika. Mi-nistrica zaštite okoliša i prirode Mirela Holy ot-krila je da će, radi ukla-njanja administrativnih zapreka na koje naila-ze investitori u obnovlji-ve izvore energije, upu-titi zakon o obnovljivim izvorima energije u pro-ceduru kako bi se izgla-sao do kraja godine.

“Najveća prepreka realizaciji projekata ob-novljivih izvora energi-

je u Hrvatskoj su preve-lika birokratiziranost i prekomplicirana procedu-ra. Imamo pet zakona koji pokrivaju to područje i ci-

jeli niz podzakonskih pro-pisa, što je komplicirano i pojavljuje se kao prepre-ka relizaciji projekata ob-novljivih izvora enregi-je, a ne kao pokretač tog važnog gospodarskog se-gmenta”, istaknula je mi-nistrica Holy. Otkrila je

i da će se do kraja godi-ne u Hrvatskoj početi pri-mjenjivati Treći europ-ski energetski paket, koji osim liberalizacije tržišta električne energije ojača-va ulogu Hrvatske ener-getske regulatorne agen-cije. On podrazumijeva i

odvajanje prijenosa i dis-tribucije od proizvodnje, koji su u ovom trenutku unutar HEP-a. Ministrica je obznanila i da je njeno ministarstvo Ministarstvu financija predložilo mjere za smanjenje sustava tro-šarina na motorna vozi-

la, usvajanjem kojih bi se poticala kupnja za okoliš prihvatljivijih vozila po-put električnih i hibridnih. Ujedno je podsjetila kako je promet, a ne industri-ja, najveći proizvođač sta-kleničkih plinova u Hrvat-skoj.

Projektni centar u SplituSudionici konferencije ra-spravljali su o obnovlji-vim izvorima energije kao ključnoj tehnologiji za konkurentnost u budućno-sti, spremnosti hrvatskog tržišta za obnovljive izvo-re energije, o tehnološkim parkovima kao lokacij-skim čimbenicima, zele-nim tehnologijama, zele-

nom turizmu, poticajima Europske unije za OIE...

U sklopu konferenci-je organiziran je i forum hrvatskih i njemačkih po-duzetnika, svoje aktivno-sti u području OIE pred-stavili su UNDP i EBRD, a u sklopu međunarodnog seminara pravnika struč-njaci su se bavili prav-nim i praktičnim aspek-tima integracije OIE u europsko energetsko tr-žište. Tijekom konferen-cije potpisano je pismo namjere između njemač-kog Instituta Fraunhofer i Fakulteta elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje iz Splita o osnivanju za-jedničkog projektnog cen-tra u Splitu. (J.V.)

Jasminka Filipas [email protected]

M i n i s t a r s t v o zdravlja do-vest će zdrav-

stvene usluge u medicin-ski prihvatljive rokove, pa se više neće moći dogoditi da, primjerice, oboljeli od malignih bolesti mjeseci-ma čekaju samo na prvi pregled kod bolničkog li-ječnika, a na terapiju još i dulje.

Naime, kako je na prošlotjednoj konferenci-ji za novinare najavio mi-nistar zdravlja Rajko Ostojić, uskoro će se uve-sti pravila i procedure za vođenje listi čekanja pre-ma stupnju hitnosti zdrav-stvenog stanja pacijenta,

a određivat će ga liječni-ci obiteljske medicine te bolnički liječnici. Hitne procedure podrazumije-vaju pružanje usluge od-mah ili najviše u roku od 24 sata, brze kroz najviše tri mjeseca, a u redovnoj proceduri nitko ne bi smio čekati dulje od šest mjese-

ci. Ova će pravila vrijedi-ti ne samo za prvi pregled, već i za dijagnostiku, te-rapijske postupke, opera-tivne zahvate te za kon-trolne preglede. Dodatno, kod malignih bolesti stu-panj hitnosti bit će od dva tjedna do mjesec dana, a kod ortopedskih operaci-

ja te operacija mrene oka s ugradnjom umjetne leće, na koje se može čekati, od 12 do 18 mjeseci.

Ušteda od 100 milijuna kunaMinistarstvo je, rekli su članovi Povjerenstva za liste čekanja Karmen Lončarek i Aleksandar Džakula, u temeljitoj vi-šemjesečnoj analizi po-stojećih lista čekanja, do-slovce zateklo pravi kaos jer je od 63 bolnice samo njih 41 objavljivala liste na internetu, dok su ostali evidenciju čekanja vodi-li ručno. Zatečeno je uku-pno 540.000 pacijenata koji su čekali na pregled ili liječenje, te još 56.000 narudžbi koje se ne mogu

smatrati ispravnima jer nisu sadržavale podat-ke o osobama i pretra-gama. Prema ovoj snim-ci stanja čekanja, uskoro

će početi objedinjena na-bava ugradbenog mate-rijala putem javne naba-ve, čime će se, rekao je Ostojić, uštedjeti najma-nje 100 milijuna kuna koji će također biti iskorišteni za kupnju dodatnih mate-rijala. Trenutačno posto-je goleme razlike u nabav-

nim cijenama ugradbenog materijala po bolnicama, a slično je i s ostalim na-bavama. Cilj je po istom principu objediniti nabavu i za sve ostale potrebe bol-nica (energije, hrane...). E-liste čekanja bit će gotove do 1. prosinca, a e-naru-čivanje, nakon što se na-dogradi postojeći infor-macijski sustav primarne zdravstvene zaštite te in-formatički povežu bolni-ce, bit će u funkciji od 1. siječnja sljedeće godine. Kliničke i županijske bol-nice trebale bi do srpnja dobiti 42 ultrazvučna apa-rata, a do rujna pet novih sofisticiranih CT uređa-ja. U funkciju će se stavi-ti i šest CT simulatora koji sada stoje neiskorišteni.

OBnOvlJivi izvOri energiJe

MiniStarStvo zdravlja

Do kraja godine novi zakon

Kraj kaosu s listama čekanja

Ministrica Holy najavila je da će, radi uklanjanja administrativnih zapreka na koje nailaze investitori, uputiti zakon o obnovljivim izvorima energije u proceduru kako bi se izglasao do kraja godine

Hitne procedure podrazumijevaju pružanje usluge odmah ili najviše u roku od 24 sata, dok u redovnim nitko ne bi smio čekati dulje od šest mjeseci

To područje sada pokriva pet zakona

i cijeli niz propisa, što je komplicirano,

kaže ministrica

Uskoro će početi objedinjena nabava ugradbenog materijala putem javne nabave

objavljivala liste čekanja na internetu čekalo na pregled ili liječenje

41 bolnica od 63 540.000 pacijenata ( (

9Broj 3729, 28. svibnja 2012. S MARKOVA TRGAwww.privredni.hr

Godinu i pol nakon pot-pisivanja ugovora, eu-ropski povjerenik za regionalnu politiku Joha-nnes Hahn obišao je ra-dove na ugradnji susta-va signalno-sigurnosnih uređaja na zagrebač-kom Glavnom kolodvo-ru. Sustav je vrijedan oko 95 milijuna kuna, a 85 po-sto novca povučeno je iz fonda IPA. Potpredsjed-nik Vlade Branko Grčić i ministar pomorstva, pro-meta i infrastrukture Sini-ša Hajdaš Dončić projekt su predstavili kao ogled-ni primjer za slične projek-te u željezničkom sektoru. Tako Hajdaš Dončić tvrdi kako se iz ovog projekta vidi da uz dobru pripremu i stručnost ljudi u HŽ-u po-stoji mogućnost za povla-čenje velikog dijela bespo-vratnih sredstava EU-a za razvoj željezničke mreže. Grčić je otkrio da bi Vla-da na sličan način željela financirati obnovu pruge Dugo Selo-Križevci, vri-jednu više od 190 miliju-

na eura, koja je prijavlje-na za strukturne fondove. Hahn se složio da je obno-va signalizacije uspješan projekt, te najavio daljnje razgovore o boljem kori-štenju sredstava iz struk-turnih fondova, posebno za modernizaciju željezni-ce. Radovi na Glavnom kolodvoru trebali bi biti završeni do kraja ove go-dine. Izvode ih austrijska podružnica Siemensa i hr-vatska tvrtka Elektrokem, a nadzire španjolska tvrtka TYPSA. Nova signalizaci-ja omogućit će bolju pro-točnost prometa vlakova u cijelom zagrebačkom čvo-rištu, skratiti vrijeme ma-nevriranja i proširiti usko grlo na X. paneuropskom koridoru. (D.Ž.)

OBnOva željeznice

Signalizacija kao ogledni primjer

Na prošlotjednoj sjed-nici Upravnog vije-ća Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odlučio je financirati ti-move za hitnu medicinu tijekom turističke sezo-ne. Osigurano je 5,7 mi-lijuna kuna za ukupno 13 timova, od kojih je jedan u redovnom radu za zrač-ni promet, a ostali na dr-žavnim cestama. Time će se dodatno osigurati kva-liteta zdravstvene skrbi i hrvatskim građanima i stranim turistima. Uz to, osigurana su i sredstva za financiranje pripravnič-kog staža doktora medici-ne, za liječenje u splitskoj hiperbaričnoj komori te za

uspostavu tima djelatnosti neurologije u Korčulan-skom domu zdravlja.

Znatno je povećana i dostupnost ortopedskih pomagala jer su sklopljeni ugovori sa 16 novih ispo-ručitelja koji će, zajedno s dosadašnjima, omogu-ćiti pacijentima da ta po-magala dobiju na 21 no-voj lokaciji.

Inače, prihodi HZZO-a u prvom kvartalu ove go-dine bili su manji za 3,32 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine i iznose nešto više od 5,1 milijarde kuna. Rashodi su veći za 4,59 posto, a naj-veći dio (86,88 posto) od-nosi se na zdravstvenu za-štitu. Stopa bolovanja na teret poslodavaca u prvom je tromjesečju smanjena za 2,23 posto, dok je ona na teret HZZO-a (više od 40 dana bolovanja) povećana za 1,10 posto. (J.F.)

Hrvatski zavOd za zdravstvenO Osiguranje

Za hitnu medicinu na državnim cestama 5,7 milijuna kuna

igor vukić [email protected]

M inistarstvo fi-nancija isplatit će 63,7 miliju-

na kuna radnicima Brodo-gradilišta Kraljevica koje odlazi u stečaj, odlučila je Vlada u sklopu odluke o ovogodišnjem državnom financiranju brodograd-nje. Riječ je o plaćama, otpremninama i drugim pravima iz kolektivnog ugovora do 1. lipnja, kada im prestaje radni odnos u brodogradilištu.

Brodosplitu je namije-njeno 58,5 milijuna kuna, kao državna potpora u procesu restrukturiranja. Vlada je u ožujku prihva-tila ponudu samoborskog DIV-a za preuzimanje tog brodogradilišta. Odlučeno je da će država podmiriti 60 posto troškova njego-va restrukturiranja. Novac koji će ove godine dobiti splitski škver pomoći će mu da dovrši brod za ra-sute terete koji se gradi za hrvatsku tvrtku Jadroplov.

Brodosplit će na taj način, suradnjom države i privatnog ulagača, ima-ti priliku nastaviti poslo-vanje. A za radnike Kra-ljevice pripremljen je plan zbrinjavanja pa će sva-ki od njih s državom pot-pisati ugovor o prijenosu svojih dospjelih potraži-vanja. Radnici će, uz osta-lo, dobiti zaostale plaće za travanj i svibanj te otpre-mninu od 6400 kuna po godini staža. Ako radnik ima primjedbe na iznose i odbije potpisati taj ugo-vor, svoja potraživanja

može potražiti u redov-nom stečajnom postupku.

“Riječ je o ogromnim obvezama, o teškom tere-tu koji se stvarao i dulje od 22 godine koliko posto-ji samostalna hrvatska dr-žava. No mi ćemo ga mo-rati podnijeti, jer nemamo drugog izlaza”, proko-mentirao je prvi potpred-sjednik Vlade Radimir Čačić. Dodao je da odlu-ke znače početak raščišća-vanja stanja u brodograd-nji preko restrukturiranja i

stečajeva koji se više nisu mogli odgađati. Vladu čeka složen posao. U Kra-ljevici se primjerice nala-ze dva broda pa se s nji-hovim naručiteljima vode pregovori o preuzimanju. Sve su jasniji iznosi koje će država morati platiti u

tom procesu. Prema Čači-ćevim riječima, radi se o stotinama milijuna kuna ili, u ovom trenutku, o dva milijuna kuna dnevno pa Vlada traži načine da sve to uklopi u proračunske mogućnosti.

Nerentabilni letovi za MostarU 2011. godini Držav-ni inspektorat podnio je 23.756 optužnih prijedlo-ga prekršajnim sudovima i 1786 prekršajnih naloga vrijednih ukupno 9,3 mi-lijuna kuna. Prema izvje-štaju o prošlogodišnjem radu državnih inspektora, što ga je Vlada prihvatila na prošlotjednoj sjednici, naplaćeno je 6740 kazni i prikupljeno 15,4 milijuna kuna. Godinu dana rani-je taj je iznos bio manji za 5,3 milijuna kuna. Podne-seno je i 376 prijedloga za oduzimanje protupravno stečene imovine vrijed-ne 45,1 milijun kuna. Pre-ko Državnog odvjetniš-tva pokrenuti su postupci zbog nelegalne eksploa-

tacije mineralnih sirovi-na u visini od 66 milijuna kuna. Postupci pokrenuti u 2010. godini bili su teš-ki oko 83 milijuna kuna.

Vlada je također poru-čila da neće, kao vlasnik Croatia Airlinesa, ponov-no uvoditi zračnu liniju Zagreb-Mostar. Za odgo-vor na pitanje saborskog zastupnika Ilije Filipovi-ća pripremljena je analiza u kojoj stoji da su od 1998. do 2003. na toj liniji bila 1363 leta. Prevezeno je samo 22.606 putnika ili 16 putnika po letu. Prosječ-ni godišnji gubitak izno-sio je oko 300.000 eura pa je CA na kraju na toj liniji skupio minus od 1,6 mili-juna eura. Linija je ponov-no otvorena od siječnja 2006. do ožujka 2007., u suradnji Croatia Airli-nesa i kompanije Air Bo-sna. Ostvaren je 281 let sa 2617 putnika ili 11 po zra-koplovu. Unatoč subven-ciji od 200.000 eura koju je davao grad Mostar, li-nija je proizvela dodatnih 178.000 eura gubitka.

sjednica Hrvatske vlade

za brodogradilišta 122 milijuna kunaBrodosplit će, suradnjom države i privatnog ulagača, imati priliku nastaviti poslovanje, dok je za radnike kraljevice, koja odlazi u stečaj, pripremljen plan zbrinjavanja

država će podmiriti 60 posto troškova restrukturiranja Brodosplita

radnicima Brodogradilišta kraljevica

63,7 mil kn (državna potpora Brodosplitu

58,5 mil kn (

10 Broj 3729, 28. svibnja 2012.PREDSTAVLJAMO Privredni vjesnik

Maraković d.o.o. obiteljska je tvrtka sa sjedi-

štem u Karlovcu koja je u 26 godina postojanja ra-zvijala dvije osnovne dje-latnosti - elektroinstalacij-ske radove te veleprodaju i maloprodaju elektroma-terijala, a trenutačno ima 14 zaposlenih. “Naš broj zaposlenih nije velik, ali su oni specifični budući da odrađuju poslove koji nas čine prepoznatljivima na tržištu. Već dugi niz godina bavimo se speci-jalističkim zahvatima za koje nije potrebno toli-ko puno ljudi, već znanje i vještine te surađivanje na zahtjevnim objektima. Glavna djelatnost su nam određeni industrijski za-hvati, na način da može-mo uskočiti u izradu re-konstrukcija određenih pogona gdje dajemo svoja tehnička rješenja. Nastu-pamo po sistemu ključ u ruke, znači dajemo teh-nička rješenja do kom-pletnog izvođenja, montaže, puštanja u rad i osposoblja-vanja investito-ra za preuzimanje objekta”, objaš-njava Vlado Ma-raković uz kojega su u ovoj maloj obi-teljskoj tvrtki zapo-

slene i njegova supruga i kći. Svi radnici su, isti-če, visoko stručno ospo-sobljeni, od montera do inženjera koji vode gra-dilište, a koji za to ima-ju određene licencije i dr-žavne ispite te su vrhunski profesionalci.

I javna rasvjeta KarlovcaOsim rekonstrukcija koje su im uža specijalnost, tvrtka Maraković bavi se i izvođenjem i održava-njem električnih instalaci-ja na svim industrijskim, stambenim i poslovnim građevinama te javnoj rasvjeti, zatim izvođe-njem gromobranskih, te-lefonskih, antenskih i ra-zglasnih instalacija te razvodnih ormara kao i montažom i revizijom tra-fostanica. Maloprodaja i veleprodaja elektromate-

rijala čine 30 do 40 posto

poslova-n j a ,

a

t o

ovu tvrtku čini jedinstve-nom na širem karlovač-kom području. “Tržište zahtijeva da se roba što više doprema izvana, što zbog konku-rentnih cijena, što zbog kvalitete robe. Naš elek-tromaterijal stiže iz za-padnoeuropskih zemalja, visokokvalitetan je i cer-tificiran i iza njega stoji garancija”, kaže Marako-vić te ističe kako je ma-lim obiteljskim tvrtkama jako teško zbog sve većih

globalnih igrača, a i natje-čaji na koje se prijavljuju su sve složeniji. Upravo zbog toga tvrtka je uve-la norme ISO 9001:2008 i ISO 14001:2004 u svo-je poslovanje, kako bi poboljšala rad i zadovo-ljila sve zahtjevnije kli-jente i kupce. To je prepo-znao i Grad Karlovac koji je njihove usluge koristio za projekt javne rasvje-te te Karlovačka industri-ja mlijeka gdje su radili kompletnu rekonstrukciju pogona. (A.Š.)

R evoltiran izgle-dom zagrebač-kih pročelja za-

šaranih grafitima, Hrvoje Delić zajedno s poslovnim partnerom Nikolom Anči-ćem odlučio je 2007. go-dine osnovati tvrtku Anti-grafiti centar, s namjerom da se bavi čišćenjem i za-štitom gradskih fasada od grafita. Prvotna ideja se razvijala pa su tako da-nas fokusirani na poslo-ve zaštite od grafita, bak-terija, azbesta, korozije, na zaštitu brodova, stro-jeva i građevinskih kon-strukcija. Tajna njihovog uspjeha su specijalni traj-ni premazi Easy-on i Ea-sy-off tvrtke Urban Hygie-ne Ltd. iz Velike Britanije, čija je primjena veoma ši-

roka. “Grafite je jako teš-ko ukloniti s nezaštićenih površina, a prije skida-nja bitno je utvrditi o ka-kvoj se boji radi, na kojoj površini, i tek onda oda-brati sredstvo za skidanje, za što je nekada potreban mali putujući laboratorij.

Naši proizvodi su univer-zalni, jednako učinkovito djeluju na svim površina-ma i sa svim vrstama boje. Zanimljivost su Easy-on proizvodi koji se nanose na čistu površinu i štite je od potencijalnih grafita: kad vide da je fasada za-štićena premazom s kojeg se boja lako uklanja, klin-cima više nije zanimljiva jer žele da njihovo remek-djelo traje”, kaže Delić. Radi se o značajnoj uštedi za vlasnike zgrada jer pre-maz traje i do dvadeset go-dina. Na taj način su izme-đu ostalog zaštitili sedam domova zdravlja u Zagre-bu, dvije zgrade Sveučili-šta, onu Medicinskog i Ar-hitektonskog fakulteta.

Težak proboj na tržišteKad je riječ o javnim usta-novama, prednost ovih premaza je u tome što štite zid i od ostalih zaprljanja, primjerice, otisaka cipe-la. Dokazano je i da štite od bakterija što je prepo-znala i mini mljekara Ve-ronika kojoj je Antigrafiti centar zaštitio proizvodno postrojenje, a u svijetu je često i premazivanje bol-ničkih zidova.“Na žalost, jako se teško probiti na tr-žište u području zaštite od azbesta iako svi znaju da

se radi o jako opasnoj tvari koja je još uvijek itekako prisutna u građevinama. Premaz stvara jako tvrd i otporan film, trajnost mu je 20 godina, i idelan je primjerice za krov od az-besta koji je star, ali se ne raspada odnosno čestice ne lete”, objašnjava Delić. Požalio se kako je zbog krize njihov proizvod ne-dovoljno prepoznat iako je zapravo daleko isplativiji od nekih koji se češće ko-riste. “Tuneli se konven-cionalnim bojama mora-ju bojati svake tri godine, a još se češće moraju pra-ti jer automobili ispuštaju čestice ulja i goriva koje s prašinom i vlagom stvara-ju crni film. Kada dođe do nekog ekscesa i požara, taj film gori i čini tunel opa-snim. Naš proizvod propu-šta vlagu, a sprečava da se prime smog i čađa. Tune-li se trebaju bojiti svakih 20 godina i daleko je ma-nja emisija deterdženata, što je jako bitno jer se radi o kraškim terenima gdje voda otječe u zemlju i u konačnici zagađuje pitku vodu”, tvrdi Nikola An-čić. On je kao strastveni jedriličar otkrio i da su Ea-sy-on proizvodi idealni za premazivanje brodica jer su ekološki, a sprečavaju hvatanje algi. (A.Š.)

Tvrtka posluje po sistemu ključ u ruke, daje tehnička rješenja do kompletnog izvođenja, montaže, puštanja u rad i osposobljavanja investitora za preuzimanje objekta

Tvrtka je fokusirana na poslove zaštite od grafita, bakterija, azbesta, korozije, na zaštitu brodova, strojeva i građevinskih konstrukcija

Elektromaterijal nam stiže iz zapadnoeuropskih zemalja, ističe Maraković

Njihovi proizvodi su univerzalni, jednako učinkoviti na svim površinama i sa svim vrstama boje

čini im prodaja elektromaterijala( do 40% poslovanja

ANTIGRAFITI CENTAR, ZAGREB MARAKOVIĆ, KARLOVAC

osnovan Antigrafiti centar ( 2007. godine

Stručnjaci zarekonstrukciju pogona i svih elektroinstalacija

Čisti i zaštićeni zidovi


*vijesti

Radovi vrijedni 500 milijuna kuna

Ina je započela radove na EOR (Enchanced Oil Re-covery) projektu čiji je cilj dobivanje dodatnih količina ugljikovodika na eksploatacijskim poljima Žutica i Ivanić. Projekt ima i ekološku dimenzi-ju s obzirom na to da će se njime u podzemlje uti-skivati značajne količine CO2 te tako smanjiti nji-hovo ispuštanje u zrak. U ovaj projekt Ina će u idu-ćih nekoliko godina ulo-žiti više od 500 milijuna kuna.

Testni rad Adria čelikaAdria čelik pokrenuo je testiranje postrojenja u pogonima valjaonice biv-še Željezare Split, čijih su 62 bivša radnika pripre-mila pogone i omogući-la da s proizvodnih linija izađu prve probne serije rebrastog betonskog če-lika. U ovoj fazi projek-ta radi se u jednoj smjeni, ali se već u rujnu očekuje proizvodnja u tri smjene.

Dodatni popust na glazbu

Udruga poslodavaca u ho-telijerstvu Hrvatske i Hr-vatsko društvo skladate-lja ZAMP dogovorili su za ovu, uz popuste osigu-rane prijašnjih godina, do-datni popust od 15 posto na naknade za korištenje glazbe u sobama i zajed-ničkim prostorijama hote-la, kampova i drugih ugo-stiteljskih objekata te su se dogovorili o budućoj suradnji. Tako će Udruga poslodavaca u hotelijer-stvu utjecati na podizanje razine svijesti svojih čla-nica o važnosti poštivanja autorskih i srodnih prava, dok će HDS ZAMP vodi-ti računa o posebnostima hotelijerske djelatnosti i o gospodarskom okviru u kojem hotelijeri posluju.

Andrea Šalinović

Z ačini Nadalina već su dugi niz godina prisutni

na policama prodavaoni-ca, a tvrtka Luxor koja ih proizvodi nakon 22 godi-ne uspješnog poslovanja u ovom području, gdje je postala jedan od najprepo-znatljivijih robnih marki, odlučila je proširiti proi-zvodnju na čokolade. I to ne na bilo kakve čokola-de, već na one s predzna-kom “mediteranske”.

Vlastita receptura“Svih ovih godina razvi-jali smo nove proizvode po vlastitim recepturama i trudili se biti original-ni. Trenutačno tržištu nu-dimo stotinjak začinskih proizvoda u gotovo svim bolje opskrbljenim trgo-vačkim lancima. Kada me pitate kako sam se odlučio na proizvodnju čokola-da, moram se malo vrati-ti u povijest svoje obite-lji koja je još od pradjeda, velikog mlinara, u pekar-skom biznisu. Valjda nam je genetski kod takav da se bavimo proizvodnjom a ne trgovinom. Čokola-de su došle kao izazov jer sam veliki ovisnik o čo-koladi i dugo sam razmi-šljao o samostalnoj proi-zvodnji. Prije pet godina, kada sam biznis sa zači-nima doveo do zadovo-ljavajuće razine, mogao sam se upustiti u ekspe-riment proizvodnje čoko-lada čudnih okusa”, pri-sjeća se direktor tvrtke Luxor Marinko Biškić. A okusi čokolada zbilja bi se mogli nazvati neobič-

nima. Lavanda, suha smo-kva, rogač, prošek, masli-novo ulje samo su neki od njih, a sve čokolade imaju iznimno visok udio kakaa - čak 70 posto. Reakcije kupaca su do sada i više nego dobre te je Biškić zadovoljan prodajom no-vog proizvoda. Najtraže-niji proizvod je tamna čo-kolada punjena kremom od suhih smokava i proše-ka, potom čokolada s aro-mom hvarske lavande te čokolada s rogačem s oto-ka Drvenika. No, ni ostali čokoladni proizvodi nisu manje traženi, pa se čo-koladna gramofonska plo-ča s pjesmom Biškićevog benda, koja uredno svi-ra na starom gramofonu, jako dobro prodaje. “U svemu čime se bavim tru-dim se spojiti naoko nes-pojive stvari - kod proi-zvodnje začina globalno i lokalno, a kod proizvod-nje čokolade trudio sam se da stopim okuse vrhunske tamne čokolade i medite-ranskih delicija i začina.

Inovativnost je osnovna vrlina moje male tvrtke, a financijski pokazatelji tek su mi na drugom mjestu, iako i oni sve ove godine pokazuju urednu pozitivu.

Recepture za sve Nadali-na proizvode radim sam, a proizvodim ih, kako bi-smo mi u Dalmaciji ka-zali, po vlastitom guštu”, kaže Biškić.

Čokolada kao ručni radDok je proizvodnja zači-na automatizirana, čoko-lade i čokoladne praline rade se ručno i pojedinač-no. “Kad je riječ o čoko-

ladi, trudili smo se napra-viti vrhunske proizvode koji bi bili cjenovno pri-hvatljivi. Mislim da smo u tome uspjeli”, zaključu-je Biškić.

Tvrtka Luxor bavi se proizvodnjom, prera-dom i pakiranjem zači-na, začinskog bilja, su-hog voća i dodataka hrani od 1990. godine. Neke od proizvoda kao što su va-nilin šećer, prašak za pe-civo te mješavine začina rade sami, a neke poput lovorovog lista, ružmari-na, kadulje i mljevenog rogača otkupljuju od dal-matinskih poljoprivred-nika s otoka Visa i Hvara te iz Dalmatinske zagore. Potom ih prerađuju, dok se ostali egzotični zači-ni i sušeno voće, primje-rice klinčić i papar, kao i kokosovo brašno, uvo-ze iz Indonezije i Malezi-je. Od 2002. godine proi-zvode začinske mješavine po vlastitim recepturama prilagođene za upotrebu u domaćinstvima, a cije-

li asortiman proizvoda pa-kiraju i u gastro pakiranja za hotele i restorane. Na-kon višegodišnjeg rada u neadekvatnim iznajmlje-nim prostorima, 1998. godine odlučuju se za iz-gradnju vlastitog proi-zvodnog pogona sa skla-dištem i kancelarijama u Solinu pokraj Splita, koji se prostire na oko 1000 metara četvornih. Konač-na realizacija projekta po-većala je kapacitete tvrt-ke i ubrzala proizvodni proces koji je visokoauto-matiziran, tako da ukupnu proizvodnju začina upješ-no uspijeva obaviti 25 za-poslenih. Kupnjom no-vih strojeva zadovoljeno je naglo povećanje zani-manja za njihove proizvo-de u Bosni i Hercegovi-ni te Crnoj Gori, a dio se izvozi i u Njemačku. Od 2000. godine udio izvoza u ukupnom prometu pre-mašio je 20 posto, a sko-rašnjim otvaranjem tržišta Srbije Luxor očekuje zna-tan rast.

TVRTKA LUXOR - LIDER MEĐU ZAČINIMA ŠIRI PROIZVODNJU NA ČOKOLADE

Mediteranska čokolada od maslinovog uljaNajtraženiji proizvod je tamna čokolada punjena kremom od suhih smokava i prošeka, potom čokolada s aromom hvarske lavande te čokolada s rogačem s otoka Drvenika

Inovativnost je osnovna vrlina moje male tvrtke, a financijski pokazatelji tek su mi na drugom mjestu, kaže Biškić

udio kakaa u čokoladama

70%(udio izvoza u ukupnom prometu

više od 20%(PRIČA S RAZLOGOM

12 Broj 3729, 28. svibnja 2012.Privredni vjesnikAKTUALNO

Krešimir Sočković [email protected]

K raš je konditor-ski lider na trži-štu regije, a ula-

skom u Europsku uniju očekuje ga izravan otvo-ren i oštar boj sa svjetskim prehrambenim tvrtkama. O stanju na konditorskom tr-žištu i budućnosti ove tvrt-ke razgovarali smo s pred-sjednikom Uprave Kraša Damirom Bulićem.

Koliko je vaša tvrtka konkurentna u uspo-redbi sa svjetskim pre-hrambenim divovima?- Iako su zbog iskorišta-vanja ekonomije obuj-ma multinacionalne kom-panije u prednosti kad je u pitanju operativna efi-kasnost, Kraš svoju kon-kurentnost gradi na snazi svojih brendova i poslov-noj izvrsnosti koju je po-stigao kroz sustavnu primjenu principa uprav-ljanja kvalitetom i im-plementirajući najbolje poslovne prakse u razli-čitim područjima poslo-vanja. Drugim riječima, oslanjanje na najmoder-nija tehnološka rješenja i desetljećima pažljivo gra-đen imidž našeg nastupa prema krajnjim kupcima okosnica su naše konku-rentnosti i poslovnih re-zultata koji je potvrđuju.

Kakva je pozicija Kra-ša na domaćem i inoze-mnim tržištima?- Kraš je lider na kondi-torskom tržištu regije, a

nekoliko naših brendo-va - Bajadera, Dorina, Ži-votinjsko carstvo, Kiki i Domaćica - pripada elit-nom društvu najsnažni-jih regionalnih brendova u kategoriji robe široke potrošnje. Budući da je liderski položaj na trži-štu moguće održati samo kontinuiranim unapre-đenjima i inovacijama, stručnjaci iz Kraša nepre-stano rade na usavršava-nju receptura proizvoda, poboljšavanju proizvod-nih postupaka, uvođenju novih pakiranja i okusa te kreiranju novih načina prezentacije i promocije proizvoda. Kraš je izvo-zno orijentirana kompa-

nija i u ovom trenutku oko 45 posto proizvodnje izvozi na tržišta regije, Zapadne Europe i preko-morja. Naš cilj je izjedna-čavanje domaće prodaje i izvoza, a da mu se pribli-žavamo govori i podatak da je samo u prva tri mje-seca ove godine povećan izvoz na prekomorska tr-žišta Saudijske Arabije i Australije, te Njemačke. Kraš je jedna od rijetkih domaćih kompanija s po-zitivnom vanjskotrgovin-skom bilancom.

Ulaskom u Europsku uniju vama i drugim tvrtkama iz prehrambe-nog sektora mijenja se pozicija na tržištu regi-je. Kakav razvoj doga-đaja očekujete?- Činjenica je da se ula-skom Hrvatske u EU zna-čajno mijenjaju uvjeti tr-govanja prvenstveno na tržištima zemalja Cefte, ali nikako ne smijemo za-boraviti i promjene koje slijede na domaćem trži-štu. Značajan dio hrvat-skih prehrambenih pro-izvoda će biti opterećen carinama i prelevmani-ma, a to će izravno utje-cati na konkurentnost hr-vatskih proizvođača na dosadašnjim strateškim tržištima. Kraš je stoga je-dan od predvodnika inici-jative koja je okupila sve relevantnije proizvođa-

Damir Bulić, preDsjeDnik uprave kraša

Kraševa snaga je u brendovima i poslovnoj izvrsnostiTradicija, kvaliteta i prepoznatljivost, uz inovativan pristup svim segmentima poslovanja su temeljne ne samo prednosti nego i strateške odrednice Kraša. Modernu tehnologiju iskoristili smo i za uspostavu novih kanala ko munikacije s kupcima, ali i drugim dionicima u našem poslovanju

Kraš vidimo kao stabilnu kompaniju

koja je apsolutni lider u konditorskoj

industriji u Jugoistočnoj Europi

proizvodnje Kraš izvozi

oko 45%(

Igor Vukić [email protected]

Z a izlazak na fran-cusko tržište cije-na koju ponudite

treba biti 10 do 15 posto niža od one koja se može naći na francuskom trži-štu, rekao je Tomislav Vi-lović, direktor prodaje AD Plastika, na prošlo-tjednom seminaru Kako poslovati s Francuskom, održanom u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Se-minar je privukao zanima-nje čak 115 hrvatskih po-duzeća.

Kad se jednom uđe na listu dobavljača, mora se stalno raditi na una-pređenju proizvoda, biti pouzdan i brzo reagira-

ti na promjene. No tko se prilagodi, može očeki-vati da će mu posao biti sigurno plaćen za najvi-še 60 dana, što je velika stvar u recesijskim vre-menima. Prema riječima

Jadranke Guy, vlasnice tvrtke Jadranka za po-slovna savjetovanja, za izlazak na to tržište po-trebne su dobre pripreme koje optimalno traju od dva do šest mjeseci. Važ-no je imati katalog i pre-zentaciju na francuskom jeziku, specifikaciju pro-izvoda i cjenike, doku-mente u PDF-u i uzorke ambalaže. Dobro je po-staviti film na YouTube te imati verziju internet-ske stranice na francu-skom jeziku.

Hrvatska ima tu pred-nost što je mediteran-ska zemlja pa je pozna-ju mnogi francuski turisti, kojih je lani bilo gotovo 400.000. Važan je i odla-zak na sajmove. Godiš-nje se u Francuskoj odr-žavaju 554 manifestacije sa 23 milijuna posjetitelja, od čega je 30 posto stra-nih. U Francuskoj rade 142 gospodarske komo-re te brojne konzultantske tvrtke, napomenula je Ja-dranka Guy.

sudjelovati na skupovima Robna razmjena izme-đu Hrvatske i Francuske dosegnula je lani milijar-du dolara, od čega je hr-vatski izvoz bio 380 mi-

lijuna dolara, a uvoz 691 milijun dolara, izvijesti-la je Sunčanica Skup-njak Kapić, direktorica Sektora za međunarod-ne odnose HGK-a. Hr-vatska je 2011. godine u Francusku izvozila po-najviše brodove, dijelove pribora za vučna i motor-na vozila, dijelove stroje-va, obuću, dušična gno-jiva. Uvozila je osobne automobile, lijekove, jah-te i druga plovila, motor-na vozila za prijevoz robe, proizvode za uljepšavanje i šminkanje.

Robna razmjena mo-gla bi se povećati na-kon festivala Hrvatske u Francuskoj, koji će se održati iduće jeseni. Fe-stivalske manifestacije protegnut će se na četiri mjeseca, a na njima će se predstaviti sve sfere hr-vatskog života, od ekono-mije i znanosti do kulture i sporta. Goran Štefanić, zamjenik hrvatskog ve-leposlanika u Francu-skoj, pozvao je tvrtke da se uključe i sudjeluju na gospodarskom foru-mu koji će se u studeno-me održati u Parizu. Odr-žat će se i poseban skup o francuskim iskustvima u organiziranju klastera, najavio je Štefanić.

KaKo PoSloVaTI S FrancuSKoM?

Francuzi zahtjevni, ali plaćaju u rokuKad se jednom uđe na listu dobavljača, mora se stalno raditi na unapređenju proizvoda, biti pouzdan i brzo reagirati na promjene

Za izlazak na francusko tržište

potrebne su pripreme koje traju

od dva do šest mjeseci

1 mlrd $(lanjska hrvatsko-francuska robna razmjena

13Broj 3729, 28. svibnja 2012. INTERVJUwww.privredni.hr

če prehrambenih proizvo-da kako bi u suradnji s re-sornim ministarstvima i HGK-om zajednički na-stupili prema Europskoj komisiji. Cilj nam je utje-cati na Europsku komisi-ju, koja u ime Europske unije pregovara sa zemlja-ma potpisnicima SSP-a, da se predviđena carin-ska davanja promijene u skladu s dosadašnjom praksom trgovanja izme-đu zemalja članica Cef-te. Moram napomenuti

da smo iznimno zadovolj-ni dosadašnjim koracima na tom planu te očekuje-mo značajno poboljšanje uvjeta poslovanja.

Kakvo je stanje u kon-ditorskom sektoru u Hr-vatskoj i regiji?- Već dulji niz godina na hrvatskom je tržištu prisu-tan kontinuirani rast uvo-za konditorskih proizvo-da, koji imaju višestruko veću stopu rasta od proda-je domaćih proizvođača.

Uvozni proizvodi imaju 66-postotni udio u uku-pnoj potrošnji, što je po-datak koji najbolje govo-ri o nepovoljnom položaju u kojem se nalazi domaća proizvodnja. Uz dobar dio kvalitetnih inozemnih pro-izvoda, sve više se uvo-ze nekvalitetni proizvodi ili proizvodi pred istekom roka trajanja koji se pla-siraju po povoljnim cije-nama, pa u situaciji pada kupovne moći privlače pa-žnju potrošača. Uz nelo-

jalnu konkurenciju, do-datni problem domaćih prehrambenih tvrtki pred-stavljaju visoki troškovi proizvodnje koje uvjetuju cijene pojedinih sirovina i troškovi prodaje. Odgovor Kraša na postojeću situaci-ju je ulaganje u razvoj kva-litete i sustavni plasman novih i inoviranih proizvo-da. Značajna sredstva ula-žu se u promidžbu, a Kraš svoju poziciju na tržištu ra-zvija i kroz partnerski od-nos sa svojim kupcima - poslovnim partnerima.

Koje su prednosti vaše tvrtke u odnosu na kon-kurenciju?- Tradicija, kvaliteta i pre-poznatljivost, uz inova-tivan pristup svim se-gmentima poslovanja su temeljne ne samo pred-nosti nego i strateške odrednice Kraša. Iako je kompanija stogodišnje tra-dicije, Kraš uspješno pro-nalazi put do novih gene-racija vjernih potrošača, oslanjajući se na kreativ-no i operativno kombini-ranje bogatog iskustva sa suvremenim trendovima te smo u nekim segmen-tima svojevrsni pioniri na domaćem tržištu. Moder-

nu tehnologiju iskoristi-li smo i za uspostavu no-vih kanala komunikacije s kupcima, ali i drugim dio-nicima u našem poslova-

nju, a tržišni udjeli koje ostvarujemo našim ciljano osmišljenim aktivnostima potvrđuju ispravnost ova-kvog pristupa.

Kraš je jedna od malo-brojnih tvrtki u ovom sektoru koja je mirno prošla kroz privatizaci-ju i tranziciju. - Kraš je predvodnik ESOP modela dioničar-stva, koji je od samog po-četka prepoznat kao učin-kovit način opstanka i razvoja kompanije. Od-luku o pretvorbi i usva-janju programa pretvor-be društvenog poduzeća Kraš u dioničko društvo donio je tadašnji Radnič-ki savjet još 1992. godi-ne. Sama privatizacija je provedena uz čvrsti kon-senzus radnika, sindikata i menadžmenta Kraša da kompanija ostane u prete-žitom vlasništvu zaposle-nika, malih dioničara, i to stajalište do danas je jed-na od najznačajnijih stra-teških smjernica razvoja kompanije. Kraševa do-sadašnja iskustva, a po-sebno uspješno zadržana pozicija tržišnog lidera u konditorskoj proizvodnji, potvrđuje dobru procjenu,

pa i dalekovidnost ove od-luke.

Kakva je budućnost Kraša?- Kraš vidimo kao sta-bilnu kompaniju koja je apsolutni lider u kondi-torskoj industriji u Jugoi-stočnoj Europi te s barem jednim globalno snažnim brendom. Naše temeljne vrijednosti, poput tradici-je, ljudi, znanja, receptu-ra, tehnologije, čvrsti su nam oslonci u daljnjem ra-zvoju i iskoraku u buduć-nost, neovisno o izazovi-ma koji su pred nama. Ono što možemo obećati našim kupcima jest da ćemo im i u budućnosti uvijek znati ponuditi proizvode kreira-ne po mjeri njihovih uku-sa i želja, a poslovnim par-tnerima, dobavljačima, distributerima, kao i svi-ma uključenima u procese našeg poslovanja – odgo-vornost i dosljednost.

Postoji li opasnost da brendovi u kratkom roku završe u portfelju nekog od velikih svjet-skih igrača?- Ne sumnjam da više Kraševih brendova pred-stavlja primamljivu “lovi-nu”, pogotovo svjetskim igračima koji žele značaj-nije tržišne udjele u ovoj regiji. Kraš u svojoj sred-njoročnoj strategiji nema namjeru prodavati ni je-dan od svojih brendova te samim time ne vidim ni mogućnost da završe u portfelju nekog od velikih svjetskih igrača.

Damir Bulić, preDsjeDnik uprave kraša

Kraševa snaga je u brendovima i poslovnoj izvrsnostiTradicija, kvaliteta i prepoznatljivost, uz inovativan pristup svim segmentima poslovanja su temeljne ne samo prednosti nego i strateške odrednice Kraša. Modernu tehnologiju iskoristili smo i za uspostavu novih kanala ko munikacije s kupcima, ali i drugim dionicima u našem poslovanju

Kraš nema namjeru prodavati ni jedan od svojih brendova

Kraš posjeduje halal i košer certifikate. Postoje li neisko-rišteni potencijali na tržištima koja traže te certifikate? - Naši proizvodi prisutni su na gotovo svim značajnim svjetskim tržištima, što je, među ostalim, i rezultat su-stavnog prilagođavanja zahtjevima pojedinih tržišta. Kraš je nositelj gotovo svih značajnijih normi i certifikata koji jamče kontroliranu kvalitetu ili specijalan način proi-zvodnje, kao što je to slučaj s halal ili košer certifikatima.

U ovom trenutku više od stotinu Kraševih proizvoda ima halal certifikat, a među njima su i naše napolitanke, koje su lider svoje kategorije na tržištu Saudijske Arabije. Po-tencijal ovog tržišta vidljiv je i iz činjenice da su zadnjih godina proizvodi s ovim certifikatima prepoznati na svim značajnijim tržištima te ih sve više prepoznaju i konzu-miraju potrošači, neovisno o vjeroispovijesti i nacionalnoj pripadnosti.

kraševe napolitanke - lider u saudijskoj arabiji

uvoznih proizvoda u ukupnoj potrošnji Kraševih proizvoda ima halal certifikat

66% udio više od 100( (

14 Broj 3729, 28. svibnja 2012.AKTUALNO Privredni vjesnik

Svetozar Sarkanjac [email protected]

I ako su prije nepune četiri godine pusti-li u rad nove, čak i

za EU kriterije najsuvre-menije klaoničke pogo-ne, u tvrtki Ravlić izno-va ozbiljno razmišljaju o novim investicijama u tehnološki razvoj i proši-renje kapaciteta.

Naime, ova tvrtka osnovana 1960. godine kontinuiran poslovni rast bilježi već petnaestak go-dina, ali puni poslovni i tehnološki uzlet dogodio se 2008. kada je u pogon puštena nova klaonica iz-građena nadomak Osije-ka. Bila je to investici-ja teška desetak milijuna eura koja prema svim teh-nološkim i sanitarnim kri-terijima spada u 21. stolje-će. Tome u prilog svjedoče i brojna hrvatska, a osobi-to europska stručna iza-slanstva i inspekcije koje su proteklih godina najav-ljeno i nenajavljeno posje-

ćivale objekte tog poduze-ća. Tako je bilo i nedavno kada je postrojenja tvrtke obišlo izaslanstvo držav-nog sanitarnog i veterinar-skog inspektorata iz Sau-dijske Arabije. A jesu li na pomolu neki novi poslov-ni aranžmani, saznat će se nakon završetka tih pre-govora.

I dok su mogući izvo-zni poslovi s arapskim tržištem tek u začetku, početkom godine prvi kontejneri proizvoda tvrt-ke Ravlić otplovili su put Dalekog istoka. Riječ je o izvozu 20 tona svje-žeg svinjskog mesa, ali onih dijelova koji na hr-vatskom i europskom tr-žištu nisu osobito traže-ni, ali su na tržištu Južne Koreje i Hong Konga pra-vi gurmanski specijaliteti. Kako saznajemo od Iva-ne Ravlić, sličan počet-ni aranžman ostvaren je i s Obalom Bjelokosti gdje je početkom godine ispo-ručen kontejner junećih jetrica. Očito, dobar glas se daleko čuje i u Ravliću sada očekuju nove i oz-biljnije izvozne poslove.

Priprema za tržište EU-aA kako bi se još bolje u tehnološkom, a pogotovo u smislu većih kapacite-

ta, pripremili za nova tr-žišta, kao i za skorašnje poslovanje u uvjetima tr-žišta Europske unije, u Ravliću uskoro kreću u novu fazu proširenja ka-paciteta. Kao i prije pet godina, i sada je riječ o ulaganjima koja će dosti-ći desetak milijuna eura. Međutim, s obzirom na nepovoljne bankarske uvjete, veliku nadu pola-žu u europska pretpristu-pna sredstva iz progra-ma IPARD za što su već odradili aplikacijske pre-dradnje.

“Trebamo se na vrije-me pripremiti za buduće uvjete poslovanja i zato namjeravamo povećati kapacitet klaonice. Osim toga, za potrebe korisnika naših klaoničkih usluga potrebno je izgraditi teh-nološka postrojenja ka-kva do sada nismo imali. Radi se o novim rashlad-nim komorama i pogonu, odnosno liniji za tzv. mi-

kro i makro konfekciju pakiranja svježeg mesa. Novi objekt će biti površi-ne 11.000 četvornih meta-ra, a njegov najvažniji dio bit će prizemlje, u koje-mu će biti instalirane če-tiri velike rashladne ko-more”, objašnjava Zlatko Ravlić, vlasnik tvrtke.

U sklopu tog središ-njeg dijela bit će postav-ljen i tzv. šok tunel za na-glo hlađenje mesa, kako bi ono dulje sačuvalo kva-litetu i svježinu. Klaonica tvrtke Ravlić bit će prva u Hrvatskoj s takvim po-strojenjem. Izgradit će se i nove komore za proizvod-nju trajnih mesnih prera-đevina.

Inače, i sadašnje mo-gućnosti klaonice Ravlić su impresivne: kapacitet klanja iznosi 150 svinja i 35 junadi na sat. Prošle, 2011. godine zabilježeno je povećanje proizvodnje od 13 posto u odnosu na godinu ranije, te je obav-

ljeno 160.000 klanja svi-nja, 11.000 iz junećeg programa, te 5000 janja-di. Tim rezultatima pri-bližili su se maksimalnoj mogućoj godišnjoj iskori-stivosti postojećih tehno-loških kapaciteta. Stoga su i logična opredjeljenja i planovi za proširenje i dodatno moderniziranje kapaciteta.

Nove mesnice diljem HrvatskeTvrtka Ravlić godišnje proizvede više od 1000 tona različitih mesopre-rađivačkih proizvoda. Iako ih se većina može naći na policama trgo-vačkih lanaca širom Hr-vatske, zbog problema neplaćanja u Ravliću in-tenzivno rade i na proši-renju vlastite maloprodaj-ne mreže mesnica. Tako je područje kontinental-ne Hrvatske, od Čakov-ca na zapadu do Vukova-ra na istoku, premreženo s dvadesetak Ravlićevih mesnica. Kada riješe pita-nje odgovarajućih lokaci-ja, vrlo brzo i u Zagrebu planiraju otvoriti odre-đeni broj maloprodajnih objekata. Do kraja godi-ne, kako ističe Ivana Ra-vlić, vlastitu maloprodaj-nu mrežu žele zaključiti s tridesetak mesnica.

InveStIcIjSkI zamah najmodernIje hrvatSke klaonIce

Početkom godine prvi kontejneri

proizvoda tvrtke ravlić otplovili su

put dalekog istoka

Razvijanje tvrtke tijekom godina rezultiralo je i stal-nim povećanjem broja zaposlenih. Tako je od 89 zapo-slenih, koliko ih je bilo prije velikih ulaganja 2005. go-dine, tvrtka Ravlić (zajedno s tvrtkom kćeri Agroravlić) danas zapošljava oko 250 radnika. Planirane investicije, odnosno proširenje klaoničkih kapaciteta, kao i širenje maloprodajne mreže, donijet će posla za novih pedese-tak radnika, očekuju u Ravliću.

Povećanje broja zaposlenih

godišnja proizvodnja tvrtke ravlić imat će novi objekt

više od 1000 t 11.000 m2 ( (*vijesti

Siemensova ekološka odgovornostZeleni tjedan, interni pro-jekt Siemensa Hrvatska čiji je cilj poticati ekološ-ku odgovornost i aktivno uključivanje zaposlenika u zaštitu okoliša, trajao je od 21. do 25. svibnja. Ti-jekom tih dana posebna pozornost posvetila se po-jedinim temama ključnim za zaštitu okoliša: hrani, energiji, kretanju, otpadu i vodi. Zaposlenici Sie-mensa tako su imali prili-ku sudjelovati na stručnim predavanjima i radionica-ma gdje su dobili najno-vije informacije o zdra-voj prehrani, energetskoj učinkovitosti i zbrinjava-nju otpada.

Sastanak poduzetnicaHGK je protekli tjedan bio domaćin hrvatsko-au-strijskog sastanka podu-zetnica, gdje se rasprav-ljalo o stanju ženskog poduzetništva u dvije ze-mlje. Sastanku je nazo-čilo oko 20 poduzetnica iz Koruške te desetak iz Hrvatske. Potpredsjedni-ca HGK-a Vesna Trnokop Tanta upoznala je koruško izaslanstvo na čelu s pot-predsjednicom Koruške gospodarske komore Syl-vom Wostal s aktualnim stanjem u hrvatskom žen-skom poduzetništvu.

Zaštita autohtonih proizvoda

U Opatiji je prošli tjedan održana Šesta konferen-cija o sigurnosti i kakvo-ći hrane. Na dvodnevnoj konferenciji, koju je orga-nizirao HGK, glavne teme bile su sigurnost hrane, promet roba preko grani-ca EU-a, planovi nadzo-ra i rizici u prehrambenoj industriji. Ministar poljo-privrede Tihomir Jako-vina naglasio je važnost zaštite autohtonih poljo-privrednih proizvoda i po-zvao sve proizvođače da se radi zaštite nacional-nog gastronomskog iden-titeta jave u Ministarstvo.

Nova ulaganja uz pomoć IPARD-a U mesnoj industriji ravlić planiraju nova ulaganja u širenje kapaciteta i daljnju modernizaciju proizvodnje u vrijednosti desetak milijuna eura



U okviru projek-ta Organica.net organizira-

nog kroz IPA projekt pre-kogranične suradnje Hr-vatska-Srbija, Udruga za kreativni razvoj Slap iz Osijeka organizirala je drugu godinu za redom Sajam organskih proi-zvoda Budi eko. Sajam je okupio oko 40 proizvođa-ča različitih ekodelicija, ali i sredstava za higijenu i njegu iz Hrvatske, Srbi-je, te Bosne i Hercegovi-ne. Očekivano, sajam je izazvao zanimanje Osje-čana, tim više što su se svi proizvodi mogli kupiti po

“tvorničkim” cijenama. Time je na određeni način srušen mit o skupoći eko-loški uzgojenih poljopri-vrednih proizvoda.

“Cilj nam je i bio lo-kalne proizvođače pred-staviti kupcima zainte-resiranima za kupnju ekoproizvoda i povezati ih, da se i kod nas stvori veza između proizvođača i potrošača, kakva u Europi već postoji. Europski kup-ci poznaju osobu koja im proizvodi hranu i opskr-bljujući se kod lokalnog proizvođača pomažu ra-zvitku svoje regije i malih ekoloških poljoprivrednih gospodarstava. Tako se iz lanca izbacuju supermar-keti - u koje je malim proi-

zvođačima s iznimno kva-litetnim proizvodom teško ući - pa se cijene zadrža-vaju u pristojnim okviri-ma”, istaknula je Sonja Vuković, predsjednica udruge Slap.

Ulazak u Europsku uniju otvara mogućnost plasmana takve hrane na veliko EU tržište koje već sada nema dovoljno vla-stitih ekoproizvoda. Da bi se na tom tržištu pojavili, proizvođači moraju biti u stanju proizvesti bit-no veće količine. Sami to ne mogu, ali regionalnim udruživanjem proizvođa-ča istih proizvoda i za-jedničkim plasmanom u

Europu, ta bi prilika mo-gla biti iskorištena. Sto-ga je u sklopu sajma or-ganizirana i konferencija koja je okupila predstav-nike krovnih organizacija ekoproizvođača iz zema-lja okruženja.

Regionalna burza robeProizvođačima je jasno kako proizvodnja ne jam-či i plasman. Zato se po-

vezivanje malih proizvo-đača u regiji nameće kao rješenje za lakši plasman u EU zemlje koje su ve-liki potrošači ekoproizvo-da. S tim ciljem sudionici konferencije razgovarali su o stvaranju Balkanske organske mreže – BON.

Ta mreža prvenstve-no treba raditi na regio-nalnoj burzi proizvoda i usluga koja će dati uvid u stanje ponude. Zaklju-

čeno je kako tržište traži finalne proizvode i stoga se treba okrenuti finaliza-ciji proizvodnje uz nuž-no brendiranje, pakiranje i marketing ekoproizvoda, ali i zajedničko planira-nje proizvodnje. K tome, BON će provoditi aktiv-nosti dodatne promoci-je jer potrošači još uvijek nemaju dovoljno informa-cija o koristima organskih proizvoda.

PriPreme organSkih Proizvođača za tržište euroPSke unije

Stvara se BON - Balkan organic networkPovezivanje malih proizvođača u regiji jedno je od mogućih rješenja koje bi moglo pomoći u plasmanu robe u zemlje eu-a, inače velike potrošače ekoproizvoda

Sajam Budi eko okupio je oko

40 proizvođača ekodelicija, ali i sredstava za

higijenu i njegu

Sonja Vuković, predsjednica udruge Slap

Opskrbljujući se kod lokalnog proizvođača, europski kupci pomažu razvitku svoje regije i malih gospodarstava. Tako se iz lanca izbacuju supermarketi - pa se cijene zadržavaju u pristojnim okvirima.

“”

“Hrvatska je od svih zemalja u regiji najdalje otišla s ekološkom proizvodnjom. Cilj nam je do 2016. godine ostvariti udjel ekoproizvodnje od osam posto u ukupnoj poljoprivrednoj proizvodnji”, istaknuo je Tomislav Petro-vić, načelnik Odjela za ekološku proizvodnju Ministar-stva poljoprivrede.

Hrvatska najdalje odmakla

N ekoliko hladnih noći početkom travnja, kada su

termometri pokazivali iz-među minus jedan i minus pet stupnjeva Celzijevih, gotovo su u potpunosti odnijele urode kontinen-talnim voćarima. Prema procjenama Hrvatske vo-ćarske zajednice nakon obilaska voćnjaka, štete se procjenjuju na oko 950 milijuna kuna.

Oko 50 većih voćara u organizaciji Agrofructu-sa obišlo je oko 400 hek-tara voćnjaka na području srednje i istočne Hrvatske,

kaže predsjednik Hrvat-ske voćarske zajednice Željko Banjavčić. “Osim jabuke gdje se šteta mjeri i do 90 posto, posebice na sortama idared, breaburn i jonagold, nastradale su i šljive, kruške, a posebno breskve, trešnje, višnje i nektarine”, ističe Banjav-čić. Od državnih institu-cija očekuju hitno utvr-đivanje nastalih šteta te pronalaženje novca za po-kriće gubitaka od mini-malno 30 posto kako bi se voćnjaci mogli održavati. Kao pomoć očekuju i re-programe kredita te sni-

žavanje kamatnih stopa, a zatražili su i otpis plaćanja najamnine državne zemlje na kojoj su voćnjaci.

Potrebna strategija za konkurentnost Voćari su imali probleme i prethodne dvije godine kada su mraz i suša pogo-dili 80 posto voćara koji nemaju suvremene susta-ve navodnjavanja i zašti-

te od tuče. Voćar Branko Branković iz Kruševice ističe kako mu je 90 po-sto jabuka na njegovih 18 hektara stradalo od mra-za. “Većina nasada mi je pod sortom idared i ona je u potpunosti stradala. Nešto drugih sorti ćemo spasiti, no gubici su veli-ki. A što se tiče šest hek-tara višnjika, neću imati zašto ulaziti u njih. Viš-

nju je sačuvao samo onaj koji ju je imao pod poplu-nom”, zaključuje Bran-ković. Zdravko Pokopčić iz Udruge voćara Virovi-tičko-podravske župa-nije naglašava kako je voćarstvu potrebna strate-gija koja će u roku od de-setak godina osigurati hr-vatskim proizvođačima konkurentnost na tržištu.

voćarStvo

Mraz odnio 950 milijuna kuna “Potrebna su nam kapi-talna ulaganja uz pomoć države kojima će većina hrvatskih plantaža dobiti suvremenu infrastrukturu, protugradne mreže i su-stave navodnjavanja. To je ulaganje u budućnost,” smatra Pokopčić.

Čak ni oni koji su osi-gurali svoje nasade neće moći dobiti povrat novca, ističu voćari. Unatoč re-lativno visokim cijenama premije za osiguranje na-sada, klauzule u policama onemogućuju naplatu šte-te koja nastaje u vrijeme cvjetanja jer, kako kažu, nije moguće točno proci-jeniti urod ako nema za-četaka plodova na drvetu. (K.S.)

16 Broj 3729, 28. svibnja 2012.PV ANALIZA Privredni vjesnik

Goran Šikić [email protected]

R a z b u k t a v a n j e gospodarske kri-ze potisnulo je

potrošnju građana koji “dvaput okrenu” svaku kunu prije nego što je po-troše. Upravo tu svoju su priliku prepoznali web por-tali grupne kupnje koji, po uzoru na američki Grou-pon, svakodnevno kupci-ma nude kupone za kup-nju različitih proizvoda, a ponajviše usluga, uz akcij-ske popuste koji često izno-se 50 posto, a ponekad čak i 90 posto. Većinom se nude kraća putovanja, usluge sa-lona za uljepšavanje i well-ness programi, ali u ponudi su i restorani koje je rece-sija poprilično ispraznila. Primjerice, u Hrvatskoj su u travnju među 10 ponuda s najvećim prihodima bile karting vožnja, dva noćenja s doručkom za dvoje i ne-ograničeni wellness, online tečaj engleskog, bowling za šest osoba, dva noćenja s buffet doručkom za dvoje u hotelu, sedmodnevni tečaj jedrenja i padobranski tan-dem skok.

Potrebna i dodatna ulaganjaSudeći po broju “Groupon klonova” koji su se poja-vili u Hrvatskoj u zadnje dvije godine, u toj tržišnoj niši dogodila se prava prav-cata eksplozija. Sredinom 2011. godine grupnom kup-njom se bavilo 25 portala, dok ih je danas dvostru-ko više. Privučeni dobrim

odazivom online kupaca i relativno malim počet-nim ulaganjem potrebnim za izradu portala, mnogi su se poduzetnici odluči-li okušati na području onli-ne grupne prodaje. No, su-deći po portalima koji su se u međuvremenu ugasili, pokazalo se da nije dovolj-no samo pokrenuti funkcio-nalni portal s ponudom, već je potrebno izdvojiti zna-čajna sredstva za promoci-ju svoje ponude koja u sva-kom trenutku cjenovno i kvalitetom treba biti atrak-

tivna tržištu. Dakako, po-trebni su vam i vješti ljudi koji će s pružateljima uslu-ga dogovoriti dovoljan broj atraktivnih ponuda, s time da pružatelji usluga moraju biti spremni podijeliti svo-ju cijenu s portalom grupne prodaje. To zahtijeva dodat-na ulaganja i spremnost na bespoštednu borbu s pre-ostalih pedesetak konku-renata na tržištu koji će se truditi ponuditi isto što i vi.

Prvi portal grupne pro-daje koji se pojavio u Hr-vatskoj u siječnju 2010. je Kolektiva, i danas tržišni lider koji zauzima 42 po-sto udjela sa 3,44 milijuna kuna prihoda u travnju ove godine. Kolektivu je s ve-likim ambicijama osnova-lo dvoje entuzijasta, Ame-

rikanac iz Chicaga Jeffrey Edward Treichel i njegova poslovna partnerica Mar-tina Usmiani iz Zagreba, koji su odlučili u tom tre-nutku najnoviji poslovni model za online business - “grupnu kupnju” - preseliti na Stari kontinent, i tako se Kolektiva našla među pr-vim stranicama za grupnu kupnju pokrenutim u Euro-pi. U startu je plan bio pro-širiti poslovanje na regiju, te su iste godine osnovane Kolektivine sestrinske tvrt-

ke u još pet zemalja, Slo-veniji, Srbiji, Makedoniji, Rumunjskoj i Bugarskoj, što Kolektivu od samog po-četka čini najvećom regio-nalnom tvrtkom za grupnu kupnju.

Još bez pravila Kolektiva je u protekle dvi-je godine ostvarila proda-ju kupona koja je premašila brojku od 200.000, a do lje-ta će korisnicima predsta-viti i nove projekte, te su-kladno tome očekuju dobre

Zajedno u weB shoPPinG

Na portalima grupne kupnje mjesečno se okrene 10 milijuna kunasredinom 2011. godine grupnom kupnjom se bavilo 25 portala, dok ih je danas dvostruko više. Prvi i najveći portal je Kolektiva koja s travanjskih 3,5 milijuna kuna prihoda trenutno drži 42 posto tržišta

Tržište online grupne kupnje je vrlo

dinamično i, unatoč krizi, pokazuje trend

rasta

Kategorija Udio u prihodima

Turizam 26%

Mršavljenje 12%

Sport/Avantura 10%

Ostalo 10%

Kozmetika 9%

Edukacija 7%

Zdravlje 5%

Restorani 4%

Masaža 3%

Ostale kategorije 13%

Najpopularnije kategorije ponuda

svejetu.com

akcijski popusti na portalima grupne kupnje kupljeno u travnju

i do 90% 40.055 ponuda( (


Odličan primjer eksplo-zivnog rasta tržišta onli-ne grupne kupovine daje portal KupiMe.hr, koji je nakon dvije godine po-slovanja u Hrvatskoj, Sloveniji i Srbiji prodao 51 posto tvrtke američ-kom investicijskom fon-du iEurope za tri miliju-na eura. KupiMe grupa investiciju će koristiti za ši-renje svog poslovanja i u Bosni i Hercegovini, a dije-lom ulaganja kupili su por-tale trebamito.hr, bigsale.hr i trebamito.rs, te ozbiljni-je širenje na područje turiz-

ma. Dosadašnju tržišnu po-ziciju s ukupnim prihodom većim od 21 milijun kuna u 2011. KupiMe grupa po-stigla je isključivo svojim sredstvima, a sada su “do-bili ozbiljno oružje u bor-bi s konkurencijom”, kako je proteklog tjedna nagla-sio osnivač KupiMe Vanja Sertić predstavljajući stra-teško partnerstvo s fondom iEurope. Radi se o američ-kom investicijskom fon-du s uredima u Budimpe-šti i New Yorku. Uključuje iEurope Fund II koji ulaže u kompanije s visokim po-tencijalom rasta u Srednjoj i Istočnoj Europi, i to u spe-cifičnim područjima kao što

su e-trgovina, informacijske tehnologije, mediji, susta-vi zdravstvene zaštite i po-dručje zaštite okoliša. Među svojim uspjesima ističu pri-mjer mađarskog portala Va-tera.hu, kopije eBaya, koji su kupili i nakon pet godina prodali uz zaradu 13,5 puta veću od uloženih sredstava.

Taj investicijski fond želi biti most između Sred-nje i Istočne Europe i Sili-konske doline, rekao je La-szlo Czirjak, suosnivač i partner u fondu iEurope. Američki investitori gleda-ju na tržište regije kao na “tržište e-trgovine u nasta-janju”, te svojim partneri-ma žele pružiti stratešku podršku, pa i naknadne in-vesticije. Prema Czirjako-vim riječima, fond iEuro-pe ima interesa i za druga ulaganja u ICT projekte, i već su u kontaktu s nizom domaćih poduzetnika u toj branši.

Ulazak američkog ka-pitala u Hrvatsku pozdra-vili su i ministar podu-zetništva i obrta Gordan Maras te američki vele-poslanik James B. Foley. “Ovo je primjer izravne strane investicije u Hrvat-sku kakve trebamo”, re-kao je ministar Maras, na-glasivši kako imamo ideja i ljudskih potencijala, ali moramo naći investitore. Tom prilikom Maras je na-javio izmjene zakona o po-ticanju ulaganja kako bi Hrvatska bila konkurentna zemljama koje su pristupile EU-u u zadnjih 10 godina i s kojima se Hrvatska može uspoređivati. (G.Š.)

NomeN est omeN

Na portalima grupne kupnje mjesečno se okrene 10 milijuna kuna

KupiMe.hr privukao tri milijuna eura američkih investicija

sredinom 2011. godine grupnom kupnjom se bavilo 25 portala, dok ih je danas dvostruko više. Prvi i najveći portal je Kolektiva koja s travanjskih 3,5 milijuna kuna prihoda trenutno drži 42 posto tržišta

ovo je primjer izravne strane

investicije u Hrvatsku kakve

trebamo, rekao je ministar maras

poslovne rezultate i rast u 2012. godini.

U protekle dvije godi-ne u Hrvatskoj je pokrenu-to više od 50 portala koji svojim korisnicima pruža-ju grupne popuste. “Unatoč tome, tržište grupne kup-nje još uvijek nije definira-no pravilima, što ponekad ne ide na ruku ni korisni-ka niti klijenata. Međutim, Kolektiva se pridržava te-meljnih vrijednosti poslov-nog bontona i fair playa, što korisnici prepoznaju i cije-

ne, a uspješnost takvog na-čina poslovanja najbolje su vidljivi na tržišnim rezulta-tima”, ističe Marina Đu-kanović, direktorica Ko-lektive.

Dakako, nije naodmet ni “ranoranilački efekt”, odno-sno činjenica da su prvi kre-nuli. Prema riječima Marine Đukanović, klijenti cijene njihove usluge jer promo-cijom na Kolektivi dobiva-ju veliku medijsku eksponi-ranost unutar ciljne skupine s dobrom platnom moći.

Direktorica Kolektive napominje kako će inten-zivnije raditi na ponudama u segmentu putovanja, a u proteklih godinu dana na višednevne odmore Kolek-tiva je poslala čak 35.000 Hrvata. Takvim je kratkim putovanjima ostvareno više od 75.000 noćenja, od čega je oko polovine ostvareno u Hrvatskoj, a ostatak pre-težno u susjednim zemlja-ma. “To je omogućilo obi-teljskim hotelima i seoskim gospodarstvima snažan za-mah u razvoju poslovanja, što je vrlo važno u ovo doba krize gospodarstva, a neke su destinacije poput Ogu-lina ili Lošinja dobile izvr-snu promociju”, ističe Ma-rina Đukanović.

Od svakog prodanog kupona značajan dio svo-je provizije Kolektiva in-vestira u online promociju te iste ponude. “Promoci-ja kvalitetnih ponuda naših partnera najbolja nam je re-klama”, kaže direktorica Kolektive.

Tržište online grupne kupnje može se okarakteri-

zirati kao vrlo dinamično i, unatoč krizi koja je snažno pogodila hrvatske građane, nedvojbeno pokazuje trend rasta. Tu činjenicu potvrđu-je i ukupna vrijednost pro-meta na tržištu koji je u pro-

tekle dvije godine od nule narastao na više od 10 mili-juna kuna mjesečno, a oče-kuje se i daljnji rast, osobi-to s dolaskom ljeta i sezone godišnjih odmora.

Među ponudama, pre-ma podacima koje je svo-jim istraživanjem prikupio agregator SveJeTu.com, na domaćem tržištu dominira-ju one iz kategorije turizma, sporta i avanture, te mršav-ljenja, a zatim slijede koz-metika, edukacija, zdravlje i restorani.

Ključno: ulaganje u marketingKako pratiti ponudu svih tih portala grupne kupnje? Od-govor daju tzv. agregatori, portali koji na jednom mje-stu okupljaju ponudu go-tovo svih. Pored agegatora Svipopusti.hr, Grupiranje.com i Dajsve.com, prilično je zanimljiv portal SveJe-Tu.hr, koji pomoću kodova postavljenih na stranicama portala grupne kupnje sva-kodnevno prikuplja podat-ke o prometu ponuda, te na temelju njih izrađuje istra-

živanje s relevantnim po-dacima o ukupnom tržištu grupne kupnje u Hrvat-skoj. Prema njihovim po-sljednjim podacima, na tom se tržištu mjesečno upriho-di više od osam milijuna kuna! Ukupno je u travnju tim putem kupljeno 40.055 ponuda, prosječni popust je iznosio 59 posto, a prosječ-na cijena svih kupljenih po-nuda 202,95 kuna.

Nakon vodeće Kolekti-ve (3,5 milijuna kuna pri-hoda u travnju), sljedeći je KupiMe.hr (1,3 miliju-na kuna), Megapopust.hr (990.000 kuna), Crnojaje.hr (452.847 kuna), Povoljno.hr (337.559 kuna), Ponu-dadana.hr (280.213 kuna), Trebamto (182.783 kuna) i Tidamtidam (180.861 kuna). Zanimljivo, među 10 portala s najvećim pro-metom u kategoriji grupne kupnje nalazi se i web knji-žara Superknjižara (s goto-vo 180.000 kuna prometa u travnju) jer također nudi popuste svojim kupcima pa su svrstani u istraživanje.

Dominacija Kolektive, koja pored izravne komu-nikacije s kupcima putem newslettera, oglašava svoju ponudu na popularnim news portalima kao što su Jutarnji.hr i Monitor.hr, zatim strelo-viti uspon portala Crnojaje.hr, koji se intenzivno pro-movira putem kanala ma-tične NoveTV, te istodobna stagnacija brojnih samostal-nih portala grupne kupnje, pokazuju da je konstantno ulaganje u marketing ključ-na komponenta uspjeha na ovom području.

među ponudama dominiraju one iz kategorije turizma, sporta i avanture te mršavljenja

kupona prodala do sada samo Kolektiva

više od 200.000(

18 Broj 3729, 28. svibnja 2012.EUROGLAS Privredni vjesnik

*vijesti

Bugari za NabuccoPlinovod Nabucco, kojim bi se trebala smanjiti eu-ropska ovisnost o ruskom plinu, od prošloga tjed-na ima i podršku bugar-skog parlamenta. Projekt izgradnje plinovoda du-gog 4000 kilometara, ko-jim bi se plin iz Kaspijske regije transportirao eu-ropskim potrošačima, vri-jedan je 7,9 milijardi do-lara. Sporazum o suradnji na plinovodu potpisali su 2002. austrijski OMV, mađarski MOL, njemač-ki RWE, bugarski Bulgar-gaz, rumunjski Transgaz i turski Botas. No, RWE je najavio da će možda iza-ći iz projekta, a MOL da želi prodati svoj udio u njemu.

Prevoditelji u EU-uInstitucije EU-a zaposlit će 70 hrvatskih prevodi-telja kako bi se pripremi-le za pristupanje Hrvatske Europskoj uniji. Kandida-ti moraju imati fakultet-sku diplomu iz bilo kojeg područja, izvrsno vlada-ti hrvatskim jezikom, vrlo dobro poznavati engleski, njemački ili francuski te još jedan službeni jezik. Informacije o natječaju bit će objavljene na internet-skoj stranici www.eu-ca-reers.eu, objavila je Dele-gacija EU-a u Hrvatskoj.

Rast njemačkoga gospodarstva

U prvom kvartalu nje-mačko je gospodarstvo poraslo za 0,5 posto u od-nosu na prethodno tromje-sečje, preliminarni su po-daci tamošnjeg saveznog statističkog ureda Desta-tis. Razlog je ponajpri-je jačanje izvoza i opo-ravak osobne potrošnje. Promatrano na godišnjoj razini, najveće gospodar-stvo eurozone u prvom tromjesečju poraslo je za 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje lani. Od po-četka krize, gospodarstvo Njemačke jedino je u za-dnjem kvartalu 2011. za-bilježilo pad aktivno-sti zbog dužničke krize i pada potrošnje.

Lada Stipić-Niseteo [email protected]

C rna Gora dostigla je razinu pripre-mljenosti na ko-

joj može početi pregovo-re o članstvu, zaključak je izvještaja Europske komi-sije. Ta preporuka člani-cama o ubacivanju nove kandidatske zemlje u pre-govarački žrvanj nije prva - Komisija je isto misli-la lani u prosincu, no ne-koliko je država (Francu-ska, Njemačka) imalo više od načelnih primjedbi na stanje “poglavlja svih po-glavlja” - pravosuđa, za-traživši još vremena za pripreme. Prihvate li sve članice EU-a preporuku EK-a o otvaranju prego-vora, početak se očekuje na ljeto, okvirni rok je li-panj, sve uz veoma duga-čak proces koji bi se mo-gao otegnuti dobro do u drugu polovinu desetljeća.

Nova strategija EU-a prema kandidatima vid-ljiva je iz pristupa Crnoj Gori – velika su očeki-vanja i zahtjevi za funk-cioniranje pravne drža-ve, pogotovo uz borbu s korupcijom i sprečavanje organiziranog kriminala. EU želi primati samo pot-puno spremne zemlje pa se dva poglavlja pravo-suđa otvaraju na samom startu pregovaračkog pro-cesa, a zatvaraju posljed-nja. K tome, preliminarni je screening već obavljen za trio Crne Gore, Srbije i Makedonije. Time su unu-tarnji poslovi i pravosuđe od marginalnih u prošlom krugu proširenja postali

presudni za EU, temelje-ći se na iskustvima ispro-banim u obradi dosjea Hr-vatske, ali i greškama i gledanju kroz prste tije-kom (ne samo) zadnjeg vala proširenja. Vijeće EU-a u principu prihva-ća prijedloge Komisije, jednom nije – kako bi u EU ušla Grčka. Komisija je imala rezerve i prema razini spremnosti nekih kandidata iz prošlog kru-ga proširenja, no u sve-općoj žurbi i gurani do-brim vjetrovima političke volje, problemi su jedno-stavno maknuti na stranu.

Zakašnjela provjeraTreniranje strogoće i pri-državanje principa došlo je tek kad je šteta već uči-njena. Eurostat je tek sada počeo ozbiljno provjerava-ti proslijeđene mu podatke jer je s eksplozijom grč-kog skandala (ili tragedi-je, ili oboje) postalo očito da su parametri financijske situacije država bili na-mještani, da se s brojkama

manipuliralo te da se od prekrajanja u europskim poslovima nisu suzdrža-vale ni neke druge zemlje, poput Italije ili Španjolske.

Crna Gora je na inte-gracijskom putu osjetila sve odlike nove strategije – ona će otežati posao po-litičarima, ali, generalno gledajući, učiniti društvo boljim ako EK u procje-nama stanja uspije razlu-čiti kvalitativne promjene od glumatanja.

U cijelom ovom poslu Europsku komisiju (naža-lost) ne interesira previše prilagodba gospodarstva unutarnjem tržištu EU-a, što je srž integracija. Pre-či joj je onaj dio kopenha-genskih kriterija vezan uz pravnu državu, demokra-ciju, poštivanje ljudskih i manjinskih prava.

Crnogorske pripre-me kojima su zavrijedi-li početak pregovora po-krile su brojne reforme u državnoj upravi, mahom tek u začetku, tako da će se nastavak procesa poti-

cati setom mjerila za otva-ranje i pogotovo za zatva-ranje pojedinih poglavlja.

Antikorupcijska po-litika stigla je do obliko-vanja zakonskog okvira i nekoliko mjera dovoljnih da bi se Komisija uvjeri-la u ozbiljnost promjena. Provedbu zakona o spre-čavanju sukoba interesa

tako potvrđuju kroz po-datak da je 36 zastupnika u parlamentu dalo otkaze na mjesta u upravnim od-borima državnih tvrtki, a još 16 odstupilo s dužno-sti zastupnika ili izvršnih funkcija koje su obavlja-li. (EK, evidentno, inzisti-ra na ovoj vrsti mjera što objašnjava i zašto je ide-ja o hrvatskim ministrima

u nekim upravnim odbori-ma dočekana na nož.)

Uvjeravanje kaznamaU Crnoj Gori je proved-ba kampanje za mnoge na vlasti zapravo rezanje gra-ne na kojoj sjede. Novi kri-vični zakon je, po EK-u, ubrzao i poboljšao proce-suiranje slučajeva korup-cije, no za sada su pravo-sudni organi stigli samo do nekadašnjeg gradonačelni-ka Budve sa suradnicima, istraga krivične odgovor-nosti bivšeg gradonačel-nika Ulcinja, predsjednika i suca općinskog suda, di-rektora nekih tvrtki i tro-jice radnika ministarstva unutarnjih poslova, što iz-vještaj EK-a uredno na-braja. Pravosuđe je počelo kažnjavati za organizira-ni kriminal, za krivotvore-nje putovnica, šverc droga i pranje novca, sve uz za-pljenu imovine. Broj istra-ga je “jako nizak”, ustvr-dio je izvještaj EK-a, “zbog veoma slabih admi-nistrativnih kapaciteta”.

PrePoruka čLaNicama euroPSke uNije

Europska komisija: Crna Gora može početi pregovorePrihvate li sve članice eu-a preporuku ek-a o otvaranju pregovora, početak se očekuje na ljeto, okvirni rok je lipanj, sve uz veoma dugačak proces koji bi se mogao otegnuti dobro do u drugu polovinu desetljeća

Preliminarni je screening već

obavljen za trio crne Gore, Srbije i

makedonije

dalo otkaze u upravnim odborima državnih tvrtki

36 zastupnika u CG(odstupilo radi sukoba interesa

još 16 (


N ovodošli na tr-žište rada u Eu-ropskoj uni-

ji imaju dvostruko više izgleda za nezaposlenost od starijih radnika. Stati-stika europske krize po-kazuje kako je prosječ-no svaki peti Europljanin mlađi od 25 godina neza-poslen, u nekim zemljama (Španjolska, Grčka) neza-poslenost pogađa svakog drugog, kritična je situa-cija u osam članica EU-a s nezaposlenošću iznad 30 posto (uz Španjolsku i Grčku, tu su i Irska, Litva, Letonija, Italija, Slovačka, Portugal). S druge strane, u Belgiji, Češkoj i Dan-

skoj postotak nezaposle-nih je smanjen što znači da tamošnje prakse nude rje-šenja problema zbog ko-jeg je bez posla bio dobar dio do sada najbolje edu-cirane generacije.

Europska komisija podastrijela je na nefor-malnom summitu EU-a informaciju o tome kako se udara na nezaposle-nost. Osam članica s naj-višom stopom nezaposle-

nosti dobiva pomoć za relokaciju dijela struktur-nih fondova EU-a.

Relociranje sredstavaRelocirana sredstva (ko-jih je još dovoljno jer se odnose na proračunsko razdoblje do kraja iduće godine) povećavala bi do-stupnost financija malom i srednjem poduzetništvu sa svrhom radnog anga-žmana mladih te progra-me dodatne obuke. Raču-na se da su do kraja prošle godine na ovaj način pre-namijenjene 82 milijarde proračunskih sredstava s izgledima za nov prijenos s projekata manjeg znača-

ja i nižih prioriteta na ove za zapošljavanje.

Aktivan pristup EU-a zapošljavanju mladih mo-gao bi, iako ograniče-no, imati utjecaja na hr-vatske trendove, makar u onih pola godine do za-dnjeg dana proračunskog razdoblja koliko će Hr-vatska biti članicom za-jednice. To znači da se što

prije moraju složiti plano-vi za relokaciju sredsta-va. Jose Manuel Barroso potvrdio je da su eksper-tni timovi EK-a od veljače do danas intenzivno traži-li sve rezervne niše za ras-položiva rezervna sred-stva. Prvi je rezultat da su u dva mjeseca potrage nađene 7,3 milijarde eura čime će se s popisa neza-poslenih skinuti 460.000 mladih u ovih osam zema-lja, uz istovremenu korist za razvoj 56.000 malih i srednjih tvrtki. Uspješni primjeri iz prakse ilustra-cija su potencijala mjera krojenih za zapošljavanje najmlađih. (L.S.N.)

Lada Stipić Niseteo [email protected]

K oncept euroob-veznica zasi-gurno neće pro-

ći, no veoma je vjerojatno da će eurozona izdavati zajedničke obveznice za velike infrastrukturne in-vesticije. Boljestojeće i ekonomski uspješnije ze-mlje eurozone većinom odbijaju jamčiti za dugo-ve južnog oboda monetar-ne unije, Francuska jest za, Njemačka tvrdo protiv. Ni sedmosatni neformalni summit lidera Europske unije nije dao konkretan rezultat nego je samo sta-vio na hrpu sve ideje koje će službeno biti obrađene - a možda i odrađene - na 20. jubilarnom summitu EU-a o izlasku iz gospo-darske krize, zakazanom za lipanj. Burze su jedi-ne računale na to da će se dogoditi nešto više osim otkrivanja karata naglim skokom aktivnosti priti-skajući čelnike da učine nešto konkretno, a potom su se srozale dovevši euro

na najnižu vrijednost pre-ma dolaru od lanjskog lje-ta, što je dobra vijest za europske izvoznike.

Nova faza EMU-a Kriza ipak izvlači na vi-djelo ono što je jasno svi-ma osim nacionalnim li-derima i vladama, a to je da je uvjet opstanka i uspjeha eurozone daljnja politička, fiskalna i eko-nomska integracija. “Ra-sprave ukazuju na to da ekonomsku i monetar-nu uniju uvodimo u novu

fazu, s općim konsenzu-som jačanja ekonomskog zajedništva kako bismo se uskladili s potrebama mo-netarne unije”, pojasnio je predsjednik Vijeća EU-a Herman van Rompuy do-

jučerašnju herezu. On će, inače, za potrebe lipanj-skog summita, u surad-nji s Europskom komisi-jom i Središnjom bankom EU-a podastrijeti službeni dokument, izvješće o oz-biljnom ujedinjenju euro-zone, i to u svim aspek-tima. Iza toga stoji “opći konsenzus”, dakle EU je priznao realitet. Za svaki slučaj, plan neće biti de-finitivan, ponudit će samo strukturu i strategiju na kojima će se graditi du-blja monetarna unija.

Medijska izvješća ipak su drukčija od sadržaja summita, naslovnice des-peratno tragaju za čitate-ljima atraktivnim sukobi-ma, štoviše svađama, i bili bi najsretniji da se netko ozbiljno počupao umje-sto što se sedam sati preko stola nabacivalo koncepti-ma i idejama. Neke od njih su veoma korisne i upo-trebljive te kreću u dalj-nju razradu i pripreme za ljetni summit. Političari su naznačili ideje, zajednič-ki je stav da je dublja inte-

gracija neizbježna, nužna i potrebna, a struka ih va-lja oblikovati u upotrebljiv sustav mjera. Lipanjski će summit, sudeći prema sve-mu ovome, postati summi-tom odluke - jer sve vodi spoznaji da je došlo vrije-me okretanja novog lista, zamijeniti mjere štednje širokim rasponom pote-za za oživljavanje gospo-darstava, srušiti granice i olabaviti strogoću jer je postala kontraproduktiv-nom, ne samo u laborato-riju zlosretne Grčke nego

i na drugim stranama za-jednice.

U sjeni GrčkeEuropska se solidarnost (ili, bolje, strepnja da ban-krot jedne članice za so-bom ne povuče u proble-me i ostale) uključila u novu grčku predizbornu kampanju jasnom poru-kom kako EU želi da Grč-ka ostane u monetarnoj uniji te da je spremna i da-lje pomagati ponad onih 150 milijardi MMF-EU financijske injekcije. No, za svaki slučaj, u izradi su i planovi što činiti izađe li Grčka iz monetarne unije odlukom glasača.

Summit je bio nova škola europskih poslova hrvatskom premijeru Zo-ranu Milanoviću. “Bojim se da će sljedeći summit opet biti obilježen Grč-kom, nije dobro jer predu-go traje”, kratko je komen-tirao premijer zbivanja u zgradi Vijeća EU-a, a koja će, kada se sve izrafinira, utjecati i na EU svakodne-vicu Hrvatske, pogotovo u ekonomskim vodama.

Summit ideja

eurozona ide k ujedinjenju Političari su naznačili ideje, zajednički je stav da je dublja integracija neizbježna, nužna i potrebna, a struka ih valja oblikovati u upotrebljiv sustav mjera

uvjet opstanka i uspjeha eurozone

je daljnja politička, fiskalna

i ekonomska integracija

Svaki Peti euroPLjaNiN mLađi od 25 godiNa je Bez PoSLa

Napad Na NezaposleNost u dva mjeseca nađeno je 7,3 milijarde eura čime će se s popisa nezaposlenih skinuti 460.000 mladih

aktivan pristup eu-a zapošljavanju mladih mogao bi utjecati na hrvatske trendove

20 Broj 3729, 28. svibnja 2012.MERIDIJANI Privredni vjesnik


U sprkos goto-vo pustinjskim uvjetima, Izra-

el danas podmiruje dvije trećine svojih potreba za hranom, koristeći se mo-dernim sustavima navod-njavanja. Primjenom no-vih tehnologija Izrael se našao na svjetskom vrhu poljoprivrede što potvrđu-ju i financijski pokazatelji.

Na temu Izraelska po-ljoprivreda - izazov i uzor za Hrvatsku, akademik Ilan Chet nedavno je, u organizaciji Veleposlan-stva države Izrael u Hrvat-skoj, govorio studentima i profesorima osječkog i zagrebačkog poljopri-vrednog fakulteta, te In-stituta Ruđer Bošković. Negov boravak iskoristili smo i za kraći razgovor za Privredni vjesnik.

Izraelski model poljo-privredne proizvodnje smatra se jednim od najuspješnijih u svijetu – kako je izraelska po-ljoprivreda zavrijedila takav status?- Ne znam je li naša poljo-privreda baš najuspješnija, ali zasigurno znam da je otvorena za inovacije i da imamo obrazovane farme-re spremne učiti o novim tehnologijama. U tome im pomažu dvije akademske institucije – poljoprivred-ni fakultet i odgovarajući institut, i upravo te dvije akademske institucije do-

nose i razvijaju raznolike nove tehnologije. Pri tome imamo podršku ministar-stva poljoprivrede putem kojega nove tehnologije dolaze do farmera. Sve se to međusobno dobro slaže – inovacije, nove tehnolo-gije, transfer novih tehno-logija do farmera i obrazo-vanost farmera.

Kakva je konkretna ulo-ga države u poljopri-vrednoj proizvodnji?- Država ima vrlo važ-nu ulogu zbog toga što je

za novu proizvodnju po-treban javni novac. Mi-nistarstvo investira i ima sredstva koja ulaže u nove raznovrsne projek-te koji se, ako se poka-žu uspješnima, plasiraju na tržištu, odnosno pro-izvođačima i tvrtkama. Dakle, na samom počet-ku nekog razvojnog pro-jekta najčešće nisu sami proizvođači, nego je tu prvo novac koji je drža-va uložila. Ako se projekt pokaže uspješnim, daljnji razvoj i njegovu primje-

nu preuzimaju konkret-ni proizvođači, odnosno tvrtke. Osim toga, drža-va je tu i da pomogne far-merima kada se dogodi neka prirodna katastrofa kao što je suša ili u slu-čaju pojave nekih bole-sti kod domaćih životi-nja kao što je bio slučaj s kravama.

Vi ste od pustinjske ze-mlje napravili plodne zelene oaze. Što savjeto-vati poljoprivredi poput hrvatske koja ima mnoš-tvo plodne zemlje, ali je zadnje dvije godine pri-lično pogođena dugo-trajnim sušnim razdo-bljima?- Jednostavno morate pri-hvatiti činjenicu da se suša događa. Dakle, važ-no je shvatiti da je takva situacija realnost. Među-tim, ne možete samo če-kati i nadati se da će idu-će godine možda biti bolje. Neće biti bolje, mi

imamo istu situaciju. Sto-ga je nužno brzo i efika-sno poduzeti konkretne korake i napraviti učin-kovit sistem navodnjava-nja ako imate vode. Izra-el primjerice nema vode, pa je moramo ili recikli-rati ili desalinizirati. U Izraelu se 67 posto vode za navodnjavanje reci-klira iz kanalizacije. To, a osobito postupak de-salinizacije, nikako nije jeftino, ali država mora osigurati dobar standard življenja i hranu za svo-je građane. Hrvatska oči-to ima dobre preduvjete za uspješnu poljoprivred-nu proizvodnju, međutim jako je važno stvoriti si-nergiju između znanosti i prakse. Treba ostvariti kontakt između farmera i agronoma, te povezati istraživanje s farmerima. Agronomska struka mora biti stalno u proizvodnji,

a proizvođači moraju ko-ristiti znanja. Povezuju-ći faktor u tome je drža-va, odnosno ministarstvo poljoprivrede. Prvi kora-ci trebaju doći od mini-stra kome je to i posao, a potom ključni dio pripa-da suradnji agronoma i farmera.

Ilan Chet, IzraelSkI PoljoPrIvrednI znanStvenIk SvjetSkog glaSa

Prirodni uvjeti neće biti bolji, stoga odmah učinite konkretne koraketehnologija nije jeftina, ali država mora osigurati dobar standard življenja i hranu za svoje građane, smatra Ilan Chet. U ključnom povezivanju agronoma i farmera, kaže, prvi koraci trebaju doći od ministra kome je to i posao

država ima vrlo važnu ulogu zbog toga što je za novu proizvodnju potreban javni novac

*vijesti

Tokio dobio najviši toranj Najviši toranj na svije-tu, Tokyo Skytree visi-ne 634 metra, prošli tje-dan je otvoren za javnost. Gradnja je započela u srpnju 2008., a stajala je 806 milijuna dolara. To-kyo Skytree, koji je goto-vo dvostruko veći od pa-riškog Eiffelovog tornja, pružat će usluge televizij-skog i radijskog prijeno-sa, a sadrži, među ostalim, akvarij i kazalište. Ulazni-ce za posjet japanskom tornju, koji ipak nije naj-viša građevina na svije-tu (to je 830 metara viso-ki dubajski neboder Burj Khalifa), već su rasproda-ne do sredine srpnja.

Apple je najvrjedniji brendApple je u 2011. godini potvrdio poziciju najvrjed-nije robne marke u svijetu, pokazuje godišnje istraži-vanje agencije Millward Brown. Tako je ovaj ame-rički tehnološki div lani uvećao vrijednost svoga brenda na 183 milijarde dolara, što je za 19 posto više nego u 2010. godini. Važno je istaknuti kako se-dam od 10 najvrjednijih svjetskih robnih marki ot-pada na tehnološke tvrtke. Izuzeci su McDonald’s, koji se nalazi na četvrtom, te Coca-Cola, koja je na toj listi zauzela šesto mjesto. Inače, na drugom mjestu je IBM, a na trećem Google.

Yahoo prodaje svoj udjel u Alibabi

Yahoo će prodati dio svog udjela u kineskoj internet-skoj tvrtki Alibaba Group. Tako će, objavio je BBC, prema postignutom dogo-voru Alibaba Group ot-kupiti polovinu od 40-po-stotnog udjela u vlasništvu Yahooa za što će ta ame-rička internetska kompani-ja dobiti oko 7,1 milijardu dolara. U kompanijskim priopćenjima Alibaba Group i Yahoo su istaknuli kako će 6,2 milijarde dola-ra biti isplaćene u gotovini, a 800 milijuna dolara u po-vlaštenim dionicama.

Profesor Ilan Chet doktorirao je mikrobiologiju na Sve-učilištu Hebrew, odsjek za poljoprivredu u Jeruzalemu. Njegovo istraživanje vezano je uz biološku kontrolu bo-lesti usjeva s fokusom na primjenu ekološki prihvatljivih mikroorganizama kako bi se smanjila uporaba pestici-da. Objavio je preko 380 članaka u međunarodnim znan-stvenim tiskovinama, a nositelj je 38 patenata. Član je Izraelske akademije znanosti, te Europske akademije znanosti kao i Europske akademije za mikrobiologiju. Sada radi kao zamjenik glavnog tajnika za visoko obra-zovanje i istraživanje Unije za Mediteran u Barceloni.

Znanstvenik s patentima

Na samom početku nekog razvojnog projekta najčešće nisu proizvođači, nego je tu prvo novac koji je država uložila. Ako se projekt pokaže uspješnim, daljnji razvoj i primjenu preuzimaju proizvođači, odnosno tvrtke.”

“


Pogled u svijet

ugroženo dioničko društvodr. uroš dujšin

B roj dioničkih dru-štava u posljed-njem se desetlje-

ću smanjivao, u SAD-u za 38, a u Velikoj Britaniji za 48 posto, upozorava Eco-nomist. Broj početnih jav-nih ponuda (IPO-a) sma-njen je u Americi od 1980. do 2000. s prosječno 311 na godinu na 99 u razdo-blju od 2001. do 2011. Najteže su pogođene male tvrtke s godišnjim prome-tom manjim od 50 miliju-na dolara prije raspisiva-nja IPO-a. U razdoblju od 2001. do 2009. njihov je broj pao na 30. Facebook će vjerojatno dati IPO tr-žištu nov uzlet – nekoliko drugih poduzeća ga slije-de – no one će malo prido-nijeti nadoknađivanju du-goročnog opadanja.

Teret regulacije po-stao je teži otkada je En-ron propao u 2001. Čel-nici poduzeća se tuže da je kombinacija pedantnih regulatora i zahtjevnih fi-nancijaša onemogućila usredotočivanje na dugo-ročni rast. I dioničari su ljutiti; njihovi interesi u dioničkim društvima su, izgleda, rijetko usuglaše-ni s onima uprava podu-zeća, koje često razbacuju ogromne novce na izgrad-nju carstava i obilate po-vlastice. Obično su dioni-čari isuviše rastepeni da bi mogli kontrolirati ljude na licu mjesta. Pokušaji rje-šavanja problema putem davanja dionica menadže-rima su većinom bili neu-spješni.

Bujaju alternativni oblici Istodobno bujaju alterna-tivni korporativni oblici. Nekoć je izlazak na tržište bio san svakog direktora; i danas je respektabilna “privatizacija”. Državna poduzeća oporavila su se nakon propasti komuniz-ma i sada uključuju China Mobile, najveću mobi-

tel kompaniju, najuspješ-nijeg upravljača lukama (Dubai World) i najek-spanzivniju aviokompani-ju (Emirates) kao i 13 naj-većih naftnih kompanija.

Je li to važno? Rast broja oblika korporativ-ne organizacije je dobra stvar: no ima razloga za zabrinutost zbog opada-nja organizacije koja je osiguravala blagostanje 150 godina. Kao prvo, te su kompanije bile bitne za inovacije i otvaranje rad-nih mjesta. Razlog zbog kojeg poduzetnici tako naporno rade i financijeri ulaze u tolike rizike je to što očekuju da će se obo-gatiti izlaskom na tržište.

IPO-i opskrbljuju mla-de tvrtke gotovinom kako bi zapošljavali nove lju-de i osvajali nova tržišta. Alternativa tome je da se prodaju etabliranim tvrt-kama – što baš i nije re-cept kreativne destrukcije.

Kao drugo, dionička su društva transparentna. Dužna su objavljivati kvartalna izvješća, odr-žavati često burne skup-štine dioničara, gombati se s analitičarima i po-našati se korektno. Nasu-prot tome, privatne kom-panije i obiteljske tvrtke

djeluju u magli tajnovi-tosti. Kao treće, dionič-ka društva daju priliku običnim ljudima da di-rektno ulažu u najvažni-ju instituciju za stvara-nje bogatstva. Dvadeseto je stoljeće doživjelo šire-nje dioničarstva, kada su državna poduzeća priva-tizirana, a zajednički se fondovi množili. Manje IPO-a znači i manje šansi za obične ljude da inve-stiraju u neki budući Go-ogle.

Nužne promjene u gledištima Sve to zahtijeva promje-nu u gledištima – naročito među političarima koji su

nagomilali hrpe propisa na zapadna dionička druš-tva, pretpostavljajući da poslovni ljudi nemaju iz-bora nego da na dugi rok postanu dionička društva. No mnoga poduzeća osta-ju privatna da bi izbjegla regulaciju, a rezultat je da se sve više biznisa obav-lja u tajnosti, pri čemu bo-gati insajderi postaju sve moćniji.

Dionička su društva stvorila temelje današnjeg blagostanja. Donijela su transparentnost u poslov-ni svijet i prilike za male investitore. Sigurno je da zbog toga što prodaju di-onice neobaviještenima moraju biti pod regulaci-jom. No ona ne smije biti takva da poduzetnici poč-nu strahovati od izlaska na tržište kapitala. Amen.

Manje iPo-a znači i manje šansi za obične ljude da

investiraju u neki budući google

goran gazdek

N a 11. međuna-rodnom sajmu Expokos 2012.

koji je u Prištini održan od 16. do 19. svibnja na izložbenim prostorima Hr-vatske gospodarske ko-more i Hrvatske obrtnič-ke komore predstavilo se 30 izlagača iz Hrvatske. Sajam Expokos namije-njen je tvrtkama s područ-ja graditeljstva, tehnike, konstrukcije, drvne i me-talurške industrije te ob-novljivih izvora energi-je. Na površini od 20.000 četvornih metara izlagalo je 425 tvrtki iz 22 države, najviše iz Turske i Alba-nije te zemalja bivše Ju-goslavije, a posjetilo ga je približno 34.000 posjetite-lja. Sajam Expokos najve-će je gospodarsko okuplja-nje na Kosovu i Balkanu, a organizatori tvrde da se nastupom otvara moguć-nost pristupa tržištu od 25 milijuna stanovnika pa se iz godine u godinu bilježi kontinuirani rast zemalja sudionica te broja izlagača i posjetitelja. “Kosovo je povoljno tržište za poslo-vanje tvrtki iz Hrvatske, što su mnogi mali i sred-nji poduzetnici prepozna-li, a ovaj sajam im je ideal-na prilika da se predstave i pronađu poslovne partne-re”, kaže Milan Vanđura, koordinator nastupa hr-vatskih izlagača na izlož-benom prostoru Hrvat-ske gospodarske komore.

Rast robne razmjeneMeđu ostalim, tvrtka Her-bas iz Pitomače predsta-vila je strojeve za suše-nje i obradu ljekovitog

bilja i duhana, Ivanićplast iz Ivanić Grada duroplast antibakterijska WC sjeda-la, KGV Šutalo iz Jakšića električne cijevne grijače, PGM iz Poznanovca dim-njake, Res immobiles iz Vukovara PVC dekorativ-ne panele, Tehnohit-hr iz Pitomače masivni namje-štaj - stol, stolice, komo-de i vinske stalaže. “Naše proizvode izvozimo u Sr-biju, BiH i Austriju, a po-kušavamo se probiti i na

druga tržišta pa smo doš-li i na Kosovo. Izuzet-no smo zadovoljni nastu-pom, ostvarili smo niz kontakata, nadamo se da ćemo nešto od toga i rea-lizirati”, kazala nam je Bi-ljana Jančurić iz tvrtke Res Immobiles.

Ukupna vrijednost vanjskotrgovinske raz-mjene Hrvatske i Koso-va prošle godine bila je 80,9 milijuna dolara, što je u odnosu na 2010. po-većanje za 6,17 posto. Hr-vatska je na Kosovo izve-

zla robe u vrijednosti 77,4 milijuna dolara, a uvezla je za 3,3 milijuna dolara.

Budite pragmatičniIako je saldo vanjskotr-govinske razmjene za Hr-vatsku izuzetno pozitivan, predsjednik Privred-ne komore Kosova Safet Gërxhaliu ističe da nika-ko ne treba biti zadovoljan tim brojkama jer Hrvat-ska ni izdaleka nije isko-ristila mogućnosti, psiho-lošku prednost koju ima u odnosu na gospodarstva drugih zemalja ex-Jugo-slavije i ugled koji ovdje imaju hrvatski proizvodi. “Hrvatsko gospodarstvo je bilo zadovoljno samim so-bom, ali sad je vrijeme da se u osvajanje kosovskog tržišta krene na pragma-tičniji način i da se ispravi propušteno jer - imate što ponuditi. Kosovo je dobi-lo primat strateškog centra i zadnji je čas da Hrvatska to iskoristi, ali prije toga mora napraviti ekonom-sku decentralizaciju i na takav način identificirati mala i srednja poduzeća”, kaže Gërxhaliu zaključu-jući kako gospodarske ko-more dviju zemalja treba-ju pojačati dijalog i vratiti povjerenje hrvatskih tvrtki u kosovsko tržište.

Hrvatske tvrtke na sajMu exPokos 2012. u Prištini

Pristup tržištu od 25 milijuna stanovnikakosovo je dobilo primat strateškog centra i zadnji je čas da Hrvatska to iskoristi, kaže safet gërxhaliu, predsjednik Privredne komore kosova

najviše sudionika bilo je iz turske i albanije te zemalja bivše jugoslavije

predstavilo se i 30 izlagača iz Hrvatske

među 425 tvrtki(

22 Broj 3729, 28. svibnja 2012.HRVATSKA & REGIJA Privredni vjesnik

Zdravko Latal [email protected]

P redstavnici svih pet pivovara u Bosni i Hecego-

vini udruženih u Grupaci-ju pivara BiH te proizvo-đači voda, zatražili su od Vijeća ministara BiH i dr-žavnog parlamenta hit-no donošenje mjera zašti-

te domaće proizvodnje od prekomjernog uvoza i ne-lojalne konkurencije kom-panija, posebice iz Hrvat-ske i Srbije. Trgovinski deficit BiH konstantno ra-ste, a godišnje se uveze hrane u vrijednosti od dvi-je milijarde konvertibil-nih maraka. Najveći vanj-skotrgovinski deficit BiH ostvaruje upravo u trgovi-

ni pivom, prirodnim i mi-neralnim vodama. Vlasti-tom proizvodnjom pivari sada pokrivaju svega 30 posto potreba domaćeg tr-žišta i rade s jedva 40 po-sto kapaciteta.

“Mi smo još 2008. podnijeli zahtjev za uvo-đenje zaštitnih mjera, ali tadašnji sastav Vijeća mi-nistara nije reagirao”, ustvrdili su pivari, ističu-ći kako im najveće pro-bleme čine tvrtke iz Hr-vatske i Srbije koje su ih, koristeći sporazum o Cef-ti, dovele u podređen po-ložaj te ugrozile njihovu i egzistenciju njihovih rad-nika. Pivari su uvjereni da u vlasti BiH postoje lobi-ji koji protežiraju proizvo-đače iz susjednih zemalja. Nezadovoljni su i mljeka-

ri, ali ne samo zbog pre-velikog uvoza, nego i ne-isplaćenih poticaja. I oni su optužili vlast da nije na vrijeme pripremila mje-re za saniranje posljedi-ca hrvatskog ulaska u EU, niti osigurala više od dva

granična prijelaza što će im, između ostalog, znat-no povećati troškove tran-sporta. Do sada su godiš-nje u Hrvatsku izvozili u prosjeku 40 milijuna lita-ra mlijeka i za njih bi novi uvjeti bili katastrofalni.

Zastupnici predstav-ničkog doma parlamen-ta BiH su hitno reagirali i na zasjedanju zatražili od Ministarstva vanjske trgo-vine i ekonomskih odno-sa BiH da u bilateralnim pregovorima sa susjedima poduzme mjere kako bi se smanjio golemi deba-lans u pokrivenosti uvoza izvozom, posebno kada su u pitanju pivo i voda, ali i neki drugi proizvodi čija proizvodnja zadovoljava domaću potražnju.

Zastupnici su izrazili za-brinutost jer je lani u ze-mlju uvezeno piva za 136 milijuna KM (a 2010. za 130 milijuna KM). Prošle godine bosanskohercego-vački pivari izvezli su piva u vrijednosti od samo 40,4 milijuna KM (2010. za 33,4 milijuna KM). Kad je riječ o pivu i vodama, po-krivenost uvoza izvozom iznosi svega 19 posto, a ukupna pokrivenost uvoza izvozom u prva tri mjeseca iznosila je 51 posto.

Trgovinski deficiT Bosne i Hercegovine sTaLno rasTe

UTjeHe nema U PivU, a ni U vodi

BiH godišnje uveze hrane u vrijednosti

od dvije milijarde konvertibilnih

marakaRazmatrajući zabrinjavajući rast trgovinskog deficita, Vijeće ministara BiH je konstatiralo da je na kraju proš-le godine najpovoljniju pokrivenost među glavnim trgo-vinskim partnerima BiH imala s Austrijom, u iznosu od 125,9 posto, Slovenijom 85,31 posto, Njemačkom 73,07 posto i Italijom 70 posto, dok je taj postotak sa Srbijom iznosio 68,36 posto, a s Hrvatskom 54,61 posto. Prošlo-godišnji deficit BiH s Hrvatskom iznosio je 1,02 milijarde KM. Apsolutno najveći trgovinski deficit lani BiH je imala s Rusijom, više od 1,5 milijardi KM.

Zabrinjavajući rast trgovinskog deficita

Ljiljana Lukić [email protected]

I zbori u Srbiji su na-kon svega ipak do-nijeli iznenađenje,

posebno oni predsjednič-ki, i pokrenuli Srbiju iako se još jasno ne vidi u ko-jem pravcu. Premda je do-bar dio birača apstinirao, što znači da nije imao svog kandidata, a izlaznost bila jedva oko polovine, izbori su pokazali dvije stvari: da pobjeda Tomislava Niko-lića znači zapravo kažnja-vanje dosadašnje vladaju-će garniture, a ne glasanje za Nikolića i da je presud-na bila ekonomija. Što će reći da se glasalo iz želu-ca i džepa. To je potvrdila i najnovi-ja anketa koja pokazuje da građani - čak 56 posto

anketiranih - najviše stra-huju od nezaposlenosti, a od nove vlade koja će se tek formirati nešto pozi-tivno očekuje tek desetak posto. Ekonomski proble-mi bili su u fokusu prediz-borne kampanje koja je za razliku od ranijih potpuno potisnula teške političke teme, među kojima je na vrhu Kosovo.

Bolje bez vladeU svakom slučaju sada je glavna tema tko će formi-rati vladu, hoće li Nikolić i pored toga što je njegova Srpska napredna stranka (SNS) na parlamentarnim izborima osvojila jedva 23 posto glasova preuzeti kompletno vođenje države u nekoj koaliciji ili će do-sadašnje vladajuće stran-ke nastaviti. Ali sigurno

ne tamo gdje su stale, nego s mnogo više obveza, ne-gativnih okolnosti i hitnih složenih državnih poslo-va kao što je nastavak pre-govora s MMF-om, sma-njenje javne potrošnje i rebalans proračuna, miro-vinska reforma, reforma javnog sektora... “Još smo daleko do for-miranja nove vlade, što možda i nije tako loše.

Statistički podaci, naime, pokazuju da naša privreda najbolje funkcionira kada nema vladu, odnosno u tom vakuumu, jer tada nema ni straha od moćni-ka”, ocjenjuje ekonomist Danijel Cvjetičanin. I podsjeća da su politički moćnici do sada obećava-li kako će dovesti investi-tore, a to su najčešće bili domaći koji su za baga-

telu dobivali tvrtke i dru-go. “U ovom interregnu-mu, do formiranja nove vlade, tih feudalnih pote-za bit će manje, pa će se i privrednici ohrabriti za poslovanje ili pokušaj da pokrenu poslove računa-jući kako poslije nekoli-ko mjeseci političari neće imati smjelosti osujetiti njihov biznis. Nova bi se

vlada, bude li slušala eko-nomsku struku, obuzdala u intervenciji. Dakle, ono što vlada ne bi trebala ra-diti možda je i bitnije od

onoga što bi trebala radi-ti”, smatra Cvjetičanin.

Na redu i tajkuni “Dugoročno, vlada će mo-rati ojačati institucije, osi-gurati stabilnost, privred-ni rast i investicije. To će teško ostvariti ako ne bude funkcionirala kohabitacija vlade i predsjednika. Već na startu će morati preis-pitati privatizaciju, na koju je najprije upozorio Savjet za borbu protiv korupcije, a potom i EU. Ako se glav-ni akteri visoke korupcije, tajkuni i političari koji su sudjelovali u tim privati-zacijama, ne zakoprcaju u mreži, to će značiti da su institucije i dalje pod nji-hovim utjecajem i da se ne vidi svjetlo na kraju tune-la”, upozorava ekonomist Danilo Šuković.

IZBorI u SrBIjI doNIjelI (Ne)očekIvaNe reZultate

Glasovi iz želuca i džepa srbija je daleko do formiranja nove vlade, što možda i nije tako loše, smatra ekonomist danijel cvjetičanin. Privreda srbije, kaže on, najbolje funkcionira kad nema vladu jer tada nema ni straha od moćnika

nova vlada će morati preispitati privatizaciju, kaže ekonomist Šuković

najviše strahuje od nezaposlenosti

56% anketiranih Srba(od nove vlade očekuje nešto pozitivno

tek oko 10%(


*vijesti

Udar i na imovinu veće vrijednostiDa bi lakše pridobila jav-nost za niže plaće i nešto manje socijalne potpore, slovenska vlada poseb-nim porezima udarila je i na imovinu veće vrijedno-sti. Uvedena je nova stopa poreza na dohodak. Godiš-nja osnovica koja prelazi 69.313 eura opterećivat će se po uvećanoj stopi od 50 posto. Novim porezom na plovila oporezuje se svaki metar dužine čamca i sva-ki kilovat snage. Automo-bili s više od 2500 kubika dodatno će se oporezivati s osam do 16 posto pore-za. U sljedeće dvije godine oporezivat će se i nekretni-ne veće vrijednosti – sa 0,5 posto kada porezna osno-vica iznosi jedan do dva milijuna eura, te s jedan posto kada porezna osno-vica premašuje dva miliju-na eura.

Kraš odlazi iz PosočjaNakon 12 godina pre-govora Kraš je potpisao ugovor o uređenju imo-vinsko-pravnih odnosa s posebnom slovenskom in-stitucijom, Društvom za savjetovanje i upravljanje. Uz odštetu od 1,8 milijuna eura Kraš je odstupio DSU približno 20 hektara ze-mljišta u Posočju. Dio proi-zvodnje iz Planike Kobarid Kraš namjerava preseliti u Belgiju – objavile su slo-venske Finance na temelju izjave Marice Vidaković, prokuristice Kraša.

Pokušali opljačkati GorenjeSlovenski NPU (Nacio-nalni istražni ured) nakon višemjesečnog praćenja kriminalne skupine priveo je u istražni zatvor četiri osobe iz Celja, Šoštanja i Žalca za koje se na teme-lju zaplijenjene dokumen-tacije i elektronskih poda-taka osnovano sumnja da

su planirale izvući iz Go-renja razne bijele tehnike u količini nekoliko šlepe-ra. Vrijednost robe koju je kriminalna skupina htjela izvući procjenjuje se na tri milijuna eura.

Franjo Kiseljak [email protected]

P riupitan nakon povratka iz Nje-mačke je li s kan-

celarkom Angelom Mer-kel ponovno razgovarao o uspostavi logističkog hol-dinga s Deutsche Bahnom (DB), Janez Janša odgo-vorio je potvrdno, ali bez ikakve pobliže pojedino-sti koja bi dala nasluti-ti bilo što o daljem tijeku pothvata iznimno važnog za revitalizaciju ključnog prometnog pravca u Slo-veniji, onog do luke Ko-per. Zamisao o zajed-ničkom holdingu unutar kojeg bi Slovenske želje-znice, kao kronični gubi-taš, konačno dobile svoj pravi prometni smisao, posljedično i poslovne

knjige bez crvenih salda, zaokupila je još prethod-nu slovensku vladu čiji je premijer Borut Pahor us-pio angažirati za savjetni-ka bivšeg generalnog di-rektora Deutsche Bahna, menadžera Hartmunda Mehdorna, poznatog po tome što je DB na kraju mandata ostavio s milijar-du eura dobiti. Mehdorn se potpuno predao novom

poslu koji je završio lo-gičnim zaključkom. DB ima želju protegnuti pro-metni interes sve do Luke Koper, dakako, uz asi-stenciju slovenskog dije-la zajedničkog holdinga u kojem bi se Slovenske že-ljeznice prešaltale na ko-losijek uspješnog poslo-vanja. U tom sklopu svoje prednosti također bolje bi iskoristile Intereuropa kao špediter te Luka Koper kao najbliža točka dodira s morem za veći dio Sred-nje Europe.

Minirana idejaDobra i već gotovo do-rađena zamisao neočeki-vano je minirana u Ko-pru. Lučki sindikati, koje diskretno podržava lokal-na politika, ukopali su se u rov, zaprijetivši da iz njega neće nikome dopu-stiti kolonizaciju sloven-ske obale. Pahor je morao odustati od holdinške za-misli. Mehdorn se vratio u Njemačku s nezgodnim iskustvom. Nisu mu na-doknađeni troškovi što ih je imao u slaganju zajed-ničkog holdinga. Sve slu-ti da novac neće niti dobi-ti. Pahor nema više ključ od proračunske blagajne. Janša, pak, kaže da nova vlada nije našla ni jedan papir koji bi obvezivao na bilo kakva plaćanja sa-vjetniku Mehdornu.

Poputbina s kojom je Janez Janša u svibnju oti-šao u posjet kancelarki Angeli Merkel bitno se ra-zlikuje, kad je riječ o za-jedničkom holdingu, od konstrukcije kojom je svojedobno baratao Pa-

hor. Prethodna vlada, na-ime, ponudila je Mehdor-nu kao miraz u zajednički holding – Slovenske želje-znice, Intereuropu i Luku Koper. U međuvremenu Intereuropa se teškim po-slovnim promašajima dis-kvalificirala kao moguća članica zajedničkog hol-dinga. Janša je, stoga, bio prinuđen dopuniti sloven-sku ponudu tako što je na

mjesto Intereurope pred-ložio Aerodrom Ljublja-na. Nova varijanta pove-zivanja sada je predmet ekspertnih raščlanjivanja. Važno je uočiti da je slo-venski položaj u pregovo-rima danas teži od okolno-sti u kojima je pregovarao Pahor. Željeznice i dalje mijenjaju direktore te go-milaju gubitke. Luka Ko-per također je u većim

problemima nego prije, a Intereuropa sasvim je is-pala iz igre. Osobno Bo-rut Pahor ipak smatra da će se dvije strane dogo-voriti. Poučen vlastitim iskustvom Pahor savjetu-je Janši: “Treba mirno po-gledati Slovencima u oči i reći im da je projekt po-slovno opravdan i finan-cijski održiv, za nas i za ulagatelja iz Njemačke”.

SUSRET MERKEL – JANŠA

Opet o zajedničkom holdinguRješenje za slovenske prometne probleme i dalje se traži u holdinškom povezivanju s Deutsche Bahnom

Intereuropa se teškim poslovnim

promašajima diskvalificirala kao

moguća članica zajedničkog

holdinga

Čehov je malo mjesto u blizini Moskve. Bivša uprava Intereurope pod vodstvom Andreja Lovšina tamo je na svoju ruku, bez odgovarajućih odobrenja nadzornog odbora, izgradi-la veliki logistički centar u koji je uložila 130 milijuna eura. Poslovna očekivanja poveza-na s Čehovom nisu se ispunila. Intereuropa trenutačno je dužna bankama 200 milijuna eura. Moratorij na otplatu glavnice istječe u rujnu. Trenutačno banke pregovaraju s Inte-reuropom o djelomičnoj konverziji potraživanja u vlasničke udjele, o smanjenju kamata te o produljenju rokova otplate. Nastavak važnih pregovora banke uvjetuju prodajom ru-ske tvrtke Intereuropa East, zapravo tamošnjeg logističkog centra u Čehovu. Službenih ponuda nema. Neslužbeno, Čehov bi bila spremna kupiti UniCreditova tvrtka Uctam. Za investiciju koja je stajala 130 milijuna eura, UniCreditova tvrtka spremna je platiti samo 45 milijuna eura. Problem je to što hipoteke na Čehovu imaju još dvije banke – SID i SKB. Intereuropa je prezadužena i bez jasne strategije poslovanja. Pretvore li banke svoja po-traživanja u udjele, vjerojatno će 70 posto nekad velike logističke tvrtke prijeći u vlasniš-tvo slovenskih banaka. Sve to trenutno diskvalificira Intereuropu kao nosača za ugrad-nju u zajednički holding s Deutsche Bahnom.

Intereuropa zaglavila u – Čehovu

uloženo u logistički centar u ruskom Čehovu

130 mil €(Intereuropa sada dužna bankama

200 mil €(

Foto

: Dan

iel N

ovak

ovič

/STA

, UKO

M

24 Broj 3729, 28. svibnja 2012.STIL Privredni vjesnik

*vijesti

Hrvatska kongresna i insentiv ponuda na ImexuPonuda hrvatskog kon-gresnog i insentiv ureda Hrvatske turističke zajed-nice predstavljena je pro-teklog tjedna na kongre-snoj i insentiv burzi Imex u Frankfurtu. Direktor Hr-vatskog kongresnog i in-sentiv ureda Nikola Račić tom je prigodom održao prezentacije za grupe iz Europe, Rusije i SAD-a. Partnerima i posjetitelji-ma hrvatskog štanda po-dijeljeni su informativno-promotivni materijali o Hrvatskoj, kongresna bro-šura te CD hrvatske kon-gresne i insentiv ponude.

Oda radosti nagrađena u VaršaviPromidžbeni film Hrvat-ske turističke zajednice “Oda radosti” osvojio je protekli tjedan nagradu za najbolji promidžbeni tu-ristički film na Sedmom međunarodnom festivalu Film, Art & Tourism Fe-stival - FilmAT u Varšavi. Taj promotivni film, spoj tradicionalnog i suvreme-nog, dio je promidžbene kampanje Hrvatske turi-stičke zajednice pod slo-ganom Hrvatska - nova turistička zvijezda Europ-ske unije, a u prvom redu je namijenjen prikazivanju na inozemnim tržištima.

Kvarnerski festival mora i pomorske tradicije

Manifestacija Oživimo Mrtvi kanal ove će godine prerasti u Fiumare - Kvar-nerski festival mora i po-morske tradicije koji će se održati od 6. do 10. lip-nja u Rijeci. Tako će se taj grad u vrijeme održavanja festivala vratiti 100 godina u prošlost, kada je upravo prostor uz Mrtvi kanal bio mjesto svakodnevnog in-tenzivnog trgovačkog pro-meta. Fiumare će okupiti predstavnike otočnih i pri-morskih gradova i općina koji će uz tradicijske barke u Mrtvom kanalu izlagati i svoje autohtone proizvode.

Izložba najboljih ra-dova članova Zajedni-ce za industrijski dizajn (ZzID) koje su izlagali i promovirali od osnut-ka te zajednice 2009. go-dine do danas otvorena je prošli tjedan u Cen-tru za dizajn Hrvatske gospodarske komore (HGK). Na izložbi, koja će biti otvorena do 29. lipnja, predstavljena su već viđena ali i neka no-

vonastala kreativna rješe-nja 16 domaćih industrij-skih dizajnera.

ZzID je osnovan na inicijativu Centra za di-zajn HGK-a i grupe di-zajnera s ciljem širenja kreativne platforme kroz članstvo u Zajed-nici, pove-z iva -

nja s gospodarstvom, promocijom dobrog di-zajna te njegovim pri-bližavanjem široj jav-nosti. “Unazad nekoliko godina domaći dizajne-ri na domaćim i inoze-

mnim izložbama te kroz radionice i predavanja o industrijskom dizaj-nu, sustavno i kvalitetno predstavljaju svoja kre-ativna rješenja. Dokaz tome je veliki napredak u dizajnu novog hrvatskog namještaja, nagrađenog i na inozemnim sajmovi-ma”, rekao je Luka Mje-da, direktor Centra za

dizajn HGK-a. Istaknuo je kako su hrvatski indu-strijski dizajneri u trav-nju prošle godine prvi put organizirano nastupi-li na jednom od najvažni-jih sajmova namještaja u svijetu - Salone Internazi-onale del Mobile 2011. u Milanu. Tamo se, uz pot-poru Ministarstva kulture i Centra za dizajn HGK-a, predstavilo 20 hrvat-skih dizajnera. (S.P.)


N akon Hvara 2007. i Malog Lošinja 2010.

godine, Osijek je bio do-maćin proteklog Trećeg međunarodnog kongre-sa ruralnog turizma na temu Ruralni turizam – pokretač održivog razvo-ja. Organizator Kongresa je tvrtka Hrvatski farmer, Klub članova Selo, uz po-kroviteljstvo ministarsta-va turizma i gospodarstva te Hrvatske gospodarske komore.

Bitna karikaOtvarajući Kongres okru-glim stolom pod nazi-vom Quo vadis europski ruralni turizam?, pred-sjednica Organizacij-skog odbora Dijana Ka-tica istaknula je kako se važnost ruralnog turizma prije svega ogleda u vrlo

važnoj interakciji poljo-privredne i tradicionalne proizvodnje, gastronomi-je i turističkih usluga, jed-nom riječju u korištenju već postojećih resursa.

Podsjećajući kako su osnovni zadaci Ministar-stva turizma upravo pro-mocija domaćeg turizma, podizanje njegove kon-kurentnosti i afirmaci-ja Hrvatske kao turističke

destinacije, zamjenik mi-nistra turizma Oleg Va-ljalo je istaknuo kako ru-ralni turizam čini bitnu kariku u tom lancu, oso-bito ako znamo da se ve-ćina turističkog prometa događa na obalnom i pri-obalnom području i da se

većina turističkog priho-da ostvari u ljetnim mje-secima.

Cjelogodišnje rješenje“Činjenica da Hrvatska ni do danas nije iskori-stila goleme potencija-le koje ima u velikoj pri-rodnoj i zaštićenoj cjelini, u biološkoj i ekološkoj ra-znolikosti brojnih staništa, predstavlja veliku šansu i izazov za još bolje po-zicioniranje Hrvatske na europskoj i svjetskoj tu-rističkoj karti”, dodao je Valjalo. Napomenuo je i kako je u izradi strategija razvoja hrvatskog turizma do 2020. godine.

“To nije dokument koji ćemo držati u ladici i njime se povremeno hvaliti, nego on treba pokazati u kojem smjeru Hrvatska treba kre-nuti imajući u vidu održivi razvoj. K tome, taj je do-kument temelj za povlače-

nje sredstava iz europskih fondova”, naglasio je Va-ljalo. “Ruralni turizam jedan je od turističkih prostora koji treba dokazati ono što bi svi u Hrvatskoj treba-li znati, a to je da se turiz-mom ne bave samo Istra-ni, Primorci i Dalmatinci, i to samo ljeti, nego da je to jedan interdisciplinarni i međuresorski prostor su-radnje u kojemu se iskazu-je visoka razina održivosti, brige za kulturnu i prirod-nu baštinu, afirmacije na-ših autohtonih proizvoda. To je jedna od djelatnosti koja omogućava ostanak ljudi u ruralnim sredina-ma, višu kvalitetu života,

bolji i ujednačeniji regio-nalni razvoj Hrvatske, ali i afirmaciju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije”, rekao je Go-ran Beus Richembergh, predsjednik saborskog Odbora za turizam. Veći-na sudionika Kongresa za-ključila je kako je jedan od ključnih problema hrvat-skog turizma upravo nje-gova izrazita sezonalnost, odnosno ovisnost u ljetnoj sezoni. Stoga je ruralni tu-rizam u kontinentalnoj Hr-vatskoj prostor u kojem se može učiniti mnogo više i kvalitetnije uz uključivanje puno većeg broja ljudi ko-jima on može biti značajna djelatnost.

IzložBa radova članova zajednIce za InduStrIjSkI dIzajn

trećI međunarodnI kongreS ruralnog turIzma

Nova rješenja 16 domaćih dizajnera

Prostor koji Hrvatska treba iskoristitiruralni turizam omogućava ostanak ljudi u ruralnim sredinama, bolji i ujednačeni regionalni razvoj, ali i afirmaciju Hrvatske kao cjelogodišnje turističke destinacije

jedan od ključnih problema hrvatskog

turizma je ovisnost u ljetnoj sezoni

Ove godine je za bespovratna sredstva i subvencije u Ministarstvu turizma predviđeno 32 milijuna kuna kroz osam različitih programa. Svi oni koji sudjeluju u progra-mima ruralnog turizma imaju priliku prijaviti se na natje-čaje i iskoristiti ta sredstva.

Bespovratna 32 milijuna kuna čekaju

Goran Beus Richembergh, predsjednik saborskog Odbora za turizam

Ruralni turizam treba dokazati ono što bi svi u Hrvatskoj trebali znati, a to je da se turizmom ne bave samo Istrani, Primorci i Dalmatinci, i to samo ljeti.

Andrija Večenaj, klupa “Mola”

25Broj 3729, 28. svibnja 2012. HRWWWATSKAwww.privredni.hr

*vijesti

Podaci nisu dovoljno javniKonferencija Dani otvo-renih računarskih susta-va Croatian Users’ Linux Convention 2012, u orga-nizaciji Hrvatske gospo-darske komore, Hrvatske udruge Linux korisnika (HULK) te Hrvatske udru-ge za otvorene sustave i internet, održana je prošli tjedan u Zagrebu. Konfe-rencija je okupila oko 250 sudionika. Darko Parić, pomoćnik ministra Upra-ve, među ostalim je nagla-sio kako u državnoj upravi još ne postoji dovoljna svi-jest o javnosti podataka.

Tisuću puta brže od prosjekaVipnet je najmodernijom tehnologijom širokopoja-snog pristupa na optičko-kabelskoj mreži postigao brzinu prijenosa podataka od čak 4,3 gigabita u se-kundi što je 1000 puta više od prosjeka u hrvatskim kućanstvima. Ovakve br-zine prijenosa podataka postižu se Eurodocsis 3.0 standardom. Ta tehnologi-ja je nadogradnja na posto-jeću Vipnet ili B.net fiksnu mrežu, čime se implemen-tacija značajno ubrzava jer se izbjegavaju radovi u ku-ćanstvima i zgradama.

HAKOM na FacebookuHrvatska agencija za po-štu i elektroničke komu-nikacije (HAKOM) us-postavila je novi kanal komunikacije s javno-šću otvaranjem stranice na društvenoj mreži Fa-cebook. Agencija će pu-

tem stranica građanima i svima zainteresiranima osigurati brz i relevantan izvor informacija o sta-nju, trendovima, novosti-ma i promjenama na trži-štima poštanskih usluga i elektroničkih komunika-cija. Stranice će služiti i kao mjesto na kojem ko-risnici mogu postavljati upite te pronaći odgovore na najčešća pitanja o pra-vima i obvezama u sklo-pu korištenja poštanskih usluga i elektroničkih ko-munikacija.


P rocjenjuje se kako udio IT sek-tora u globalnoj

ekonomiji iznosi 2,5 po-sto. Kada bi iznos gospo-darskog doprinosa samo jednog dijela informa-cijskih tehnologija, onaj od softverske industri-je, bio izražen kao iznos bruto domaćeg proizvoda (BDP) u nekoj zemlji, IT sektor bi na listi najvećih svjetskih gospodarstava zauzeo 10. mjesto, ispred čitavog kanadskog ili čak ruskog gospodarstva.

U udruženju Busi-ness Software Alliance (BSA), vodećem svjet-skom zastupniku interesa industrije računalnih pro-grama, koji u 80 zemalja diljem svijeta radi na po-ticanju softverskog rasta i stvaranju preduvjeta za inovacije i razvoj, nagla-šavaju kako postoji jasna, obrnuto proporcionalna povezanost između stope piratstva u nekoj zemlji i veličini njenog IT sekto-ra, kao udjela u postotku BDP-a. Jer, što je manja stopa softverskog pirat-stva, veće su pogodnosti od IT sektora, uključuju-ći poreze koje on generira.

S druge pak stra-ne, kompanije koje kori-ste nelicencirani softver ne čine štetu samo proi-zvođačima softvera i nji-hovim legitimnim distri-bucijskim kanalima, već podrivaju državu nepla-ćanjem poreza na doda-

nu vrijednost i ostalih davanja. Upravo takva porezna utaja, smatraju u udruženju BSA, može se otkriti jednostavno - ru-tinskim poreznim nadzo-rom.

Naplata tijekom rutinske inspekcijeAndrej Matijević, gla-snogovornik udruženja BSA u Hrvatskoj, ističe kako bi uvođenje susta-va provjere softverskih li-cencija u poreznim revi-zijama moglo biti jedno od učinkovitih rješenja u borbi protiv softverskog piratstva i sive ekonomije općenito. “Riječ je o pore-znoj mjeri koja se u krat-kom vremenu pokazala iznimno jednostavnom i učinkovitom zbog čega je postala zanimljiva regio-nalnim fiskalnim vlastima s obzirom na to da ne za-

htijeva velike administra-tivne promjene i dodatne troškove, a rezultat je uoč-ljiv u kratkom roku. Do-datni porezni prihod gene-rira se smanjenjem razine softverskog piratstva - bez potrebe za stvaranjem no-vih poreza, a naplaćuje se tijekom rutinske porezne inspekcije”, objašnjava Matijević.

Napredak koji su ostvarile zemlje u užem okruženju u vremenima velike gospodarske ne-stabilnosti ohrabrio je BSA da predloži uvođe-nje ove mjere u hrvatski porezni sustav. Matijević kaže kako je i prethodna vlada kontaktirana zbog ove teme. Međutim, kako je nedavno promijenjena vladajuća garnitura, BSA namjerava obnoviti ovu inicijativu i pokrenuti di-jalog s nadležnim držav-nim tijelima.

Na žalost, nastavlja, teško je prognozirati kad bi se ova porezna mje-ra mogla uvesti u hrvat-

ski porezni sustav. “Pre-ma našoj procjeni, može se uvesti relativno brzo, no trenutak njena uvođe-nja ponajviše ovisi o po-litičkoj volji i spremnosti fiskalne vlasti da aktivno preuzme nadzor softver-skih licencija i na taj na-čin ostvari dodatni pore-zni prihod u proračunu”, napominje Andrej Mati-jević.

Primjeri Grčka i SrbijaZahvaljujući prednosti-ma koje sustav provjere softverskih licencija do-nosi, neke od zemalja su tu mjeru već uvele. U ne-kim pak državama imple-

mentacija je na idejnoj, a u nekima već na izvedbe-noj razini. Tako je od ze-malja u užoj regiji mjera uvedena u Grčkoj i Srbiji. “Grčka je u tri godine od uvođenja ove mjere sma-njila stopu softverskog pi-ratstva za osam postotnih bodova, dok je Srbija u prvoj godini smanjila pi-ratstvo za dva postotna boda. Ovdje svakako va-lja napomenuti kako su obje zemlje sustav uve-le prije gospodarske kri-ze, kao i one u Grčkoj, što ih čini apsolutno podobni-ma za potvrdu učinkovi-tosti ove porezne mjere”, zaključuje Matijević.

POreznici PrOtiv Pirata

Manje piratstva, više prihoda od poreza Kompanije koje koriste nelicencirani softver ne čine štetu samo proizvođačima već “podrivaju državu neplaćanjem poreza”, tvrde u Business Software alliance, vodećem svjetskom zastupniku interesa industrije računalnih programa

Uporaba nelicenciranog

softvera je porezna utaja, smatraju u

udruženju BSa

bila bi industrija softvera da je izražena kao BDP

10. na svijetu(udio it sektora u globalnoj ekonomiji

2,5%(

Nadzor legalnosti softvera u Hrvatskoj provode Državni inspektorat i policija.Nakon prijave o sumnji ili saznanju da netko krši autorsko pravo na softveru, podaci se šalju inspektoratu ili policiji koji dalje postupaju u skladu s propisima kako bi utvrdili je li doista riječ o povredi. Dakle, pregledavaju računala, licencne ugovore i druge dokaze, na-kon čega slijede odgovarajući pravni postupci.Inspektorat je odredbama Zakona o državnom inspektoratu ovlašten pregledavati po-slovne prostorije, uključujući stambene ukoliko su prijavljene kao poslovni prostor, a za što im nije potreban nalog, osim u nekim posebnim situacijama.

Kako se to radi u Hrvatskoj

26 Broj 3729, 28. svibnja 2012.PST! Privredni vjesnik

O d prvog izdanja objavljenog dav-ne 1948. godi-

ne do ovog devetnaestog, Ekonomija (nakladnik Mate) Paula Samuelso-na i Williama Nordhau-sa potvrdila se kao najpo-pularniji i najcjenjeniji uvod u modernu ekonom-sku znanost. Knjiga je do-sad prevedena na 41 jezik i prodana u više od četiri milijuna primjeraka. De-vetnaesto izdanje dopu-njuje pogled na financij-ska tržišta i monetarnu politiku te obrađuje aktu-alne teme, poput oporezi-vanja goriva, troška rata u Iraku, financijske globali-zacije i monetarnih meha-nizama za otvoreno gos-podarstvo s fleksibilnim tečajem.

U cijelom spektru ra-zličitih koncepcija koje karakteriziraju moder-nu ekonomsku misao, Sa-muelson i Nordhaus sami sebe smještaju među cen-triste. Centrizam za njih nije neki recept koji bi čitatelje Ekonomije tre-bao preobratiti. Samuel-son i Nordhaus, kako isti-ču, samo predstavljaju činjenice i teorije kako bi odredili posljedice s jedne strane Hayek-Friedmano-va libertarijanizma i s dru-ge strane Marx-Lenjinova birokratskog komunizma.

Kako organizirati moderno društvo?Njihov je končani za-ključak da ni neregulira-

ni kapitalizam niti centralno planira-nje ne mogu učin-kovito organizira-ti moderno društvo. Strogo kontrolira-no centralno pla-niranje dovelo je do stagnacije i ne-sretnih potrošača u komunističkom svijetu, dok je ne-ograničeni kapi-talizam proizveo bolne nejednakosti u bogatstvu, veli-ke državne deficite i ogromne gubit-ke u financijskom sustavu. Stoga za-blude i lijevih i desnih za-htijevaju centrizam, toč-nije ograničeni centrizam, kako ga nazivaju Samu-elson i Nordhaus. Njiho-vo srednje rješenje temelji se na tržišnom gospodar-stvu, ali uključuje i soci-jalno osiguranje, zajam-čene minimalne plaće, progesivno oporezivanje i mjere zaštite okoliša. Glo-balno gospodarstvo tako bi se vratilo na razinu pune zaposlenosti, a plo-dovi napretka bili bi rav-nomjernije raspodijeljeni, vjeruju autori Ekonomije.

Na više od 700 stra-nica svog udžbenika Sa-muelson i Nordhaus pred-stavljaju načela moderne ekonomije u sedam veli-kih dijelova. Počinju s te-meljnim istinama ekono-mije, nakon čega se bave mikroekonomijom i trži-štem faktora proizvodnje,

slijede primjene ekonom-skih načela i makroeko-nomija, a zadnja dva po-glavlja bave se globalnom ekonomijom, nezaposle-nošću i inflacijom. U od-nosu na prethodna izda-nja Ekonomije, u ovom 19. je povećan broj ilu-stracija, primjera iz prak-se i biografskih materijala o velikim ekonomistima iz prošlosti i sadašnjo-sti. Novosti su dodatna pitanja na kraju poglav-lja s posebnim nagla-skom na kratke probleme koji omogućuju bolje ra-zumijevanje glavnih pita-nja obrađenih u poglav-lju. Ali te promjene nisu nimalo izmijenile središ-nju stilsku i sadržajnu vo-dilju Ekonomije: korište-nje jednostavnih rečenica, jasnih objašnjenja i lako razumljivih tablica i dija-grama.

Nove kNjige: ekoNomija, 19. izdaNje

Biblija ekonomskih centristaograničeni centrizam koji zastupaju Samuelson i Nordhaus uključuje socijalno osiguranje, zajamčene minimalne plaće, progresivno oporezivanje i mjere zaštite okoliša

Paul Samuelson (1915.-2009.) jedan je od najuglednijih ekonomista 20. stoljeća i prvi Amerikanac koji je dobio Nobelovu nagradu za ekonomiju (1970. godine). Studirao je na Sveučilištu u Chicagu, a doktorirao na Harvardu. U dobi od 32 godine postao je redoviti profesor na Massachusetts Institute of Technology (MIT), na čijem je Odsjeku za ekono-miju pod njegovim vodstvom studirao niz budućih nobelovaca, poput Paula Krugmana i Josepha Stiglitza. Bio je ekonomski savjetnik američkih predsjednika Johna Kennedyja i Lyndona Johnsona. William Nordhaus (r. 1941.) redoviti je profesor ekonomije na sveučilištu Yale, na kojem je i studirao i doktorirao. Bio je jedan od ekonomskih savjetnika američkog predsjednika Jim-myja Cartera. Autor je niza knjiga, a najviše se bavi ekonomskim posljedicama klimatskih promjena. Nordhaus je suautor Ekonomije od njezina 13. izdanja.

O autorima

KNJIGOMETARPripremila: Vesna Antonić

C. J. SanSomKralJevSKa KrvZnanje

Kralj Henrik VIII. kreće u York gdje im se priprema veličan-stven doček. U York po službenoj dužnosti stižu i odvjetnik Matthew Shardlake i pomoćnik Jack Barak radi sastavljanja zahtjeva koje će građani tom prigodom uputiti kralju. No, Shardlake je dobio i “specijalni” zadatak od nadbiskupa – mora se pobrinuti da opasan urotnik živ stigne na ispitiva-nje u londonski Tower. A kada nabasaju na skrovište s tajnim dokumentima koji bi mogli ugroziti prijestolje Tudora, dovest će ih do potresnog otkrića i izložiti životnoj opasnosti…

Dr. Pamela HaagBraK STrogo PovJerlJIvoPlanetopija

Združivši stručna znanja, vlastito iskustvo i ispovijesti pri-jatelja s komentarima svojeg supruga autorica nam otkriva kako izgleda melankolični brak s malom mjerom sukoba, je li potisnuta čežnja za promjenom dovoljan razlog za razvod, jesu li nam važniji strast i uzbuđenje ili pak sigurnost mirne bračne luke... Knjiga se suprotstavlja Tolstojevim riječima: možda svi nesretni brakovi nisu nesretni na svoje, jedin-stvene načine; možda je mnogo njih nesretno zbog zajed-ničkih izbora, stavova i senzibiliteta našega vremena.

olJa KneŽevIĆmIlenaProfil

Kakav je pogled iz back-stagea na nenamještena lica dr-žavnih vođa, stranih lobista i preko noći izniklih tajkuna – svih vrlih provoditelja društvenih reformi, u Crnoj Gori ili ma kojoj od zemalja divlje tranzicije? Svijet u koji će, kao predsjednikova “koordinatorica za društvene reforme”, zaviriti Milena isprva se može učiniti komičnim, ali sve je prije negoli bezopasan i da bi se u njemu preživjelo, treba znati zatvoriti oči. A Milena to ne zna, ili ne želi znati. I zato mora pobjeći. No, može li se pobjeći dovoljno daleko?

DavID ISaaCSIzgrađIvanJe KaraKTeraVerbum

Autor pred čitatelja stavlja 24 ključne ljudske vrline čijim usvajanjem dijete sazrijeva i izgrađuje vlastitu osobnost. Uzimajući u obzir fizički, emocionalni, duhovni i mentalni razvoj te dajući jasno i zanimljivo objašnjenje svake vrli-ne pojedinačno, autor iz odgoja izdvaja pozitivne i ključne elemente za izgrađivanje karaktera, stavljajući pritom na-glasak na moralne krjeposti. Dajući načelne smjernice na temelju konkretnih primjera, on ostavlja i dovoljno slobode za vlastite kriterije u odgoju djece.

ranSom rIggSDom goSPođICe PeregrIne za ČUDnovaTU DJeCUŠkolska knjiga

Jacobov život teče posve mirno sve dok ga ne zadesi izne-nadna djedova smrt. Pokušavajući odgonetnuti prilično sumnjive okolnosti pod kojima se ona zbila, u ruke mu dos-pije tajnovito pismo koje ga odvodi na velški otok gdje otkri-va ruševine doma gospođice Peregrine za čudnovatu djecu. Dok Jacob istražuje razrušenu kuću, postaje mu jasno da ta djeca nisu bila samo čudnovata: možda su bila i opasna. Možda su s pravom bila izolirana na napuštenome otoku. A možda su nekako još uvijek živa…


PONUDA / SURADNJA / TRAŽENJE

SuradnjaDelia Cosmetics, Rzgow, Poljska, www.delia.pl. Tvrtka se bavi proizvodnjom kozmetike. Njihova bogata ponuda sa-drži kozmetiku za njegu kose, lica, ti-jela, make-up i druge proizvode koji se prodaju u 30 europskih zemalja, Aziji i Sjevernoj Americi. Zainteresirani su za suradnju s hrvatskim distributerima koz-metike. Kontakt: Anna Zielinska, [email protected], +48 42 2254468.

DistribucijaSociete Plastique Moderne, Sfax, Tunis, www.groupe-krichen.com. Tvrtka tra-ži uvoznika/distributera svojih proizvo-da: plastičnih stolova i stolica, hladnjaka te termosica za hladne napitke. Kontakt: Aleksandra Gloza, [email protected].

Instrumenti za manikuruSkillbro Instruments, Saikot, Pakistan, www.skillbroinst.com. Tvrtka je proi-zvođač instrumenata za manikiranje i pedikiranje. Asortiman proizvoda uklju-čuje profesionalne škarice za šišanje, brijačke škarice, višenamjenske škarice s plastičnom drškom, škarice za nokte, pincete za čupanje obrva, proizvode za manikiranje noktiju, britvice... Kontakt: Zafar Iqbal, [email protected], +92 52 4582689, +92 300 6107965.

Metalni proizvodi za kućanstvoElit, Kayseri, Turska, www.elitintrade.com. Tvrtka je turski izvoznik metalnih proizvoda za kućanstvo, kao što su da-ske za peglanje, ljestve, stalci za sušenje rublja... Tvrtka izvozi svoje proizvode u Grčku, Bugarsku, Makedoniju, Španjol-sku, Iran, Siriju i Izrael. Posjeduju TUV/GS, ISO 900:2000 i CE certifikate. Kon-takt: Derya Durmus, [email protected], +90 352 2224823.

ZastupanjeKis Produkt, Laktaši, Bosna i Hercego-vina, www.kisprodukt.com. Tvrtka tra-ži zastupnika ili distributera školskog, medicinskog, uredskog i ugostiteljskog namještaja za tržište Hrvatske. Draš-

ko Kremenović, [email protected], +387 51 585876, +387 65597037.

LopteNokaut profi sistemi, Zagreb, www.no-kaut.hr. Tvrtka prodaje lopte za nogomet - za dvorane, travu i asfalt. Kontakt: Ma-rinko Hrastović, [email protected], +385 1 5612472, +385 91 2333604.

ParfemiThe Berke-ley Square Cosmetics, L o n d o n , Velika Bri-t a n i j a , www.bsqu-

are.co.uk. Tvrtka je britanski proizvođač luksuznih parfema i kozmetičkih proi-zvoda za njegu tijela. Traže renomirane hrvatske tvrtke koje će uvoziti i distribu-irati njihov brend parfumerijama, droge-rijama, hotelima, spa centrima... Kontakt: Dino Dullabh, [email protected].

Stropni sistemiKliplinem Dnepropetrovsk, Ukrajina, www.klipline.dp.ua. Tvrtka je proizvo-đač Stretch ceiling (stropnih) sistema, po francuskoj tehnologiji. Tvrtka traži zastupnike i prodavače svojih proizvo-da. Kontakt: Irina Belousova, [email protected], +380 56 7920723.

Sportska opremaHamid Nawaz International, Saikot, Pa-kistan, www.hamidnawaz.com. Tvrt-ka nudi kvalitetne sportske proizvode. Asortiman proizvoda uključuje sve vr-ste sportskih lopti, sportske rukavice i sportsku odjeću. Kontakt: Zaheer Ali Malik, [email protected], +92 321 7100322, +92 3016128052.

Keramičarske uslugeOrion, Karlovac. Tvrtka nudi prodaju i postavu keramičkih pločica, kamina, krušnih i kaljevih peći te nabavu materi-jala za isto. Kontakt: Zoran Brkić, [email protected], +385 47 423231, +385 98 1705811.

IZBOR IZ NADMETANJA

HrvatSKaSustav za mjerenje bukeZračna luka Zagreb na-bavlja sustav za mjerenje buke. Rok dostave ponu-da je 13. lipnja.

Staklo, staklarski materijal i staklarske uslugeZagrebački holding na-bavlja staklo, staklarski materijal i staklarske uslu-ge. Rok dostave ponuda je 2. srpnja.

automobiliZavod za javno zdravstvo Zadar nabavlja automobi-le za rad na terenu. Rok

dostave ponuda je 15. lip-nja.

videoprojektoriHrvatsko narodno kazali-šte u Zagrebu nabavlja vi-deoprojektore. Rok dosta-ve ponuda je 8. lipnja.

Informatička opremaHŽ Vuča vlakova nabav-lja informatičku opremu. Rok dostave ponuda je 11. lipnja.

regIjaakumulatoriPTT saobraćaja Srbija na-bavlja akumulatore za

transportna sredstva. Rok dostave ponuda je 23. lip-nja.

PvC stolarijaZavod za zaštitu ženske djece i omladine u Više-gradu nabavlja PVC sto-lariju. Rok dostave ponu-da je 11. lipnja.

Briefing e-servisi d.o.o.tel.: 01/5501-511fax.: 01/[email protected] www.briefing-nadmetanja.hr

STEČAJEVINEKRETNINEDRAŽBE

Prodaje se farma muznih kravaStan, ukupne površine 72 četvorna metra, Vinkov-ci, Vukovarsko-srijemska županija, procijenjene vri-jednosti 419.392,36 kuna. Dražba se održava 30. svibnja u 8.30 sati na Op-ćinskom sudu u Vinkovci-ma, soba 9. Nekretnina se ne može prodati za cijenu nižu od dvije trećine utvr-đene vrijednosti. Jamčevi-na iznosi 10 posto utvrđe-ne vrijednosti.

Kuća, ukupne površi-

ne 158 četvornih meta-ra, Staro selo 11, Jesenice, Općina Dugi Rat, Split-sko-dalmatinska župani-ja, procijenjene vrijednosti 877.262,63 kune. Draž-ba se održava 30. svibnja u 8.30 sati na Općinskom sudu u Splitu, Dračevac, soba 53/II. Nekretnina se ne može prodati ispod jed-ne trećine utvrđene vri-jednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijed-nosti, uplaćuje se na ra-čun Suda broj 2390001-1300000195, model 00, šifra 88, poziv na broj 201-7116-19, te se dostavlja na uvid sucu do početka odr-žavanja dražbe.

Poslovni prostor, ukupne površine 33 četvorna me-tra, Rabac, Općina Labin, Istarska županija, procije-njene vrijednosti 509.863 kune. Dražba se održa-va 31. svibnja u 10 sati na Općinskom sudu u Labi-nu, sudnica 7/II. Prodaje se po načelu viđeno-ku-pljeno, što isključuje na-knadne prigovore kupca. Jamčevina iznosi 10 po-sto vrijednosti nekretni-ne. Više informacija na broj stečajnog upravitelja 098/9023 000.

Kuća, garaža, dvorište

i pašnjak, ukupne povr-šine 1514 četvornih me-tara, Jagodno 89a, Velika Gorica, Zagrebačka župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 650.000 kuna. Draž-ba se održava 31. svibnja u 13 sati na Trgovačkom sudu u Zagrebu, Petrinj-ska 8, soba 88/II. Proda-je se po načelu viđeno-ku-pljeno. Jamčevina iznosi pet posto od utvrđene vri-jednosti, a uplaćuje se najkasnije do 30. svibnja. Nekretnina se može ra-zgledati uz prethodni do-govor sa stečajnim upravi-teljem na telefon 01/4818 414 ili 098/381 750.

Oranica, ukupne površi-ne 1128 četvornih metara, Alilovci, Općina Kaptol, Požeško-slavonska župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 4512 kuna. Dražba se održava 1. lipnja u 9 sati na Općinskom sudu u Po-žegi, soba 17. Nekretnina se ne može prodati ispod jedne trećine utvrđene vri-jednosti. Jamčevina iznosi 10 posto utvrđene vrijed-nosti, a uplaćuje se na ži-ro-račun Suda 2390001-1300001376, s pozivom na broj 02 164210.

Stan, ukupne površine 51 četvorni metar, Frana Be-lulovića 18, Rijeka, Pri-morsko-goranska župani-ja, procijenjene vrijednosti 310.000 kuna. Rok za pri-stizanje ponuda je 2. lip-nja. Prodaje se po načelu viđeno-kupljeno. Jamče-vina za podnositelje iznosi pet posto od početne pro-dajne cijene i uplaćuje se na žiro-račun Brodomate-rijala u stečaju. Ostale in-formacije te razgled pred-meta prodaje moguće je obaviti uz prethodni dogo-vor na telefon 051/251 355 i 051/251 175.

Farma muznih krava s pratećim gospodarskim građevinama, ukupne površine 7841 četvorni

metar, Branjina, Općina Popovac, Osječko-baranj-ska županija, procijenjene vrijednosti 2.098.919,64 kune. Dražba se održava 4. lipnja u 12 sati na Trgo-vačkom sudu u Osijeku, Zagrebačka 2, soba 40/II. Prodaje se po načelu vi-đeno-kupljeno. Jamčevi-na iznosi 10 posto od po-četne cijene, a uplaćuje se do 31. svibnja. Nekretni-na se može razgledati uz prethodni dogovor sa ste-čajnim upraviteljem na te-lefon 095/9097 024.

Građevinsko zemljište, ukupne površine 19.345 četvornih metara, Šišan, Općina Ližnjan, Istar-ska županija, procijenje-ne vrijednosti 7,319 mi-lijuna kuna. Dražba se održava 4. lipnja u 12 sati na Trgovačkom sudu u Ri-jeci, Stalna služba u Pazi-nu, Dršćevka 1, sudnica 1. Prodaje se po načelu vi-đeno-kupljeno. Jamčevina iznosi 10 posto od utvrđe-ne vrijednosti, a uplaćuje se najkasnije do 31. svib-nja. Nekretnina se može razgledati uz prethodni do-govor sa stečajnim upravi-teljem na telefon 052/432 728 ili 098/9023 000.

Poslovni prostor, uku-pne površine 556 četvor-nih metara, Ravna Gora, Primorsko-goranska župa-nija, procijenjene vrijed-nosti 285.000 kuna. Draž-ba se održava 5. lipnja na Trgovačkom sudu u Ri-jeci, Zadarska 1 i 3, soba 11/I. Prodaje se po nače-lu viđeno-kupljeno. Jam-čevina iznosi 30.000 kuna, a uplaćuje se najkasni-je do 4. lipnja. Nekretnina se može razgledati uz pret-hodni dogovor sa stečaj-nim upraviteljem na mobi-tel 091/7645 356.

Iz očevidnika nekretnina i pokretnina koje se prodaju u ovršnom i stečajnom postupku (www.hgk.hr)

28 Broj 3729, 28. svibnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rema prvim po-dacima Hrvatske narodne banke,

ukupna aktiva središnje banke u travnju je zabi-lježila snažan rast. Pot-kraj travnja ukupna je aktiva iznosila 93,9 mili-jardi kuna, pri čemu 99,9 posto ukupne aktive čini inozemna aktiva, odno-sno međunarodne priču-ve.

Na kraju travnja me-đunarodne su pričuve iznosile 93,86 milijardi

kuna, odnosno 12,5 mi-lijardi eura, što je za 8,7 milijardi kuna ili 10,3 posto više nego potkraj ožujka. Na godišnjoj je razini inozemna aktiva porasla za 10,5 milijardi kuna ili 12,6 posto.

Rast međunarodnih pričuva u travnju najvje-rojatnije je rezultat ku-poprodajnih aktivnosti između središnje ban-ke i središnje države na-kon izdanja euroobvezni-ce (1,5 milijardi dolara).

Time je, uz kupnju devi-za od države nakon izda-

nja 764 milijuna eura eur-skih trezoraca u veljači, višestruko nadoknađeno

smanjenje međunarod-nih pričuva zbog tri de-vizne intervencije u izno-su od 458 milijuna eura u prva dva mjeseca ove go-dine, procjenjuju analiti-čari RBA.

Pokrivene obveze po ino duguŠtoviše, prema tjednim podacima, i početkom svibnja međunarodne su pričuve nastavile ra-sti pa su na dan 11. svib-nja iznosile 13,9 milijardi

eura. Iznos međunarod-nih pričuva najčešće se promatra u odnosu na vri-jednost uvoza roba i uslu-ga (međunarodne pričuve u mjesecima uvoza) te u odnosu na dospjele krat-koročne obveze po osno-vi inozemnog duga.

Prema HNB-ovim projekcijama otplate ino-zemnog duga do kra-ja 2012. (uključeno cije-lo drugo tromjesečje) na naplatu svim sektorima ukupno dolazi 9,5 mili-

jardi eura glavnice i 904 milijuna eura kamata. Dakle, iznos međunarod-nih pričuva na kraju trav-nja pokriva u potpuno-sti obveze po inozemnom dugu koje dospijevaju u 2012. (bez prvog tromje-sečja). Trenutačni izno-si međunarodnih priču-va dostatni su za uspješno provođenje monetarne politike, odnosno odr-žavanje stabilnog tečaja EUR/HRK, smatraju ana-litičari RBA.

Hrvatska narodna banka

Međunarodne pričuve 93,86 milijardi kunaRast međunarodnih pričuva u travnju najvjerojatnije je rezultat kupoprodajnih aktivnosti između središnje banke i središnje države nakon izdanja euroobveznice (1,5 milijardi dolara)

Iznosi međunarodnih pričuva dostatni

su za uspješno provođenje

monetarne politike, smatraju analitičari

RBA

Prema podacima Fi-nancijske agencije, hr-vatski poduzetnici, ob-veznici poreza na dobit, u 2011. godini ostvari-li su ukupan prihod od 624,8 milijardi kuna od čega je 97,3 milijarde kuna zarađeno proda-jom robe na inozemnom tržištu, što je 10,1 posto više nego 2010. Na stra-nim tržištima kupljeno je robe za 95 milijardi kuna te je trgovinski suficit bio 2,3 milijarde kuna.

Ostvareno je 7,2 mi-lijarde kuna neto dobi-ti (dobit minus gubici na-kon oporezivanja) prema 2,3 milijarde neto dobi-ti u 2010. godini. Do-bit razdoblja u iznosu od 32,9 milijardi kuna ostva-rilo je 57.244 poduzetni-ka, dok je gubitke ukupne vrijednosti 25,7 milijardi

kuna iskazalo 41.286 po-duzetnika.

Lani je, u usporedbi sa 2010., ostvareno pove-ćanje broja zaposlenih od 0,9 posto, ukupnih priho-da 5,8 posto, ukupnih ras-hoda 5,2 posto, povećanje dobiti razdoblja 18,8 po-sto i porast gubitka razdo-blja (gubitak nakon opo-rezivanja) za 1,3 posto te je zbog većeg povećanja dobiti od povećanja gu-bitaka povećan konsoli-dirani financijski rezultat

- neto dobit - za 210,1 po-sto. Veliko povećanje neto dobiti u 2011. rezultat je ostvarenja neto dobi-ti u djelatnosti brodograd-nje (4,2 milijarde kuna), što je rezultat jednokrat-nog prihoda za izvlaštenu imovinu prema odluci hr-vatske vlade. Osim toga, dogodile su se i određe-ne statusne promjene kod poduzetnika koji su u go-dišnjim financijskim iz-vješćima za 2010. godinu iskazali gubitak, a u me-đuvremenu su brisani ili su pripojeni drugom po-slovnom subjektu koji je lani poslovao s dobiti.

Za svoj su rad zaposle-nici kod poduzetnika, bez banaka i osiguravateljskih društava, obračunali pro-sječnu mjesečnu neto pla-ću od 4729 kuna, što je no-minalno 0,9 posto više.

Zadnji podaci Držav-nog zavoda za statistiku o kretanju cijena na malo u travnju pokazuju kako se očekivani rast inflator-nih pritisaka uslijed po-većanja stope poreza na dodanu vrijednost za dva postotna boda postupno materijalizira.

Tako su tijekom trav-nja cijene na godišnjoj ra-zini u prosjeku bile više za 2,6 posto, a na mjeseč-noj za 0,8 posto, pri čemu je hrana poskupjela za 3,3 posto u odnosu na isti proš-logodišnji mjesec, stanova-nje i komunalije za pet po-sto te promet za 4,9 posto (od toga goriva za osob-na vozila 5,8 posto). S dru-ge strane, cijene odjeće i obuće pale su za 3,2 posto, a cijene komunikacijskih usluga za 8,6 posto. Kad je riječ o kretanjima cijena na

svjetskim tržištima, recen-tni podaci (indeks HWWI) pokazuju kako uzlazni pri-tisci počinju jenjavati što bi u narednim mjesecima moglo dovesti do laganog pada cijena goriva i hrane.

“Sveukupno gledaju-ći domaća i globalna kre-tanja, a prvenstveno imaju-ći u vidu očekivanja da će domaća potražnja u ovoj godini biti obilježena ne-gativnim predznakom što predstavlja snažan uteg ra-stu cijena. Našu dosadaš-

nju projekciju od 2,5 posto korigirali smo naviše po-najprije zbog višeg od oče-kivanog poskupljenja stru-je i plina od svibnja koje podiže stopu inflacije za oko 1,5 postotni bod. Sto-ga sada procjenjujemo da će prosječna stopa inflaci-je biti viša no što smo ra-nije predviđali te će se kre-tati u rasponu od tri do 3,5 posto, ovisno o elastičnosti prilagodbe cijena često ku-povanih dobara na slabost osobne potrošnje”, isti-če Ana Lokin, analitičarka PBZ-a.

HRvAtskI PoduzetnIcI u 2011. PRoGnoze PBz-a

neto dobit od 7,2 milijarde kuna

Ipak viša inflacija - u rasponu od tri do 3,5 posto

aktiva HnB-a u travnju međunarodnih pričuva 11. svibnja

93,9 mlrd kn 13,9 mlrd € iznos( (


*vijesti

Mirovinac kupio dionice HT-aRaiffeisen obvezni mi-rovinski fond kupio je 8314 redovnih dionica HT-a po prosječnoj cijeni od 202,15 kuna po dioni-ci. Nakon stjecanja tih di-onica, Raiffeisen obvezni mirovinski fond posjeduje ukupno 4.848.463 dioni-ca HT-a, koje čine 5,9208 posto temeljnog kapita-la ovog vodećeg davate-lja telekomunikacijskih usluga u Hrvatskoj. Infor-maciju je objavio HT bu-dući da je Damir Grba-vac, predsjednik Uprave Raiffeisen mirovinskog društva za upravljanje obveznim mirovinskim fondom, ujedno član Nad-zornog odbora HT-a.

IGH povećao temeljni kapitalInstitut IGH temeljem od-luke Glavne skupštine od 26. travnja dovršio je po-stupak upisa povećanja te-meljnog kapitala. Rješe-njem Trgovačkog suda u Zagrebu temeljni kapital društva povećan je sa 63,4 milijuna kuna za 42,2 mi-lijuna kuna, na 105,7 mi-lijuna kuna. Nakon tog povećanja temeljnog ka-pitala Društvo ima izdanih 264.170 redovnih dionica. Povećanjem temeljnog ka-pitala Institut IGH je pri-kupio 80,25 milijuna kuna. Iz ove tvrtke ocjenjuju kako je postupak upisa i uplate novih redovnih di-onica proveden uspješno.

RBI udvostručio dobit

Raiffeisen Bank Internati-onal AG (RBI) u prvom je tromjesečju ostvario kon-solidiranu dobit u visini od 541 milijun eura, što je za 100,4 posto više nego u istom razdoblju lani. Dobit prije oporezivanja poveća-la se za 69,1 posto, na 685 milijuna eura. Dobit nakon oporezivanja porasla je za 87,9 posto, na 574 miliju-na eura. Zarada po dioni-ci porasla je sa 1,13 eura iz prvoga tromjesečja 2011. na iznos od 2,52 eura. S iznosom od 753 milijuna eura opći troškovi poslo-

vanja ostali su na jednakoj razini kao u istom razdo-blju prethodne godine.

Većina poduzetnika u plusu

Poduzetnici grada Zagre-ba, njih 32.144, u 2011. godini imali su 339.072 zaposlena koji su ostvari-li ukupan prihod od 329,3 milijarde kuna, ukupne rashode od 320,4 milijar-de kuna, dobit nakon opo-rezivanja od 16,5 milijar-di kuna, gubitak nakon oporezivanja od 10,7 mi-lijardi kuna i neto dobit od 5,8 milijardi kuna. Od ukupnog broja zagrebač-kih poduzetnika u 2011., njih 19.535 (60,8 posto) poslovalo je s dobiti, a 12.609 (39,2 posto) s gu-bitkom, objavila je Finan-cijska agencija. U odnosu na 2010. godinu smanjen je broj zaposlenih za 0,1 posto, povećani su uku-pni prihodi za 4,6 posto te ukupni rashodi za 4,9 po-sto. S druge pak strane, smanjena im je dobit na-kon oporezivanja za 3,8 posto i gubici nakon opo-rezivanja za 5,9 posto, dok je neto dobit ostala na istoj razini.

Banka splitsko-dalmatinska stekla dioniceBanka splitsko-dalmatin-ska 24. svibnja stekla je ukupno 200 vlastitih di-onica koje predstavlja-ju 0,04 posto u temeljnom kapitalu Izdavatelja. Ban-ka je vlastite dionice ste-kla realizacijom naloga za kupnju na Zagrebačkoj burzi temeljem provedbe Programa otkupa vlastitih dionica po prosječnoj ci-jeni od 80,99 kuna po di-onici. Banka splitsko-dal-matinska sada posjeduje ukupno 22.045 vlastitih dionica koje predstavljaju 4,67 posto temeljnog kapi-tala Izdavatelja, objavljeno je na Zagrebačkoj burzi.


K ako bismo što bolje iskoristi-li novac iz pret-

pristupnih fondova, Mi-nistarstvo regionalnog razvoja i fondova Europ-ske unije, uz podršku Hr-vatske banke za obnovu i razvitak (HBOR), pred-stavilo je dva nova pro-grama.

Program pripreme i provedbe razvojnih pro-jekata prihvatljivih za fi-nanciranje iz fondova Eu-ropske unije osmišljen je kao potpora jedinicama lokalne i regionalne sa-mouprave, tvrtkama i dru-gim gospodarskim subjek-tima iz slabije razvijenih područja Hrvatske za nji-hove sadašnje i buduće projekte. Za to predviđe-ni financijski okvir izno-si 30 milijuna kuna bespo-vratnih sredstava iz fonda Ministarstva regionalnog razvoja u 2012. godi-ni. Iduće godine, pak, taj iznos bi trebao biti veći.

Program kreditiranja odnosi se na financiranje troškova provedbe proje-kata koji se kandidiraju za sufinanciranje iz IPA komponenti (nakon ula-ska u EU iz strukturnih i Kohezijskog fonda) iz svih ostalih područja Hr-vatske. Potpora obuhvaća

kredite poslovnih bana-ka po povoljnim uvjetima, a u ugovorenoj suradnji s HBOR-om.

Branko Grčić, pot-predsjednik Vlade i mi-nistar regionalnog razvo-ja i fondova EU-a, ističe kako korištenje fondovskih sredstava u Hrvatskoj nije na zadovoljavajućoj razi-ni. Na kraju 2011. godine bilo je iskorišteno samo 37 posto novca iz pretpristu-pnog IPA programa. Polj-ska je, primjerice, povu-kla čak 70 posto novca iz strukturnih fondova. “Sto-ga, naš je cilj udvostručiti iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova te tako osigurati razvoj Hr-vatske”, naglasio je. Ta ne-povratna sredstva, dodao je, dar su u vrijeme kada je teško doći do kapitala. A taj dar se odnosi na finan-cijska sredstva u iznosu od 75 posto ukupne vrijedno-sti nekog projekta. Preo-stali dio od 25 posto mora osigurati nositelj projekta. Kako nositelji projekta u nas često ne mogu doći do novca, tu “uskače” Mini-starstvo i osigurava 85 po-sto sredstava u tom dijelu od 25 posto. Nositelju pro-jekta tako ostaje sufinanci-ranje 15 posto toga dijela kao simboličan iznos s ko-jim ujedno pokazuje kako mu je stalo do provedbe projekta.

Međutim, kako bi Hr-vatska u toj apsorpciji fondovskog novca bila što uspješnija, ustvrdio je Gr-čić, mora imati dobro pri-premljene projekte i pove-ćati broj ljudi koji se time bave. Trenutačno u susta-vu, odnosno ministarstvi-ma i agencijama, ima 350 ljudi, a treba ih biti barem 200 više, smatra on.

Privlačna kamata Predsjednik Uprave HBOR-a Anton Kovačev na predstavljanju ovih pro-grama kazao je kako nema straha od nestašice novca. “Svi dobri i kvalitetni pro-jekti moći će dobiti finan-cijska sredstva za sufinan-ciranje”, naglasio je.

Korisnici kredita u drugom programu, u ko-jem sudjeluje HBOR, mogu biti jedinice lokal-ne i područne samoupra-ve. Zatim, društva u držav-nom ili vlasništvu lokalne i područne uprave, osta-li korisnici koji zadovo-ljavaju uvjete IPA progra-ma te poslovne banke koje će s HBOR-om ugovori-

ti suradnju na provođenju programa. “Kamatna sto-pa do konca godine iznosi tri posto za nove investici-je u turizmu, poljoprivredi, industriji, zaštiti okoliša, energetskoj učinkovito-sti i obnovljivim izvorima energije. Za ostale projekte kamatna stopa je četiri po-sto godišnje”, pojasnio je.

Najniži iznos kredita je 80.000 kuna, dok naj-viši iznos nije ograničen. Krediti se odobravaju u kunama, stoga nema ri-zika od valutne klauzule. Rok otplate je do 15 go-dina uključujući poček od najviše tri godine.

Inače, HBOR je kre-ditnim sredstvima u izno-su od 219 milijuna kuna podržao 25 od ukupno odobrena 44 projekta, od-nosno 68 posto ukupne vrijednosti ulaganja iz SA-PARD programa. K tomu, ova banka financirala je 67 posto svih projekata odo-brenih iz IPARD pretpri-stupnog programa s izno-som od 457 milijuna kuna. Među ostalim aktivnosti-ma HBOR-a u potpori ko-rištenja sredstava pretpri-stupnih fondova Kovačev je naglasio 24 izdane su-glasnosti u iznosu od 137 milijuna kuna poslovnim bankama za javljanje na nadmetanja koja su raspi-sale jedinice lokalne i po-dručne samouprave.

NOvi prOgrami

Sredstva kao darCilj je udvostručiti iskorištenost sredstava iz pretpristupnih fondova te tako osigurati razvoj Hrvatske

Na kraju 2011. bilo je iskorišteno samo 37 posto novca iz ipa programa

najniži iznos kredita

80.000 kn(

30 Broj 3729, 28. svibnja 2012.SVIJET FINANCIJA Privredni vjesnik

P rošle srijede do-spjela je obve-znica Hrvatske

u iznosu od 500 milijuna eura (oko 3,75 milijardi kuna) što je dodatno pove-ćalo ionako dobru likvid-nost sustava.

Na Tržištu novca Za-greb potražnja za viškovi-ma kuna bila je skromna, a kamatne stope bilježi-le su najniže razine. Zbog nemogućnosti bilo kakvih boljih plasmana sudio-nici su deponirali viško-ve u središnju banku kao prekonoćni depozit po ka-matnoj stopi od 0,25 po-sto. Prosječna tjedna ka-matna stopa iznosila je

0,49 posto. Sudionici su željno očekivali aukci-ju trezorskih zapisa Mi-nistarstva financija, me-đutim prošli tjedan ona nije održana. Aukcija tre-zorskih zapisa najavljena je za utorak, 29. svibnja, kada planirani iznos izda-

nja zapisa iznosi 900 mili-juna kuna.

Na rok od 91 dan pla-nirani iznos izdanja iznosi 200 milijuna kuna, na rok od 182 dana isto 200 mili-juna kuna, a najviši plani-rani iznos izdanja 500 mi-lijuna kuna, je na rok od

364 dana. Planirani iznos izdanja za trezorske za-pise u eurima je 50 mili-juna eura. Zbog vrlo vi-soke likvidnosti sustava i ograničene mogućnosti ulaganja očekuje se veliki interes investitora za auk-ciju, a samim time i mo-

gućnost daljnjeg pada pri-nosa, odnosno trenutačna situacija na novčanom tr-žištu otvara mogućnost državi za jeftinijim zadu-ženjem.

Ako se na novčanom tržištu ništa značajnije ne promijeni, do kraja raz-

doblja održavanja obve-zne pričuve, odnosno go-tovo do polovine lipnja očekuje nas skromnije tr-govanje sudionika. Ponu-da novca bit će još obilni-ja, te bi se kamatna stopa mogla zadržati i dalje na vrlo niskoj razini.

Ulagače na svjetskim bur-zama početkom prošloga tjedna ohrabrile su najave da će Kina pokrenuti gra-đevinske infrastrukturne projekte kako bi potaknula

rast gospodarstva. K tomu, ulagači su se nadali da će čelnici EU-a na neformal-nom summitu u Bruxelle-su dogovoriti nove mje-re za suzbijanje dužničke

krize. No to se nije dogo-dilo jer su ustvrdili kako žele Grčku u eurozoni, a to nije vratilo optimizam ula-gača, kao ni činjenica da je agencija Fitch snizila kre-

ditni rejting Japana. Stoga, na tjednoj razini je veći-ni promatranih burzovnih indeksa umanjena vrijed-nost. Tako je indeks Pariš-ke burze CAC40 bio manji za 1,56 posto, a London-ske FTSE za 1,26 posto. Također, pad vrijedno-sti zabilježio je frankfurt-ski DAX, koji je u spome-nutom razdoblju oslabio za gotovo dva posto, teh-nološki indeks Nasdaq za 0,46 posto te indeks Tokij-ske burze Nikkei za 0,61 posto. Jedino je vrijednost američkog Dow Jonesa od prošlog ponedjeljka do petka uvećana za 0,07 po-sto.

TržišTe novca Zagreb

Otvorena mogućnost za jeftinije zaduženje

Prema tečajnici Hrvat-ske narodne banke kuna je prošlog tjedna u odnosu na euro oslabjela za goto-

vo 0,2 posto. Kuna je, ta-kođer, u odnosu na švicar-ski franak u navedenom razdoblju umanjila vrijed-

HrvaTsko deviZno TržišTe

Kuna oslabjela u odnosu na euro, franak i dolar

Međunarodno TržišTe kapiTala

Većini indeksa umanjena vrijednost

Vrijednost Mirexa, obračunske jedinice prosječnog ob-veznog mirovinskog fonda, prošlog je petka dosegnu-la razinu od 162,5721 boda. Uspoređujući njegovu vri-jednost s pretprošlim tjednom, primjećuje se rast od 0,4 posto.

Mirovinski fondovi

Mirex u plusu nost za 0,1 posto. K tomu, u razdoblju od prošlog ponedjeljka do petka vri-jednost domaćeg platnog

sredstva je u usporedbi s američkim dolarom bila umanjena za nešto manje od 1,7 posto.

5250

5290

5330

5370

5410

5450

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

12480

12500

12520

12540

12560

12580

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

2800

2820

2840

2860

2880

2900

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

3000

3020

3040

3060

3080

3100

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

6260

6300

6340

6380

6420

6460

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

8550

8590

8630

8670

8710

8750

25.5.24.5.23.5.22.5.21.5.

FTSE 100 Dow Jones NASDAQ

CAC40 DAX NIKKEI 225

Jelena drinković

21.5.’12. - 25.5.’12.

Kretanje na Tržištu novca Zagreb

3

2

1

0ponedjeljak utorak srijeda četvrtak petak

u % 14.5.’12. - 18.5.’12.

Prosječne dnevne kamatne stope na Tržištu novca Zagreb

300

200

100

021.5.2012. 22.5.2012. 23.5.2012. 24.5.2012. 25.5.2012.

u mil. kn Ponuda Potražnja Promet

Izvor: HNB primjena od 26. svibnja 2012.

valuta Srednji tečaj za devize

AUD australski dolar 5,885584

CAD kanadski dolar 5,863243

JPY japanski jen (100) 7,566591

CHF švicarski franak 6,298986

GBP britanska funta 9,423383

USD američki dolar 6,016104

EUR euro 7,568861

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

7.58

7.57

7.56

7.55

7.54

7.53

EUR 6.02

5.99

5.96

5.93

5.90

5.87

USD 4.31

4.30

4.29

4.28

4.27

4.26

CHF

21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5. 21.5. 22.5. 23.5. 24.5. 25.5.

(*) Mirex je vrijednost obračunske jedinice prosječnog OMF-a i računa se kao vagana aritmetička sredina, s tim da ponder predstavlja udjel pojedinog OMF-a u ukupnoj netto imovini svih OMF-ova.

VRIJEDNOST OBRAČUNSKIH JEDINICA NA DAN 25. svibnja 2012.Obvezni mirovinski fondovi (OMF-ovi) AZ obvezni mirovinski fond 167,4248Erste Plavi obvezni mirovinski fond 164,9964PBZ CROATIA OSIGURANJE obvezni mirovinski fond 152,0478Raiffeisen obvezni mirovinski fond 160,7697Mirex (*) 162,5721Dobrovoljni mirovinski fondovi (DMF-ovi) Otvoreni DMF-oviAZ Benefit dobrovoljni mirovinski fond 175,6818AZ Profit dobrovoljni mirovinski fond 198,4486CROATIA OSIGURANJE dobrovoljni mirovinski fond 119,1066Erste Plavi Expert - dobrovoljni mirovinski fond 136,8552Erste Plavi Protect - dobrovoljni mirovinski fond 142,1109Raiffeisen dobrovoljni mirovinski fond 152,9316Zatvoreni DMF-oviAuto Hrvatska zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 105,5653AZ DALEKOVOD zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 188,3359AZ HKZP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 183,4274AZ VIP zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 197,2640AZ Zagreb zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 142,7150Zatvoreni dobrovoljni cestarski mirovinski fond 125,1176CROATIA OSIGURANJE zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond 104,3606Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Ericsson Nikola Tesla 164,8876Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond HEP grupe 109,0181Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond Hrvatskih autocesta 120,2798Zatvoreni dobr. mirovinski fond Hrvatskog liječničkog sindikata 171,0473Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond NOVINAR 151,5459Zatvoreni dobr. mir. fond Sindikata hrvatskih Željezničara - Raiffeisen 124,9975Zatvoreni dobr. mirovinski fond SINDIKATA POMORACA HRVATSKE 106,5277Zatvoreni dobrovoljni mirovinski fond T-HT 140,4892

164

163

162

161

MIREX - mjesečni

24.4. 4.5. 14.5. 24.5.

MIREX - tjedni164

163

162

16121.5. 22.5. 23.5. 24.5.


*vijesti

Protekloga tjedna 46 od ukupno 89 fondova ostva-rilo je porast vrijedno-sti udjela. Kod dioničkih fondova na vrhu ljestvice su NFD Aureus US Algo-rithm (5,04 posto) i Ilirika Gold (3,21 posto). Najve-ći pad kod dioničkih fon-dova imao je Erste Total East, kojem je vrijednost

pala za 3,59 posto, a slije-di ga Erste Adriatic Equi-ty s padom od 2,09 posto. Najveći porast kod mje-šovitih fondova zabilje-žio je Allianz Portfolio, kojem je vrijednost udje-la porasla za 1,02 posto, a slijedi ga C-Premium s porastom od 0,42 posto. Najveći pad kod mješovi-

tih fondova imao je fond Erste Balanced, koji je pao za 1,48 posto, a iza njega je AC GBEM s pa-dom od 1,14 posto. Jedi-ni obveznički fond s pozi-tivnim rezultatom je OTP euro obveznički, kojem je vrijednost udjela porasla za 0,10 posto. Najveći pad kod obvezničkih fondova

imao je PBZ Bond fond, kojem je vrijednost udjela smanjena za 0,26 posto, a slijedi ga Raiffeisen Bon-ds s padom od 0,19 posto. Novčani fondovi imali su pozitivne rezultate, a naj-uspješniji je bio Platinum Cash kojem je vrijednost udjela porasla za 0,38 po-sto. (M.R.)

INVESTICIJSKI FONDOVI

NFD Aureus US Algorithm na vrhu ljestvice

Protekloga tjedna redov-ni dionički promet na Za-grebačkoj burzi iznosio je 41,124 milijuna kuna što je pad od 43,64 posto u odno-

su na tjedan ranije. Indeks Crobex pao je za 2,11 po-sto te je njegova posljed-nja vrijednost bila 1.696,78 bodova. Crobex10 tjedan je završio na 927,06 bodo-va što predstavlja pad od 3,44 posto. Najviše se trgo-

valo dionicom Hrvatskih telekomunikacija, kojom je ostvareno 12,394 mili-juna kuna prometa, a tje-dan je završila na 201 kuni, što je porast od 0,25 posto. Najveći porast imala je di-onica Valamar Adria Hol-

dinga, koja je trgovanje za-vršila na 91,69 kuna, što je rast od 0,73 posto, a njo-me je trgovano u vrijedno-sti od 2,354 milijuna kuna. Najveći pad imala je dio-nica Ericssona NT, koja je pala za 17,53 posto te je tr-

govanje završila na 1010,2 kune, a njome je trgovano u vrijednosti od 7,165 mi-lijuna kuna. Devet od 10

najtrgovanijih dionica ima-lo je promet veći od mili-jun kuna, a dvije su zabilje-žile porast cijene.

BURZA

Manji redovni dionički prometMarko Repecki www.hrportfolio.hr

UKUPAN TJEDNI PROMET: 486,572 milijuna kunaTJEDNI DIONIČKI PROMET: 41.775.196,96 kn

index zadnja vrijednost tjedna promjenaCrobex 1.696,7800 -2,11%Crobex10 927,0600 -3,44%Crobis 95,3089 +0,33%Crobistr 108,6847 +0,42%

Isplata dividende iz Fonda braniteljaZapočinje isplata dividen-de za 2011. godinu iz Fon-da hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i člano-va njihove obitelji (Fond HB). Ukupan iznos nami-jenjen za isplatu dividen-de je 44.354.747,95 kuna. Iznos dividende po jednom udjelu iznosit će 20,38 kuna. Dividende će biti isplaćene isključivo putem poslovnica Fine. Pravo na isplatu dividendi imat će oni branitelji koji posjedu-ju udjele u Fondu HB i oni koji su zahtjev za prodaju udjela podnijeli 25. ožuj-ka ili kasnije, odnosno oni članovi Fonda kojima je dan za isplatu udjela 24. svibnja ili kasnije.

Rast plaća u ožujku Nakon negativnih kretanja u prethodnim mjesecima, u ožujku su porasle neto i bruto plaće. Naime, pre-ma posljednjim podacima Državnog zavoda za stati-stiku, u ožujku je prosječ-na neto plaća iznosila 5499 kuna, što je za 136 kuna ili 2,5 posto više nego u ve-ljači. Prosječna bruto plaća u ožujku je iznosila 7958 kuna, što je za 256 kuna ili 3,3 posto više nego u velja-či. Rast neto i bruto plaće u ožujku na mjesečnoj razini u skladu je s padom broja registriranih nezaposlenih

osoba i povećanom potra-žnjom za sezonskim radni-cima. Međutim, izostanak realnog rasta plaća na go-dišnjoj razini odražava na-stavak negativnih trendova na tržištu rada u odnosu na prošlu godinu i rast razine cijena.

Brodomerkur blago uvećao prihode

Brodomerkur je prema konsolidiranim i revidira-nim financijskim podaci-ma u 2011. godini ostva-rio ukupan prihod u iznosu od 1,07 milijardi kuna što je neznatno povećanje u odnosu na 2010. kada je ostvaren ukupni prihod u iznosu od 1,05 milijar-di kuna. Ukupni rasho-di za 2011. iznosili su ne-što manje od 1,07 milijardi kuna što je također neznat-no povećanje u odnosu na 2010. godinu kada su izno-sili gotovo 1,05 milijarde kuna. Dobit prije oporezi-vanja iznosi 2,2 milijuna kuna, objavljeno je na in-ternetskim stranicama Za-grebačke burze. Nakon obračunatog poreza na do-bit, Brodomerkurova dobit lani je iznosila 1,4 milijuna kuna. Na dan 31. prosinca 2011. godine to društvo je imalo 284 dioničara. Nije bilo dodjele dionica ni zna-čajnijih promjena vlasnič-ke strukture.

OTVORENI INVESTICIJSKI FONDOVI od 18. do 24. svibnja 2012. godine

Top 10 po prometu

tjedna promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim

rastom cijenetjedna

promjena zadnja cijena promet 10 dionica s najvećim padom cijene

tjedna promjena zadnja cijena promet

Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela*Tjedna

promjena [%]Naziv(fond) Valuta Vrijednost udjela

*Tjedna promjena [%]

POSEBNI FONDOVI - SPECIAL FUNDSVB SMART € 93,3199 0,17

DIONIČKI FONDOVI - EQUITY FUNDSKD Victoria kn 12,1859 0,04

ST Global Equity kn 28,3159 -0,03

HI-growth € 7,9558 -0,02

Raiffeisen World € 103,6300 0,79

ZB euroaktiv € 100,1100 -0,18

ZB trend € 125,6700 0,42

FIMA Equity kn 62,0885 0,33

KD Prvi izbor kn 10,6353 0,18

Ilirika JIE € 119,7918 -0,86

Raiffeisen Central Europe € 44,8400 -1,71

PBZ Equity fond kn 64,9346 -0,94

HPB Dionički kn 77,6697 -0,67

Erste Adriatic Equity € 68,4200 -2,09

NFD Aureus Global Developed kn 87,9489 0,85

ZB aktiv kn 86,3500 -0,39

HPB Dynamic kn 19,7008 0,18

Prospectus JIE kn 40,0231 -1,56

AC Rusija € 28,4271 -1,03

NFD Aureus BRIC € 20,6347 -1,20

Capital Two kn 63,2651 0,44

Ilirika Azijski tigar € 44,7061 -0,67

PBZ I-Stock kn 55,6977 -0,76

HPB Titan € 63,1544 -1,51

HPB WAV DJE € 90,5365 -0,02

Platinum Global Opportunity $ 11,6761 2,68

Erste Total East € 24,1500 -3,59

KD Nova Europa kn 5,6661 -0,37

OTP indeksni kn 34,9847 0,12

Platinum Blue Chip € 84,4941 1,28

C-Zenit kn 42,3250 1,02

NFD Aureus MENA kn 475,2038 0,16

OTP MERIDIAN 20 € 69,6058 -1,37

A1 kn 76,1600 0,40

NFD Aureus US Algorithm kn 121,3525 5,04

NFD Aureus New Europe kn 84,3545 -1,59

AC Global Dynamic Emerging M (GDEM) € 9,1895 -1,14

OTP Europa Plus € 94,0516 0,87

Ilirika BRIC € 78,4348 -1,52

VB CROBEX10 kn 86,7717 -0,50

KD Energija kn 8,9500 1,38

ZB BRIC+ € 88,4000 0,72

Ilirika Gold € 79,3973 3,21

Raiffeisen Prestige Equity € 96,3900 -0,16

Allianz Equity € 102,3652 0,05

MJEŠOVITI FONDOVI - BALANCED FUNDSErste Balanced € 103,7100 -1,48

ZB global € 126,3500 -0,45

PBZ Global fond kn 94,2236 -0,65

HI-balanced € 9,8205 -0,18

Raiffeisen Balanced € 127,6600 -0,25

ST Balanced kn 130,4697 0,09

ICF Balanced kn 112,4378 -0,12

HPB Global kn 80,6292 -0,71

OTP uravnoteženi kn 89,3538 -0,21

KD Balanced kn 7,5780 -0,02

NFD Aureus Emerging Markets Balanced kn 74,9218 -0,42

C-Premium kn 4,6575 0,42

Agram Trust kn 60,0967 -0,12

AC Global Balanced Emerging M (GBEM) € 9,0140 -1,14

Allianz Portfolio kn 115,2919 1,02

Raiffeisen Prestige € 104,1500 0,19

OBVEZNIČKI FONDOVI - BOND FUNDSZB bond € 168,5900 -0,07

HI-conservative € 11,6641 -0,06

Raiffeisen Bonds € 178,6300 -0,19

PBZ Bond fond € 134,3584 -0,26

Erste Bond € 131,9300 -0,03

Capital One kn 170,8779 -0,05

HPB Obveznički € 128,7801 -0,07

OTP euro obveznički € 112,4050 0,10

NOVČANI FONDOVI - CASH FUNDSPBZ Novčani fond kn 137,1575 0,07

ZB plus kn 169,2061 0,06

ZB europlus € 144,4081 0,06

PBZ Euro Novčani € 130,8705 0,07

Raiffeisen Cash kn 150,9000 0,07

Erste Money kn 143,9800 0,11

HI-cash kn 143,9038 0,03

ST Cash kn 142,3951 0,13

PBZ Dollar fond $ 126,9373 0,02

HPB Novčani kn 137,1246 0,05

OTP novčani fond kn 127,2172 0,07

VB Cash kn 120,7020 0,06

Agram Euro Cash € 11,1894 0,07

Allianz Cash kn 113,0975 0,07

Platinum Cash kn 84,1003 0,38

Erste Euro-Money € 110,0700 0,08

Auctor Cash kn 103,0205 0,05

Raiffeisen euroCash € 101,9600 0,04

HPB Euronovčani € 101,7125 0,05

Locusta Cash kn 1236,4989 0,08

Hrvatske telekomunikacije d.d. +0,25% 201,00 12.394.666,59

Ericsson Nikola Tesla d.d. -17,53% 1.010,20 7.165.426,45

Valamar Adria Holding d.d. +0,73% 91,69 2.354.922,89

AD Plastik d.d. 0,00% 115,00 1.606.753,88

Petrokemija d.d. -0,46% 244,00 1.577.187,60

Adris grupa d.d. (povl.) -2,70% 216,00 1.386.056,35

INA-industrija nafte d.d. -1,37% 3.600,01 1.147.127,34

Luka Rijeka d.d. -3,57% 132,26 1.107.951,70

Đuro Đaković Holding d.d. -3,34% 71,00 1.092.662,62

Belje d.d. -1,27% 77,22 900.566,02

Croatia Lloyd d.d. +12,43% 2.197,99 8.791,96

Institut IGH d.d. +10,14% 760,00 693.122,19

Elektrometal d.d. +9,89% 131,87 10.446,60

Hoteli Maestral d.d. +8,40% 103,00 7.430,00

Turisthotel d.d. +6,38% 1.050,00 441.508,64

Končar - distrib. i spec. transf. d.d. +6,16% 999,00 156.694,50

Centar banka d.d. (povl.) +6,04% 202,00 14.038,51

Božjakovina d.d. +5,92% 94,96 379,84

Jadransko osiguranje d.d. +5,48% 2.848,00 179.377,68

Maistra d.d. +4,50% 46,00 24.386,70

Agromeđimurje d.d. -27,36% 399,50 16.345,20

Koka d.d. -25,00% 150,00 5.250,00

Dioki d.d. -21,75% 23,20 375.258,28

Zlatni rat d.d. -19,23% 52,50 10.500,00

Termes grupa d.d. -18,45% 128,01 5.764,57

Ericsson Nikola Tesla d.d. -17,53% 1.010,20 7.165.426,45

Industrogradnja Grupa d.d. -15,18% 285,00 4.440,00

Karlovačka banka d.d. -14,63% 52,50 7.507,50

Belišće d.d. -12,73% 480,01 2.400,05

Kutjevo d.d. -11,76% 18,53 76.405,46

portali grupne kupnje okrenu i 10 milijuna kuna mjeSeČno · ness, velika je potvrda kvalitete...

Documents

Transcript of portali grupne kupnje okrenu i 10 milijuna kuna mjeSeČno · ness, velika je potvrda kvalitete...