POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIToliver.efri.hr/zavrsni/574.B.pdf · problemi koji...

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

MIRELA KOSTELAC

POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIT

DIPLOMSKI RAD

RIJEKA, 2014.

SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET

POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIT

DIPLOMSKI RAD

Predmet: Usporedni porezni sustavi Voditelj: Prof.dr.sc. Helena Blažić Studentica: Mirela Kostelac Smjer: Financije i bankarstvo JMBAG: 0081122652

Rijeka, srpanj, 2014.

SADRŽAJ

1. UVOD .................................................................................................................................... 1

1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA ................................................... 2

1.2. RADNA HIPOTEZA ...................................................................................................... 2

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA ............................................................................ 2

1.4. ZNANSTVENE METODE ............................................................................................. 3

1.5.STRUKTURA RADA ...................................................................................................... 4

2. POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIT – TEORIJSKI OSVRT .............. 5

2.1. DEFINIRANJE POJMA .................................................................................................. 5

2.2. SVRHA I CILJEVI UVOĐENJA ................................................................................... 6

2.3. OBLICI POREZNIH POTICAJA ................................................................................... 7

2.3.1. Snižena stopa poreza na dobit ................................................................................... 9

2.3.2. Porezni praznik ........................................................................................................ 10

2.3.3. Investicijske olakšice u užem smislu ...................................................................... 11

2.3.3.1. Ubrzana amortizacija ........................................................................................ 11

2.3.3.2. Investicijski odbitak ......................................................................................... 13

2.3.3.3 Investicijski porezni kredit ................................................................................ 13

2.3.4. Ostali oblici poreznih poticaja ................................................................................ 14

2.3.4.1 Porezni tretman gubitka .................................................................................... 14

2.3.4.2. Olakšica za porezno privilegirane zone............................................................ 15

2.3.4.3. Olakšica za reinvestiranu dobit ........................................................................ 16

2.3.4.4. Izuzeće od plaćanja carina i uvoznih poreza .................................................... 16

2.3.4.5. Selektivno snižena stopa poreza na dobit ........................................................ 16

2.3.4.6. Olakšica u obliku povećanih izuzeća ............................................................... 17

2.3.4.7. Olakšica po osnovi povoljnih odbitaka ............................................................ 17

2.3.5. Prednosti i nedostaci različitih oblika poreznih poticaja ......................................... 18

2.4. UČINKOVITOST POREZNIH POTICAJA U PRIVLAČENJU INVESTICIJA ........ 22

3. USPOREDNA ANALIZA POREZNIH POTICAJA U ZEMLJAMA REGIJE I NOVIM

ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE ........................................................................................ 27

3.1. POREZNI POTICAJI U ZEMLJAMA REGIJE ........................................................... 27

3.2. POREZNI POTICAJI U IZABRANIMNOVIM ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE 35

3.3. KRITIČKI OSVRT NA KORIŠTENE POREZNE POTICAJE .................................. 40

4. POREZNI POTICAJI U HRVATSKOJ .............................................................................. 42

4.1. OBLICI POREZNIH POTICAJA ................................................................................. 42

4.2. POVIJESNI PREGLED POREZNIH POTICAJA U HRVATSKOJ I NJIHOVA

BUDUĆA PERSPEKTIVA .................................................................................................. 49

5. ZAKLJUČAK ...................................................................................................................... 52

LITERATURA ......................................................................................................................... 53

POPIS GRAFIKONA .............................................................................................................. 56

POPIS SHEMA ........................................................................................................................ 57

1

1. UVOD

Jedan od ciljeva poreznog sustava je pozitivni utjecaj na razvoj gospodarstva. Mjerama

porezne politike može se djelovati tako da se davanjem različitih pogodnosti pri oporezivanju

potiče gospodarska aktivnost. Većim ulaganjima u gospodarstvo mogu se riješiti ključni

problemi koji pogađaju zemlje: nizak BDP, velika nezaposlenost, veći uvoz od izvoza itd.

Brojne porezne olakšice i poticaji su jedan od načina kako zemlje pokušavaju riješiti

navedene probleme.

U ovom radu obuhvaćeni su samo poticaji u okviru poreza na dobit. Oni osiguravaju

poreznim obveznicima bitno umanjenje njihove porezne obveze,te ih na taj način potiču na

veće investicije. Porezna obveza se može smanjiti na dva načina – smanjenjem porezne

osnovice i/ili smanjenjem porezne stope

Zemlje u razvoju koriste različite vrste poreznih poticaja s ciljem da potaknu ekonomsku

aktivnost i privuku što veće iznose stranog kapitala na svoj teritorij. Ipak, bitno je naglasiti da

se porezni poticaji uvode ne samo zbog privlačenja stranih, nego i domaćih investicija. U

razvijenim zemljama se porezni poticaji usmjeravaju na određene regije ili sektore, te se

izbjegava njihova općenita primjena.

Dakle, porezni se poticaji u literaturi navode kao jedan od načina poticanja gospodarskog

rasta. Oni su instrument koji prvenstveno koriste zemlje u razvoju kako bi osigurale rast

investicija i akumulaciju kapitala.

2

1.1 PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA

U skladu sa prethodno navedenim u javnosti se vrlo često mogu čuti prijedlozi za uvođenjem

poreznih poticaja kako bi se privukle investicije i potaknuo ekonomski rast. Teza tih

zagovornika je da bi uvođenje poreznih poticaja automatski povećalo ukupne investicije u

zemlji te na taj način dovelo do gospodarskog rasta. Naravno da je vlasniku poduzeća u

interesu ostvariti porezne poticaje i na taj način osigurati uštede. Međutim, pitanje je

osiguravaju li porezni poticaji povećanje investicija i gospodarski rast.

Iz ovog problema istraživanja, definiran je i predmet istraživanja koji podrazumijeva istražiti

koristi i troškove različitih oblika poreznih poticaja. Odnos koristi i troška svakog oblika

poreznih poticaja razlikuje se, pa je time i njihov utjecaj na privlačenje investicija različit.

Iz problema i predmeta istraživanja proizlazi i objekt istraživanja, a to su porezni poticaji u

okviru poreza na dobit.

1.2. RADNA HIPOTEZA

Iz gore navedenog problema, predmeta i objekta istraživanja moguće je postaviti temeljnu

radnu hipotezu: Porezni poticaji u okviru poreza na dobit, kao jedan od načina poticanja

investicija u zemljama u razvoju, ne moraju nužno utjecati na ostvarenje ekonomskih ciljeva i

rješavanje problema s kojima su suočena gospodarstva.

1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U povezanosti sa problemom i predmetom istraživanja, te postavljenom hipotezom određeni

su svrha i ciljevi istraživanja

3

Svrha ovog rada je dati pregled svih oblika poreznih poticaja, njihovih prednosti i

nedostataka, istražiti intenzitet korištenja poreznih poticaja u zemljama regije i novim

članicama Europske Unije, te ukazati na njihovu učinkovitost u poticanju investicija.

Pitanja na koja se daje odgovor u ovom radu:

1. Što su porezni poticaji i koje oblike mogu poprimiti?

2. Koji prednosti i nedostaci pojedinih oblika poreznih poticaja?

3. Učinkovitost poreznih poticaja u privlačenju investicija i njihov utjecaj na gospodarski

rast i razvoj?

4. Intenzitet korištenja poreznih poticaja u zemljama regije i novim članicama Europske

Unije?

5. Koji se porezni poticaji koriste u Hrvatskoj i koja je njihova buduća perspektiva?

1.4. ZNANSTVENE METODE

Prilikom izrade diplomskog rada korištene su slijedeće znanstvene metode:

- Induktivna i deduktivna metoda;

- Metoda analize i sinteze;

- Metoda deskripcije;

- Metoda komparacije;

- Metoda klasifikacije;

Pomoću navedenih metoda pokušati će se riješiti predmet istraživanja, dokazati postavljena

hipoteza, odgovoriti na postavljena pitanja te ostvariti svrha i ciljevi istraživanja.

4

1.5. STRUKTURA RADA

Rad je strukturiran u četiri međusobno povezana dijela.

U prvom dijelu, UVODU, formulirani su problem i predmet istraživanja, definirana je radna

hipoteza, navedeni su svrha i ciljevi istraživanja, znanstvene metode i struktura rada.

U drugom dijelu, s naslovom POREZNI POTICAJI – TEORIJSKI OSTVRT iznesena je

definicija poreznih poticaja, oblici poreznih poticaja, te prednosti i nedostaci njihova

uvođenja. Također je navedena i učinkovitost poreznih poticaja u privlačenju investicija.

U trećem dijelu USPOREDNA ANALIZA POREZNIH POTICAJA U ZEMLJAMA

REGIJE I NOVIM ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE navode se porezi poticaji koje

koriste zemlje kako bi potaknule investicije. Posebno se obrađuju porezni poticaji u

Hrvatskoj.

U četvrtom dijelu navode se POREZNI POTICAJI U HRVATSKOJ. Daje se povijesni

pregled korištenih poreznih poticaja u Hrvatskoj kao i njihova buduća perspektiva.

U posljednjem dijelu, ZAKLJUČKU, postavljena je sinteza rezultata istraživanja kojima je

dokazivana postavljena radna hipoteza.

5

2. POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIT – TEORIJSKI OSVRT

Sve oblike privilegiranog poreznog tretmana tj. različitih poticaja koji dovode do gubitka

poreznih prihoda možemo smatrati poreznim izdacima/rashodima (tax expenditures). U ovom

poglavlju definira se sam pojam poreznih poticaja, navode se različiti oblici poreznih poticaja,

te prednosti i nedostaci pojedinih oblika. Na kraju je prikazana učinkovitost poreznih poticaja

u privlačenju investicija.

2.1. DEFINIRANJE POJMA

Porezni poticaji kao porezni izdaci instrument su države kojima ona nastoji postići određene

ekonomske i socijalne učinke. Porezni izdaci smatraju se (ne)namjerno ispuštenim

proračunskim prihodima. Država svjesno pristaje na smanjenje svojih prihoda, pa se zbog

toga smatraju neizravnim subvencijama koji se ostvaruju preko prihodne strane proračuna. Te

aktivnosti mogu biti sadržane u brojnim oblicima, od poreznih izuzeća, olakšica, oslobođenja

i umanjenja porezne osnovice ili obveze plaćanja poreza na dobit. Može se reći da se porezni

izdaci dijele na one koji umanjuju poreznu osnovicu i one koji umanjuju obvezu plaćanja

poreza (Kardum, 2010:84).

Porezni poticaji (tax incentives) mogu se definirati kao poticaji koji smanjuju porezni teret

poduzeća, umanjujući tako njihove ukupne troškove. Njihova namjera je potaknuti poduzeća

u obavljanju određene aktivnosti ili ulaganja u određene projekte, sektore ili regije.

Porezni poticaji se definiraju kao sve mjere koje omogućuju favorizirajući porezni tretman za

određene aktivnosti ili sektore u odnosu na tretman koji je dan ostalim sudionicima u

industriji (Klemm, 2010:315).

Poreznu poticaji kao državne potpore poduzećima oblik su državne intervencije, a cilj im je

poticanje neke ekonomske aktivnosti, sektora, regije ili poduzeća. Dakle, država svojim

potporama preusmjerava tijek investicija u one grane i poduzeća u koje privatni investitori ne

ulažu. Oni su zapravo „mito“ kojim se kroz porezni sustav koriste pojedini poduzetnici –

porezni obveznici, a svrha ovog mita je da se poduzetnici-ulagači potaknu da čine nešto što

inače bez tog „mita“ ne bi htjeli učiniti (Kardum, 2006:10).

6

Imaju veliku važnost u funkcioniranju suvremenih tržišnih gospodarstava. Vlade ih koriste

kao sredstvo za postizanje raznih ekonomskih i socijalnih ciljeva. Ipak, bitno je naglasiti da

oni imaju i brojna negativna obilježja, a jedno od njih je narušavanje neutralnosti poreznog

sustava.

Neutralni porezni sustav podrazumijeva široku poreznu osnovicu, bez poreznih izdataka i s

ujednačenim sustavom oporezivanja. Porezni sustav posebice treba biti neutralan kada se

povećavaju proračunski prihodi. Kada država odluči poštovati neutralnost poreznog sustava,

tada treba izbjegavati korištenje poreznih izdataka Također je važno da svi porezi budu

jednostavni za ubiranje, time i jeftiniji za porezne vlasti koja ih ubire. Poreznim obveznicima

je bitno da nisu presloženi i da budu jednostavni za razumijevanje (Bratić, 2006:114).

Iako dovode do narušavanja načela neutralnosti i jednakosti u širokoj su primjeni u velikom

broju zemalja, posebice onima u razvoju.

Na mikrorazini porezni poticaji uzrokuju dohodovne (novčane) i supstitucijske učinke. Na

makrorazini porezni poticaji dovode do izravnih proračunskih posljedica. Njihova uporaba je

prioritetni oslonac politike razvoja mnogih suvremenih država (Kardum, 2010:85).

2.2. SVRHA I CILJEVI UVOĐENJA

Zemlje uvode porezne poticaje kako bi potaknule investicije. Poticanjem investicija ostvaruju

se i drugi brojni ciljevi koji su navedeni u nastavku.

Ciljevi uvođenja poreznih poticaja su slijedeći (UN, 2000):

- Poticanje regionalnih investicija

- Poticanje investicija u određene sektore

- Poboljšanje performansi poduzeća

- Transfer tehnologije

Porezni poticaji uvode se kako bi se potaknuo razvoj određene regije. Njihov krajnji cilj je

poticanje ruralnog razvoja, smanjenje onečišćenja okoliša, te pretjerana urbanizacija i

naseljenost gradova.

7

Zemlje uvode porezne poticaje s ciljem poticanja nekog investicijskog sektora ili aktivnosti

koja ima važnu ulogu u razvoju te zemlje. Na primjer mogu biti usmjerene na nove

tehnologije, filmsku industriju, izvoz, industrijske parkove i slično. Većina poreznih poticaja

u zemljama u razvoju može se ostvariti u proizvođačkim industrijama, poticanju izvoza ili

turizma. Zemlje u razvoju u pravilu ne nude porezne poticaje u uslužnim djelatnostima (UN,

2000).

Poboljšanje performansi poduzeća najčešće se ostvaruje putem poticaja za izvoz, te edukaciju

i trening zaposlenika.

Važan cilj uvođenja poreznih poticaja i poticanja investicija u zemljama u razvoju je transfer

tehnologije. Neki od oblika poreznih poticaja stvoreni su upravo za tu svrhu. To su na primjer

porezni poticaji za istraživanje i razvoj koji se odobravaju u obliku poreznih kredita i poreznih

odbitaka.

2.3. OBLICI POREZNIH POTICAJA

Porezni poticaji kod poreza na dobit mogu poprimiti različite oblike ali svaki oblik ili

obuhvaća snižavanje porezne stope ili sužavanje porezne osnovice. U svijetu postoji veliki

broj različitih poticaja u okviru poreza na dobit. Općenito gledano, porezni poticaji se

najčešće dijele u tri osnovne skupine (Blažić, 2006):

1. porezni praznik

2. investicijske olakšice u užem smislu

3. nominalna stopa poreza na dobit

U investicijske olakšice u užem smislu ubraja se ubrzana amortizacija, investicijski odbitak

(od porezne osnovice) te investicijski porezni kredit (odbitak od porezne obveze).

Shema 1 prikazuje uobičajenu podjelu poticaja kod poreza na dobit.

8

Izvor: (Šimović, Žaja, 2010:61)

Ostali poticaji čine onu skupnu koji izravno nisu povezani s prethodno spomenutim

poticajima. Tu se najčešće misli na prijenos poreznog gubitka, zatim niže stope poreza po

odbitku za određene isplate i slično (Šimović, Žaja, 2010:60).

Također, u svijetu postoje i razni drugi poticaji. To su poticaji koji su nastali kombinacijom

gore navedenih oblika, te predstavljaju različite podvrste osnovnih poticaja. Neki od primjera

su snižena stopa poreza na dobit za mala i srednja poduzeća, određene regije itd. Različiti

međuoblici i podvrste uvode se u zemljama u skladu sa potrebama

Porezni poticaji u okviru poreza na

dobit

Porezni praznik Nominalna stopa poreza na dobit

Investicijske olakšice u užem

smislu

Ubrzana amortizacija

Investicijski odbitak

Investicijski porezni kredit

Ostali poticaji

Shema 1: Porezni poticaji kod poreza na dobit

9

2.3.1. Snižena stopa poreza na dobit

Nominalna stopa poreza na dobit sama po sebi nije porezni poticaj. No, niska nominalna

(službena) porezna stopa može biti presudan element u privlačenju stranih i domaćih

investicija. Porezna stopa može biti poticaj investiranju ukoliko je niža za određene vrste

investicija ili u usporedbi sa zemljama u okruženju. Predstavlja najjednostavniji i najefikasniji

instrument u privlačenju investicija.

Naime, nominalne stope poreza na dobit predstavljaju jasnu, transparentnu i lako dostupnu

informaciju i najjasniji signal koji se može uputiti stranim investitorima prilikom odabira

zemlje u koju će locirati svoje investicije. Strani investitori obično kreću od evaluacije

najdostupnijih i najlakše usporedivih parametara, a jedan od njih je svakako nominalna stopa

poreza na dobit (Sokol, 2008:110).

Snižene ili povlaštene porezne stope su najjednostavniji ali ujedno i najsuroviji instrument jer

visina poticaja ne varira s visinom investicije. Također, učinkovitost ovog instrumenta

minimalna je u slučajevima niskih graničnih poreznih stopa.

Kada se usporedi s ostalim poticajima poreza na dobit opća stopa poreza na dobit neutralnija

je u odnosu na ostale porezne poticaje, zatim jednostavnija i transparentnija kod troškova

ispunjavanja porezne obveze i porezne administracije. Prednost opće stope porezna na dobit je

njena općenitost i horizontalni karakter osim ako nije slučaj selektivne stope poreza na dobit

za pojedine grane, regije ili djelatnosti. Jesu li bolje opće i horizontalne potpore naspram

selektivnih druga je rasprava, no posljednjih godina u literaturi dominira stajalište kako su

horizontalne potpore prihvatljivije što je uostalom i pravilo šireg aspekta industrijske politike

u izgradnji konkurentnosti (Šimović, 2008:7).

10

2.3.2. Porezni praznik

Porezni praznik ili porezno mirovanje (tax holiday) je vremenski ograničeno izuzeće plaćanja

poreza koje se primjenjuje za nova poduzeća. Njegova „blaža“ varijanta je plaćanje poreza na

dobit po sniženoj stopi koje se vremenski ograničeno primjenjuje za nova poduzeća. Moguće

su i različite kombinacije ove dvije varijante: npr., prvih nekoliko godina primjenjuje se

izuzeće, idućih nekoliko snižena stopa, te nakon toga normalna stopa (Blažić,2006:177).

Tri su glavna čimbenika o kojima treba voditi računa prilikom njegovog uvođenja(Veljančić,

2006:24):

1. vremensko trajanje praznika

2. vrijeme početka primjene

3. povezanost pravila poreznog praznika s onima normalnog poreznog sustava (npr.

amortizacija, prijenos gubitka)

Kada država odobri primjenu poreznog praznika nekom poduzeću onda to poduzeće ne mora

plaćati porez na dobit u cjelokupnom ili samo u djelomičnom iznosu u vremenu na koje se

porezni praznik odnosi, a to su uglavnom početne godine poslovanja poduzeća. Iako se

porezni praznik može katkad produžiti ili se nakon njihova isteka poduzeću odobrava niža

porezna stopa, ipak se nakon prestanka trajanja poreznog poticaja poduzeće oporezuje

važećim porezom na dobit kao i svako drugo (Šimović, 2008:8).

Iz prethodno navedenog proizlazi osnovna razlika između poreznog praznika i sniženih stopa

ili korištenja izuzeća. Kod ove vrste poticaja investitor koristi povlasticu u točno određenom i

ograničenom vremenskom periodu.

Investitorima je bitno vremensko trajanje poreznog praznika. U literaturi se spominju kratki i

duži porezni praznici. Kratki porezni praznici su oni koji traju do tri godine ili kraće. S

obzirom na njihovo kratko razdoblje trajanja nisu zanimljivi potencijalnih investitorima. Za

razliku od njih, duži porezni praznici bude veći interes investitorima. Potrebno je dobro

procijeniti na koji vremenski period odobriti porezne praznike, kako bi se polučile željene

koristi od privlačenja investicija (Sokol, 2008).

11

U praksi, odobravanje poreznog praznika često je uvjetovano drugim elementima (broj

zaposlenih, minimalna veličina investicije i slično), te se odobrava i postojećim poduzećima, a

ne samo novim.

2.3.3. Investicijske olakšice u užem smislu

Pod investicijskim olakšicama u užem smislu krije više poticajnih oblika (Kesner-Škreb,

2011:634):

1. ubrzana amortizacija (accelerated depreciation allowance).

2. umanjenje osnovice po osnovi ulaganja (investment expenditure allowance)

3. odbitak od poreza po osnovi ulaganja (investment tax credit).

Kao što im i sam naziv govori one su usko povezane uz same investicije, a ne kao što je to

slučaj kod poreznih praznika uz nove investitore (Sokol, 2008).

Investicijski porezni kredit i investicijski odbitak jedni su od boljih metoda davanja poreznih

poticaja. Kao i kod poreznih praznika, ovaj je poticaj moguće koristiti samo u slučaju kada

poduzeće ostvari dobit jer u suprotnom investitor nema nikakve koristi(Sokol, 2008).

2.3.3.1. Ubrzana amortizacija

Ubrzana amortizacija je često korištena investicijska olakšica. Ona omogućuje poreznim

obveznicima brži otpis imovine nego u uvjetima normalne amortizacijske sheme.

Ubrzana amortizacija je metoda prema kojoj porezni obveznici mogu ostvariti veće odbitke

po osnovi amortizacije u prvoj godini ili u prvim godinama iskoristivog vijeka poslovne

imovine. Vijek korištenja kapitala za izračun amortizacije u porezne svrhe kraći je od njihova

ekonomskog vijeka tako da se amortizacija koncentrira u prvim godinama nakon investicije.

Pod ubrzanom amortizacijom se podrazumijeva nekoliko varijanti (Šimović, 2008):

1. Prva varijanta zapravo pruža mogućnost bržeg otpisa imovine u odnosu na linearnu

amortizaciju tako da se povećaju stope otpisa imovine. Time je vijek korištenja

kapitala za izračun amortizacije u porezne svrhe kraći je od stvarnog ekonomskog

vijeka imovine.

12

2. Moguća je varijanta ubrzane amortizacije kad se ne krati vijek amortizacije nego je

vijek ubrzane amortizacije isti je kao kod linearne amortizacije, samo se u početnim

razdobljima otpisuju veći a kasnije manji iznosi. Tada se uglavnom radi o metodi

opadajućeg salda (engl. Declining balance) gdje osnovica za otpis nije nabavna

vrijednost nego sadašnja vrijednost dugotrajne imovine.

3. Krajnja varijanta ubrzane amortizacije u jednokratan otpis (engl. expensing) koji

dopušta otpis ukupnog troška investicije u godini njene realizacije.

Kratkoročno, potpuni otpis ima karakter „upfront“ poticaja (poticaja sa trenutnim pozitivnim

učinkom porezne uštede), a dugoročno (sa stajališta izračuna efektivne porezne stope) ima

učinak cash-flow poreza. No, ovaj se oblik rijetko javlja u praksi uopće, pa i zemalja

tranzicije, no nešto je češći u zemljama južne i jugoistočne Europe (Blažić, 2006).

Bez obzira na varijantu ubrzane amortizacije, svaka od njih predstavlja svojevrsnu odgodu

plaćanja odnosno beskamatni kredit od strane države. Veći iznos amortizacije u prvim

razdobljima znače užu poreznu osnovicu, a time i manju poreznu obvezu. U kasnijim

razdobljima se „nadoknađuje“ ta razlika, no do tada se očekuje kako će poduzeće već biti u

stanju plaćati veće poreze zahvaljujući poreznom poticaju u prvim godinama poslovanja

(Šimović, 2008:63).

Prilikom korištenja prethodno navedenih amortizacijskih shema važno je da ukupni iznos

otpisa ne prelazi (inflacijski usklađen) nabavnu vrijednost dugotrajne imovine. Različiti oblici

ubrzane amortizacije omogućuju uštedu zbog porezne odgode. Veći iznosi amortizacije znače

manju poreznu osnovicu i manji iznos poreza u ranijim razdobljima s obrnutim učinkom u

kasnijima. Dakle, radi se o svojevrsnom odgađanju plaćanja poreza (beskamatnom zajmu

poreznim obveznicima od strane države).

Ubrzana amortizacija može se odobravati kod svih vrsta investicija ili se može usmjeravati na

određene tipove investicija (npr. zaštita okoliša, visoka tehnologija, istraživanje i razvoj…).

13

2.3.3.2. Investicijski odbitak

Umanjenje osnovice (investicijski odbitak) po osnovi ulaganja i odbitak od poreza (porezni

kredit) po osnovi ulaganja druge su važne metode subvencioniranja kapitalne imovine te se

obje odobravaju u prvoj godini investicije u određenom postotku njezine vrijednosti.

Umanjenje osnovice po osnovi ulaganja ili investicijski odbitak je olakšica koja omogućuje

poduzeću da oduzme određeni postotak vrijednosti investicije od iznosa oporezive dobiti u

godini kada se investicija realizira. To se izvodi tako da se kao olakšica dodaje određeni

postotak početnim troškovima imovine do punog otpisa amortizacije. Time iznos olakšice,

odnosno odbitka po osnovi amortizacije iznosi više od 100% početne cijene imovine tijekom

njezina vijeka uporabe. Dakle, zahvaljujući investicijskom odbitku od osnovice, u konačnici

se od porezne osnovice odbija veća vrijednost od nabavne vrijednosti relevantne dugotrajne

imovine (za razliku od ubrzane amortizacije) Olakšica se propisuje za određene porezne

obveznike kao poticaj kapitalnim ulaganjima, te se obično odobrava u godini kupnje imovine

ili što je prije moguće nakon toga (Šimović, Mihelja-Žaja, 2010:60).

2.3.3.3 Investicijski porezni kredit

Dok se kod investicijskog odbitka umanjuje porezna osnovica, kod investicijskog poreznog

kredita ili odbitka od poreza po osnovi ulaganja dolazi do odbitka od porezne obveze. Odbitak

je odobren na osnovu dijela investicijskih troškova, koji utječe tako da povećava dobit nakon

oporezivanja pošto porezni kredit smanjuje poreznu obvezu za određeni iznos investicijskog

troška.

Investicijski porezni kredit može biti ukupni (flat) ili dodatni (incremental). U prvom se

slučaju od porezne obveze odbija fiksni postotak ukupne vrijednosti određene investicije na

koju se porezni kredit odnosi. Suprotno tome, dodatni porezni kredit je fiksni postotak

određenog dijela vrijednosti investicije u dotičnoj godini, koji je iznad vrijednosti neke

investicijske osnove, koja je obično pomični prosjek (npr. prosječna vrijednost investicija

poreznog obveznika u prethodne tri godine). Intencija zakonodavca je ovdje sužavanje

poreznog rashoda tj. smanjenje izgubljenih poreznih prihoda uz istovremeno zadržavanje

14

poticajnog elementa i to samo za dodatne investicijske izdatke, koji ne bi nastali da nije bilo

poreznog poticaja (Blažić, 2006).

Umanjenje osnovice i odbitak od poreza po osnovi ulaganja kao „upfront“ poticaji koji se

ostvaruju odmah u prvoj godini realizacije smatraju se najefikasnijima među ostalim

poreznim poticajima. Uz ubrzanu amortizaciju imaju najviše prednosti, odnosno najmanje

nedostataka u odnosu na ostale poticaje kod poreza na dobit (vidjeti Tablicu 1). Njihova

usmjerenost na samu investiciju, niski porezni gubici te sigurnost i trenutna korist za

investitora prednosti su koji nadilaze nešto veće diskriminirajuće djelovanje za investicije

koje imaju veće povrate u kasnijim razdobljima investicije i veću usmjerenost kratkoročnim

investicijama.

2.3.4. Ostali oblici poreznih poticaja

Osim osnovnih poreznih poticaja koji su najčešći i najvažniji moguće je u mnogim zemljama

pronaći i različite druge oblike. Od širokog spektra poticaja koji se pojavljuju u praksi

moguće je izdvojiti slijedeće: porezni tretman gubitka, selektivno snižene stope poreza na

dobit, olakšice za reinvestiranu dobit, izuzeće od plaćanja carina i ostalih poreza na uvoz,

olakšice za porezno privilegirane zone te olakšice po osnovi povoljnih odbitaka.

2.3.4.1 Porezni tretman gubitka

Mogućnost prenošenja gubitka u godine kada je ostvarena dobit također predstavlja porezni

poticaj. Postoje dva načina na koji se porezni gubici mogu prenositi (Veljančić, 2006: 31):

1. Prijenos gubitka unaprijed (carry-forward) – ako ostvareni gubitak u tekućem

razdoblju premašuje kumulativnu dobit iz poslovanja u zakonom dopuštenom broju

prošlih razdoblja, može se prenositi zakonom dopušteni broj razdoblja, saldirati dobit

budućih razdoblja i na taj način umanjiti osnovicu poreza na dobit.

2. Prijenos gubitka unazad (carry-back) – mogućnost prijenosa gubitka iz poslovanja

tekućeg razdoblja na zakonom dopušteni broj prošlih razdoblja, čime se stvara

potraživanje od strane države za preplaćeni porez na dobit u prošlosti.

15

Uobičajeni broj godina za koji se dozvoljava prijenos gubitka je između pet i sedam. Prijenos

gubitka unaprijed često se upotrebljava, dok je prijenos gubitka unazad rijetka pojava.

Gubitak se može prenositi u cjelokupnom iznosu ili u određenom postotku, također može biti

ograničen do određene visine porezne obveze.

Ova vrsta poticaja posebno pogoduje za novoosnovana poduzeća, koja u početnim godinama

poslovanja ostvaruju gubitak pa taj gubitak mogu kompenzirati manjim poreznim obvezama u

budućnosti.

2.3.4.2. Olakšica za porezno privilegirane zone

Porezno privilegirane zone pojavljuju se u različitim veličinama i oblicima, te služe za

zadovoljenje različitih ciljeva i potreba. U svijetu postoji minimalno 800 takvih područja u

100 različitih država. Zapošljavaju preko 5 milijuna ljudi. Njihova osnovna značajka je

primjena posebnih poreza i/ili carina koje se posebno ne primjenjuju izvan zone (Easson,

2001).

Dakle, porezno privilegirane zone su ona područja u kojima su porezni obveznici izuzeti od

plaćanja poreza ili plaćaju porez po manjim poreznim stopama. Povlastica se u pravilu ne daje

za porezne obveznike izvan takve zone.

Potrebno je navesti razliku između duty-free zona tj. slobodnih carinskih zona te posebnih

ekonomskih zona – special economic zones (CESs). Duty-free područja uživaju oslobođenje

od plaćanja carina te iako su fizički i teritorijalno dio teritorija države u kojoj su osnovani, s

aspekta carina, ne tvore dio državnog carinskog područja. Zapravo, zona je tretirana poput

teritorija neke druge države: inozemna roba koja ulazi u zonu ne smatra se uvozom robe u

zemlju u kojoj se nalazi zona, ali se zato roba koja ulazi u zemlju domaćina iz te zone smatra

uvezenom. Obrnuto, izvozna je roba ona koja iz zemlje domaćina ulazi u zonu, a ne smatra se

izvezenom iz zove budući da su ionako izvan carinskog područja. Neke su duty-free zone

usmjerene na trgovačke djelatnosti, neke su osnovane kao industrijske zone ili pak kao zone

usmjerene na izvoz – export prosessing zones (EPZs) (Easson, 2001:374).

Posebne ekonomske zone su takva područja koja uživaju izuzeće ili smanjeno područje

plaćanja poreza, povlasticom koja se ne daje izvan takve zone. U praksi, nije uvijek jasna

16

razlika između ove dvije vrste zona, odnosno područja, ali zato investicijski poticaji

financijske i fiskalne naravi na tom području su značajni (Easson, 2001:374).

2.3.4.3. Olakšica za reinvestiranu dobit

Porezna obveza može biti smanjena za reinvestirani iznos dobiti ili proporcionalni dio može

biti odbijen od oporezive dobiti. Dobit može biti reinvestirana ili u već postojeće poduzeće

koje je ostvarilo dobit ili u neko drugo poželjno poduzeće, ali u zemlji gdje je dobit i

ostvarena.

Efikasnost ovakve olakšice je vrlo upitna jer je efikasnije vezati olakšicu za sam iznos

investicije. O njenoj efikasnosti dosta se raspravljalo, a stavovi su još uvijek dosta podijeljeni

(Cipek, Herceg, 2012).

2.3.4.4. Izuzeće od plaćanja carina i uvoznih poreza

U zemljama u razvoju carine predstavljaju jedan od najizdašnijih izvora poreznih prihoda.

One imaju utjecaj na povećanje cijene uvoznih sirovina, sastavnih dijelova te kapitalnih

dobara. U slučaju uvoznih sirovina i dijelova, porezi i carine se mogu lako prenijeti na

domaće potrošače ili natrag na reeksport. Međutim, u slučaju kapitalnih dobara, porezi mogu

značajno povećati cijenu investicije, pa stoga mnogi investitori drže izuzeće od plaćanja

carina i uvoznih poreza jedan od vrlo važnih činitelja prilikom donošenja odluke o

investiranju.

Izuzeće plaćanja carina i uvoznih poreza je olakšica koja ne ovisi o profitabilnosti.

Omogućava trenutnu korist investitoru, tzv. „upfront“ olakšica.

2.3.4.5. Selektivno snižena stopa poreza na dobit

U velikom broju zemalja umjesto opće snižene stope upotrebljava selektivno snižena stopa za

pojedine grane, djelatnosti, aktivnosti, regije. U literaturi se ova vrsta poticaja kritizira jer se

smatra dirižizmom, odnosno pretjeranom distorzijom (Blažić,2006).

Kao opravdanje za upotrebu ovog poticaja navodi se utjecaj na poticanje regionalnog razvoja.

Ova se vrsta poticaja smatra relativno efikasnim, te njegovo korištenje odobrava i Europska

unija.

17

U pravilu se snižene stope poreza na dobit (ili čak više njih) odobravaju malim i srednjim

poduzećima. Iako se na prvi pogled čini jednostavnim poticajom, s obzirom da je niska stopa

poreza na dobit u principu najjednostavniji i najtransparentniji način davanja poticaja, u ovom

slučaju to baš i nije tako. Naime, s obzirom da je ovdje snižena stopa dana s obzirom na

veličinu poduzeća, javljaju se složeni problemi, prije svega(Blažić, 2010:2):

1. Kako definirati veličinu - putem same porezne osnovice (dobiti) ili neke druge

varijable (prihoda, broja zaposlenih)?

2. Koliko slojevito provesti gradaciju (progresiju) – putem samo jedne ili više stopa?

3. Kako provesti gradaciju (progresiju)? Ukoliko se primijeni klasična lomljena

(raščlanjena) progresija, tada će korist od niže stope imati i velika poduzeća (što i nije

osnovna intencija ovakvih poticaja).

2.3.4.6. Olakšica u obliku povećanih izuzeća

Olakšica u obliku proširenih, odnosno povećanih izuzeća služi za poticanje investicija kroz

davanje pogodnijih pravila uz izuzimanje određenih vrsta nastalih rashoda. Ubrzana

amortizacija također udovoljava kriterijima pod kojima se opisuje prošireno izuzeće, ukoliko

njezina pravila dozvoljavaju da se odmah potroši ono što ustvari predstavlja kapitalne izdatke

(Sokol, 2008:109).

Ova je olakšica učinkovita u poticanju investitora da se bave onim aktivnostima koje se

smatraju poželjnima u određenoj zemlji (Sokol, 2008:110).

2.3.4.7. Olakšica po osnovi povoljnih odbitaka

Olakšica po osnovi povoljnijih odbitaka funkcionira na takav način da omogućava povoljnije

odbitke različitih vrsta troškova od porezne osnovice. U ovu kategoriju spada i ubrzana

amortizacija, kao i trenutni otpis.

18

2.3.5. Prednosti i nedostaci različitih oblika poreznih poticaja

Sintetizirane prednosti i nedostatci prethodno navedenih poticaja u okviru poreza na dobit

prikazani su u tablici 1.

Tablica 1: Prednosti i nedostaci poticaja kod poreza na dobit

Prednosti Nedostaci

Snižena stopa poreza na dobit

1. jednostavnost i transparentnost troškova

ispunjavanja porezne obveze i porezne

administracije

1. najveću korist ostvaruju tvrtke s visokim

povratom od investicije u koju bi i uložili bez

postojanja poticaja

2. općenitost i horizontalni karakter olakšice 2. potiče izbjegavanje porezne obveze kroz

prebacivanje profita u povezana društva s

nižim poreznim opterećenjem preko

transfernih cijena

3. relativno manji gubitak poreznih prihoda

3. snižena stopa nije ograničena na nove

investicije,već i na postojećih što znači

gubitak poreznih prihoda

Porezni praznici

1. jednostavnost i izbjegavanje kontakta

između poreznog obveznika i porezne

administracije (koja može biti komplicirana i

korumpirana)

1. potiče kratkoročne investicije, odnosno ne

potiče dugoročne investicije

2. velika trenutna korist za poduzeće koje

ostvaruje profit, a posebno pogodno za

kratkoročne industrije

2. preferira nove naspram starijih poduzeća

čime se među njima stvara razlika

19

3. samo postojanje poreznog praznika čini

izravan gubitak poreznih prihoda

4. mogućnost prebacivanja dobiti u

kompanije s poreznim praznikom putem

mehanizma transfernih cijena što neizravno

utječe na gubitak poreznih prihoda

5. iako su kratkoročni, teško se gase kada se

jednom uvedu

6. poticaj je samo za ona poduzeća koja

ostvaruju dobit

Ubrzana amortizacija

1. može biti opća, ali može biti usmjerena na

određene tipove investicija (npr. visoka

tehnologija, zaštita okoliša) čime s ostvaruju

veći pozitivni učinci

1. veći administrativni troškovi

2. za razliku od snižene stope i poreznog

praznika povezana je s visinom investicija

2. moguće presložene amortizacijske sheme i

preniske stope otpisa

3. ne potiče kratkoročne naspram dugoročnih

investicija

3. diskriminirajuće djelovanje za investicije

koje imaju veće povrate u kasnijim

razdobljima investicije ali ne u tolikoj mjeri

kao umanjenje osnovice i odbitak od poreza

po osnovi ulaganja

4. usmjerava porez na dobit više ka potrošno

20

orijentiranom porezu smanjivanjem rigidnosti

prema investicijama koje klasični porez na

dobitima

Umanjenje osnovice i odbitak od poreza po osnovi ulaganja

1. može biti usmjerena na određene tipove

investicija (npr. visoka tehnologija, zaštita

okoliša) čime se ostvaruju veći pozitivni

učinci

1. diskriminacija ostalih oblika imovine na

koje se olakšica ne odnosi

2. olakšica je povezana s investicijom i ne

potiče osnivanje novih poduzeća

2. potiču se kratkoročne investicije čime

kvalificirana poduzeća mogu pokušati

ostvariti više puta istu olakšicu prodajući pa

kasnije kupujući istu imovinu

3. izdaci za proračun koji proizlaze iz

olakšice su mnogo transparentniji i lakše se

kontroliraju, te je gubitak poreznih prihoda

manji od ostalih poreznih poticaja

3. nešto veći administrativni troškovi

4. odnosi se samo na nove investicije čime je

korist za investitora sigurna i trenutna

4. diskriminirajuće djelovanje za investicije

koje imaju veće povrate u kasnijim

razdobljima investicije

Izvor: (Šimović, 2008:9)

Porezni praznici potiču, kratkoročne, footlose industrije, te one industrije koje brzo generiraju

profite. Poticaj se ostvaruje samo za vrijeme trajanja praznika. Također nisu transparentni jer

su korisnici oslobođeni od podnošenja poreznih prijava. Treće, mogu uzrokovati rent-seeking

ponašanje poduzeća koje koriste porezni praznik, te isti nastoje ostvariti pravo na produženje

povlastice kako bi ostali kompetitivni sa poduzećima koja ih već koriste. Na primjer, ako

država provođenjem reformi nastoji stvoriti pozitivnu investicijsku klimu, tada uvođenje

poreznih praznika može biti dobar signal za privlačenje investicija. Međutim, to je teorijski

21

ideal koji je u praksi gotovo nemoguće izvesti. U suprotnom, zemlje bi odobravale porezne

praznike sa kratkim vremenom trajanja, na primjer prilikom promjene vlasti. Umjesto toga,

porezni praznici se u pravilu nude kontinuirano u dugim vremenskim razdobljima (Klemm,

2010:325).

Investicijski odbitak i investicijski porezni kredit imaju prednosti i nedostatke. Mogu se lako

uvesti na transparentan način i direktno su vezani za vrijednost nove investicije, što je i cilj

poreznih poticaja. Međutim, prednost da se ne daju poticaj za postojeće investicije ne treba

previše isticati jer to može dovesti do neučinkovitog sustava na dugi rok. Investicijski odbitak

više potiče investicije u financijski i ljudski kapital, nego intelektualne investicije. Ako nisu

refundirajući – a obično nisu – stvoriti će distorziju između nove i već postojeće investicije

(Klemm, 2010:325).

Ubrzana amortizacija ima slične, ali više ograničene posljedice od investicijskog odbitka i

poreznog kredita. Uzimajući u obzir da ubrzana amortizacija ne mijenja ukupne odbitke, nego

ih prenosi u budućnost, maksimalna korist za poduzeće je vremenska vrijednost novca. U

slučaju početne neprofitne investicije, možda neće biti koristi, s obzirom da će odbitci biti

uzeti u korist u kasnijim godinama (Klemm, 2010:326).

Snižene stope poreza na dobit mogu imati prednosti, ali to ovisi o nekoliko stvari. Ako se

mogu koristiti u točno određenom vremenskom razdoblju onda imaju iste nedostatke kao i

porezni praznici. Važno je da se koristi od snižene stope poreza na dobit mogu točno i

objektivno identificirati. Na taj se način promiče transparentnost i izbjegava diskrecijsko

pravo poreznih vlasti (Klemm, 2010:326).

Prednosti i nedostatke kod ostalih oblika poreznih poticaja teško je definirati. Na primjer

posebne porezne zone mogu se toliko razlikovati da uopće nije moguće generalno definirati

prednosti i nedostatke.

22

2.4. UČINKOVITOST POREZNIH POTICAJA U PRIVLAČENJU INVESTICIJA

Investicije se definiraju kao ukupni priljev stranih direktnih investicija (FDI)1 ili bruto

privatne investicije u fiksni kapital (Van Parys, James, 2010:402).

Prije rasprave o učinkovitosti poreznih poticaja, bitno je istaknuti kako su oni sveprisutni i

kao takvi učinkovitiji ukoliko se formuliraju u skladu sa slijedećim karakteristikama. Prvo,

općenito se smatra da je bolje da porezni poticaji djeluju kao ugrađeni (automatski)

instrumenti, a ne kao diskrecijske mjera nositelja fiskalne politike. Ugrađeni poticaji smanjuju

nesigurnost vezanu uz investicije, smanjuje se vrijeme planiranja investicije, smanjuje se

mogućnost korupcije i favoriziranja manje učinkovitih projekata, te smanjuje se trošak

administracije (Šimović, 2008).

Drugo, porezni poticaji moraju biti više opći i horizontalni, a manje selektivni. Selektivnim

poticajima se smatraju sektorske i regionalne potpore. Iako regionalne potpore smatraju manje

lošima od sektorskih, obje vrste značajno narušavaju ekonomske odnose te se preporuča

njihovo korištenje isključivo u slučaju slabe razvijenosti određene regije, odnosno od pomoći

sektorima od državne važnosti (npr. područja posebne državne skrbi i brodogradnja)

(Šimović, 2008).

Treća bitna karakteristika je privremeni ili stalni karakter poreznih poticaja. U ovom slučaju

odabir za privremeni ili stalni karakter poticaja ovisi prethodnim karakteristikama. Smatra se

da selektivni poticaji trebaju biti privremeni dok horizontalni poticaji trebaju imati stalni

odnosno dugoročni karakter. Mjere industrijske politike, pa time i porezni poticaju, trebaju

trajati onoliko dugo dokle ispunjavaju svoju svrhu pa im je u startu s teorijskog aspekta

vremenski vijek ograničen (Šimović, 2008).

Koristi od poreznih poticaja teško je utvrditi. Općenito se koriste za poticanje investicija i

ekonomskog rasta. Međutim, na visinu investicija utječe veliki broj faktora pa je upravo iz tog

razloga teško utvrditi kakav je utjecaj imala neka porezna reforma na njihovo povećanje.

Prema (Van Parys, James, 2010)navedeno se posebno odnosi na tranzicijske zemlje u kojima

1 Strane direktne investicije (Foreign direct investment) su oblik ulaganja kod koga ulagač osigurava

pravo vlasništva, kontrole i upravljanja nad tvrtkom u koju su uložena sredstva radi ostvarivanja nekog

dugoročnog gospodarskog interesa

23

veću važnost imaju transparentnost i kompleksnost poreznog sustava, nego sami porezni

poticaji. Dakle, važno je stvoriti poticajnu investicijsku klimu i pojednostavniti njene

varijable.

U literaturi postoje brojna istraživanja o učinkovitosti poreznih poticaja i utjecaju na

privlačenje stranih i domaćih investicija. Većina njih za objašnjavanje utjecaja poreznih

reformi na investicije polazi od neoklasične investicijske teorije, koju je uveo Jorgenson

(1963). Sukladno toj teoriji poduzeće će povećavati kapital sve dok su koristi veći od

troškova. Investicije će rasti sve dok se neto sadašnja vrijednost2 novčanog toka kapitalnih

transakcija ne izjednači sa troškovima. Kako bi se odredio utjecaj poreza na investicije prvo je

potrebno odrediti utjecaj porezna na trošak kapitala. Ako promjena porezne stope smanjuje

troškove kapitala, pretpostavlja se da povećava investicije. Sukladno toj teoriji dovoljno je

izračunati utjecaj promjene poreza na troškove. Taj se postupak provodi izračunavanjem

marginalne efektivne porezne stope - METR (Marginal effective tax rate)3.

Ipak, praksa je pokazala da je utjecaj promjene poreza na troškove kapitala puno

kompleksniji. Za zemlje u razvoju važniju ulogu imaju kompleksnost poreznog sustava,

transparentnost poreznih zakona i povjerenje u porezne vlasti. Neoklasična teorija tvrdi da se

smanjenjem poreza smanjuje trošak kapitala i automatski povećavaju investicije. Nedavno,

NEG (New Economic Geography) je dokazao da se tu vezu ne smije uzimati zdravo za

gotovo (Van Parys, James, 2010:404).

Postoji veliki broj empirijskih istraživanja koja dokazuju povezanost između poreznih

poticaja i investicija. Većina ekonometrijskih istraživanja bavila se utjecajem pojedinih oblika

poreznih poticaja (npr. porezni krediti za istraživanje i razvoj) na investicije u razvijenim

zemljama. Dobiveni se rezultati ne mogu primijeniti na zemlje u razvoju (Klemm, Van Parys,

2011:394).

U nastavku se navode neki od najnovijih istraživanja koje se bave učinkovitošću poreznih

poticaja u privlačenju investicija.

2Neto sadašnja vrijednost (NSV) - Neto sadašnja vrijednost investicijskog projekta je razlika između sadašnje vrijednosti budućeg prihoda od projekta i sadašnje vrijednosti njegovih budućih troškova. 3METR – Marginalna efektivna porezna stopa. Prilikom njenog izračunavanja uzima se u obzir:

zakonsku stopu poreza na dobit, investicijski porezni krediti, investicijski odbitci itd.

24

Empirijska istraživanja bave se najviše utjecajem poreznih poticaja na strane direktne

investicije, te na istraživanje i razvoj. Većina razvijenih zemlja koristi porezne kredite kako bi

potaknula istraživanje i razvoj. Osim što se u praksi najviše koriste oni se i najviše istražuju

jer su najpogodniji za empirijsku analizu(odnose se na točno određenu aktivnost, koristi ih

veliki broj razvijenih zemalja i podaci su lako dostupni). Dok većina istraživača koristi

podatke za svaku pojedinu zemlju, Bloom (2002) je proveo istraživanje na 9 zemalja OECD-

a. Rezultati su pokazali da na dugi rok 1 dolar poreznih izdataka vodi do 1 dolara porasta

istraživanja i razvoja (na kratak rok utjecaj je manji). Ova studija, kao i mnoge druge ne

uključuje administrativne troškove (prema Klemm, 2010).

James i Van Parys (2010) proveli su istraživanje na uzorku od 12 zemalja CFA Zone4 u

razdoblju od 1994-2006. godine. Željeli su dokazati učinkovitost poreznih poticaja u

privlačenju investicija, te utjecaj varijabli investicijske klime (koje su pod kontrolom države).

Rezultati su pokazali da porezni praznici nisu imali utjecaj na priljev stranih direktnih

investicija niti na formaciju kapitala. Međutim, porezni praznici koji su se nudili izvoznim

poduzećima imali su utjecaj na privlačenje investicija (mala statistička signifikantnost).

Također pojednostavljivanje načina dodjeljivanja poreznih poticaja i smanjivanje

kompleksnosti poreznog sustava pozitivno utječe na privlačenje stranih direktnih investicija.

Na formaciju kapitala nema utjecaja niti jedna varijabla investicijske klime.

Istraživanja Wellsa i Allena (2001) koje se odnosilo na Indoneziju, te Klemma i Van Parysa

također pokazuju neučinkovitost općih poreznih praznika u privlačenju investicija (stranih i

domaćih). Ipak, bitno je naglasiti da porezni praznici usmjereni izvoznicima imaju veću šansu

biti učinkoviti od općih poreznih praznika.

Rezultati dobiveni istraživanjima mogu poslužiti kao sugestija vladama zemalja u razvoju.

Jednako je važno smanjiti kompleksnost poreznog sustava kao i smanjiti porezno opterećenje

(James, Van Parys, 2010).

4Kratica CFA je između 1945. i 1958. značila "Coloniesfrançaises d'Afrique" (na hrvatskom:

Francuske kolonije Afrike), a od tada znači "Communautéfrançaise d'Afrique" (na hrvatskom:

Francuska zajednica Afrike) (Wikipedija, 2014)

25

Van Parys i Klemm proveli su 2011. godine još jedno istraživanje o učinkovitosti poreznih

poticaja u preko 40 zemljama Latinske Amerike, Kariba i Afrike u periodu od 1985-2004.

godine. Istraživanjem su dokazali da porezni praznici i niska porezna stopa u nekim

slučajevima mogu potaknuti strane direktne investicije, dok investicijski odbitci ne mogu. U

Latinskoj Americi i Karibima snižavanje zakonske porezne stope poreza na dobit i

produžavanje poreznih praznika pomaže u privlačenju stranih direktnih investicija, dok se u

Africi na taj isti način strane direktne investicije ne mogu privući. Niti jedan od poreznih

poticaja nije imao učinak na porast formacije kapitala. Ovo je istraživanje jedno od rijetkih

koje se odnosi na zemlje u razvoju (većina je usmjerena na razvijene zemlje, i to većinom

porezne kredite za istraživanje i razvoj).

Rezultati ovog istraživanja govore da porezni poticaji mogu biti učinkoviti u nekim

slučajevima, ali također u velikom broju slučajeva njihov učinak može biti ograničen.

Učinkovitost poreznih poticaja varira od zemlje do zemlje i nema univerzalnog uspješnog

načina za njihovu primjenu.

Ipak, Klemm (2010) u svom radu navodi situacije u kojima porezni poticaji mogu biti

učinkoviti. Daje smjernice vladi o tome koje porezne poticaje zadržati, a koje ukinuti. Dakle,

ako se radi o situaciji da se porezni poticaji žele smanjiti onda ova tablica može pomoći u

otkrivanju koje porezne poticaje prve ukinuti. Ako su porezni poticaji već u upotrebi onda

pomaže odrediti one koji su najučinkovitiji.

Tablica u nastavku navodi slučajeve u kojima je opravdano uvođenje poreznih poticaja i koji

bi porezni poticaji bili najbolji ovisno o situaciji.

26

Tablica 2: Moguća opravdanja za uvođenje poreznih poticaja

Razlog za porezne poticaje Karakteristika Najbolji porezni poticaji

1. Relativno jak

a). Međunarodna aktivnost s

velikom mobilnošću kapitala

Smanjena porezna stopa,

investicijski odbitak

b). Pozitivne eksternalije Porezni kredit baziran na

aktivnosti (npr. za

istraživanje i razvoj)

2. Nesiguran

a). Regionalne rente Bez poreznog poticaja,

umjesto poticaja regionalna

porezna koordinacija

b). Neatraktivna lokacija Umjesto poreznog poticaja

poboljšanje infrastrukture

3. Slab

a). Prirodni resursi Bez poreznog poticaja,

umjesto toga moguće je

oporezovati rentu

b).Egzogene lokacijski

specifične rente - npr. koristi

od aglomeracije

Bez poreznog poticaja. Rente

mogu biti oporezovane, ali

pretjerano oporezivanje može

uzrokovati prevelike gubitke

u industriji

c). Ništa od prethodno

navedenog

Umjesto poreznog poticaja,

smanjenje porezne stope

Izvor: Klemm, 2010

Opravdanja za uvođenje poreznih poticaja koje navodi Klemm (2010) mogu biti korisna, ali

kako i sam navodi potrebna su dodatna istraživanja koja bi potvrdila njegovu analizu.

Potrebna su prije svega empirijska (i teoretska) istraživanja za zemlje u razvoju (koja će

uključiti veći broj zemalja, a ne samo svaku pojedinu zemlju).

27

3. USPOREDNA ANALIZA POREZNIH POTICAJA U ZEMLJAMA REGIJE I

NOVIM ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

Nakon navođenja različitih oblika poreznih poticaja i njihove učinkovitosti u privlačenju

investicija u ovom poglavlju prikazat će se usporedna analiza korištenja poreznih poticaja u

različitim grupama zemalja. U nastavku se daje pregled korištenja poreznih poticaja u

zemljama regije i novim članicama Europske Unije. U analizu su uključeni svi porezni

poticaji, iako je pojedine vrste bilo teško svrstati u određenu kategoriju. Navedene su i neke

od ostalih vrsta poreznih poticaja (npr. za zapošljavanje, istraživanje i razvoj), kao i

mogućnost prijenosa gubitka u buduća porezna razdoblja.

3.1. POREZNI POTICAJI U ZEMLJAMA REGIJE

U ovom poglavlju navode se porezni poticaji u zemljama regije. Grafikon u nastavku

prikazuje visinu opće stope poreza na dobit.

Grafikon 1: Stopa poreza na dobit u zemljama regije u 2014. godini

Izvor. IBDF, 2014, obrada autora

Napomene:

Makedonija – distribucijski porez (samo na raspoređenu dobit); slično vrijedi i za Hrvatsku

Rumunjska, BiH(RS) i Makedonija – oporezivanje ukupnog prihoda (opcija za mala poduzeća)

15%

10% 10% 10%

16% 15%

9%

20%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

Albanija Bugarska BiH Makedonija Rumunjska Srbija Crna Gora Hrvatska

28

Iako se ne može smatrati poreznim poticajom, niska (opća) stopa poreza na dobit presudan je

element u privlačenju stranih i domaćih investicija. Investitori je preferiraju u odnosu na

ostale porezne poticaje zbog njene jednostavnosti. Najnižu stopu ima Crna Gora (9%), a

najvišu Hrvatska (20%). Države prikazane na grafikonu već duže vremena zadržavaju istu

stopu poreza na dobit. Jedino su Albanija i Srbija povisile stopu za 5 postotnih poena (sa 10%

na 15%) u 2014. godini.

Tablica broj 3 u nastavku prikazuje korištene porezne poticaje u zemljama regije u 2014.

godini. Usporediti će se i dio novih članica EU koje se nalaze u našoj regiji. Porezni poticaji

podijeljeni su u nekoliko osnovnih skupina.

29

5Ostvarivo do 31.12.2013. godine, za nastavak odobravanja ovog poticaja potrebna je suglasnost Europske Komisije

6Ostvarivo do 31.12.2013. godine, za nastavak odobravanja ovog poticaja potrebna je suglasnost Europske Komisije

Država Porezni praznici,

snižena porezna stopa na dobit i porezna

izuzeća

Ubrzana amortizacija Prijenos

gubitka

(unaprijed)

Odbitak od osnovice,

Porezni kredit (odbitak od

porezne obveze)

Ostali porezni poticaji

Albanija Linearna metoda

amortizacije po stopi od 15%

koristi se za amortizaciju

nematerijalne imovine

Materijalna imovina se

amortizira po opadajućoj metodi amortizacije. Stopa

ovisi o vrsti imovine koja se

amortizira

3 godine

Bugarska „Investicijski planovi“ ulaganje u investicijske

kompanije i fondove

izuzeto je od poreza na

dobit.

5 godina

(nije

dozvoljeno u

slučaju restrukturiran

ja)

Proizvodna poduzeća sa pogonima u općinama sa visokom nezaposlenosti (više od 25% u odnosu na prosjek)

imaju pravo na 100%-tni

porezni kredit, uz uvjet da

porezna ušteda mora reinvestirati u roku od 4

godine, u iznosu manjem od

200.000 EUR.5

Poljoprivredni proizvođači –

porezni kredit (60% porezne

obveze) za neprerađenu biljnu i životinjsku proizvodnju.

6

Poticaji za zapošljavanje

(minimalni period zapošljavanja 12 mjeseci (odbitak od

osnovice)

Brodarske tvrtke mogu koristiti

tzv. „tonnagetax“ umjesto poreza na dobit. Ovaj se porez

razrezuje na nato tonažu plovila i mora se koristiti minimalno 5

godina. Brodovi za izlov ribe,

naftne bušotine i brodovi za zabave su izuzeti

Školarine za srednju školu i fakultete (ukoliko poduzeće zaposli stipendista) -odbitak

Tablica 3: Porezni poticaji u zemljama regije u 2014. godini

30



izuzeća


gubitka

(unaprijed)



porezne obveze)


BiH FBiH: Izuzeće: Izvoznici koji su

ostvarili preko 30%

svojih prihoda izvozom

Porezni obveznici koji u

5 godina investiraju

min. 20 milijuna KM ili

u prvoj godini min. 4

milijuna KM-izuzeće

RS: MSP plaćaju porez na dobit u iznosu od 2%

ukupnog godišnjeg prihoda

FBiH: ubrzana amortizacija

za dugotrajnu imovinu koja

se koristi za smanjenje

onečišćenja ili izobrazbu zaposlenika (50% veće stope otpisa od propisanih)

RS i Brčko: Računalna oprema –

jednokratni otpis, strojevi 3

godine (stope: 40%, 30%)

5 godina Porezni obveznici koji od

ukupnog broja zaposlenih preko

50% invalida

Makedonija Izuzeće za mikro poduzeća (dobit < 50000 EUR)

Mikro poduzeća (dobit između 50000-100000

EUR) porez 1% prihoda

ostvarenog u prethodnoj

god. ili 10% poreza na

dobit

10 godina za slobodne

zone

Samo za

raspoređenu dobit

Odbitak za zadržanu dobit

31

7Do 31.12.2013. godine porezni kredit je iznosio 20% (40% za mala poduzeća) za fiksnu imovinu (osim automobila, namještaja, tepiha i umjetničkih djela). Kredit nije moga prijeći 50% porezne obveze (70% za mala poduzeća). 3 godine nije bila dozvoljena prodaja, a višak se mogao prenositi 10 godina.



izuzeća


gubitka

(unaprijed)



porezne obveze)


Rumunjska Može se koristiti metoda opadajućeg salda ili ubrzana amortizacija

7 godina 20% za istraživanje i razvoj

Srbija 10 godina (počevši od prve godine kada je

dobit ostvarena),

minimalni iznos

investicije (>800

milijuna dinara) i

dodatni broj zaposlenih

(najmanje 100 dodatno

zaposlenih); udio

poreznog izuzeća je odnos između investicije u fiksnu imovinu i

ukupne fiksne imovine

(prije i nakon

investicije)

Metoda opadajućeg salda - 10%, 15%, 20%, 30% (osim

za nekretnine

5 godina (10

godina za

gubitke koji

su nastali

prije 2010.

godine)

Od 1.1.2014. godine svi su

porezni krediti ukinuti, ali

porezni obveznici imaju

pravo na neiskorištene iznose poreznog kredita koje su

ostvarili u prethodnim

godinama7

32



izuzeća


gubitka

(unaprijed)



porezne obveze)


Crna Gora 3 godine za nova

poduzeća u nerazvijenim

područjima

8 godina za novo

osnovana proizvodna

poduzeća u nerazvijenim

područjima (ne odnosi se na poduzeća koja se bave prijevozom,

poljoprivredom,

izgradnjom brodova i

ribolovom)

Neprofitne organizacije

koje ostvare dohodak do

4.000 EUR su izuzete od

plaćanja poreza na dobit.

Metoda opadajućeg salda za pokretnine po stopama: 15%,

20%, 25%, 30%

5 godina U okviru poreznog praznika

(pogledati u prvi stupac)

Vlada daje razne poticaje za

poduzeća koja zapošljavanju invalide, osobe koje su

nezaposlene duže od 5 godina i starije od 50 godina

Hrvatska

10 godina (potpuno

izuzeće ili snižena stopa) ovisno o veličini i broju zaposlenih

Snižena stopa poreza na dobit za investicije

mikropoduzeća (min. 50.000 EUR)

Linearne amortizacijske

stope mogu se udvostručiti.

5 godina Reinvestirana dobit – odbitak

od porezne osnovice.

Odbitak od porezne osnovice

za troškove znanstvena i razvojna istraživanja (ovisno

o vrsti istraživanja)

Brodarske tvrtke mogu koristiti

tzv. „tonažni porez“ umjesto poreza na dobit.

33

Izvor: IBDF, 2014., prema Blažić, obrada autora

Porezni obveznici na

potpomognutim

područjima (min 5 zaposlenika):

1. skupina i Grad

Vukovar 0% poreza na

dobit

2.skupina 10% poreza

na dobit

Korisnici slobodnih

zona ovisno na kojem se

prostoru nalaze (snižena stopa poreza na dobit)

34

Iako se porezni praznici smatraju neefikasnim sredstvom poticanja investicija još uvijek su

prisutni u velikom broju zemalja regije. Danas se oni koriste u modificiranim oblicima kako

bi se ublažila njihova neučinkovitost. Rokovi trajanja poreznih praznika se produžuju ili se

odobrava tek u godini kada poduzeće počinje ostvarivati dobit. Također se odobravaju i

postojećim poduzećima, a ne samo novim kako bi se izbjegao diskriminirajući položaj koji

imaju nova poduzeća. U Srbiji se porezni praznici daju za period od 10 godina i kao što je

prethodno navedeno odobravaju se u prvoj godini u kojoj je ostvarena dobit. Porezni se

praznici na duži period odobravaju i u Hrvatskoj (10 godina) i uvjetuju dodatnim elementima.

Ubrzana amortizacija također je jedan od načina na koji zemlje daju porezne poticaje

poreznim obveznicima. Metoda opadajućeg salda ne koristi se često u zemljama regije.

Koriste se samo u Albaniji, Srbiji i Crnoj Gori. Najčešće se koristi linearna metoda

amortizacije zbog njene jednostavnosti. Ubrzana amortizacija u najvećem broju slučajeva

odobrava se za značajnije investicije (u proizvodnju, istraživanje i razvoj, visoku tehnologiju,

obrazovanje, informatiku…). Jednokratni otpis se koristi u Bosni i Hercegovini (za računalnu

opremu).

Analizirajući tablicu može se vidjeti da Rumunjska nudi daleko najveći prijenos gubitka (čak

7 godina). Ostale zemlje odobravaju u prosjeku petogodišnji prijenosa gubitka. Izuzetak je

Makedonija koja odobrava prijenos gubitka samo za raspoređenu dobit. To je zato što

Makedonija oporezuje samo zadržanu dobit, isto kao i Hrvatska.

Porezni krediti i odbici od porezne osnovice najčešće su korišteni porezni poticaji u zemljama

regije. Odobravaju se za sve vrste investicija, ali su često i regionalno usmjereni.

35

3.2. POREZNI POTICAJI U IZABRANIMNOVIM ČLANICAMA EUROPSKE UNIJE

U ovom poglavlju navode se porezni poticaji u izabranim državama srednje i istočne Europe –

novim članicama Europske Unije. Grafikon 2u nastavku prikazuje visinu opće stope poreza

na dobit.

Grafikon 2: Stopa poreza na dobit u novim članicama Europske Unije

Izvor. IBDF, 2014, obrada autora

Napomena uz grafikon:

Mađarska – snižena stopa od 10% za mala poduzeća (ako dobit ne prelazi prag od 500 milijuna HUF) Slovačka – porez na dobit i u slučaju gubitka (minimalni porez 480-2880 EUR)

Slovenija – 0% poreza za investicijske fondove, mirovinske fondove i osiguravajuća društva

Stopa za Hrvatsku odnosi se samo na raspoređenu dobit

Tablica 4 u nastavku prikazuje korištene porezne poticaje u nekim novim članicama Europske

Unije u 2014. godini. Porezni poticaji podijeljeni su u nekoliko osnovnih skupina.

20% 19% 19% 19%

22%

17%

0%

5%

10%

15%

20%

25%

Hrvatska Češka Mađarska Poljska Slovačka Slovenija

36

Država Porezni praznici, snižena stopa poreza na dobit i

izuzeća


gubitka

(unaprijed)

Odbitak od osnovice i

odbitak od porezne obveze

(porezni kredit)


Češka

10 godina za nova

poduzeća, 10 godina za postojeća poduzeća (izuzet porast poreza u odnosu na

viši porez u zadnje 2 godine)

Uvjeti za oboje: investicija

u proizvođačku industriju (min 100 milijuna CZK, od

čega 50 milijuna financirano iz vlastitog

kapitala), tehnološke centre (min 40 novih radnih

mjesta, min 10 milijuna

CZK investicije, od čeka 5 milijuna iz vlastitog

kapitala) i strateške uslužne centre (min 40 ili 100 novih

radnih mjesta)

Ubrzana amortizacija u 1

godini računa se kao umnožak nabavne vrijednosti i

utvrđenog koeficijenta, za ostale godine – udvostručena rezidualna vrijednost

podijeljeno s utvrđenim koeficijentom minus broj već otpisanih godina

5 godina

100% odbitak za troškove istraživanja i razvoja (moguće i 110% ukoliko su troškovi veći u odnosu na prethodnu godinu)

Troškovi opreme koja se koristi za trening zaposlenika

(110%)

Neiskorišteni odbitak može se prenositi 3 godine unaprijed

Porezni kredit: za

zaposlenike s invaliditetom

(18.000 ili 60.000 CZK)

ovisno o stupnju

invaliditeta

Tablica 4: Porezni poticaji u izabranim novim članicama EU u 2014. godini

37


izuzeća


gubitka

(unaprijed)



(porezni kredit)


Mađarska

Progresivna stopa poreza

na dobit. 10% do 500

milijuna HUF, iznad toga

19%

Više stope otpisa od

propisanih mogu se koristiti za

neke strojeve i opremu (33%,

50%)

Dugotrajna imovina sa

vrijednosti nižoj od 100.000 HUF – jednokratan otpis

Mala i srednja poduzeća mogu strojeve, opremu i automobile

(izuzetak osobni automobili)

jednokratno otpisati ako se

stavljaju u uporabu u

nerazvijenim područjima

Neograničeno

Porezni kredit:iznos poreznog

kredita ne smije prijeći 80% porezne obveze

za razvoj (min investicija 3

milijarde HUF),

mala i srednja poduzeća (60% porezne obveze) zajam za

kupovinu dugotrajne

materijalne imovine, stavljanja

imovine u upotrebu

Porezni odbitak za istraživanje i razvoj

Filmska industrija (filmovi

i glumci) – mogućnost korištenja poreznog kredita i odbitka

Porezni odbitak: za

zapošljavanje učenika i pripravnika

Porezni poticaji za sport

(porezni kredit i odbitak)

38


izuzeća


gubitka

(unaprijed)



(porezni kredit)


Poljska SPE (Specijalne

ekonomske zone) max

ušteda do 50% rashoda,

Samo za određene strojeve i opremu koji su propisani

zakonom, za mala i

novoosnovana poduzeća mogu jednokratno otpisati određenu dugotrajnu materijalnu

imovinu

5 godina Porezni odbitak za investiciju

u nove tehnologije (max

odbitak 50%)

Potpore za otvaranje novih

radnih mjesta, komercijalne

brodarske tvrtke imaju

pravo na „tonnagetax“ –

plaćanje poreza na osnovu tonaže plovila umjesto

plaćanja po stopi od 19%

Slovačka Ubrzana amortizacija u prvoj

godini: umnožak nabavne vrijednosti i utvrđenog koeficijenta, za ostale godine:

udvostručena rezidualna vrijednost podijeljeno s

utvrđenim koeficijentom minus broj već otpisanih godina

Materijalna imovina čija vrijednost ne prelazi prag od

1.700 EUR može se jednokratno otpisati

4 godine

Slovenija Neograničeno Odbitak (40%) za ulaganja u

opremu i nematerijalnu

imovinu, višak se prenosi 5 godina unaprijed

Odbitak (100%) za ulaganja u

istraživanje i razvoj, višak se prenosi 5 godina unaprijed

„TonnageTax“ –

komercijalne brodarske

tvrtke mogu plaćati porez po neto tonaži plovila umjesto plaćanja poreza na dobit

Odbitak za zapošljavanje (45% od plaće novo zaposlenih mlađih od 26 ili starijih od 55) uz obvezu

39

povećanja prosječnog broja zaposlenika

Odbitak za zapošljavanje invalida (od 50% do 70%,

ovisno o stupnju

invaliditeta)

Dobrotvorne donacije

(odbitak 0,2% oporezivog

prihoda)

Hrvatska 10 godina (potpuno izuzeće ili snižena stopa) ovisno o veličini i broju zaposlenih

Snižena stopa poreza na dobit za investicije

mikropoduzeća (min. 50.000 EUR)

Porezni obveznici na

potpomognutim područjima (min 5 zaposlenika):

1. skupina i Grad Vukovar

0% poreza na dobit

2. skupina 10% poreza na

dobit

Korisnici slobodnih zona

ovisno na kojem se

prostoru nalaze (snižena stopa poreza na dobit)

Linearne amortizacijske stope

mogu se udvostručiti.

5 godina Reinvestirana dobit – odbitak

od porezne osnovice

Odbitak od porezne osnovice

za troškove znanstvena i razvojna istraživanja (ovisno o vrsti istraživanja)

Brodarske tvrtke mogu

koristiti tzv. „tonažni porez“ umjesto poreza na dobit.

Izvor: IBDF, 2014., prema Blažić, obrada autora

40

Područja koja se posebno potiču kroz porezne poticaje su istraživanje i razvoj (Poljska,

Mađarska, Češka, Slovenija), te mala i srednja poduzeća (Poljska i Mađarska). Olakšice su

često povezane s minimalnim iznosom investicije i brojem zaposlenih.

Tipičan porezni praznik zadržala je samo Češka. Osim Češke, ističe se i Mađarska koja

odobrava veliki broj ostalih oblika poticaja (npr. za poticanje filmske industrije).

Porezni krediti i odbici široko su zastupljeni. Odobravaju se za pojedine vrste ulaganja.

Mogućnost prijenosa neiskorištenog iznosa u buduća razdoblja odobravaju Češka i Slovenija.

Dodatni se poticaj investicijama daje kroz ubrzanu amortizaciju. Većina zemlja koristi

metodu opadajućeg salda, također se daje mogućnost jednokratnog otpisa (Mađarska,

Slovačka, Poljska). Što se tiče prijenosa gubitka, sve države ga odobravaju. Najvelikodušniji

tretman imaju Slovenija i Mađarska koje omogućuju neograničeni prijenos gubitka.

3.3. KRITIČKI OSVRT NA KORIŠTENE POREZNE POTICAJE

Analizirajući visinu zakonske stope poreza na dobit jasno se vidi da su stope u zemljama

regije puno niže od onih u novim članicama Europske Unije. U usporedbi sa zemljama regije

Hrvatska ima daleko najveću stopu (20%), no kada se usporedi sa novim članicama Europske

Unije nalazi se u prosjeku. Važno je napomenuti da se ovdje radi samo o zakonskoj stopi jer s

obzirom da Hrvatska ne oporezuje reinvestiranu dobit stvarna stopa je manja. Uspoređujući

stope poreza na dobit u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji i Albaniji sa onima u novim zemljama

članicama može se zaključiti kako te zemlje imaju značajno niže porezne stope u odnosu na

EU. U njihovom slučaju tako niske stope poreza na dobit mogu se promatrati kao porezni

poticaji. Makedonija čak ima stopu od 0% na zadržanu dobit, te oporezuje samo raspoređenu

dobit, kao i Hrvatska

Porezni praznik predstavlja određeno razdoblje izuzeća od plaćanja poreza na dobit ili

plaćanja poreza po stopi nižoj od zakonske. Bez obzira na njihovu neučinkovitost, oni se još

uvijek koriste u zemljama regije i to često u kombinaciji s drugim poticajima.

41

Umanjenje osnovice i porezni krediti više se koriste u novim članicama Europske Unije.

Najčešće se koriste za istraživanje i razvoj i kao poticaj zapošljavanju. Njihov nedostatak je

da se nekada ne mogu iskoristiti zbog premalog iznosa poreza, odnosno porezne osnovice

poreznog obveznika. Upravo zbog tog razloga neke zemlje osiguravaju mogućnost prenošenja

neiskorištenog iznosa u buduća razdoblja (Češka, Slovenija).

Osim poreznim kreditima i odbicima, dodatni poticaj investicijama daje se kroz ubrzanu

amortizaciju ili metodu opadajućeg salda. Metoda opadajućeg salda češće se koristi u novim

članicama EU, dok je u zemljama regije upotrebljavaju koriste Albanija, Srbija i Crna Gora.

Što se tiče prijenosa gubitka sve ga zemlje odobravaju (Makedonija samo za raspoređenu

dobit). Razdoblje za koji se odobrava prijenos je u pravilu 5 godina.

Za kraj može se zaključiti da je broj i struktura poreznih poticaja u zemljama određena

stupnjem razvoja te zemlje. Nove članice naglasak stavljaju na poticanje istraživanja i

razvoja, obrazovanje i zapošljavanje. Za investitore je najvažnije jednostavan sustav

oporezivanja dobiti i niska zakonska stopa poreza na dobit.

42

4. POREZNI POTICAJI U HRVATSKOJ

Porezni poticaji u Hrvatskoj regulirani Zakonom o porezu na dobit i Pravilnikom o porezu na

dobit. U sustavu poreznih poticaja razlikujemo:

1. poticaje koji se primjenjuju bez obzira na područje obavljanja djelatnosti:

- poticaji ulaganja

- poticaji istraživanja i razvoja

- poticaji za obrazovanje i izobrazbu

- ubrzana amortizacija

2. poticaje koji vrijede samo na određenim područjima na kojima se djelatnost obavlja:

- potpomognutim područjima

- područje Grada Vukovara

- slobodne zone (u fazi ukidanja)

- neoporezivanje reinvestirane dobiti

4.1. OBLICI POREZNIH POTICAJA

U Hrvatskoj su trenutno prisutni slijedeći porezni poticaji (Porezna uprava, 2014):

1. Potpuno izuzeće ili snižena stopa za određenu visinu investicija (porezni praznik na

razdoblje od 10 godina)

2. Snižena stopa na dobit za investicije mikropoduzeća

3. Snižena stopa poreza na dobit (za potpomognuta područja i grad Vukovar )

4. Snižena stopa poreza na dobit (za slobodne zone)

5. Umanjenje osnovice poreza na dobit za troškove istraživanja i razvoja

6. Umanjenje osnovice poreza na dobit za reinvestiranu dobit

7. Mogućnost udvostručenja linearnih amortizacijskih stopa

8. „Tonažni“ porez za brodarske tvrtke

Svaki od gore navedenih oblika poticaja detaljno se objašnjava u nastavku.

43

Porezni praznici ili porezna mirovanja prisutni su od 2001. godine. Uređeni su Zakonom o

poticanju investicija i unapređenju investicijskog okruženja. Odobravaju za cijelo područje

Republike Hrvatske. Njihova svrha je ojačati konkurentsku sposobnost hrvatskog

gospodarstva. Poticanje ulaganja ostvaruje se kroz sustav poticajnih mjera za ulaganja u

gospodarske aktivnosti na području Republike Hrvatske i otvaranje novih radnih mjesta u vezi

s tim ulaganjem (Šimurina, Bürglern, 2012).

Poticajne mjere odnose se na investicijske projekte u (Zakon o poticaju investicija i

unapređenju investicijskog okruženja,NN 28/13):

1. proizvodno-prerađivačke aktivnosti

2. razvojno-inovacijske aktivnosti

3. aktivnosti poslovne podrške

4. aktivnosti usluga visoke dodatne vrijednosti

Propisane porezni poticaji za ulaganja prikazani su u tablici 5.

Tablica 5: Stope poreza na dobit nositelja poticajnih mjera ulaganja

Visina ulaganja Razdoblje korištenja

poticaja

Umanjenje stope

poreza na dobit

Obveza zapošljavanja

minimalnog broja

zaposlenika

Do 1 mil. EUR 10 godina 50% 5

Od 1 do 3 mil EUR 10 godina 75% 10

Preko 3 mil. EUR 10 godina 100% 15

Izvor: Porezna uprava, 2014

Također se nudi i poticaj za mikropoduzeća8 za investicije u visini protuvrijednosti kuna od

minimalno 50.000 eura, nositelju poticajnih mjera stopa poreza na dobit umanjuje se za 50%

od propisane stope poreza na dobit u razdoblju do pet godina od godine početka investicije uz

uvjet otvaranja najmanje tri nova radna mjesta povezana s investicijskim projektom, i to

unutar razdoblja od godinu dana nakon početka investicije.

Mikropoduzeća – imaju zaposleno manje od 10 radnika (godišnji prosjek), ostvaruju godišnji poslovni prihod u iznosu protuvrijednosti do 2.000.000,00 eura, ili imaju ukupnu aktivu ako su obveznici

poreza na dobit, odnosno imaju dugotrajnu imovinu ako su obveznici poreza na dohodak, u iznosu

protuvrijednosti 2.000.000, eura (Poslovni dnevnik, 2014).

44

Prema izmjenama Zakona o porezu na dobit od 1. siječnja 2014. godine ukinule su se sve

važeće porezne olakšice, oslobođenja i poticaji koji su bili doneseni u skladu s politikom

regionalnog razvoja. Propisani su porezni poticaji za obveznike koji obavljaju svoju djelatnost

na potpomognutim područjima (Porezna uprava, 2014):

1. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave

razvrstanih u I. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o

regionalnom razvoju Republike Hrvatske i na području Grada Vukovara utvrđenog

prema posebnom propisu o obnovi i razvoju Grada Vukovara, a koji zapošljavaju više

od pet zaposlenika u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 %

zaposlenika ima prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne

samouprave ne plaćaju porez na dobit.

2. Porezni obveznici koji obavljaju djelatnost na području jedinica lokalne samouprave

razvrstanih u II. skupinu po stupnju razvijenosti prema posebnom propisu o

regionalnom razvoju Republike Hrvatske, a koji zapošljavaju više od pet zaposlenika

u radnom odnosu na neodređeno vrijeme, pri čemu više od 50 % zaposlenika ima

prebivalište i borave na potpomognutim područjima jedinica lokalne samouprave,

odnosno na području Grada Vukovara, plaćaju 50 % od propisane stope poreza.

Porezni poticaji za porezne obveznike u slobodnim zonama uređeni su Zakonom o poreznim

zonama, Slobodne se zone uobičajeno definiraju kao područja na kojima se primjenjuju uvjeti

poslovanja (carinski, porezni, trgovinske mjere) različiti od uvjeta na ostatku teritorija

pojedine države, a grupiraju se u četiri kategorije: trgovinske zone, izvozno-proizvodne zone,

posebne ekonomske zone te industrijske zone (Slobodna zona Varaždin, 2013).

Izmjenama i dopunama zakona o Slobodnim zonama iz 2008 i 2013. godine čiji je cilj bio

usklađivanje s pravnom stečevinom Europske Unije donesena je odluka da se porezni poticaji

na ovim područjima mogu iskoristiti najdulje do 31.12.2016. godine. Korisnici plaćaju porez

na dobit ovisno o tome na kojem području9 se zona nalazi (Porezna uprava, 2014):

9Nacionalna klasifikacija prostornih jedinica za statistiku (NKPD) - statistički je standard koji se

koristi za prikupljanje, upisivanje, obradu, analizu i diseminaciju podataka regionalne statistike prema

razinama prostorne podjele Republike Hrvatske (Državni zavod za statistiku, 2014)

45

- Središnja i istočna (Panonska) Hrvatska (HR 02) i Jadranska Hrvatska (HR 04) – u

visini 75% od propisane porezne stope od 2014. godine do 2016. godine; od 1.siječnja

2017. godine u visini propisane porezne stope.

- Grad Vukovar– u visini 75% od propisane porezne stope od 2014. godine do 2016.

godine; od 1.siječnja 2017. godine u visini propisane porezne stope.

- Sjeverozapadna Hrvatska (HR 01) – poticaj ukinut, od 1. siječnja 2014. godine plaća

se u visini propisane porezne stope (20%)

Umanjenje osnovice poreza na dobit prilikom sastavljanja godišnje prijave odobrava se za

troškove istraživanja i razvoja, reinvestiranu dobit i svotu državne potpore za obrazovanje i

izobrazbu.

Pravo na umanjenje porezne osnovice za reinvestiranu dobit10

imaju porezni obveznici ako

ispunjavaju slijedeće uvjete (Porezna uprava, 2014)

1. da je dobit ili dio dobiti poreznog razdoblja za koje se podnosi prijava poreza na dobit

uporabljena za povećanje temeljnog kapitala

2. da je u sudskom registru, sukladno posebnim propisima, upisano povećanje temeljnog

kapitala u visini reinvestirane dobiti

3. da dobit nije ostvarena u bankarskom odnosno financijskom nebankarskom sektoru.

Prema zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju odobravaju se poticaji za

istraživanje i razvoj u obliku umanjenja porezne osnovice poreza na dobit za opravdane

troškove projekta znanstvenih i razvojnih istraživanja u sljedećim iznosima (Zakon o

znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 139/13, čl.111):

1. 50% opravdanih troškova projekta za temeljna istraživanja

2. 125% opravdanih troškova projekta za primijenjena istraživanja

3. 100% opravdanih troškova projekta za razvojna istraživanja

Maksimalni iznos potpora ne smije prelaziti slijedeće iznose:

1. Za temeljna istraživanja do 100% iznosa opravdanih troškova projekta

2. Za primijenjena istraživanja do 50% iznosa opravdanih troškova projekta (uz uvećanje

za 10% i 20% za mala i srednja poduzeća)

10

Reinvestirana dobit je ostvarena dobit poreznog razdoblja kojom se u svrhe investiranja i razvoja

povećava temeljni kapital sukladno posebnim propisima(Zakon o porezu na dobit, čl.12)

46

3. Za razvojna istraživanja do 25% iznosa opravdanih troškova projekta (uz uvećanje za

10% i 20% za srednja i mala poduzeća)

Tablica 6 prikazuje poticaje za istraživanje i razvoj

Tablica 6: Poticaji za istraživanje i razvoj

Vrsta projekta Poduzeće Državna potpora (%

opravdanih troškova)

projekta

Umanjenje porezne

osnovice poreza na

dobit

Temeljna istraživanja - 100% 150%

Primijenjena istraživanja Veliko

Srednje

Malo

50%

60%

70%

125%

Razvojna istraživanja Veliko

Srednje

Malo

25%

35%

45%

100%

Studije tehničke izvedivosti

za primijenjena istraživanja

Malo/srednje

Veliko

75%

65%

-

Studije tehničke izvedivosti

za razvojna istraživanja

Malo/srednje

Veliko

50%

40%

-

Izvor: Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, NN 139/13, čl.111, obrada

autora

Znanstvenim istraživanjem se smatra izvorno i planirano ispitivanje poduzeto za stjecanje

novih znanstvenih i tehničkih spoznaja i razumijevanja, a uključuje temeljno i primijenjeno

istraživanje. Temeljnim istraživanjem podrazumijevaju se poslovi namijenjeni širenju

znanstvenih i tehničkih znanja koja nisu povezana s industrijskim i komercijalnim ciljevima.

Primijenjenim istraživanjem podrazumijevaju se planirana istraživanja ili kritička ispitivanja

sa ciljem stjecanja novih znanja koja se mogu koristiti za razvoj novih proizvoda, proizvodnih

postupaka ili usluga, ili za značajna poboljšanja već postojećih proizvoda, proizvodnih

postupaka ili usluga.

47

Razvojnim istraživanjem smatraju se poslovi razvojnog istraživanja namijenjeni pretvaranju

rezultata primijenjenih istraživanja u planove, nacrte ili modele za nove, izmijenjene ili

poboljšane proizvode, proizvodne postupke ili usluge, bilo da su namijenjeni prodaji ili

uporabi, uključujući i izradu prvih prototipova koji nisu komercijalno upotrebljivi. Razvojno

istraživanje može, osim toga, uključivati konceptualno planiranje i modeliranje alternativnih

proizvoda, proizvodnih postupaka ili usluga te prve demonstracijske ili pilot projekte, pod

uvjetom da se ti projekti ne mogu preraditi ili koristiti za industrijsku primjenu ili

komercijalno iskorištavati. Razvojno istraživanje ne obuhvaća rutinske ili redovite izmjene na

proizvodima, proizvodnim linijama, proizvodnim postupcima, postojećim uslugama i drugim

tekućim poslovima, čak i ako rečene izmjene predstavljaju poboljšanja (Ministarstvo

gospodarstva, 2014)

Državna potpora za obrazovanje i izobrazbu omogućuje poreznim obveznicima umanjenje

porezne osnovice za do 60% opravdanih troškova u slučaju općeg obrazovanja i izobrazbe

radnika te do 25% opravdanih troškova u slučaju posebnog obrazovanja i izobrazbe radnika.

Iznimno korisnik ove potpore može dodatno umanjiti do 80% opravdanih troškova na način

da se smanjenje porezne osnovice uveća za (Porezna uprava, 2014):

1. 20 postotnih poena ako se porezni obveznik smatra mikro ili malim poduzetnikom

2. 10 postotnih poena ako se smatra srednjim poduzetnikom

Opće obrazovanje i izobrazba – uključuje obrazovanje i izobrazbu koji nisu neposredno i

ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji

koristi poreznu olakšicu za obrazovanje i izobrazbu, već omogućuju stjecanje kvalifikacija

koje su većim dijelom prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja, čime

znatno poboljšavaju mogućnost radnika za zapošljavanje.

Posebno obrazovanje i izobrazba – uključuje obrazovanje i izobrazbu koji su neposredno i

ponajprije namijenjeni sadašnjem ili budućem radnom mjestu radnika kod poduzetnika koji

koristi poreznu olakšicu za posebno obrazovanje i izobrazbu te omogućuju stjecanje

kvalifikacija koje nisu prenosive kod drugih poduzetnika ili na druga radna područja ili koje

su samo dijelom prenosive (Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, NN 14/14,

čl.2)

Od ostalih vrsta poreznih poticaja prisutni su još ubrzana amortizacija, prijenos poreznog

gubitka i porez na neto tonažu plovila (brodarske tvrtke plaćaju porez na neto tonažu plovila

48

umjesto poreza na dobit). Hrvatski porezni sustav poreza na dobit prepoznaje porezni gubitak

kao olakšicu koja nije direktno vezana uz visinu investicije. Ako se u postupku utvrđivanja

porezne osnovice utvrdi negativna osnovica obveznik ima porezni gubitak. Porezni gubitak

prenosi se i nadoknađuje umanjivanjem porezne osnovice u sljedećih pet godina (Šimurina,

Bürglern, 2012).

U Hrvatskoj se primjenjuje linearna metoda amortizacije, uz mogućnost udvostručenja

amortizacijskih stopa. Tablica u nastavku prikazuje maksimalno dozvoljene amortizacijske

stope.

Tablica 7: Prikaz dopuštenih amortizacijskih stopa

Red.

br.

Naziv amortizacijske skupine Amortizacijski

vijek

Polazna

stopa amor-

tizacije

Najviše porezno

dopustive godišnje

stope amortizacije

1 2 3 4 5

1. Građevinski objekti i brodovi

veći od 1000 BRT

20 (10)* 5% 10%

2. Osnovno stado, osobni

automobili

5 (2,5)* 20% 40%

3. Nematerijalna imovina,

oprema, vozila, osim osobnih

automobila te mehanizacija

4 (2)* 25% 50%

4. Računala, računalna oprema i

programi, mobilni telefoni i

oprema za računalne mreže

2 (1)* 50% 100%

5. Ostala nespomenuta imovina 10 (5)* 10% 20%

Izvor: Porezna uprava, 2014

Napomena:

U stupcu 3. Amortizacijski vijek u zagradi je amortizacijski vijek prema kojem su utvrđene najviše porezno dopustive godišnje stope amortizacije. Povećanjem polaznih stopa za 100% amortizacijski vijek se smanjuje za 50%.

49

4.2. POVIJESNI PREGLED POREZNIH POTICAJA U HRVATSKOJ I NJIHOVA

BUDUĆA PERSPEKTIVA

U procesu privlačenja investicija Republika Hrvatska je poput ostalih tranzicijskih zemalja

pokušala mjerama porezne politike osigurati što veću konkurentnost na tržištu kapitala.

Upravo iz tih razloga u sustav oporezivanja dobiti uvedene su mnoge promjene, posebice u

području poreznih poticaja (Šimurina, Bürglern, 2012).

Može se reći da je Hrvatska prošla put od izraženog preferencijalnog poreznog tretmana

(stranih) investicija, preko smanjivanja poreznih poticaja, u skladu s preporukama reformskih

tendencija razvijenijih zemalja, do ponovnog povratka poreznih poticaja (Blažić, 2006).

Nakon osamostaljena oporezivanje dobiti bilo je uređeno Zakonom o neposrednim porezima

Prema odredbama tog zakona domaće pravne i fizičke osobe su plaćale porez na dobit po

stopi od 35%, dok su strane prave i fizičke osobe plaćale porez na dobit po stopi od 17,5%. Iz

ovog prvog rješenja vezanog uz oporezivanje dobiti vidimo kako je od samog početka jasno

izražen cilj hrvatske poreze politike bio privlačenje investicija i to posebice stranih. Međutim,

kako je ova mjera diskriminirala domaće porezne obveznike vrlo je brzo promijenjena

(Šimurina, Bürglern 2012).

Zakonom o porezu na dobit iz 1993. godine izjednačen je porezni tretman dobiti koje

ostvaruju domaće i strane osoba na području Hrvatske i ukidaju se neki porezni poticaji.

Stopa poreza na dobit u tom razdoblju iznosi 25%, a nakon nekog vremena (1996. godine)

ponovno se povećava na 35%.

Radi poticanja gospodarske aktivnosti uveden je i institut zaštitne kamate. Mehanizam

zaštitne kamate bio je ustvari najvažniji porezni poticaj u hrvatskom poreznom sustavu

oporezivanju dobiti u razdoblju od 1994. do 2000. godine, kojim se osiguravala neutralnost u

primjeni ovog oblika jer je poduzetniku s poreznog stajališta bilo svejedno hoće li ulagati u

financijski ili realni kapital zbog toga što mu se kamata i na posuđeni i na vlastiti kapital

odbijala od porezne obveze (Šimurina, Bürglern, 2012).

50

Republika Hrvatska, slijedeći opći trend, snizila je 2001. godine porez na dobit s 35% na

20%. Mjera je bila usmjerena jednako na stimuliranje investicijske aktivnosti domaćih

gospodarskih subjekata kao i na privlačenja inozemnih investitora. Uza snižavanje poreza na

dobit, Zakon o poticanju ulaganja iz srpnja 2000. godine domaćim i inozemnih ulagačima

(oni su Zakonom izjednačeni) ponuđene su i različite poticajne mjere te porezne i carinske

olakšice. Također, te godine ukinuta je i zaštitna kamata. Gubitak poreznog rasterećenja

zahvaljujući zaštitnoj kamati kompenziran je sniženjem stope poreza na dobit (uz mnoge

olakšice). Uvedene su porezne olakšice pri plaćanju poreza, oslobođenja od plaćanja poreza,

te poticaji većem ulaganju i zapošljavanju (Pavlović, 2008:152).

Na zahtjev Europske komisije, a u skladu sa Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, od 1.

srpnja 2007. godine propisane olakšice i poticaji Zakonom o porezu na dobit ukidaju se i

propisuju se posebnim propisima. Razlozi izmjene Zakona o porezu na dobit obrazloženi su

činjenicom da već dostignuti stupanj priprema za priključenje Republike Hrvatske EU

zahtjeva uređenje pojedinih segmenata ekonomske, a time i fiskalne politike, u skladu s

pravnom stečevinom EU (Kardum, 2010:7).

Danas je Hrvatska kao punopravna članica EU u potpunosti uskladila svoje zakonodavstvo u

području poreznih propisa. Ukinuti su porezni poticaji na područjima posebne državne skrbi,

a poticaji na pojedinim potpomognutim područjima ostvarivi su zaključno sa 1. siječnja 2017.

godine.

Cilj je Europske Unije poticanje horizontalnih potpora i smanjenje sektorskih. To se odnosi i

na poticaje u okviru poreza na dobit. U okviru poreznih sustava nastoji se potaknuti

istraživanje i razvoj, obrazovanje i zapošljavanje unutar Europske Unije. Taj će se trend

odnositi i u budućnosti na Hrvatsku. Poreznim poticajima u okviru poreza na dobit poticati će

se poduzetnike na investicijska ulaganja, istraživanje i razvoj i usavršavanje zaposlenih. Oni

poticaji koji se smatraju državnom potporom moraju se ukinuti (potpuno ukidanje takvih

olakšica u Hrvatskoj zaključno sa 1.1.2017.)

Udruženo ulaganje Europske Unije i Hrvatske u području istraživanja i razvoja korisno je za

akumulaciju znanja, koja može značajno povećati faktorsku proizvodnost, inovativne procese

i učinke prelijevanja znanja na sve gospodarske subjekte i tako utjecati na ukupni ekonomski

51

rast i zaposlenost. Republika Hrvatska u budućnosti treba uložiti dodatne napore kako bi

dostigla pojedine zemlje Europske Unije.

Prilikom reformi sustava oporezivanja dobiti u budućnosti u Republici Hrvatskoj, ne treba

birati između sustava koji je protkan različitim oslobođenjima olakšicama i poticajima i

potpuno neutralnog sustava oporezivanja, već treba smanjiti neučinkovitost postojećih

oslobođenja i olakšica uz istovremeno širenje istih na one koje će biti usmjerene na povećanje

gospodarske aktivnosti i povećanja stupnja blagostanja u Republici Hrvatskoj, a to je prije

svega istraživanje i razvoj, mala i srednja poduzeća i ekologija (Šimurina, Bürglern, 2012).

Hrvatska u budućnosti ne treba raditi nikakve revolucionarne promjene u sustavu poreznih

poticaja. U skladu sa najnovijim empirijskim istraživanjima osim osiguravanja poreznih

poticaja koji će potaknuti investicije, jednako je važno osigurati dobru investicijsku klimu. U

budućnosti treba staviti veću važnost na osiguravanje privlačne investicijske klime za strane i

domaće investitore.

52

5. ZAKLJUČAK

Ovim radom utvrdilo se da porezni poticaji mogu tek u određenoj mjeri utjecati na rast

gospodarstva. Porezni poticaji u okviru poreza na dobit mogu biti motiv investitorima

(stranim i domaćim) za ulaganje, ali oni nisu jedini i isključivi faktor. Političko uređenje,

birokracija, dostupnost informacija, česte promjene promijene porezne regulative samo su

neki od faktora koji utječu na investicijsku klimu u nekoj zemlji (posebno na zemlje u

razvoju). Dakle, porezni poticaji ne moraju nužno imati pozitivan utjecaj na porast investicija

i gospodarski rast.

U okviru poreza na dobit investicije se mogu poticati različitim vrstama poreznih poticaja:

poreznim praznicima (izuzeće od plaćanja poreza ili snižena stopa u određenom vremenskom

razdoblju), nižom stopom poreza na dobit, poreznim kreditom (odbitak od porezne obveze),

odbitkom od porezne osnovice, ubrzanom amortizacijom i raznim drugim podvrstama

poreznih poticaja.

Zemlje regije koriste se velikim brojem i različitim vrstama poticaja u sklopu poreza na dobit.

Dominantna vrsta poticaja je porezni praznik (ne u klasičnom smislu, često se porez plaća po

sniženoj stopi u određenom vremenskom razdoblju). U pojedinim zemljama i druge vrste

poreznih poticaja imaju značajnu ulogu. Prisutni su različiti oblici preferencijalnog tretmana

investicija (opći i selektivni).

Hrvatska u najvećoj mjeri koristi porezne praznike koji su prije svega usmjereni poticanju

ulaganja svim poslovnim subjektima u Hrvatskoj. Uz njih, u primjeni su i regionalni porezni

praznici koji se mogu koristiti samo na određenim područjima koja karakteriziraju niska

zaposlenost i ispodprosječna razvijenost pa su iz tog razloga opravdani, iako se radi o

selektivnoj mjeri. Također se odobrava ubrzana amortizacija, umanjenje porezne osnovice za

istraživanje i razvoj i obrazovanje zaposlenih. Može se zaključiti da su porezni poticaji u

Hrvatskoj tipični za jednu tranzicijsku zemlju i novu članicu Europske Unije.

53

LITERATURA

1)KNJIGE

1. Blažić, H., 2006, Usporedni porezni sustavi – Oporezivanje dohotka i dobiti,

Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

2. Jurković, P., 2002, Javne Financije, Masmedia, Zagreb.

3. Jelčić, B., 1998, Porezni sustav i porezna politika, Informator, Zagreb

4. UN, 2000, Tax Incentives and Foreign Direc tInvestment, New York i Geneva.

2) ČLANCI

5. Benassy-Quere, A & Fontagne, L & Lahreche-Revil, A, 2005, ‘How does FDI react to

Corporate Taxation?’,International Tax and Public Finance, vol.12, pp.583-603.

6. Bratić, V, 2006, ‘Porezni izdaci: teorijski pregled’, Financijska teorija i praksa, no.2,

pp.113-127.

7. Cipek, K & Herceg, M, 2012, ‘Porezna olakšica za reinvestiranu dobit’, Porezni

vjesnik, no.12, pp. 51-62.

8. Easson, A, 2001, ‘Tax incentives for Foreign Direct Investment: Part II: Design

Consideration, Bulletin for International Fiscal Documentation’, IBDF, no.55.

9. Kesner-Škreb, M, 2001, ‘Porezni poticaji’, Financijska teorija i praksa, vol.4, no. 25,

pp. 633-636.

10. Klemm, A, 2010, ‘Causes, benefits and risks of business tax incentives’, Tax Public

Finance, vol.17, pp.315-336.

11. Klemm, A & Van Parys, S, 2012, ‘Empirical evidence on the effects of tax incentives’,

International Tax and Public Finance, vol. 19, pp. 393-423.

12. Kraljić, M, 2001,‘Analiza porezne konkurentnosti sustava poreza na dobit tranzicijskih

zemalja’, Financijska teorija i praksa, vol.4, no.25, pp.539-566.

13. Pavlović, D, 2007, ‘Utjecaj visine poreza na dobit na priljev inozemnih izravnih

ulaganja’, Ekonomski pregled, vol.11, no.58, pp. 732-748.

14. Sokol, N, 2008, ‘Analiza ekonomskih učinaka porezne konkurencije pri oporezivanju

dobiti poduzeća u EU’, doktorska disertacija, Ekonomski fakultet Sveučilišta u

Zagrebu, Zagreb.

54

15. Šimović, H, 2004, ‘Štetna porezna konkurencija u Europskoj Uniji i mjere za njeno

sprječavanje’, Računovodstvo i financije, no.11.

16. Šimović, H &Mihelja Žaja, M, 2010,‘Poticaji u sustavu poreza na dobit u Hrvatskoj i

zemljama regije’, Računovodstvo i financije, pp. 60-67.

17. Van Parys, S & James, S, 2010, ‘The effectivness of tax incentives in attracting

investment: panel data evidence from the CFA Franc zone’, International Tax Public

Finance, vol.17, pp. 400-429.

3) OSTALI IZVORI

18. Kardum, S, 2010, ‘Porezne olakšice i porezni poticaji u sustavu poreza na dobit’,

Magistarski rad, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb.

19. Marin, I, 2011, ‘Porezni poticaji za investicije’ Diplomski rad, Ekonomski fakultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

20. Veljančić, Z, 2006, ‘Porezni poticaji za investiranje’ Diplomski rad, Ekonomski

fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka.

21. Šimurina, N & Bürgler, T, 2012., ‘Specifičnosti sustava oporezivanja dobiti poduzeća u

Republici Hrvatskoj i njihov utjecaj na poreznu konkurentnost’, pogledano 22. lipanj

2014

<http://www.ijf.hr/upload/files/file/javna_potrosnja/simurina-Buergler.pdf>

22. Državni zavod za statistiku, pogledano 17. lipanj 2014.

<http://www.dzs.hr/Hrv_Eng/publication/2013/12-01-02_01_2013.htm>

23. Poslovni dnevnik, pogledano 17. lipanj 2014.

<http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/ovo-su-definicije-malog-i-srednjeg-poduzeca-

prema-hrvatskom-i-europskom-zakonodavstvu-235548>

24. Porezna uprava, pogledano 20. Lipanj 2014.

<http://www.porezna-uprava.hr/hr_propisi/_layouts/in2.vuk.sp.propisi.intranet/propisi.

aspx#id=pro23>

25. Rječnik bankarstva, 1998, pogledano 6. svibanj 2014.

<http://limun.hr/main.aspx?id=31820&Page>

26. Mala enciklopedija financija, 2010, pogledano 6. svibanj 2014.

<http://www.moj-bankar.hr/Kazalo/N/Neto-sada%C5%A1nja-vrijednost>

IBDF, 2014, pogledano 1. svibanj 2014.

55

27. <http://online.ibfd.org/kbase/#topic=d&N=3+10&WT.i_s_type=Navigation&ownSubs

cription=true&Nu=global_rollup_key&Np=1>

28. Ministarstvo gospodarstva, 2014, pogledano 17. Lipanj 2014.

<http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3240>

29. Slobodna zona Varaždin, pogledano 17. lipanj 2014.

<http://www.slobodnazona.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=93:2

2012014rrif-promjene-zakona-o-slobodnimzonama&catid=15:rrif&Itemid= 67&lang>

30. Wikipedija, pogledano 25. lipanj 2014.

<http://hr.wikipedia.org/wiki/CFA_franak>

31. Zakon o poticaju investicija i unapređenju investicijskog okruženja NN 28/13

32. Zakon o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju,NN 139/13

33. Zakon o državnoj potpori za obrazovanje i izobrazbu, NN 14/14

56

POPIS TABLICA

Redni broj Naslov tablice Stranica

1. Prednosti i nedostaci poticaja kod poreza na dobit 18

2. Moguća opravdanja za uvođenje poreznih poticaja 26

3. Porezni poticaji u zemljama regije u 2014. godini 29

4. Porezni poticaji u starim članicama Europske Unije u 2014. godini 36

5. Stope poreza na dobit nositelja poticajnih mjera ulaganja 43

6. Poticaji za istraživanje i razvoj 46

7. Prikaz dopuštenih amortizacijskih stopa 48

POPIS GRAFIKONA

Redni broj Naslov grafikona Stranica

1. Stopa poreza na dobit u zemljama regije u 2014. godini 27

2. Stopa poreza na dobit u novim članicama Europske Unije u 2014. godini 35

57

POPIS SHEMA

Redni broj Naslov sheme Stranica

1. Porezni poticaji kod poreza na dobit 8

POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIToliver.efri.hr/zavrsni/574.B.pdf · problemi koji...

Documents

Transcript of POREZNI POTICAJI U OKVIRU POREZA NA DOBIToliver.efri.hr/zavrsni/574.B.pdf · problemi koji...