Poljoprivreda Hrvatske - GitHub Pages
Transcript of Poljoprivreda Hrvatske - GitHub Pages
POLJOPRIVREDA HRVATSKE
UDŽBENIK 68. – 71. str.
Udio vrijednosti pojedinih sektora djelatnosti u hrvatskom BDP-u (2017.)
– do 1950-ih više od pola (57%) stanovništva je radilo u primarnim djelatnostima (poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo) – najvažnije gospodarske djelatnosti
– danas je oko 2% poljoprivrednog stanovništva
– udio primarnih djelatnosti u BDP-u – oko 3%
ZNAČAJKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE
– obilježja hrvatske poljoprivrede:
– uglavnom se starije stanovništvo bavi poljoprivredom, dok mlađe seli u grad (deruralizacija)
– mali i rascjepkani posjedi (prosječna veličina oko 6 ha) – u razvijenim zemljama prosjek je 50 – 60 ha (Njemačka 48 ha, Francuska 56 ha, Danska 60 ha, UK 81 ha)
– slaba tehnološka osuvremenjenost poljoprivrede
– slaba obrazovanost poljoprivrednika
– razvijenost poljoprivrede na razini 1970-ih (zaostaje)
– poljoprivredna proizvodnja smanjena za 1/3 u posljednjih 20 god.
– smanjen stočni fond
– uvozimo veliku količinu hrane – meso, čak i mlijeko
ZNAČAJKE HRVATSKE POLJOPRIVREDE
– od ukupne površine RH – 25% su poljoprivredne a 16% oranice
– veliki proizvodni potencijali slabo iskorišteni
– Jadransko more – pogodno za ribarstvo a rijeke u Panonskoj Hrv. za razvoj slatkovodnog ribarstva
POLJOPRIVREDNE POVRŠINE
– 4 poljoprivredne regije:
1. nizinska
2. brežuljkasta
3. gorska ili planinsko-kotlinska
4. jadranska
POLJOPRIVREDNE REGIJE
NIZINSKA REGIJA – Panonska nizina – Podravina, Posavina,
Međimurje, Slavonija, Srijem, Baranja, Erdut, Moslavina, Turopolje i središnja Hrvatska
– do 200 m nadmorske visine
– najbolji uvjeti za razvoj poljoprivrede
– proizvodnja žitarica (pšenica i kukuruz), industrijskog (lan, duhan, suncokret) i krmnog bilja (djetelina, lucerna, stočna repa), vinogradarstvo (Baranja i Erdut) stočarstvo
– 4 poljoprivredne regije:
1. nizinska
2. brežuljkasta
3. gorska ili planinsko-kotlinska
4. jadranska
POLJOPRIVREDNE REGIJE
BREŽULJKASTA REGIJA
– Kordun, Banovina, Žumberak, Hrvatsko zagorje, Bilogora i slavonske gore (Psunj, Papuk, Krndija, Dilj i Požeška gora)
– od 200 do 500 m nadmorske visine
– proizvodnja žitarica, povrća, stočarstvo te razvijeno vinogradarstvo (Prigorje, Hrvatsko
zagorje, Požeška kotlina) i voćarstvo
– 4 poljoprivredne regije:
1. nizinska
2. brežuljkasta
3. gorska ili planinsko-kotlinska
4. jadranska
POLJOPRIVREDNE REGIJE
GORSKA ILI PLANINSKO-KOTLINSKA REGIJA – Ćićarija, Učka, Gorski kotar, Risnjak, Velika i
Mala Kapela, Velebit, Lika, Plješevica, Mosor i Dinara
– veliko šumsko bogatstvo
– proizvodnja žitarica (ječam, raž i zob), povrća (krumpir i kupus), voća (jabuka, kruška, šljiva) i specifične vrste stočarstva (ovce, goveda i koze)
– 4 poljoprivredne regije:
1. nizinska
2. brežuljkasta
3. gorska ili planinsko-kotlinska
4. jadranska
POLJOPRIVREDNE REGIJE
JADRANSKA REGIJA
– Istra, Kvarnersko otočje, Ravni kotari, Dalmatinska zagora, južna Dalmacija
– ribarstvo na Jadranu
– proizvodnja agruma, povrća, masline, vinove loze te nekih vrsta stočarstva (ovce i koze)
– 4 poljoprivredne regije:
1. nizinska
2. brežuljkasta
3. gorska ili planinsko-kotlinska
4. jadranska
POLJOPRIVREDNE REGIJE