poljoprivredasavjeti za uspjeh7 srijeda, 30. rujna 2015.

redakcija@poslovni.hr www.poslovni.hr

MINISTARSTVO POLJOPRIVREDE Sljedeći broj biltena Poljoprivreda - savjeti za uspjeh izlazi krajem listopada

Projekt Zlata vrijedan svjedoči da hrvatska poljoprivreda ima i tradiciju i održivu budućnost >8

Sajam autohtonih proizvoda okupit će u listopadu u Zagrebu više od 80 izlagača >26

Kratke priče o pet najuspješnijih obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u ovogodišnjem natjecanju Ministarstva poljoprivrede >25

Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb organiziraju I. Sajam zimnice i Izložbu autohtonih proizvoda koji će

se održavati od 16. do 18. listopada 2015. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Na Sajmu će se predstaviti 77 izlagača i mladih poljoprivrednika iz

svih hrvatskih županija.

Cilj manifestacije je okupiti proizvođače iz svih župani-ja koji proizvode poljoprivredne i prehrambene

proizvode koji se povezuju s pojmom „zimnica“, te im omogućiti prodaju i direktno povezivanje s potrošači-ma, te oživjeti spravljanje zimnice koja na hrvatskim

prostorima ima dugu tradiciju.

Otvaranje Sajma predviđeno je u petak, 16. listopada u 09:30 sati.

Radno vrijeme Sajma:petak, 16. listopada 08:00 – 20:00subota, 17. listopada 08:00 – 20:00

nedjelja, 18. listopada 08:00 – 13:00

Ministarstvo poljoprivredeRepublike Hrvatske

Zlata vrijedan: izabrana najbolja obiteljska gospodarstva za 2015.

srijeda, 30. rujna 2015. www.poslovni.hr8 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

Miroslav Kuskunović, koordinator projekta OPG Zlata vrijedan

Projekt OPG Zlata vrijedan već drugu godinu donosi natjecanje za izbor najboljih obiteljskih gospodarstava, što je bio motiv za tu inicijativu?Ideja za izbor najboljeg OPG-a u Hr-vatskoj krenula je iz Ministarstva po-ljoprivrede lani u povodu godine OPG-a koju su proglasili Ujedinjeni narodi. Zajedno sa Večernjim listom osmišljen je i kreiran izbor Zlata vrije-dan, koji se pokazao kao dobar način i put da se poljoprivrednicima pruži medijska pažnja te da se izabere naj-bolji OPG iz svih županija. U prvoj go-dini nije bilo institucije koja ovaj izbor nije pozdravila – od HRT-a, Hrvatske zajednice županija do svih poljopri-vrednih udruga. Prvim izborom po-kazali smo da u Hrvatskoj ima veliki broj uspješnih, marljivih i pozitivnih OPG-a koji se bore na tržištu i ostva-raju dohodak dostojan dobrog živo-ta, a da javnost to prepoznaje, cijeni i poštuje pokazala je ogromna čitanost priča u izdanjima Večernjeg lista, ali i gledanost prijenosa na HRT-u.

Dvije su godine možda prekratko razdoblje za ukupnu ocjenu aktivnosti koje prethode finalnoj večeri, kakva je potpora na terenu? Jesu li sve županije stale uz ovaj projekt često naime, svjedočimo uplitanju politike i tamo gdje joj nije mjesto.Ove godine sve županije još bolje su se pripremile i zaista nominirale od-lične OPG-e, ukupno gotovo njih 80, pri čemu smo uveli i kategoriju Mla-de nade – izbor najboljeg mladog po-ljoprivrednika. Već sada možemo re-ći da će izbor OPG-a postati tradici-onalan, a ako su u prvoj godini neke županije i stekle dojam da se radi o jednokratnoj akciji, ova godina ih je demantirala. Očekujemo samo da će se idućih godina još bolje angažira-ti, možda i same organizirati lokalne mini izbore. Duh zajedništva u Zlata vrijedan potvrdio je da postoje stvari koje su iznad politike, da su poljopri-vrednici vrijedni, marljivi i inovativni - temelj su hrvatskog društva i nešto što može pokrenuti pozitivnu energi-ju i u drugim sektorima.

Kako je natjecanje prihvaćeno među samim poljoprivrednicima?Koliko je ovaj izbor dobar pokazuju priče koje su objavljene o njima, a ove godine i svakodnevni prilozi u emisi-

Izbor najboljeg OPG-a pokazuje da u Hrvatskoj ima veliki broj uspješnih i marljivih poljoprivrednika koji se bore na tržištu i ostvaraju dohodak dostojan dobrog života

Duh zajedništva u Zlata vrijedan svjedoči da postoje stvari iznad politike

BOŽICA BABIĆ2 bozica.babic@poslovni.hr

Vrijedna inicijativa Već sada možemo reći da će izbor OPG-a postati tradicionalan, a ako su u prvoj godini neke županije i stekle dojam da se radi o jednokratnoj akciji, ova godina ih je demantirala

ji Dobro jutro Hrvatska. Priče su is-punjene emocijom, nema mjesta ku-kanju, plakanju, nego su ljudi priča-li o svojim životima i poljoprivredi s ljubavlju. A to je pokretač svakog ra-zvoja. Bez emocije nema niti pozitiv-ne energije ni razvoja društva. Na do-djeli nagrada vladalo je veliko uzbu-đenje i svi članovi žirija bi najradije sve nagradili. Nema negativnih primi-sli niti se neko osjetio oštećen jer nije pobijedio. Svi su naravno priželjkivali pobjedu, ali nema inače sveprisutnog hrvatskog jala. I to se osjetilo, kako la-ni tako i ove godine. O Zlata vrijedan

se priča i to je dokaz da smo napravi-li dobru odluku što smo u projekt išli sa Večernjim listom i HRT-om. Zajed-no smo unijeli emociju i duh zajed-ništva, pa mnogi već sada razmišljaju o nominacijama za 2016.

Velika boljka hrvatske poljoprivrede su staračka gospodarstva i manjak znanja kod svih generacija. Što pokazuje ovo natjecanje, mijenjaju li se na bolje ovi parametri?Priče o najboljim OPG-ima svjedoče da se poljoprivreda dinamizirala, mla-di preuzimaju gospodarstva od rodite-

lja, dodaju novu kvalitetu i novi tržišni potencijal. To se vidjelo kroz različite proizvodnje, inovativne proizvode i tr-žišne niše koje su nominirani pronašli. Vidljivo je da se od poljoprivrede ipak može živjeti, da život na selu nije lak, ali ima svoje prednosti i svoje ljepote. Pri-če o nekima koji su napustili grad radi poljoprivrede, poput primjerice ovogo-dišnjih pobjednika obitelji Jančo, poka-zuje da je potrebno uložiti puno truda, ali da su znanje i snalažljivost, kao i pla-niranje i projektiranje nešto što jamči dobar rezultat. Ne može se više sjediti i čekati da država rješava stvari.

Mladih poljoprivrednika baš i nema u javnosti iako imaju svoju udrugu. Lani su krenuli s nekim inicijativama o edukaciji, pokretanju znaka Proizvodi člana Hrvatske udruge mladih poljoprivrednika, povezivanju u proizvođačke organizacije. Kontaktiraju li Ministarstvo, surađujete li?Mladi poljoprivrednici su sve prisut-niji i prepoznatljiviji. I treba ih sve više isticati jer su upravo oni budućnost hr-vatskog agrara. Ministarstvo je tijekom proljeća na Sajmu u Gudovcu sa Hrvat-skom udrugom mladih poljoprivred-nika organiziralo Prve otvorene dane mladih poljoprivrednika. Pomogli smo im oko predavača, a oni su sami orga-nizirali svoje članstvo da se educira-ju, predlagali su teme koje ih zanima-ju i predstavili svoj vodič. Pred njima je veliki izazov, ali moram priznati da su daleko bolje povezani sa svojim kole-gama iz EU nego brojni drugi sektori. Svi zajedno imamo društveno odgo-vornu zadaću, a to je nametnuti zna-nje kao temelj dobre poljoprivrede. U EU fondovima ima novca, potaknemo li novu generaciju da se bavi poljopri-vredom učinit ćemo mnogo. Može li inicijativa OPG zlata vrijedan promijeniti dosadašnje negativne asocijacije koje na spomen poljoprivrede u prvi plan guraju traktorske blokade prometnica, a ne uspješne priče poput ovih? Sve više sazrijeva svijest da je poljopri-vreda dobar biznis i da život na rural-nim prostorima može biti kvalitetni-ji od gradskog. Ljudi u gradu mašta-ju o svom gruntu na selu i proizvodnji zdrave hrane. Vidite i sami koja je po-mama za gradskim vrtovima. Uvjeren sam da je poljoprivreda sve bolja i da se svi skupa odmičemo od traktorskih prosvjeda, blokada i crnila ka jednom sređenijem agrarnom biznisu i redu u kojem se nije lako nositi sa konkuren-cijom, ali se ipak može. Da imamo bo-lji standard vjerujem da bi trošili više lokalnih proizvoda, od uvoznih jefti-nijih a često i lošije kvalitete. Svi mo-ramo više poticati svijest o domaćoj proizvodnji, time pomažemo vrijed-nim ljudima koji se bave poljoprivre-dom. v

Zajednička poljoprivredna politika EU sve veću pozornost daje zaštiti autohtonih proizvo-da. Je li to niša na koju mogu ciljati hrvatski poljoprivrednici, kako i koliko Ministarstvo može pomoći OPG-ima?Ministarstvo je stalno uz proizvođače i zaštita koja je do sada provedena i na nacionalnoj i na razini EU pokazuje ogroman trud i volju da se dobri proizvodi zaštite. U listopadu (16. do 18.) u Zagrebu orga-niziramo prvi sajam zimnice i autohtonih proizvoda s namjerom da potaknemo potrošnju gdje će se predstaviti više od 80 OPG-a. Pored Sajma, bit će održana i regionalna konferencija o zaštiti autoh-tonih proizvoda kojom želimo susjednim zemljama pružiti znanje i iskustvo u procesu zaštite, a možda u budućnosti i zajedno ići na zaštitu nekih proizvoda. Mislim da smo se dokazali i da možemo steče-na znanja i iskustvo ponuditi državama u okruženju i profilirati se kao lideri u regiji kada je u pitanju za-štita autohtonih proizvoda.

Mladi poljopri-vrednici su sve prisutniji i prepo-znatljivi-ji. i treba ih sve više isticati jer su upra-vo oni buduć-nost hrvat-skog agrara. u eu fondo-viam ima novca, potakne-mo li novu genera-ciju da se bavi poljopri-vredom učinit ćemo mnogo

da

vo

r p

ukl

av

ec/p

iXse

ll

srijeda, 30. rujna 2015. www.poslovni.hr 25 poljoprivreda - savjeti za uspjeh

U ovogodišnjem natjecanju, čija je završnica održana na gospodarstvu Skelin u Drinovcima pokraj Drniša, po odluci stručnog žirija Goran Jančo iz Punitovaca izabran je za najbolji OPG u Hrvatskoj, drugo mjesto pripalo je Rodoljubu Džakuli iz Sjeverovca, a trećeplasirani je Perica Anić iz Krasna. U kategoriji Mlada nada najbolji je OPG Petar Turkalj iz Jelova Klanca dok su čitatelji Večernjeg lista svojim glasovanjem izabrali OPG Radenko Hažić iz Jurovčaka. Kandidirano je više od 80 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz svih županija, a finalu je sudjelovao 21 OPG i tri mlade nade.

Ideja za Izbor najboljeg opg-a krenula je lanI Iz mInIstarstva poljoprIvrede u povodu godIne opg-a koju su proglasili ujedinjeni narodi i već kod ovogodišnjeg natjecanja potvrdila je da ima

potencijal prerasti u dugu tradiciju

Rodoljub Džakula, doktor veterinarske medicine vratio se 1996. sa suprugom Višnjom, diplomiranom ekonomi-sticom na rodnu grudu u Sjeverovac gdje danas imaju ekološko gospodarstvo sa 400 grla goveda, ovaca, crnih slavonskih svinja, hrvatskih posavaca i magaraca. Roditeljsko imanje veliko ni tri hektara povećali su na vlastitih 115 hektara, a još 200-ak imaju u najmu. Na pustoj Baniji ne žive po kazni već dragovoljno, ističu zadovoljni što i njihovo troje djece želi nastaviti tradiciju započetu još 1919. o čemu svjedoči i obiteljski grb u kojemu su krava, svinja i ovca. Na njihov OPG radi stručne prakse dolaze studenti sa zagrebačih fakulteta Agronomije i Veterine te Veleučilišta u Križevcima.

Petar Turkalj ove je godine od oca Mihovila preuzeo obiteljsko poljo-privredno gospodarstvo u Jelovu Klancu nadomak Plitvica na kojem su 31 muzna krava i 22 grla podmlatka. Krave Turkaljevih veći su dio godine na ispaši, na pašnjacima u netaknutoj prirodi. Obrađuju oko 80 hektara zemlje koju pretežno drže u najmu. Svaki drugi dan s OPG-a u siranu Gligora s Paga odvoze tisuću litara mlijeka dok stotinu do dvije stotine litara dnevno prerade u svojoj minisirani u polutvrdi sir koji zori minimalno tri mjeseca, polutvrdi sir od kuhanog mlijeka (bijeli, dimljeni, s dodacima vlasca, ljute paprike, medvjeđeg luka), škripavac, svježi sir, vrhnje, basu, skutu... Prodaju ih na kuć-nom pragu, sajmovima i na eko-etno tržnici u Grabovcu.

Nikolina i Perica Anić iz Krasna prije sedam godina s 200 tisuća kuna potpore opremili su mini siranu, prvu registriranu na tom području. Godišnje u lički škripavac, tvrdi sir i skutu prerade oko 50.000 kilo-grama mlijeka. Dvadeset hektara imaju pod krum-pirom, žitaricama i livadama. Zemljište u najmu od privatnika su dobili “na riječ” jer zemljišne knjige ni ovdje nisu sređene. Kredita Anići nemaju. I nikada ih nisu imali kao što nikada, ističu, nisu požalili što su se iz Zagreba vratili u rodni kraj. Na planini su, al’ prošla su vremena kad je selo bilo odsječeno od svita. U Otočcu su za 20 minuta, u Zagrebu za sat i pol. “Ima ovdje uvjeta za život, sad su tu i fondovi EU i svak ‘ko želi može raditi,“ poručuju Anići.

Nina i Goran Jančo s diplomama Veterinarskog fakulteta bili su 2000. na životnoj prekretnici, ostati u Zagrebu i “pljunuti” na struku ili se vratiti u rodnu Slavoniju i zasukati rukave? Odlučili su ipak vratiti se doma i danas su ite-kako svjesni da su dobro postupili. U godinama zajedničkoga života podigli su najsuvremeniju privatnu svinjogojsku farmu u Hrvatskoj, u kojoj godišnje proizvedu 6000 svinja. Namjeravaju izgraditi i mini klaonicu u kojoj bi prerađiva-li meso te farmu za još 500 krmača. Ostvare li sve svoje planove, a Goran i Nina uvjereni su da hoće jer u tom duhu odgajaju i svoje sinove Karla i Marka, na gospodarstvu Jančo bit će još novih radnih mjesta, a usto će se i 50-ak obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava iz okruženja moći “vezati” na njihovu proizvodnju i prodaju.

OPG Goran Jančo iz Osječko-baranjske županije

Biserka i Radenko Hažić devedesetih su ostali bez posla, otpremninu su investirali u voćnjak jabuka velik tek pola hek-tara. Danas znaju da je to bila dobra odluka, na vlastitih 8,6 hektara bave se voćarstvom i vinogradarstvom. Godišnje proizvedu oko 300 tona jabuka, 3000 litara soka od jabuka, 1000 litara jabučnog octa i oko 20.000 litara vina. U ponudi imaju i sušene jabuke, sušenu koprivu i bazgu za čaj. Sve svoje proizvode prodaju mahom na kućnom pragu, odnosno u Vinskoj kući Hažić, koju su s puno stila uredili prije šest godina. Nemaju ni dugova ni kredita, sva zemlja koju obrađuju njihova je, a potporu daju i kćeri Valentina s diplomom agronomije, smjer voćarstvo i vinogradarstvo i Valentina s diplomom turističkog menadžmenta. “Išlo je polako. Ništa se ne može postići preko noći. Ali, ako jednom stanete, gotovo je,” kažu supružnici Hažić čiji su OPG za najbolji ove godine izabrali čitatelji Večernjeg lista.

OPG Radenko Hažić iz Međimurske županije

OPG Rodoljub Džakula iz Sisačko-moslavačke županije

OPG Perica Anić iz Ličko-senjske županije

OPG Petar Turkalj iz Karlovačke županije

Golem interes Sve županije, ali i poljoprivrednici pokazuju iznimnu zainteresiranost za sudjelovanje u projektu

Pobjednici natjecanja OPG Zlata vrijedan za 2015.

Ministarstvo poljoprivrede i Grad Zagreb organiziraju I. Sajam zimnice i Izložbu autohtonih proizvoda koji će

se održavati od 16. do 18. listopada 2015. godine na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu. Na Sajmu će se predstaviti 77 izlagača i mladih poljoprivrednika iz

svih hrvatskih županija.

Cilj manifestacije je okupiti proizvođače iz svih župani-ja koji proizvode poljoprivredne i prehrambene

proizvode koji se povezuju s pojmom „zimnica“, te im omogućiti prodaju i direktno povezivanje s potrošači-ma, te oživjeti spravljanje zimnice koja na hrvatskim

prostorima ima dugu tradiciju.

Otvaranje Sajma predviđeno je u petak, 16. listopada u 09:30 sati.

Radno vrijeme Sajma:petak, 16. listopada 08:00 – 20:00subota, 17. listopada 08:00 – 20:00

nedjelja, 18. listopada 08:00 – 13:00

Ministarstvo poljoprivredeRepublike Hrvatske