POP ART Skripta

8/12/2019 POP ART Skripta

1/8

POP ART

Pop art (engleski: popular art = popularna, puka umjetnost) je umjetniki stil koji se javio u Velikoj

Britaniji i SAD-u 1950-ih, a vrhunac dosegao 1960-ih godina 20. stoljeda.

S apstraktnim ekspresionizmom i enformelom umjetnost postaje ekskluzivna i strana tzv. obinomovjeku, to je ovelo o toga a se negdje polovicom 1950-ih predmet slikarstva radikalno mijenja.

Umjetnici, svaki na svoj nain, nastoje ukljuiti publiku u aktivno sudjelovanje u opaanju i stvaranju

djela. Prvi takav pristup, traedi inspiraciju iz neposredne okoline, bio je orijentiran oko vrijednosti

masovne potroake kulture, s ciljem ukianja granica izmeuvisoke i popularne umjetnosti. Pop art

je u komentiranju banalnosti masovne kulture, koje je tretirao as ironijom as s razumijevanjem i

suduti, stvorio vrlo uinkovitu umjetniku poruku.

Ovaj pravac se naziva "Pop-art" jer je traio prihvadanje vede populacije, inspiriran Pop-kulturom

veliajudi trivijalne, moerne vrijenosti. Umjetnici su na razinu umjetnosti poeli uzizati oblike iz

svakonevnog ivota, banalne i trivijalne likovne pojave, stvari naprosto kojima je suvremeni ovjekna svakom koraku bio okruen. Od stripa i reklamnih oglasa, naljepnica na konzervama s hranom ili

bocama, likovima u ilustriranim asopisima, o izrazito primitivnih i masovno proizveenih premeta

svakidanje uporabe sve je postalo temom umjetnike slike. Interesuje se za estetske vrijednost

tog trivijalnog repertoara industrijske revolucije u modernom rutvu, ija je vrijenost naizgled

samo upotrebna i na koji se poslije i ne obraa panja. Takozvana "figuracija" pop art-a, prvi put se

javlja u sjevernoamerikoj umjetnosti kaa, Robert Rauschenburg u svojim "combine paintings"

koristi industrijske proizvode, fotografije i komade krpa.

Pop-art izlae okolnosti jene civilizacije uslovljene industijskim napretkom, kritikuje modernu

merkantilistiku kulturu i ujeno uestvuje u samom mehanizmu.

Karakteristino za sve umjetnike Pop art-a je koritenje tehnike "collage", preko kojeg se poslije

ironino plasira vitalni saraj moernog ovjeka, manipulisanog konzumistikim rutvom,

socijalnim fetiizmom, preko trivijalnih idola i potrebe za istim razbacivanjem.

Dok su u Americi aaistike emonstacije protiv "Umjetnosti", inile deliju zaetnicu Pop art-a, u

Engleskoj je to bila autoktona subkultura, ije su glavne meije za rasprostiranje inile reklamne

plakate, uta tampa, lustracije naune fantastike i stripa. Umjetnici sa zapadne obale SAD-a,

pokuavaju a, preko nadprirodne reprodukcije tampe i plakata, objasne tehnike grafike

propagnade i njene posljedice.

Moa i umjetnost su jako utjecale na proukte u izajnu i nijean umjetniki pravac nije imao takav

snaan ojam na komercijalni izajn kao pop art. Pop umjetnici kao Any Warhol, Jasper Johns, Roy

Lichtenstein i Robert Iniana su okrenuli svijet umjetnosti naopako prikazujudi svakonevnicu i

reciklirajudi je kroz ironiju, irelevantnu umjetnosti (npr. njihovo oslikavanje nove linije BMW

automobila iz 1975.).

Ironino ali proizvoai poinju upotrebljavati pop-art u produkt dizajnu toliko da je to postalo dio

svakonevnog ivota s recimo potanskom markom "LOVE" koju je izraio Robert Iniana.


2/8

Richard Hamiltonbio je engleski slikar, ilustrator i dizajner, jedan od utemeljitelja pop arta. Godine

1952. na prvom sastanku Neovisne grupe upoznaje se s pop kolaima Euara Paolozzija nastalim

koncem etresetih i poetkom peesetih, to de, uz jela Marcela Duchampa, imati kljuni upliv na

njegov cjelokupni likovni opus. Hamilton je, kao i Paolozzi, uvelike bio fasciniran manifestacijama

nove urbane potroake kulture, napose njezinim manifestacijama u pop kulturi Sjeinjenih

Amerikih Drava, to nije teko razumjeti ako se uzme u obzir sveprisutno siromatvo kojim je bila

pogoena Britanija zbog enormnih trokova obnove nakon Drugog svjetskog rata. Engleski Pop art sa

David Hockney-om, Allen Jonnes-om, Richard Hamilton-om, Peter Blake-om, Peter Philips-om, Jim

Dine-om i R.B. Kitaj-om, pokuava a preko tehnika improvizacije i spontanosti, prikupi elemente

momenta za vlastiti kreatorski repertoar.

ta ananje omove ini tako razliitim, a tako privlanim?,

1956 (kola). Djelo glorificira glavne postulate pop kulture

amerike srenje klase: prenaglaenu seksualnost (muki i

enski poluaktovi), kult zabave (TV-prijemnik i uokviren,

oigleno banalni strip), kult tehnike (magnetofon, usisava), i

naravno konzumerizam (ogromna lizalica s natpisom POP

bizarno umetnuta u ruke body buildera u prvom planu slike).

Takav Hamiltonov plakat trebao je posjetitelje pripremiti na

glavne eksponate ove neobine izlobe: robota Robbya

junaka amerikog znanstveno-fantastinog filma Zabranjeni

planet, postere s prikazima pageta i pivskih boca, i sl.

Kola Interijer II iz 1964. pokazuje u kojem se smjeru dalje

razvijao Hamiltonov likovni izriaj: u sreitu slike nalazi sa

amerika glumica Particia Knight u sceni iz filma Shockproof.

Kola je meutim bitno pojenostavljen, i u njega je osim

novinskih izrezaka umetnuta plastina ablona. I ok se

ameriki pop umjetnici u svojim jelima okredu slavnima,

Hamilton bira relativno nepoznatu glumicu fotografiranu u

sceni koja reminiscira film noir, stvarajudi tako ozraje

klaustrofobinog i zabranjenog, koje je ijametralno suprotno o karakteristine atmosfere pop arta,

napose onog amerikog. To je svakako bilo jasno i samom Hamiltonu, koji je jo 1957. ovako oreio

glavne olike pop umjetnosti: prolazna, popularna, jeftina, masovno izraena, mlaa, osjetljiva,

seksi, glamurozna i profitabilna.

Aonis u gadama, 1962-63 Swingerski London, 1967

akril kola i alumini na latnu


3/8

David Hockneyje engleski crta, slikar, scenograf i fotograf koji djeluje u Bridlingtonu ( Yorkshire) i

Kensingtonu (London). Prestavlja vanog suionika Pop art pokreta 1960-ih, te se smatra jednim

od najuticajnijih britanskih umjetnika 20. vijeka. Na njegov opus je snano uticala sinestezije

(neuroloki fenomen zbog koga oreene boje povezuje s muzikom), kao i homoseksualnost.

Veliki prasak,1967 (akril na platnu). Plona obraa subjekta,atmosfera smirenosti i statinost slike. Najvie vremena

proveo oaravajudi pljusak voe nakon skoka. Uraeno na

osnovu fotografije skoka u vodu. Simbolizira prekid veze

umjetnika sa jednim od njegovih partnera. Simplificiran prikaz,

bez previe etalja.

Peter izlazi iz Nickovog bazena, 1966. Simplficiran prikaz, bez

previe etalja. Zanimljivo je oaravanje voe i stakla

svojevrsnim pattern efektom. Moe se smatrati prikazom

taanjeg ivotnog stila, perfektnog i uglaanog. Idealizirana

verzija ivotnog stila jenog umjetnika homoseksualca u

Kaliforniji.

Mukarac koji se tuira, 1964. Njegovo neto ranije jelo, mnogo

realistinije, prije nije raio toliko stilizovano, ali vii se

mogudnost alje stilizacije. Intimna scena tuiranja, voajerski

pristup. Uticaj fotografije zbog kadra slike. Homoerotska tematika,

kao i ponavljanje njegovih omiljenih motiva: nagi mukarac, voa,

zavjesa.

Pearlblossom Highway, 1986. Umjesto da koristi fotografiju na

klasian, uobiajen nain kao zasebnu sliku zabiljeenu

fotoaparatom, Hockney komponiranjem mnotva fotografija

stvara vede cjeline. Ovaj nain prikazivanja motiva vrlo je

slian postupku koji su koristili Pablo Picasso i kubisti u prvoj

polovici 20. stoljeda. Njih je, kao i Hockneyja, zanimalo kakona voimenzionalnoj plohi crtea ili slike prikazati prostor


4/8

koji oivljavamo kretanjem. Kola govori o va naina gleanja tokom vonje desno kao voza koji

vidi samo znakove na putu i simbole, i lijevokao suvoza koji vii i glea ono to eli, o emu sam

olui, it.

Robert Rauschenberg bio je ameriki slikar i grafiar poznat po tome to su njegova rana jela bila

pretea Pop art pokreta. Rauschenberg je takoer poznat po svojim "combines" 1950-ih, u kojima suse netraicionalni materijali i premeti koristili na inovativne naine. Bio je i slikar i kipar, a

"combines" su kombinacija oba polja. Takoer je bio poznat i po fotografijama i perfomans

umjetnosti. Rauschenberg je poeo s kolairanjem izrezaka asopisa i reklama na slike u duhu

apstraktnog ekspresionizma, a zavrio s ubacivanjem svakojakih pronaenih predmeta i proizvoda

otpaaka potroakog svijeta (francuski: object trouve). Pri tome se pronaeniotpadak ne unosi u

djelo kao samostalna injenica, ved se o niza otpaaka stvara novi premet/skulptura, vieznana

oblika i znaenja (asambla). Rauschenbergova djela pripadaju neodadaizmu, a sam Rauschenberg

svoja djela naziva "combines" ime je naglaava kako njegova djela nisu ni slika ni skulptura.

Monogram, 1955-59. umjetniko jelo sastavljeno o reaymae objekata, traio stvari po ulici te ih kombinirao tako

a imaju znaenje njemu, a izazivaju njegove emocije.

Oiglean uticaj Marcel Duchampove Fontane, odnosno

pisoara.

Obrisani De Kooning, 1953. Jedan od ranih radova i smatra se neo-

aaistikim konceptualnim jelom. Rai se o De Kooningovom crteu koji

je gotovo u potpunosti obrisan i uokviren u zlatni okvir. Rauschenberg je

smatrao a se umjetnilko jelo moze napraviti i brisanjem, meutim nije

smatrao ovoljno kreativnim brisanje vlastitih crtea, te je nakon ugog

nagovaranja ubijeio a mu De Kooning ozvoli a obrie njegov crte.

Rauschenberg je smatrao da bez okvira i natpisa publika ne bi shvatila

znaaj ovog jela, misterija obrisanog crtea. Trebalo mu je mjesec dana

a obrie, jer je De Kooning namjerno oteao koritenjem raznih bojica.

Lijevo: Tracer, 1964

Desno: Kanjon, 1959


5/8

Jasper Johns,bio je ameriki umjetnik.Sredinom 50-ih radi seriju slika Zastave tehnikom enkaustike.

eli oprijeti o sri amerikanizma. Pretea pop arta.

Zastave, 1958. Jasper Johns slika ameriku zastavu od

ruba do ruba slike drevnom slikarskom tehnikom

enkaustikom (slikanje pomodu voska). Kako je zastavapotpuno sukladna slici, poput kakva otiska ili preslike,

dolazi o izjenaavanja slike kao predmeta i prikazanog

predmeta (zastave). Zastava je zapravo naslikana

ebelim potezima preko kolaa novinskih lanaka. To je

poseban detalj njegovih slika, koji nisu vidiljivi u

obiajnim reproukcijama, a to ini njegovo jelom

vrijednim.

Meta sa gipsanim odljevima, 1955. Inspirisano njegovim iskustvom u

vojsci, meta je postala taktilna zbog tehnike kojom je uraena, iznase nalaze gipsani odljevi lica bez ociju, sto bi moglo predstavljati mete

jednog vojnika.

Obojena bronca limenke piva, 1964. Postoji vie verzija

interpretirianja ovog jela. Meutim ono najvjerovatnije je a je

nastala zbog izjave De Kooninga a je mogude i o limenke piva

napraviti umjetnicko djelo. Ta izjava svakako ide u skladu sa

tematikom i ideologijom Pop Arta, koja proklamira i ironino

glorifikuje banalne svakonevne stvari, ivotni stil i popularnu

kulturu.

Claes Oldenburgje ameriki likovni umjetnik, veskog porijetla. Tijekom ezesetih Olenburga

ponajvie intrigira problem meuonosa izmeu privatnog i javnog prostora, kao i brisanje granica

izmeu umjetnosti i svakonevnoga ivota, kao i izmeu publike i umjetnika.Oldenburg je nastojao

ispitati kakav de biti onos obinog ovjeka prema njegovim kreativnim moelima premeta iz

svakianjice. Doaoje o zakljuka a su ih ljui percipirati upravo onako kako se naao: kao

skulpture, koje su u svojim omovima postavljali na nain na koji se to ini s klasinim skulpturama,

te su ih ak na slian nain unaprije naruivali o umjetnika.Oldenburg je meutim irem krugu

publike zacijelo najpoznatiji po svojim objektima koji prikazuju enormno uvedane premete iz

svakianjega ivota: telefone, bejzbol palice i sl. ili ogromne hamburgere, kornete za slaole,

kolae, prene krumpiride kako se prosipaju iz krnicla i sl. Ouevljen amerikim nainom ivota,Olenburg je tu svoju populistiku umjetnost efinirao ovako: Ja sam za umjetnost onjeg rublja i


6/8

umjetnost taksija. Ja sam za umjetnost korneta za slaole isputenih na beton. Ja sam za umjetnost

psedeg izmeta koji se ie poput katerale. Na tragu tih i takvih razmiljanja, Olenburg je

poglavarstvima mnogih amerikih i europskih graova ponuio svoja spomenika rjeenja, koja su u

poetku reovito bila ismijavana (poput njegova prijeloga a se vaingtonski obelisk ukloni i da se

na njegovu mjestu postavi nekoliko esetaka metara visoki moel kara), no neka o njih su kasnije

ipak realizirana (poput njegova Palog korneta, postavljenog 2001. na krov trgovakog centra u Klnu.

Te monumentalne Oldenburgove skulpture zapravo su spomenici konzumerizmu i konceptu

potroakog rutva u cjelini, te njihov autor smatra a bi takvi spomenici trebali zamijeniti

konjanike i ruge klasine spomenike s graskih ulica i trgova. Kipari Claes Oldenburg i George Segal

izlau naturalistike reproukcije stvarnih likova i predmeta u plastici ili drugim materijalima, esto

grupirane u odnose kao u stvarnosti (a katka viestruko povedane), i tako nas upozoravaju da

ivimo u civilizaciji u kojoj se razliite materijale iz ovjekove kulturne prolosti (staklo, rvo,

porculan, kristal) zamjenjuje iskljuivo i jeino "lanim" proizvoom s beskrajne industrijske

pokretne vrpce.

Ruevi na Piccailly Circusu,

London, 1966. (Tate). Smatrao

je da bi skulpturu Erosa trebalo

zamijeniti gigantskom

skulpturom karmina, jer je

olo o promijene stanara

ta je to erotsko, smatrao je a

povlaenje karmina gore olje

simulira povlaenje suknji,

arapa, itd.

Trostruki utika, 1969. Asocijacija na visede

svjetiljke u Aja Sofiji u Istanbulu.

Ziarska lica, 1971. Visoka 2 metra, smatrao je

a je ona savrena skulptura kojoj ne treba

postolje/postament.

Roy Lichtenstein, ameriki slikar, bio je jean o osnivaa pop-arta, pokreta koji predstavlja

protivteu tehnikama i konceptima apstraktnog ekspresionizma i koji velia tehnike masovnih meija

i ikone popularne kulture. Lihtenstajnovo interesovanje za vinjete i likove iz stripova najvjerovatnije

dolazi od momenta kada 1960. godine za svoju djecu naslikao Mikija Mausa i Paju Patka. U poetku

nezadovoljan ovom tehnikom i ne ba ouevljen konceptom irektnog prisvajanja, Liktenstajn

ubrzo otkriva skrivene mogudnosti kognitivne i estetske interpretacije, koje se namedu

premjetanjem ikona masovnih meija u kontekst lijepih umjetnosti.Lichtenstein je najvedi ojam

postigao izdvajanjem pojedinosti iz cjeline i povedavanjem. Jena sliica stripa povedana na


7/8

dimenziju slike dobila je novo znaenje i svojom nas uvjerljivodu pouila a prestanemo

prelistavati i "gutati" sve to nam nui tisak, a trebamo usporiti i pomno se suo iti s vizualnom

zbiljom u kojoj ivimo. Doslovnost njegova pristupa se ogleda i u poentilistikoj tehnici rjeenja

povrine slike. Tokastom strukturom imitira raster novinske slike. Njegov postupak je istovremeno

hlano reprouktivan i ironian. Lichstenstein ukazuje na estetske vrijednosti vinjeta iz stripa

preslikavjaudi ih na ogromne table tehnikom retikulacije. Koristio je Ben-Day take, ijom se

gustodom ili preklapanjem obijaju oreene boje.Kombinacija ilustracije i tipografije, veliki uticaj

na grafiki izajn i mou.

Andy Warhol, ameriki slikar, dizajner i filmski stvaratelj. U prvoj polovici 60-ih godina postaje

voeda linost pop arta, umjetnikog pokreta koji se slui ikonografijom i tiskarskim tehnikama

masovne kulture. Prikaze premeta masovne potronje umnoava i izvoi u sitotisku (Campbell-juha,

Coca Cola, Brillo sapuni). Kasnije uvedava portrete tzv. super-zvijeza, prikazujudi ih u smjelimkromatskim kontrastima (Elvis Presley, Marilyn Monroe, Elizabeth Taylor...). Andy Warhol (1930.-

1987.) sa svojim slikama najpopularnijih proizvoda i osoba u kojima je minimalizirao umjetnikov rad.

Andy Warhol je javno slavio ameriki konzumerizam u svojim ponavljajudim segmentima prizora

ikona popularne kulture (Campbell juhe, Marilyn Monroe ili Elvis Presleya). Any Warhol proklamie

konzerve supe i flae Coca-Cola-e "superzvijezdama" isto onoliko kao to su to filmski idoli i zvijezde

rock-and-roll-a. "Pop art eli, bez ikakve iluzije, da stvari govore same za sebe", izjavio je negdje Andy

Warhol.

Potez kistom 1965. Whaam! 1963. M-Moa slika evo ke 1965.

Campbell Soup, 1962. Diptih Marilyn, 1962. Trostruki Elvis, 1962. Brillo kutije, 1964.


8/8

Umesto a bira teme po kojima de biti prepoznatljiv, birao je prepoznatljiv stil, iz koga je polako

istiskivao ruku u procesu stvaranja. Slike je poeo a rai kao tampu na tkanini. O slikara Warhol je

postao dizajner slike. U vrhuncu svoje slave, Warhol je imao nekoliko asistenata koji su radili po

njegovim instrukcijama.

Warhol se bavio i kominim i ozbiljnim temama, birajudi premete o konzerve supe o elektrinestolice. Koristio je istu tehnikutekstilna tampa, serijska reprodukcija i upotreba svetlih boja bez

obzira na to a li slika glamurozne zveze, premete iz svakonevnog ivota ili slike samoubistava,

saobradajnih nesreda i sl. Jedinstveni element njegovog rada je njegov keatonski stil potpuna

bezizraajnost. Ovo seoglealo i u njegovom ponaanju esto se pravio glup u meijima i obijao

je a objanjava svoj ra. Poznat je po tome to je rekao a sve to treba a se zna o njemu i

njegovom rau je ved tu na povrini. U takvoj povrnosti, bez oznaka iskrenosti, posmatra je

ostavljen a se pita i otkriva ta pravi Any misli. Bez elje a ogovara na ova pitanja, njegov ra

postaje interesantnijiostavlja publici a interpretiraju njegovo znaenje.

Elektrinastolica, 1967.

POP ART Skripta

Documents

Transcript of POP ART Skripta