POLITOLOGIJA Demokratija i ljudska prava -...
date post
30-Aug-2019Category
Documents
view
10download
0
Embed Size (px)
Transcript of POLITOLOGIJA Demokratija i ljudska prava -...
POLITOLOGIJA Demokratija i ljudska prava
Nastavni plan master studija Politologije za usmjerenje: DEMOKRATIJA I LJUDSKA PRAVA
Sedmi semestar Predavanja i vjebe
ECTS Ukupno ECTS
Filozofija slobode 4+3 6
30
Teorije demokratije 6+3 8
Civilno drutvo i graanske vrline 3+3 6
Socijalna psihologija 2+1 5
Izborni predmet 2+1 5
Osmi semestar
30
Savremene teorije vlasti 3+1 6
Savremene teorije ljudskih prava 3+1 6
Politika kultura i socijalizacija 3+1 6
Nauka o miru 3+1 6
Demokratija i javno mnijenje 3+1 6
Deveti semestar
30
Parlamentarne studije 2+1 5
Metodika nastave Demokratija i ljudska prava 2+1 5
Demokratska kontrola sistema sigurnosti 2+1 5
Opa pedagoja sa pedagogijom ljudskih prava 2+1 5
Ljudska prava u Bosni Hercegovini 2+1 5
Izborni predmet 2+1 5
Deseti semestar
30
Metodika praksa 0+2 2
Izrada M.A. teze 28
UKUPNO ECTS 120
Izborni predmeti: Pored predloenih studenti mogu uzeti za izborni bilo koji predmet sa drugih usmjerenja master studija na Fakultetu politikih nauka.
FILOZOFIJA SLOBODE
Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Kroz kljune klasine i savremene filozofske spise razviti senzibilitet za emancipatorsku naraciju u kritici postojee drutvene zbilje osobito njezine ideoloke jezgre. Njegovati kulturu intelektualne provokacije i ekscesa emancipatorske redeskripcije postojeih diskriminatornih i autoritarnih praksi u savremenoj politikoj zajednici.
Godina IV
Semestar VII
Ishodi uenja
- Student e moi: - kontekstualizirati spornu diskriminatornu i autoritarnu - situaciju unutar
vodeih teorijskih obrazaca emancipatorskog prosuivanja provjerenih na nizu paradigmatinih studija sluaja;
- adekvatno kritiki analizirati problem; - samostalno prosuivati na temelju adekvatne argumentacije i nuditi intelektualno provokativne pravce rjeenja emancipatorski spornih situacija.
Sadraj
Filozofsko odreenje slobode; Povijest pojma: antika, srednji vijek, moderno doba, prosvjetiteljstvo ameriko i europsko; Savremene koncepcije slobode: Hegel, Marx, Nietzsche, Sartre, liberalizam i izazovi neoliberalizma;
Metode pouavanja i uenja
- interaktivna predavanja, - interaktivno uenje u grupi grupni rad i prezentacije, - seminari iz literature,
Procjena ishoda uenja
- kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - izrada samostalnog ili grupnog pismenog rada i usmena prezentacija.
Status Obavezan za studente Politologije. Takoer, ponuen je i kao izborni za studente drugih odsjeka magistarskog studija Fakulteta politikih nauka;
ECTS 6
Sati 45 sati predavanja, 26 sati vjebi
Jezik b/s/h
Evaluacija
- prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja; - samoevaluacija profesora; - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna
provjera znanja; - eksterna evaluacija;
Ocjenjivanje A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)
Obavezna literatura:
1. Lord Acton, Povijest Slobode (Zagreb: Kruzak, 1999); 2. Detlef Klausen, Granice prosvjetiteljstva (Beograd: XX vek, 2003); 3. John Stewart Mill, O slobodi (bilo koji izdava) 4. Isaiah Berlin, etiri eseja o slobodi (bilo koji izdava) 5. Filozofija slobode itanka (Asim Mujki ur.) odabrani tekstovi sljedeih autora: Platon,
TEORIJE DEMOKRATIJE
Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: upoznavanje studenata sa temeljnim teorijama demokratije.
Godina IV
Semestar VII
Ishodi uenja
Studenti e moi stei uvide u teorije demokratije, njihovo stanje i perspektive
Sadraj
Upoznavanje studenata sa: - Teoretskim problemima demokratije - Demokratskim elitizmom - Pluralistikom demokratijom - Katalaksijom - Tehnodemokratijom - Vestminsterskom demokratijom - Konsocijativnaom demokratijom - Deliberativnom demokratijom - Neposrednom demokratijom - Kosmopolitskom demokratijom - Konsenzualnom demokratijom u BiH
Metode pouavanja i uenja
- interaktivna predavanja - interaktivno uenje u grupi grupni rad i prezentacije - seminari iz literature
Procjena ishoda uenja
- kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata - izrada samostalnog pismenog rada ili priprema tematskih saoptenja i
usmena prezentacija
Status Obavezan za studente usmjerenja Demokratija i ljudska prava
ECTS 8
Sati 45 sati predavanja, 26 sati vjebi
Jezik b/h/s
Evaluacija
Prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja; Samoevaulacija profesora; Procjena znanja studenta; Eksterna evaluacija
Ocjenjivanje A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)
Literatura:
1. Zgodi, Esad (2006) Vladavina konsenzusom, Sarajevo: BZK Preporod. 2. Held, David (1990) Modeli demokratije, Zagreb: kolska knjiga. 3. Kaningam, Frank (2003) Teorije demokratije: kritiki uvod, Beograd: Filip Vinji.
CIVILNO DRUTVO I GRAANSKE VRLINE
Odgovorni profesor: Profesori / saradnici u nastavi: Cilj modula: Upoznavanje studenata s problematikom definiranja civilnog drutva kao i njegovim savremenim kritikama. Studenti e imati teorijske uvide u savremene polemike u vezi distinkcije izmeu civilnog drutva i drave (odnos privatno i javnog). Cilj je kod studenata razviti senzibilitet i emancipatorsku imaginaciju koja e im omoguiti da detektiraju diskriminatorne i autoritarne prakse i nude alternativne pravce u jaanju pluralizma graanskog drutva. Studenti e biti takoer upoznati s isprobanim i alternativnim modelima graanskog drutva kroz eminentne interpretatore iz ove oblasti, kao i borbom politikih subjekata za javni prostor i pozicioniranje unutar njega.
Godina IV
Semestar VII
Ishodi uenja
Student e moi kritiki problematizirati i prepoznavanati diskriminatorne i autoritarne prakse, nudei svoje vlastite doprinose u znanstvenim i prakseolokim alternativnim pravcima jaanja pluralizma civilnog drutva.
Sadraj
- Definiranje pojma, nastanak i razvoj civilnog drutva - Savremeni koncepti civilnog drutva - Modeli graanskog drutva (otvoreno i rizino drutvo...) - Graanske vrline (solidarnost, odgovornost, tolerancija, profesionalizam,
dobro obrazovanje, identiteti) - Privatno i javno - Civilno drutvo i drava - Civilno drutvo i konflikti - Civilno drutvo u BiH kontekstu
Metode pouavanja i uenja
- interaktivna predavanja, - interaktivno uenje u grupi grupni rad i prezentacije, - seminari iz literature,
Procjena ishoda uenja
- kontinuirano praenje i ocjenjivanje aktivnosti studenata, - izrada samostalnog ili grupnog pismenog rada i usmena prezentacija.
Status Obavezan
ECTS 6
Sati 30 sati predavanja, 15 sati vjebi, 80 sati individualnog / grupnog rada;
Jezik b/h/s
Evaluacija
- prikupljanje miljenja studenata o kvalitetu procesa pouavanja; - samoevaluacija profesora; - procjena znanja studenata: pismena provjera znanja (midterm) i zavrna
provjera znanja;
Ocjenjivanje A (10), B (9), C (8), D (7), E (6), Fx (5/6), F (5)
Literatura:
1. Vukain Pavlovi, Civilno drutvo i demokratija (Beograd: Politeia, 2004); 2. Don Kin, Civilno drutvo, (Beograd: Filip Vinji, 2003); 3. Viktorija Kampas, Javne vrline (Beograd: Libertas, 2007);
SOCIJALNA PSIHOLOGIJA Odgovorni profesor: Cilj modula: Nakon ovog kolegija studenti e znati odrediti podruje socijalne psihologije u odnosu na druge grane psihologije i ostale drutvene znanosti. Studenti bi trebali stei opi uvid u socijalne uzroke, socijalnu determiniranost i socijalne posljedice ovjekova funkcioniranja, te osnovne teorijske i metodoloke pristupe u njihovom znanstvenom prouavanju.
Godina IV
Semestar VII
Ishodi uenja Student e moi: - teorijski izloiti i kritiki analizirati fenomene i probleme koji su predmet
psihologije - definirati i razumjeti bazine pojmove i procese psihologije - razumjeti razvoj psihikih procesa i ponaanja - primjenjivati steeno znanje pri razlikovanju razliitih razvojnih faza i stupnja
razvoja odreene psihike pojave
Sadraj
Definicije socijalne psihologije. Povijest socijalne psihologije. Socijalna psihologija i druge znanosti. Metode i tehnike u socijalnoj psihologiji.Etika pitanja u socijalnoj psihologiji. Agensi socijalizacije. Oblici socijalnog utjecaja i socijalnog pritiska. Deindividualizacija. Pokoravanje autoritetu. Konformizam. Socijalni utjecaj i socijalno ponaanje. Socijalni motivi. Kooperativnost sa autoritetom. Pojam o sebi. Izvori samospoznaje. Samootkrivanje. Samopredstavljanje. Stvaranje dojmova. Tonost percipiranje osoba. Neverbalno ponaanje. Atribucija uzroka. Modeli kovarijacije i konfiguracije. Osnovna atribucijska pogreka. Socijalni stavovi. Teorije stavova. Kognitivna disonanca. Mjerenje stavova. Konstrukcija skale za mjerenje socijalnih stavova. Stereotipi. Mjerenje stereotipa. Predrasude. Teorije predrasuda. Vrste predrasuda. Socijalna distanca. Persuazija. Socijalna psihologija i okoli. Socijalna psihologija i pravo.
Metode pouavanja i uenja
- interaktivna predavanja - intera