PORODICA I DRUŠTVO
-
Upload
nestosasvimnebitno -
Category
Documents
-
view
2.357 -
download
3
Transcript of PORODICA I DRUŠTVO
SADRŽAJ
1 Društvene zajednice3
2 Šta je porodica4
21 Funkcije porodice5
22 Značaj porodice7
3 Šta je društvo9
31 Društvena uloga10
4 Porodica i društvo11
5 Odnos porodica ndash država ndash društvo12
6 Zaključak13
1 Društvene zajednice
Ljudi su oduvek živeli I uvek će morati da žive u društvenim zajednicama- malim
ili velikim privremenim ili trajnim prirodnim ili istorijski formiranimZajednice su
ljudima potrebne zato što se u nima najpotpunije ostvaruje veza jednog čoveka sa drugim
prisnim povezivanjem sa onima koji su nam najbliži I najsličniji U zajednicama se stiče
prvi osećaj čovekove pripadnosti širem društvu a posredstvom primarne zajednice
globalno društvo postaje deo života svakog pojedinca U zajednici ljudi bivaju čvrsto
međusobno povezani I pored svega onog što ih jedne od drugih razdvaja Zato se u
zajednicama ostaje čak I onda kada je zajednički život prepun teškoća Sa druge strane
najveće teškoće u životu pojedinac može da savlada samo uz potporu drugih sebi
najbližih I društvene zajednice kojoj pripada
Pojam zajednice prvi detaljnije pbrazlaže nemački sociolog Ferdinand Tenis
(1855-1936) On razlikuje dva oblika društvenosti dva tipa povezivanja ljudi dve vrste
društvenih skupina Prvi oblik je organska zajednica a drugi je veštačko društvo Ovde
pojam ldquodruštvardquo ima specifično uže značenje slično pojmu ldquoskuprdquo ili ldquoudruženjerdquo da ni
se naglasila suštinska razlika prema pojmu ldquozajednicerdquo koji označava skupinu sa
posebnim kvalitetom odnosa među svojim članovima
Tipična zajednica je porodica dok je tipično ldquodruštvordquo preduzeće ili neko drugo
poslovno udruženje U zajednici ljudi žive dok u poslovnim okruženjima postižu
određeni interes Odnosi u zajednici su prisni prožeti snažnim pozitivnim emocijama
ispunjeni uzajamnomsolidarnošću članova I osećajem zajedničke pripadnosti Nasuprot
zajednici u poslovnim udruženjima članovi su veštački povezani konkretnim interesom
oni ostaju međusobno emotivno razdvojeni I pored interesa koji ih povezuje
2
2 Šta je porodica
Porodica je univerzalna ljudska zajednica koju cine odrasli reproduktivno
sposobni partneri i njihovo potomstvo ali i dalji srodnici koji žive zajedno sa njima
Porodica pored reproduktivne privredne socijalne ima i znacajnu psihološku vaspitnu i
socijalizacijsku ulogu Ona je važna primarna grupa i jedan od najznacajnijih agenasa
socijalizacije Po strukturi funkcijama i vrednosnoj orijentaciji postoji više tipova i
oblika porodica monogamna poligamna matrijarhalna patrijarhalna potpuna
nepotpuna nuklearna proširena autoritarna demokratska itd
Porodica je primarana ljudska zajednica zato što je prva najvažnija I najprisnija
ljudska skupina Ona je prototip svake druge društvene zajednice jer se u porodici
uspostavljaju trajne emotivno prisne solidarne I svestrane veze između članova kakve
bi se mogle poželeti I u globalnom društvu Zato ai zbog višestrukih (bioloških psihičkih
I društvenih) funkcija porodicu mnogi smatraju osnovnom ćelijom svakog društva
svojevrsnim ldquodruštvom u malomrdquo
Porodica je primarna bio-psiho-socijalna zajednica roditelja o njihove rođene ili
usvojene dece
Porodica nastaje zasnivanjem braka između muškarca I žene u kojem se rađaju
deca I koji ostaje stožerformalna struktura oko koje se kristališe porodična zajednica
Porodica je širi pojam od braka ali je brak osnova porodice Porodica je primarna grupa I
intimna zajednica a brak je društvena ustanova okrenuta donekle I širem društvu
Porodica se definiše kao osnovna društvena celija i kao jedna od najsloženijih
najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa Ona zahvata vrlo razlicite strane ljudskog
života pa zbog toga postoji citavo bogatstvo znacenja i objašnjenja od filozofskih
socioloških psiholoških vaspitnih socijalnih pa do ekonomskih i pravnih
Porodica je biološka i edukativna grupa To je njena osnovna društvena sadržina
od postanka do najnovijeg vremena
3
Biološka funkcija porodice ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue
zadovoljavanju emotivnih potreba reprodukciji tj u radanju i odgoju nove generacije
odnosno produžavanju ljudske vrste
U istorijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog
inteziteta što nije samo zavisilo od nje nego i od okolnosti - sadržine karaktera i
strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije pocevši od
predškolskog uzrasta i dalje ova funkcija porodice se smanjuje Takoder na to je uticala
i ekonomska funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje da li ženski clanovi
ucestvuju u obavljanju te funkcije Za razliku od robovlasnickog i feudalnog društva
kapitalisticki nacin proizvodnje i buržoaski politicki sistem udaljavaju kako ženu tako i
muškarca od same edukativne uloge u porodici I biološka funkcija porodice je pokazala
svoju evoluciju
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom do zaštite
od napada i ugrožavanja slobode pojedinca Danas su se funkcije porodice promijenile
ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija koja ima veliku ulogu u životu svakog
pojedinca i u svakom društvenom sistemu
21 Funkcije porodice
Porodica kao osnovna društvena ćelija predstava prirodnu zajednicu ljudi različite
starosne dobi bazirana je na bio-reproduktivnim i socio-ekonomskim vezama muža i
žene i njihove rođene ili usvojene dece Najčešće je porodica sinonim sigurnosi pažnje
ljubavi topline razumevanja Kao mešavina tradicionalne religijsko-patrijahalne i
moderne ateističko-materijalističke porodice zajdnica muža i žene i njihove dece nastoji
da ostvari dve svoje bazične funkcije
da osigura fizički opstanak deteta i
4
da izgradi kod deteta osnovne ljudske osobine
Uloga porodice je odlučujuća u razvoju a atmosfera u njoj je presudna u životu svakog
od nas
Potpuna porodica podrazumeva zajednicu muža žene i njihove rođene i usvojene
dece Toplina porodičnog života i zdrava atmosfera u njoj ispunjena ljubavlju pažnjom
razumevanjem i saradnjom rezultiraće pravilnim razvojem i zdravom ličnošću sa
pozitivnim potencijalima za samostalan život pojedinca
Nepotpuna porodica (po Keningu) podrazumeva odrastanje uz jednog roditelja
usled smrti drugog odlaska tj dezerterstva jednog od njih razvoda ili rođenja deteta u
vanbračnoj zajednici Odrastanje i razvojne promene koje prate dete na putu ka odraslosti
nose sa sobom brojne probleme Ukoliko dete raste uz jednog roditelja razvojni i životni
problemi su znatno veći i potencijalni su uzročnici poremećaja u najrazličitijim sferama
ličnosti Rizik odrastanja u nepotpunoj porodici je dodatno pojačan i naročito veliki u
periodu adolescencije popularno nazvanom periodom bura i oluja od čijeg srećnog ili
nesrećnog ishoda zavisi u mnogome budućnost pojedinca Prema mišljenju Ekermana
idealno zdrave porodice nema one su ili pretežno zdrave ili pretežno bolesne Zdrava
porodica je ona porodica čiji članovi ne ispoljavaju neki psihopatološki poremećaj akutni
ili hronični U osnovi zdrave porodice je ljubav osećanje sigurnosti naklonosti
nežnosti odanosti prijateljstva Nepotpune ili dezorganizovane porodice su izložene
brojnim problemima socijalne emocionalne moralne i materijalne prirode Moderna
porodica kao mesto razmene ljubavi i materijalnih dobara ima
važnu društvenu ulogu koja se sastoji u
1 obezbeđivanju hrane skloništa i drugih materijalnih potreba u cilju održavanja života i
pružanja zaštite od najrazličitijih spoljašnjih opasnosti
2 stvaranju društvene zajednice koja izgrađuje emocionalne veze porodičnih odnosa
3 stvaranju prilika za razvijanje ličnog identiteta koji je u vezi sa identitetom porodice
pružajući psihički integritet i snagu za doživljavanje novih iskustava
4 oblikovanju seksualnih uloga i njihovom adekvatnom prihvatanju
5 pripremanju dece za integrisanje sa društvenim ulogama i prihvatanje društvene
odgovornosti i normi ponašanja
6 podsticanju učenja i pružanju podrške individualnoj kreativnosti I inicijativi
5
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
1 Društvene zajednice
Ljudi su oduvek živeli I uvek će morati da žive u društvenim zajednicama- malim
ili velikim privremenim ili trajnim prirodnim ili istorijski formiranimZajednice su
ljudima potrebne zato što se u nima najpotpunije ostvaruje veza jednog čoveka sa drugim
prisnim povezivanjem sa onima koji su nam najbliži I najsličniji U zajednicama se stiče
prvi osećaj čovekove pripadnosti širem društvu a posredstvom primarne zajednice
globalno društvo postaje deo života svakog pojedinca U zajednici ljudi bivaju čvrsto
međusobno povezani I pored svega onog što ih jedne od drugih razdvaja Zato se u
zajednicama ostaje čak I onda kada je zajednički život prepun teškoća Sa druge strane
najveće teškoće u životu pojedinac može da savlada samo uz potporu drugih sebi
najbližih I društvene zajednice kojoj pripada
Pojam zajednice prvi detaljnije pbrazlaže nemački sociolog Ferdinand Tenis
(1855-1936) On razlikuje dva oblika društvenosti dva tipa povezivanja ljudi dve vrste
društvenih skupina Prvi oblik je organska zajednica a drugi je veštačko društvo Ovde
pojam ldquodruštvardquo ima specifično uže značenje slično pojmu ldquoskuprdquo ili ldquoudruženjerdquo da ni
se naglasila suštinska razlika prema pojmu ldquozajednicerdquo koji označava skupinu sa
posebnim kvalitetom odnosa među svojim članovima
Tipična zajednica je porodica dok je tipično ldquodruštvordquo preduzeće ili neko drugo
poslovno udruženje U zajednici ljudi žive dok u poslovnim okruženjima postižu
određeni interes Odnosi u zajednici su prisni prožeti snažnim pozitivnim emocijama
ispunjeni uzajamnomsolidarnošću članova I osećajem zajedničke pripadnosti Nasuprot
zajednici u poslovnim udruženjima članovi su veštački povezani konkretnim interesom
oni ostaju međusobno emotivno razdvojeni I pored interesa koji ih povezuje
2
2 Šta je porodica
Porodica je univerzalna ljudska zajednica koju cine odrasli reproduktivno
sposobni partneri i njihovo potomstvo ali i dalji srodnici koji žive zajedno sa njima
Porodica pored reproduktivne privredne socijalne ima i znacajnu psihološku vaspitnu i
socijalizacijsku ulogu Ona je važna primarna grupa i jedan od najznacajnijih agenasa
socijalizacije Po strukturi funkcijama i vrednosnoj orijentaciji postoji više tipova i
oblika porodica monogamna poligamna matrijarhalna patrijarhalna potpuna
nepotpuna nuklearna proširena autoritarna demokratska itd
Porodica je primarana ljudska zajednica zato što je prva najvažnija I najprisnija
ljudska skupina Ona je prototip svake druge društvene zajednice jer se u porodici
uspostavljaju trajne emotivno prisne solidarne I svestrane veze između članova kakve
bi se mogle poželeti I u globalnom društvu Zato ai zbog višestrukih (bioloških psihičkih
I društvenih) funkcija porodicu mnogi smatraju osnovnom ćelijom svakog društva
svojevrsnim ldquodruštvom u malomrdquo
Porodica je primarna bio-psiho-socijalna zajednica roditelja o njihove rođene ili
usvojene dece
Porodica nastaje zasnivanjem braka između muškarca I žene u kojem se rađaju
deca I koji ostaje stožerformalna struktura oko koje se kristališe porodična zajednica
Porodica je širi pojam od braka ali je brak osnova porodice Porodica je primarna grupa I
intimna zajednica a brak je društvena ustanova okrenuta donekle I širem društvu
Porodica se definiše kao osnovna društvena celija i kao jedna od najsloženijih
najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa Ona zahvata vrlo razlicite strane ljudskog
života pa zbog toga postoji citavo bogatstvo znacenja i objašnjenja od filozofskih
socioloških psiholoških vaspitnih socijalnih pa do ekonomskih i pravnih
Porodica je biološka i edukativna grupa To je njena osnovna društvena sadržina
od postanka do najnovijeg vremena
3
Biološka funkcija porodice ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue
zadovoljavanju emotivnih potreba reprodukciji tj u radanju i odgoju nove generacije
odnosno produžavanju ljudske vrste
U istorijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog
inteziteta što nije samo zavisilo od nje nego i od okolnosti - sadržine karaktera i
strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije pocevši od
predškolskog uzrasta i dalje ova funkcija porodice se smanjuje Takoder na to je uticala
i ekonomska funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje da li ženski clanovi
ucestvuju u obavljanju te funkcije Za razliku od robovlasnickog i feudalnog društva
kapitalisticki nacin proizvodnje i buržoaski politicki sistem udaljavaju kako ženu tako i
muškarca od same edukativne uloge u porodici I biološka funkcija porodice je pokazala
svoju evoluciju
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom do zaštite
od napada i ugrožavanja slobode pojedinca Danas su se funkcije porodice promijenile
ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija koja ima veliku ulogu u životu svakog
pojedinca i u svakom društvenom sistemu
21 Funkcije porodice
Porodica kao osnovna društvena ćelija predstava prirodnu zajednicu ljudi različite
starosne dobi bazirana je na bio-reproduktivnim i socio-ekonomskim vezama muža i
žene i njihove rođene ili usvojene dece Najčešće je porodica sinonim sigurnosi pažnje
ljubavi topline razumevanja Kao mešavina tradicionalne religijsko-patrijahalne i
moderne ateističko-materijalističke porodice zajdnica muža i žene i njihove dece nastoji
da ostvari dve svoje bazične funkcije
da osigura fizički opstanak deteta i
4
da izgradi kod deteta osnovne ljudske osobine
Uloga porodice je odlučujuća u razvoju a atmosfera u njoj je presudna u životu svakog
od nas
Potpuna porodica podrazumeva zajednicu muža žene i njihove rođene i usvojene
dece Toplina porodičnog života i zdrava atmosfera u njoj ispunjena ljubavlju pažnjom
razumevanjem i saradnjom rezultiraće pravilnim razvojem i zdravom ličnošću sa
pozitivnim potencijalima za samostalan život pojedinca
Nepotpuna porodica (po Keningu) podrazumeva odrastanje uz jednog roditelja
usled smrti drugog odlaska tj dezerterstva jednog od njih razvoda ili rođenja deteta u
vanbračnoj zajednici Odrastanje i razvojne promene koje prate dete na putu ka odraslosti
nose sa sobom brojne probleme Ukoliko dete raste uz jednog roditelja razvojni i životni
problemi su znatno veći i potencijalni su uzročnici poremećaja u najrazličitijim sferama
ličnosti Rizik odrastanja u nepotpunoj porodici je dodatno pojačan i naročito veliki u
periodu adolescencije popularno nazvanom periodom bura i oluja od čijeg srećnog ili
nesrećnog ishoda zavisi u mnogome budućnost pojedinca Prema mišljenju Ekermana
idealno zdrave porodice nema one su ili pretežno zdrave ili pretežno bolesne Zdrava
porodica je ona porodica čiji članovi ne ispoljavaju neki psihopatološki poremećaj akutni
ili hronični U osnovi zdrave porodice je ljubav osećanje sigurnosti naklonosti
nežnosti odanosti prijateljstva Nepotpune ili dezorganizovane porodice su izložene
brojnim problemima socijalne emocionalne moralne i materijalne prirode Moderna
porodica kao mesto razmene ljubavi i materijalnih dobara ima
važnu društvenu ulogu koja se sastoji u
1 obezbeđivanju hrane skloništa i drugih materijalnih potreba u cilju održavanja života i
pružanja zaštite od najrazličitijih spoljašnjih opasnosti
2 stvaranju društvene zajednice koja izgrađuje emocionalne veze porodičnih odnosa
3 stvaranju prilika za razvijanje ličnog identiteta koji je u vezi sa identitetom porodice
pružajući psihički integritet i snagu za doživljavanje novih iskustava
4 oblikovanju seksualnih uloga i njihovom adekvatnom prihvatanju
5 pripremanju dece za integrisanje sa društvenim ulogama i prihvatanje društvene
odgovornosti i normi ponašanja
6 podsticanju učenja i pružanju podrške individualnoj kreativnosti I inicijativi
5
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
2 Šta je porodica
Porodica je univerzalna ljudska zajednica koju cine odrasli reproduktivno
sposobni partneri i njihovo potomstvo ali i dalji srodnici koji žive zajedno sa njima
Porodica pored reproduktivne privredne socijalne ima i znacajnu psihološku vaspitnu i
socijalizacijsku ulogu Ona je važna primarna grupa i jedan od najznacajnijih agenasa
socijalizacije Po strukturi funkcijama i vrednosnoj orijentaciji postoji više tipova i
oblika porodica monogamna poligamna matrijarhalna patrijarhalna potpuna
nepotpuna nuklearna proširena autoritarna demokratska itd
Porodica je primarana ljudska zajednica zato što je prva najvažnija I najprisnija
ljudska skupina Ona je prototip svake druge društvene zajednice jer se u porodici
uspostavljaju trajne emotivno prisne solidarne I svestrane veze između članova kakve
bi se mogle poželeti I u globalnom društvu Zato ai zbog višestrukih (bioloških psihičkih
I društvenih) funkcija porodicu mnogi smatraju osnovnom ćelijom svakog društva
svojevrsnim ldquodruštvom u malomrdquo
Porodica je primarna bio-psiho-socijalna zajednica roditelja o njihove rođene ili
usvojene dece
Porodica nastaje zasnivanjem braka između muškarca I žene u kojem se rađaju
deca I koji ostaje stožerformalna struktura oko koje se kristališe porodična zajednica
Porodica je širi pojam od braka ali je brak osnova porodice Porodica je primarna grupa I
intimna zajednica a brak je društvena ustanova okrenuta donekle I širem društvu
Porodica se definiše kao osnovna društvena celija i kao jedna od najsloženijih
najstarijih i najtrajnijih društvenih grupa Ona zahvata vrlo razlicite strane ljudskog
života pa zbog toga postoji citavo bogatstvo znacenja i objašnjenja od filozofskih
socioloških psiholoških vaspitnih socijalnih pa do ekonomskih i pravnih
Porodica je biološka i edukativna grupa To je njena osnovna društvena sadržina
od postanka do najnovijeg vremena
3
Biološka funkcija porodice ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue
zadovoljavanju emotivnih potreba reprodukciji tj u radanju i odgoju nove generacije
odnosno produžavanju ljudske vrste
U istorijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog
inteziteta što nije samo zavisilo od nje nego i od okolnosti - sadržine karaktera i
strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije pocevši od
predškolskog uzrasta i dalje ova funkcija porodice se smanjuje Takoder na to je uticala
i ekonomska funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje da li ženski clanovi
ucestvuju u obavljanju te funkcije Za razliku od robovlasnickog i feudalnog društva
kapitalisticki nacin proizvodnje i buržoaski politicki sistem udaljavaju kako ženu tako i
muškarca od same edukativne uloge u porodici I biološka funkcija porodice je pokazala
svoju evoluciju
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom do zaštite
od napada i ugrožavanja slobode pojedinca Danas su se funkcije porodice promijenile
ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija koja ima veliku ulogu u životu svakog
pojedinca i u svakom društvenom sistemu
21 Funkcije porodice
Porodica kao osnovna društvena ćelija predstava prirodnu zajednicu ljudi različite
starosne dobi bazirana je na bio-reproduktivnim i socio-ekonomskim vezama muža i
žene i njihove rođene ili usvojene dece Najčešće je porodica sinonim sigurnosi pažnje
ljubavi topline razumevanja Kao mešavina tradicionalne religijsko-patrijahalne i
moderne ateističko-materijalističke porodice zajdnica muža i žene i njihove dece nastoji
da ostvari dve svoje bazične funkcije
da osigura fizički opstanak deteta i
4
da izgradi kod deteta osnovne ljudske osobine
Uloga porodice je odlučujuća u razvoju a atmosfera u njoj je presudna u životu svakog
od nas
Potpuna porodica podrazumeva zajednicu muža žene i njihove rođene i usvojene
dece Toplina porodičnog života i zdrava atmosfera u njoj ispunjena ljubavlju pažnjom
razumevanjem i saradnjom rezultiraće pravilnim razvojem i zdravom ličnošću sa
pozitivnim potencijalima za samostalan život pojedinca
Nepotpuna porodica (po Keningu) podrazumeva odrastanje uz jednog roditelja
usled smrti drugog odlaska tj dezerterstva jednog od njih razvoda ili rođenja deteta u
vanbračnoj zajednici Odrastanje i razvojne promene koje prate dete na putu ka odraslosti
nose sa sobom brojne probleme Ukoliko dete raste uz jednog roditelja razvojni i životni
problemi su znatno veći i potencijalni su uzročnici poremećaja u najrazličitijim sferama
ličnosti Rizik odrastanja u nepotpunoj porodici je dodatno pojačan i naročito veliki u
periodu adolescencije popularno nazvanom periodom bura i oluja od čijeg srećnog ili
nesrećnog ishoda zavisi u mnogome budućnost pojedinca Prema mišljenju Ekermana
idealno zdrave porodice nema one su ili pretežno zdrave ili pretežno bolesne Zdrava
porodica je ona porodica čiji članovi ne ispoljavaju neki psihopatološki poremećaj akutni
ili hronični U osnovi zdrave porodice je ljubav osećanje sigurnosti naklonosti
nežnosti odanosti prijateljstva Nepotpune ili dezorganizovane porodice su izložene
brojnim problemima socijalne emocionalne moralne i materijalne prirode Moderna
porodica kao mesto razmene ljubavi i materijalnih dobara ima
važnu društvenu ulogu koja se sastoji u
1 obezbeđivanju hrane skloništa i drugih materijalnih potreba u cilju održavanja života i
pružanja zaštite od najrazličitijih spoljašnjih opasnosti
2 stvaranju društvene zajednice koja izgrađuje emocionalne veze porodičnih odnosa
3 stvaranju prilika za razvijanje ličnog identiteta koji je u vezi sa identitetom porodice
pružajući psihički integritet i snagu za doživljavanje novih iskustava
4 oblikovanju seksualnih uloga i njihovom adekvatnom prihvatanju
5 pripremanju dece za integrisanje sa društvenim ulogama i prihvatanje društvene
odgovornosti i normi ponašanja
6 podsticanju učenja i pružanju podrške individualnoj kreativnosti I inicijativi
5
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
Biološka funkcija porodice ogleda se u zadovoljavanju polnog nagona individue
zadovoljavanju emotivnih potreba reprodukciji tj u radanju i odgoju nove generacije
odnosno produžavanju ljudske vrste
U istorijskom razvitku porodice njena edukativna funkcija nije bila uvek istog
inteziteta što nije samo zavisilo od nje nego i od okolnosti - sadržine karaktera i
strukture društvenih odnosa u kojim se nalazila i razvijala
U društvenim odnosima u kojim društvo preuzima brigu edukacije pocevši od
predškolskog uzrasta i dalje ova funkcija porodice se smanjuje Takoder na to je uticala
i ekonomska funkcija porodice - da li se odvija u njoj ili izvan nje da li ženski clanovi
ucestvuju u obavljanju te funkcije Za razliku od robovlasnickog i feudalnog društva
kapitalisticki nacin proizvodnje i buržoaski politicki sistem udaljavaju kako ženu tako i
muškarca od same edukativne uloge u porodici I biološka funkcija porodice je pokazala
svoju evoluciju
Socijalna funkcija porodice se ogleda u odgoju i brizi za potomstvom do zaštite
od napada i ugrožavanja slobode pojedinca Danas su se funkcije porodice promijenile
ali je i dalje ona ostala važna društvena institucija koja ima veliku ulogu u životu svakog
pojedinca i u svakom društvenom sistemu
21 Funkcije porodice
Porodica kao osnovna društvena ćelija predstava prirodnu zajednicu ljudi različite
starosne dobi bazirana je na bio-reproduktivnim i socio-ekonomskim vezama muža i
žene i njihove rođene ili usvojene dece Najčešće je porodica sinonim sigurnosi pažnje
ljubavi topline razumevanja Kao mešavina tradicionalne religijsko-patrijahalne i
moderne ateističko-materijalističke porodice zajdnica muža i žene i njihove dece nastoji
da ostvari dve svoje bazične funkcije
da osigura fizički opstanak deteta i
4
da izgradi kod deteta osnovne ljudske osobine
Uloga porodice je odlučujuća u razvoju a atmosfera u njoj je presudna u životu svakog
od nas
Potpuna porodica podrazumeva zajednicu muža žene i njihove rođene i usvojene
dece Toplina porodičnog života i zdrava atmosfera u njoj ispunjena ljubavlju pažnjom
razumevanjem i saradnjom rezultiraće pravilnim razvojem i zdravom ličnošću sa
pozitivnim potencijalima za samostalan život pojedinca
Nepotpuna porodica (po Keningu) podrazumeva odrastanje uz jednog roditelja
usled smrti drugog odlaska tj dezerterstva jednog od njih razvoda ili rođenja deteta u
vanbračnoj zajednici Odrastanje i razvojne promene koje prate dete na putu ka odraslosti
nose sa sobom brojne probleme Ukoliko dete raste uz jednog roditelja razvojni i životni
problemi su znatno veći i potencijalni su uzročnici poremećaja u najrazličitijim sferama
ličnosti Rizik odrastanja u nepotpunoj porodici je dodatno pojačan i naročito veliki u
periodu adolescencije popularno nazvanom periodom bura i oluja od čijeg srećnog ili
nesrećnog ishoda zavisi u mnogome budućnost pojedinca Prema mišljenju Ekermana
idealno zdrave porodice nema one su ili pretežno zdrave ili pretežno bolesne Zdrava
porodica je ona porodica čiji članovi ne ispoljavaju neki psihopatološki poremećaj akutni
ili hronični U osnovi zdrave porodice je ljubav osećanje sigurnosti naklonosti
nežnosti odanosti prijateljstva Nepotpune ili dezorganizovane porodice su izložene
brojnim problemima socijalne emocionalne moralne i materijalne prirode Moderna
porodica kao mesto razmene ljubavi i materijalnih dobara ima
važnu društvenu ulogu koja se sastoji u
1 obezbeđivanju hrane skloništa i drugih materijalnih potreba u cilju održavanja života i
pružanja zaštite od najrazličitijih spoljašnjih opasnosti
2 stvaranju društvene zajednice koja izgrađuje emocionalne veze porodičnih odnosa
3 stvaranju prilika za razvijanje ličnog identiteta koji je u vezi sa identitetom porodice
pružajući psihički integritet i snagu za doživljavanje novih iskustava
4 oblikovanju seksualnih uloga i njihovom adekvatnom prihvatanju
5 pripremanju dece za integrisanje sa društvenim ulogama i prihvatanje društvene
odgovornosti i normi ponašanja
6 podsticanju učenja i pružanju podrške individualnoj kreativnosti I inicijativi
5
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
da izgradi kod deteta osnovne ljudske osobine
Uloga porodice je odlučujuća u razvoju a atmosfera u njoj je presudna u životu svakog
od nas
Potpuna porodica podrazumeva zajednicu muža žene i njihove rođene i usvojene
dece Toplina porodičnog života i zdrava atmosfera u njoj ispunjena ljubavlju pažnjom
razumevanjem i saradnjom rezultiraće pravilnim razvojem i zdravom ličnošću sa
pozitivnim potencijalima za samostalan život pojedinca
Nepotpuna porodica (po Keningu) podrazumeva odrastanje uz jednog roditelja
usled smrti drugog odlaska tj dezerterstva jednog od njih razvoda ili rođenja deteta u
vanbračnoj zajednici Odrastanje i razvojne promene koje prate dete na putu ka odraslosti
nose sa sobom brojne probleme Ukoliko dete raste uz jednog roditelja razvojni i životni
problemi su znatno veći i potencijalni su uzročnici poremećaja u najrazličitijim sferama
ličnosti Rizik odrastanja u nepotpunoj porodici je dodatno pojačan i naročito veliki u
periodu adolescencije popularno nazvanom periodom bura i oluja od čijeg srećnog ili
nesrećnog ishoda zavisi u mnogome budućnost pojedinca Prema mišljenju Ekermana
idealno zdrave porodice nema one su ili pretežno zdrave ili pretežno bolesne Zdrava
porodica je ona porodica čiji članovi ne ispoljavaju neki psihopatološki poremećaj akutni
ili hronični U osnovi zdrave porodice je ljubav osećanje sigurnosti naklonosti
nežnosti odanosti prijateljstva Nepotpune ili dezorganizovane porodice su izložene
brojnim problemima socijalne emocionalne moralne i materijalne prirode Moderna
porodica kao mesto razmene ljubavi i materijalnih dobara ima
važnu društvenu ulogu koja se sastoji u
1 obezbeđivanju hrane skloništa i drugih materijalnih potreba u cilju održavanja života i
pružanja zaštite od najrazličitijih spoljašnjih opasnosti
2 stvaranju društvene zajednice koja izgrađuje emocionalne veze porodičnih odnosa
3 stvaranju prilika za razvijanje ličnog identiteta koji je u vezi sa identitetom porodice
pružajući psihički integritet i snagu za doživljavanje novih iskustava
4 oblikovanju seksualnih uloga i njihovom adekvatnom prihvatanju
5 pripremanju dece za integrisanje sa društvenim ulogama i prihvatanje društvene
odgovornosti i normi ponašanja
6 podsticanju učenja i pružanju podrške individualnoj kreativnosti I inicijativi
5
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
Po savremenim shvatanju porodica je zajednica pojedinaca koja treba da omogući
svakom njenom članu da pronađe mesto u društvu koje mu pripada U savremenom
tumačenju porodice sve se češče pominje psihološko prisustvo oba roditelja psihološka
dimenzija i uzajamno delovanje njenih 1048830lanova Smatrajući da su karakter i sudbina
čoveka određeni već u prvih 5 godina života S Frojd u svojim radovima veliku pažnju
posvećuje značaju porodice u oblikovanju li1048830nosti i mentalnom zdravlju deteta S Frojd
shvata porodicu kao instrument za disciplinovanje detetovih bioloških nagona a roditelja
kao simbol ograničenja društva Ispunjavajući svoju roditeljsku dužnost roditelj vaspitava
dete spremajući ga za društveni život S Frojd ističe da se mentalna sudbina pojedinca
zasniva na njegovom porodičnom iskustvu Porodica se definiše u najopštijem smislu kao
istorijski promenljiv društveni oblik u okviru kojeg se odvija proces reprodukcije
društvenih jedinki Kao zbir socijalnih ekonomskih I ličnih odnosa između osoba
povezanih srodstvom (roditelj-dete) porodica nastaje kao izraz biosocijalnog povezivanja
jedinki u procesu prirodne reprodukcije ili kao izraz psihosocijalnog povezivanja
supružnika sa usvojenom decom Sociološka teorija porodice nastoji da odgovori na dva
bitna pitanja
1 koje mesto i ulogu porodica ima u društvrnoj strukturi i
2 kakvo mesto i ulogu porodica ima u društvenom razvoju i promeni
M Mid smatra da je porodica institucija u kojoj se kroz odgovarajuće uslove i vaspitna
usmeravanja stvaraju i oblikuju pojedinci
22 Značaj porodice
Porodična je veza najtešnja najnežnija i najsvetija od svih ljudskih veza na
zemlji Bog je ustanovio porodicu da bi prva osigurala tople i zbrinjavajuće odnose za
kojima čezne ljudsko srce U porodičnom krugu se zadovoljavaju duboke i trajne potrebe
za pripadanjem ljubavlju i prisnosti Bog blagosilja porodicu i želi da njezini članovi
pomažu jedni drugima u postizanju potpune zrelosti i cjelovitosti U hrišćanskoj se
6
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
porodici vrednost i dostojanstvo svakog člana ostvaruje i neguje u atmosferi poštovanja
jednakosti otvorenosti i ljubavi U ovom intimnom krugu razvijaju se najranija i
najtrajnija stanovišta pojedinca prema odnosima i prenose moralne vrednosti s jednog
naraštaja na drugi Bog isto tako želi da putem porodičnih odnosa otkrije sebe i svoje
puteve Uz uzajamnu ljubav poštovanje intimnost i doživotni zavet kao sastavnim
tkivom brak je odraz ljubavi svetosti bliskosti i trajnosti veze između Hrista i Njegove
crkve Vaspitanje i obrazovanje što ga vrše roditelji i uzvratna ljubav potomstva na
ukazanu im ljubav odraz je onoga što doživljavaju vernici kao Božja deca Božjom
milošću porodica može biti snažno sredstvo za privođenje njenih članova Hristu Greh je
izopačio Božje ideale za brak i porodicu Osim toga sve veća složenost društva i veliki
stres koji opterećuje odnose danas u mnogim porodicama izaziva krize Posledice se vide
u prekinutim poremećenim životima i odnosima obilježenima nepoverenjem sukobima
neprijateljstvom i otuđenošću Mnogi članovi porodice uključujući i roditelje i dedove i
bake a posebno žene i djeca izloženi su porodičnom nasilju Sve veći broj razvoda
ukazuje na visoki stepen bračne nesloge i nesreće Porodici je potrebna obnova i
reformacija unutrašnjih odnosa To će pomoći da se promene razorno ponašanje i
postupci koji danas preovlađuju u mnogim domovima Zahvaljujući snazi jevanđelja
članovi porodice mogu priznati svoju grešnost prihvatiti uzajamne nedostatke i u svom
životu i odnosima doživeti Hristovo spasiteljsko iscjeljenje Premda neki porodični
odnosi nisu dostigli ideal i možda nije potpuno ostvareno oslobađanje od štetnih
iskustava tamo gdje vlada Hristova ljubav Njegov će Duh promovisati jedinstvo i sklad i
takve domove učiniti kanalima životodavne radosti i snage u Crkvi i društvu Ovu izjavu
za javnost objavio je predsjednik Generalne konferencije Neal C Wilson nakon
savjetovanja sa šestnaestoricom potpredsednika Hrišćanske adventističke crkve 5 jula
1990 na zasedanju Generalne konferencije u Indianapolisu saveznoj državi Indiana u
SAD-u
7
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
3 Šta je društvo
Društvo je grupa ljudi koji žive ili rade zajedno Ima više razlicitih upotreba ovog
pojma Obicno se odnosi na grupu ljudi koji zajedno žive u uredenoj zajednici
Društvene nauke koriste pojam društvo da oznace grupu ljudi koji formiraju polu-
otvoreni (ili polu-zatvoreni) društveni sistem u kojem se veci deo interakcije odvija
medu individua koje su deo grupe Apstraktnije društvo se definiše kao mreža odnosa
izmedu entiteta Takode se definiše i kao nezavisna zajednica
Pojam društvo potice od latinskog societas u znacenju prijateljske veze sa
drugima Latinsko societas se izvodi iz socius (partner) Pojam društvo cesto ukazuje na
to da njegovi clanovi dele neke zajednicke brige ili interese u zajednickom cilju Kao
takav cesto se koristi kao sinonim za narod jedne zemlje koji ima zajednicke institucije
koje se brinu za gradansko blagostanje
Ljudska društva su cesto organizovana prema njihovim primarnim sredstvima za
opstanak društveni naucnici prepoznavaju društva lovaca-sakupljaca nomadska
pastoralna društva hortikulturna ili jednostavna poljoprivredna društva i napredna
poljoprivredna društva poznata i kao civilizacije Neki smatraju da su industrijska i post-
industrijska društva zasebna u odnosu na tradicionalna poljoprivredna društva
Za pripadnike mnogih nacija sjedinjenih po slicnim politickim i kulturnim
tradicijama verovanjima ili vrednostima se ponekad kaže da su društvo (na primer
judeo-hrišcansko istocno zapadno itd) Kada se koristi u ovom kontekstu izraz se
koristi kao sredstvo da se izrazi kontrast dva ili više društava ciji predstavnici
predstavljaju alternativne suprotstavljajuce i nadmetajuce poglede na svet
8
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
31 Društvena uloga
U sociologiji se horizontalna dimenzija strukture globalnog društva označava kao
funkcionalna diferencijacija(raznolikost) a izražava se pojmom društvene
ulogeDruštvenom ulogom se naziva vrsta delovanja I ponašanja koje se odvija na
očekivani način po unapred usvojenom kulturnom obrascu To je glavna analitička
kategorija funkcionalne analize ili hoizontalne strukture društva Svaki čovek obavlja
više različitih uloga(funkcija) U porodici može da ima nekoliko uloga sin prema
roditeljima muž prema ženi otac prema deci brat stric dever zet itd U preduzeću
može biti radnik I član sindikata u političkoj stranci aktivista u zgradi u kojoj stanuje
sused ili član kućnog saveta pred televizorom gledalac na ulici ldquoučesnik u saobraćajurdquo (I
tu kao automobilista biciklista ili pešak) demonstrant šetač I još mnogo šta drugo
Svaka uloga vrši se na različiti način svaka ima svoja pravila (očekivanja) a sve zajedno
pletu mrezhu drushtvene strukture po horizontalno-funkcionalnoj ravni I određuju
čovekovo društveno ponašanje I delovanje u različitim situacijama
Uloga je kategorija koja se uglavnom koristi u funkcionalnoj analizi društvene strukture
ali je pogodna I za fenomenološku (pojavnu) analizu društvenog delovanja I ponašanja
pojedinaca Pojedine uloge mogu jedna drugu da ometaju potpomažu ili da se
međusobno stapajuTako na primer uobičajeno je da se uloge roditelja I supružnika
međusobno stapaju u jednu dok se neke druge međusobno sukobljavaju I time izazivaju
razne probleme profesinalni političar menadžer pevač ili sportista obično zanemaruju
porodične uloge na račun uspeha u karijeri zaposlena žena preuzima nove uloge u
društvu a tradicionalni sistem vrednosti koji još preovladava u većini porodica I dalje
na nju svaljuje mnoge poslove koje je ona obavljala dok nije morala da radi izvan kuće
9
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
4 Porodica i društvo
Sa stanovišta prirode čovek je deo živoga sveta biološko biće sa stanovišta
društva čovek je društveo biće ili kako ga je Aristtel nazivao društvena živtinja
Osnovni faktor koji je utica na izdvajanje ljudi iz živtinjskog sveta bio je rad tj Svesna
organizvana privredna delatnost ljudi takva delatnost koja se odvijala u društvu Čovek
je i nastao zahvaljujući životu u društvu i zajedno sa nastankom društva Čovek i društvo
su dve strane jednog istog poma Nema društva bez ljudi ni ljudi van društva U tome je
bitna razlika između čoveka i životinje s jedne strane i društva i životinjskog sveta s
druge strane Dolazeći u ddr sa drugim ljudima čovek stupa u raznovrsne društvene
odnose ekonomske radne kulturne političke sportske i dr Svi odnosi u koje stupa
nemaju podjednak značaj ni za društvo ni za njega Najznačajniji su oni društveni odnosi
koji u krajnjo liniji uslovljavaju izgled i obim svih drugih odnosa to su ekonomski
odnosi tj Odnosi u koje čovek stupa u procesu proizvodnje
Međutim čovek ne živi samo kao član najšire zajednice On istovremeno zasniva
i uže grupe u kojima se iscrpljuje njegova svakodnevna aktivnost To su porodica
stambeno naselje (selo rejon grad) opština i druge društvene skupine Sve one
sačinjavaju društvenu strukturu tj Elemente iz kojih se sastoji društvo U društvenu
strukturu ulaze i neke druge kategorie država klase pravo i dr
Porodica je jedan od najznačajniih elemenata društvene strukture Čovek ne živi
samo u društvu već i u porodici Društvo i porodica su dve strane njegovog svakodnvnog
života Društveni i porodični odnosi su se oduvek preplitali i međusobno uslovljavali I
sama porodica redstavlja društvo u malom obimu Nisu bez razloga neki sociolozi
označavali porodicu kao bdquoporodično društvoldquo U toku svoga života čovek provodi znatan
deo svoga vremena u porodici veliki deo njegove aktivnosti odvija se u njoj ili povodom
nje Čitav niz porodičnih funkcija predstavlja smisao i opravdanje njegove egzistencije
10
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
kao pojedinca i kao društvenog bića Mnoge porodične funkcije imaju dodira sa
društvenim funkciama često nisu postojale jasne razlike između jednih i drugih Takve
su na primer ekonomske (proizvodnja i potrošnja) zaštitne vaspitne i druge funkcije
5 Odnos porodica ndash država - društvo
U premodernoj zajednici domaća ili kućna zajednica je osnovna jedinica ukupne
društvene strukture i organizacije društvenosti u kojoj ne postoji diferencijacija između
javnog i privatnog ili je ona tek u svom začetku
U modernom društvu dolazi do distinkcije na liniji javno-privatno i upravo
moderna porodica kao privatna društvena ćelija ima funkciju da čuva nedodirljivost
intimne sfere porodičnog života Pri tom je privatnost uvek posredno nadgledavana od
strane društva odnosno države tj Samo održavanje privatnosti služi održavanim
funkcijama države i njenih birokratskih aparata kontrole i usmeravanja masa
U post-modernoj epohi porodica kao skup veoma raznovrsnih porodica kao skup
veoma raznovrsnih intimnih relacija između ličnosti postaje nezamisliva bez različitih
vrsta institucionalnog pozicioniranja pojedinaca i njihove saradnje i participacije u
raznim sektorima javnosti Zapravo sada dolazi Samo na drugi način do razbijanja
podele između javnog i privatnog Sa jedne strane bdquolično postaje javnoldquo što je slogan
celokupne feminističke pobune a sa druge strane bdquojavno postaje sve više
fimilijazirovanoldquo ali sada kroz slobodan dogovor i nagodbe između pojedinaca koji
učestvuju podjednako u različitim institucionalnim i porodičnim okvirima Tako se
zatvara jedan razvojni krug
Treba ipak primetiti da je sadašnja situacija daleko od realizacije post-modernih
ideala i navedenih obeležja porodičnog života ali i da isto tako pruža početne impulse za
takvo kretanje u budućnosti
11
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
6 Zaključak
Porodica u bilo kom obliku predstavlja važan činilac svakog društva Kao što
pojedinac van društva nema izgleda za opstanak tako I društvo ne može postojati bez
porodice
U našem društvu porodica ima važniju ulogu od samog socijalnog značaja
Porodica je stub društva koji sve pojedince drži na okopu u grupi a što je najvažnije daje
smisao postojanja
Oduveki kod svih naroda porodici je davan veliki značaj Porodica je osnov
društva Ako se u porodici pojave znaci suprotni društvenim propisima onda se ti isti
znaci javljaju i u velikim društvenim zajednicama jer je porodica osnovna ćelija društva
Uzroci nesrećama koje su zadesile SRPSKI NAROD u novije vreme traže se na
sve strane osuđuje se ovaj i onaj ali malo je onih koji se pitaju da li je kod nas porodični
život na onoj visini na kojoj je bio vekovima Da li su u njemu čuvane osobine svake
čestitosti pravde ljubavi vrline čistote poslušnosti poverenja junaštva razboritosti
rada darežljivosti pobožnosti a sve te osobine potrebne su za opstanak i napredak
jednog naroda Malo se osvrće na porodicu i onda kada se govori o našoj budućnosti
Radije se daju programi o drugim granama života ndash politici ekonomiji industriji i dr
Kao da su oni najvažniji a kako će živeti porodica to malo toga interesuje No i kada
nekoga interesuje onda samo sa ciljem ne da održi stare osnove porodičnog života nego
da ih razruši da oslabi u porodici večne zakone i donese što veću rasčlanjenost (težnja da
se ukine crkveni brak da se oslabi poslušnost dece prema roditeljima da se izbace stari
običaji)
12
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
Zato se pored političkih i ekonomskih zalaganja treba truditi da se i porodica
očuva i dovede na isti ili čak i viši nivo na kom je bila Treba se boriti za ozdravljenje
porodice jer je to jedini i pravi put ka ozdravljenju našeg društva
Literatura
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
III izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
DR Marko Mladenović ndash ldquoUvod u sociologiju porodicerdquo
IV izdanje 1977 ldquoSavremena administracijardquo Izdavačko-štamparsko preduzeće Beograd
Anđelka Milić ndash ldquoSociologija porodicerdquo
2001 Beograd
Dr Marko Mladenović ndash ldquoPorodica i porodični odnosirdquo
1969 Izdavačko preduzeće rad Beograd
httpwwwwikipediaorg
13
14
14