Politi ki sustav Njema ke

Op a obilje ja

82,500 milijuna stanovnika 356 854 km2 povr ine 16 saveznih dr ava: Baden-Wurthemberg, Bavarska, Berlin (!), Brandenburg, Bremen (!), Donja Saska, Hamburg (!), Hessen, Macklenburg-Vorpommern, Rheinland-Pfalz, Saarland, Saarland, Saska, Saska Anhalt, Schleswig-Holstein, Nordrhein-Westfalen, Thuringen

Osnovna obilje ja

Njema ko ujedinjenje (3.10.1990.) koje je postalo mogu e ujedinjenjem Europe Za Njema ku je karakteristi an asimetri ni politi ki sustav, koji je posljedica ujedinjenja i konvergencije (nejednaka gospodarska i organizacijska razvijenost i dru tvene elite) Po K. Von Beymeu najva nije obilje je njema kog sustava je fragmentacija mo i

Prethodni ustavni oblici vladavine1. 2.

3. 4.

Ustav Reicha iz 1848. - prvi ustavni oblik; Njema ka kao ustavna monarhija Ustav Reicha iz 1871. dr avni oblik bio je njema ki Reich, savezna dr ava i ustavna monarhija Ustav iz 1918. Njema ka je bila republika i savezna dr ava Temeljni zakon iz 1949. utemeljenje Druge ili Bonske Republike Po obliku vladavine - demokratska, parlamentarna republika Po dr avnom obliku - savezna dr ava Dr avni poglavar je savezni predsjednik Nositelj zakonodavne vlasti Savezni parlament (Bundestag), izvr ne vlada, a sudbene Savezni ustavni sud

Politi ka kultura

Njema ka je u 20. st., posebice poslije poraza nacionalsocijalisti kog re ima i utemeljenja dvije Njema ke, imala problema s identitetom Tipologija nacionalnih identiteta (prema R. Lepsiusu):1.

2. 3.

4.

Narodna nacija (pretpoliti ki karakter nacionalnog identiteta) Klasna nacija (slu aj biv eg DDR-a) Kulturnu naciju (identitet izveden iz kulturnih zajedni kih poveznica, istozna nica) Dr avljansku naciju (identitet izveden temeljem individualno dr avljanskih jednakopravnosti)

Neki autori govore o dvije paralelne politi ke kulture, proiza le iz dva politi ka sustava

Ujedinjenje Njema keDo ujedinjenja je do lo preko etiri Ugovora: 1. Dr avni ugovor: na elo socijalne dr ave 2. Izborni ugovor: da se pokaze ustavno odr ivo postojanje dvaju izbornih sustava 3. Ugovor o ujedinjenju: ujedinjenje pokrajina i Berlina kao glavnog grada 4. Ugovor dva-plus- etiri: ustupci zapadne Njema ke Sovjetskom Savezu, osiguravanje granice, ograni avanje broja vojnika i mogu nost da zapadna Njema ka i dalje bude dijelom NATO-a

Postulati politi kog sustava1.

2.

3.

4.

Pravno-dr avni vlast se temelji na zakonima i vladavini prava, na jednakosti pred zakonima Demokratski sva vlast proizlazi iz naroda; putem izbora narod bira svoju politi ku reprezentaciju u parlamentu Socijalno-dr avni du nost dr ave da skrbi o gra anima i tako potvr uje po elo socijalne dr avnosti Federalizam odre enje Njema ke kao slo ene savezne dr ave

Izbori i izborni sustavi

U Njema koj je na snazi razmjerni izborni sustav Klaus von Beyme: djelomi no personalizirani razmjerni izborni sustav Prohibitivna klauzula 5% Za prera unavanje glasova koristio se DHondtov sustav, a od 1985. Hare/Niermayerov

Politi ke stranke i strana ki sustavi

Vi estrana ki sustav Strana ki sustav ima tendenciju koncentracije iako ima stotine stranaka, vode ih je nekoliko (CDU/CSU, SPD, FDP, Zeleni, PDS) U oblikovanju strana kog sustava u Njema koj zna ajnu su ulogu imale crte sukoba:

protestantizam vs. katolicizma nacionalizam vs. legitimisti kih skupina radni ka klasa vs. nadmo ne gra anske skupine poljodjelci vs. industrijskog dru tva prognanici vs. doma eg stanovni tva

Njema ki strana ki sustav se po eo oblikovati izme u 1815. i 1848.

Politi ke stranke i strana ki sustavi

Tijekom 20. st. etiri velike promjene strana kih sustava1. 2.

3. 4.

Slom monarhije i uspostava prve demokratske republike Nasilna promjena vi estrana kog u jednostrana ki sustav (od 1933. do 1945.) Ponovna demokratizacija nakon 1945., uvo enje vi estrana ja Ujedinjenje Njema ke, prijelaz iz jednopartijskog u vi estrana ki sustav

Beyme upozorava na poslijeratni proces koncentracije ljevice, stranaka kr anskog usmjerenja, stranaka s regionalnim pretenzijama, agrarnih stranaka i ekstremisti kih stranaka

Interesne skupine

Interesno udru ivanje u Njema koj datira od 1871. esto su bile osnivane na inicijativu dr ave ili s dr avnom potporom kako bi mogle biti sugovornici na razini dru tva Do 1990 u Bundestagu je bilo registriranih oko 1500 udruga koje su se bavile politikom ili bile povezane s politi kim dono enjem odluka Korporativizam - dr ava se pojavljuje kao posrednik me u suprotstavljenim interesima; o korporativizmu se radi samo tamo gdje interesne skupine dospijevaju u trajni sukob, tako da dr ava mora intervenirati kao posrednik

Politi ki sustav Njema ke

Prema Temeljnom zakonu / Grundgesetz iz 1949, Njema ka je demokratska, parlamentarna republika, a po obliku savezna dr ava. Temeljni zakon definira:

Za tita ljudskih prava Osobna sloboda i sloboda djelovanja u granicama zakona Jednakost pred zakonom Sloboda tiska i medija Sloboda udru ivanja i za tite obitelji Podjela vlasti izme u federalne i dr avne razine te na zakonodavnu, izvr nu i sudsku

Politi ki sustav Njema ke

Podjela vlasti: Zakonodavna: Savezna skup tina (donji dom) i Savezno vije e (gornji dom) Sudska: Federalni ustavni sud Izvr na: predsjednik Republike i kancelar

Parlament

Dvodomni parlament

Bundestag: Savezna skup tina Bundesrat: Savezno vije e

Parlament/parlamentarizam

Demokratski postulat njema koga politi kog sustava izra en je u parlamentarizmu Parlamentarizam se odre uje kao sustav dvojne vlasti (zakonodavne i izvr ne) ili sustav vlasti s osloncem na parlament; vlada se izvodi iz parlamenta Predsjednik vlade, kancelar ovisi o povjerenju parlamenta

BundestagBundestag / Savezna skup tina (donji dom) ima 598 zastupnika koji se biraju na etiri godine 299 zastupnika se bira na izravnim kandidatskim izborima, 299 sa strana kih listi Izborni prag 5% Nastoji se odr ati strana ka grupa, odnosno pojedinci nemaju velike mogu nosti za djelovanje, ime se odr ava i strana ka disciplina

Bundestag

1. 2. 3.

Predsjednik Bundestaga bira se na 4 godine, i predstavnik je stranke koja je dobila na izborima, odnosno koja formira vladu i ima puno ve e ovlasti (odstraniti zastupnika) Tri glavne funkcije Bundestaga:Davanje potpore Vladi (mogu izglasati nepovjerenje) Zakonodavna funkcija Kontrola rada Vlade, ovo osobito zanima oporbu

Bundesrat

Savezno vije e (gornji dom) sastoji se od 69 lanova, koji su predstavnici 16 saveznih dr ava, federalnih jedinica Svaka dr ava ima najmanje tri i najvi e est glasova, ovisno o veli ini savezne dr ave Obi no su lanovi Saveznog vije e ministri u pokrajinskim vladama Nisu birani nego imenovani na tu funkciju Dobivaju naputke od saveznih vlada

Bundesrat

Igra ulogu u potvr ivanju federalnih zakona Temeljnim zakonom predvi ene su dvije forme sudjelovanja u zakonodavnoj vlast:

Sredi nji zakoni koji saveznim dr avama izazivaju dodatne administrativne tro kove ili koji trebaju zamijeniti postoje e sredi nje zakone Da bi zakoni postali obvezuju i moraju biti odobreni i od Bundesrata

Predsjednik

Njegova je uloga reprezentativna, a bira se na mandat od 5 godina (23. svibnja, kad je donesen Temeljni zakon) i mo e biti jo jednom izabran Bira se u Bundesversammlung Savezna skup tina, koji ine zastupnici iz Bundestaga i od jednakog broja delegata njema kih saveznih dr ava Njegovim potpisom akti postaju va e i Mo e raspustiti vladu i u posebnim slu ajevima parlament, i prije zavr etka mandata

Predsjednik

Izborom na mjesto predsjednika ne mo e vr iti nikakvu drugu javnu funkciju Imenuje saveznog kancelara, odnosno vo u stranke koja ima najve i broj zastupnika u Bundestagu. Mo e raspustiti vladu i u posebnim slu ajevima parlament, i prije zavr etka mandata

Kancelar-ka

Kancelar je jedini lan savezne vlade kojega bira parlament Bira ministre, te odre uje broj i odgovornosti ministarstva (za vrijeme trajanja mandata mo e mijenjati strukturu ministarstva) Odre uje smjernice politike i za to snosi odgovornost (usporedivo s ulogom predsjednika u predsjedni kim demokracijama) Vladu obi no sa injava koalicija, a samo nakon to su razrije ena sva pitanja u koaliciji i potpisan koalicijski sporazum pristupa se izboru kancelara

Kancelar-ka

Konstruktivni glas nepovjerenja:

Kancelar ne mo e biti smijenjen s polo aja ako u isto vrijeme nije izabran njegov nasljednik Da se ne bi do lo u situaciju u kojoj izvr na vlast nema potporu zakonodavne, a ona se pak ne mo e slo iti oko nasljednika (samo jedan slu aj = 1982. Helmut Schmidt zamijenjen Helmutom Kohlom)

Vlada i uprava

Vlada je shva ena kao kolegij ili kabinet koji se sastoji od ministara i kancelara Radi se o parlamentarnoj ili kabinetskoj vladi Kancelar je prvi me u jednakima i ima ak ve u mo od predsjednika; on je glavni vladin poslovo a i daje smjernice za rad vlade, a predsjednik je vi e reprezentativna figura U njema kom politi kom sustavu predsjednik se ne bira na predsjedni kim izborima, ve ga bira Savezna skup tina prema razmjernom izbornom pravu

Savezni ustavni sud

Karakteristika postratne njema ke demokracije Svaka se osoba mo e aliti ako su ugro ene njezinim ustavnim pravima osobito ako su ta prava ugro ena od strane federalnih jedinica te ako je osoba pro la sve druge sudske instance Tuma i norme Temeljnog zakona o opsegu i du nostima saveznih organa, suglasnost saveznih i pokrajinskih zakona s Temeljnim, prava i du nosti saveza i pokrajina, albama gra ana, itd.

Savezni ustavni sud

Poznat je po svom protivljenju zakonodavnoj i izvr noj vlasti Djeluje kad su u pitanju dispute izme u dr avnih institucija oko njihovih ustavnih ovlasti Mogu zabraniti i djelovanje politi kih stranaka ako su njihovi ciljevi i programi protivni ustavnim principima (1956. Komunisti ka stranka Njema ke i 1952. Socijalisti ka Reich stranka, nasljednica NSDAP-a)

Federalizam

Federalisti ki sustav suvremene Njema ke oslanja se na staru njema ku tradiciju 1871. stvorena je prva monarhisti ko-hegemonijalna savezna dr ava pod pruskom hegemonijom Dana nji federalizam je tip kooperacijskog federalizma Savezno vije e obuhva a razli ite interese njema kih zemalja i regija Odnos saveza (Bund) i federalnih jedinica (Lnder) odre en je poslovnikom Savezne vlade

Federalizam

Javni ivot po iva na sredi njim zakonima Gra ani gotovo ekskluzivno djeluju prema zakonima lokalne vlasti i saveznih dr ava Tri su funkcije koje su u domeni saveznih dr ava

kolstvo Unutarnja sigurnost Organizacija lokalne samouprave