IzvorničlanakUDK316.42.063.3 339.9.01

Primljeno23.11.2008.

ŽeljkoKaluđerovićUniverzitetuNovomSadu,Filozofskifakultet,dr.ZoranaĐinđića2,RS–21000NoviSad

zeljko.kaludjerovic@gmail.com

Poimanje globalizacije

SažetakIstraživanje poimanja globalizacije u mnogim je svojim elementima slojevito i difuzno, pa nije jednostavno čak ni navesti sve sfere njene aplikacije, kao ni načine manifestiranja. Multidimenzionalnost određenja globalizacije otežana je i zbog toga što ona nije nekakvo stanje, već proces, pa su teškoće njenog opojmljenja povezane sa tematskim racionalnim odnosom prema samom tom procesu. Nakon analize najpoznatijih definicija globalizacije autor je zaključio da je ona u bitnom smislu povezana sa deteritorijalizacijom i reteri­torijalizacijom socio-ekonomskog, političkog i kulturnog prostora. Globalizacija, drukčije rečeno, donosi sa sobom zgušnjavanje tj. kompresiju kako prostora tako i vremena, što uzrokuje rast interpersonalnih veza i veću brzinu i protočnost komunikacije među ljudima. Konačno, globalizacija je, po autoru, kompleksan, ambivalentan pa i proturječan proces, koji omogućava širenje međuzavisnosti i produbljivanje socijalnih veza između različitih faktora u gotovo svim aspektima suvremenog života.

Ključneriječiglobalizacija,poimanje,deteritorijalizacija,reteritorijalizacija,prostor,vrijeme,DavidHeld,hiperglobalisti,skeptici,transformacionisti

Iako je sam termin ‘globalizacija’ starijeg datuma, uveden je u upotrebušezdesetihgodinaXX. stoljeća, stvarnipočetakdebatâoglobalizacijipunizamahzadobijatekodkrajaosamdesetihipočetkadevedesetihgodinaproš­log stoljeća.1Unatoč golemoj literaturi o globalizaciji, koja se publicira uposljednjaskorodvadesetljeća,jošuvijeknemauvjerljiveteorijeglobaliza­cije,pačaknisistematskeanalizenjenihosnovnihkarakteristika.Teškoćunepredstavljajusamorazličitipristupianaliziglobalizacijevećirazličiteklasi­fikacijetihpristupa.Problemjeizraženizbogrelativnočeste,diferenciraneinekritičkeupotrebe‘globalizacije’,2kaoizbogtogašto»samorazumljivost«nekogterminanikadanijedovoljna,anjegovapoznatostfilozofskirelevan­tna,jernegovorimnogoonjemusamomnitiomogućavanjegovuspoznatost.Globalizacijaje,štoviše,uopasnostidapostane,akovećinijepostala,zgod­nafraza našegvremena:omnipotentnarečkojapokrivaširokopoljeaktivno­stiodglobalnogfinancijskogtržištadointerneta,3akojaistovremenopružamaloistinskihuvidausuvremenazbivanjaijošmanjeihobjašnjava.

1

Terminje,kakokažeGiddens,došaoniotku­dadabidanaspostaoključnatemaurazma­tranjima ekonomskih, kulturnih i političkihzbivanja.

2

Dovoljno je reći da je početkom kolovoza2008. godine postojalo preko 29 milijunaInternetstranicaoglobalizaciji,itosamonaengleskomjeziku!

3

IlikaoštokažeClark,globalizacijaseodnosinabiloštapokrivajućipodručjeodInternetado hamburgera. I. Clark,Globalization and International Relations Theory,OxfordUni­versityPress,Oxford1999.,str.35.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije16

Različitikriterijizarazvrstavanjepristupaglobalizacijiimnogostrukapitanjakojasetomprilikomotvaraju,uzrokovalasuteškudostižnostzadatkakadabisehtjelo,makariovlaš,navestisvedefinicijeisvipristupiglobalizaciji.Čakikadabitakoneštobilomoguće,tosvakakonebibilaintencijaautoraovograda,poštoodpukognavođenjapodatakaimamalokoristiakooninisupraćeniiscrpnimnaznakamaoizvorimaikontekstuzabilježeneupotrebe.Zafilozofskesvrhe,drugačijerečeno,dalekosuznačajnijaodređenjaitumače­njaglobalizacijekojasugrupiranapremaodgovarajućimstandardima.Unastavkutekstanajprijećebitispomenutedefinicijekojeodražavajusta­vovenekihodnajpoznatijihteoretičaraglobalizacije,azatiminekeodnaj­relevantnijihklasifikacijaglobalizacije.Daseistraživanjenebirasplinuloumnogobrojnimelaboracijamasameglobalizacije,najvišepažnjebitćeposve­ćenoHeldovojklasifikaciji.Autorpritomnećeulazitiu raspravukolikosunavedeneklasifikacijesameiscrpneidosljedneuklasificiranju,igdjepočinjesuptilna,aliipakjasna,distinkcijaizmeđuteorijeglobalizacijeimanjeilivišerazvijenihgledištailiteorijskihgeneralizacija.Sljedećedefinicijeizražavajunekeodvodećihkoncepcijaipoimanjagloba­lizacije:4

– »Neumoljivaintegracijatržišta,država-nacijaitehnologijaudosadane­viđenomstupnju,kojaomogućavapojedincima,korporacijamaidržava­ma-nacijamadaseprotežuširomsvijetadalje,brže,dubljeijeftinijenegoikadaranije(…)širenjeslobodnogtržištakapitalizmapraktičkidosvakezemljenasvijetu.«(T.L.Friedman,The Lexus and the Olive Tree,FarrarStrausGiroux,NewYork1999.,str.7–8);

– »Integracija svjetske ekonomije« (R.Gilpin,Global Political Economy,PrincetonUniversityPress,Princeton 2001.,str.364);

– »Integracijana temeljuprojektakoji slijedi pravila tržištanaglobalnomnivou«(P.McMichael,Development and Social Change,PineForgePress,ThousandOaks 2000.,str.xxiii,149);

– »Deteritorijalizacija–ili(…)rastsuprateritorijalnihodnosameđunarodi­ma« (A.J.Scholte,Globalization – a critical introduction,Palgrave,Ba-singstoke, Hampshire2000.,str.46);

– »…nijeništadrugodo‘rekolonizacija’unovomruhu« (J.Neeraj,Globa­lisation or Recolonisation,Pune:Elgar,2001,str.6–7);

– »Zgušnjavanjesvijetaipojačavanjesvjesnostisvijetakaocjeline(…)zbilj­skaglobalnameđuzavisnostisvjesnostoglobalnojcjeliniudvadesetomstoljeću« (R.Robertson,Globalization,Sage,London1992.,str.8);

– »Društveniprocesukomesegubegeografskaograničenjanasocijalnaikulturnazbivanjaiukomeljudisvevišepostajutogasvjesni«(M.Waters,Globalization,Routledge,London 1995.,str.3);

– »…možesedefiniratikaointenzifikacijaširokorasprostranjenihdruštve­nihodnosa, koji povezujuudaljenamjesta na takavnačinda se lokalnazbivanjaoblikujuposredstvomdogađajakoji se zbivajumiljamadalekoiviceversa.«(A.Giddens,The Consequences of Modernity,PolityPress,Cambridge1990.,str.64);

– »Povijesna transformacija koju čini zbir određenih formi i instanci koje(…)postajuilisupostaleglobalne:a.)putemaktivnogširenjapostupaka,vrijednosti,tehnologijaidrugihljudskihproizvodapočitavomsvijetu,b.)kada globalni postupci i sl. vrše rastući utjecaj na živote ljudi, c.) kadasvijetslužikaosredišteilikaopremisazaoblikovanjeljudskihaktivnosti« (M.Albrow,The Global Age,Polity,Cambridge 1996.,str.88);

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije17

– »…možeserazumjetikaoproces(ilinizprocesa)kojiotjelovljujetrans-formacijuuprostornojorganizacijidruštvenihrelacijaiposlova,izraženutranskontinentalnimilimeđuregionalnimtokovimaimrežamaaktivnosti,uzajamnomdjelovanjuimoći« (D.Held,A.McGrew,D.GoldblattandJ.Perraton,Global Transformations: Politics, Economics and Culture,PolityPress,Stanford1999.,str.16).

Samaglobalizacija,njenopoimanje ikarakterpolje su strasnih teorijskih iideoloških sporova i sukoba rivalskih koncepcija, o čemu su pisalimnogiautori.Jedniuglobalizacijivideotjelotvorenježeljeznepovijesnenužnosti,zadrugejeonasamojedanvelikimit.Najednojstranisuonikojitvrdedajeglobalizacijaobjektivanispontanplanetarniproces,zadrugeonajeisklju­čivoprojekt5dominacijeZapada,preciznije rečenoamerikanizacijesvijeta.Zanekejeglobalizacijanovaiunikatnapojavauljudskojpovijesti,dokjeza druge ona samoproces koji je dovršen u dvadesetom stoljeću širenjemsvjetskogkapitalističkog6poretkapočitavojplaneti.Premajednojlinijiargu-mentacije globalizacija označava kraj nacionalnih država, dok drugi tvrdedaće,usveintegriranijemsvijetu,uloganacionalnihdržavabitijošvažnija.Na jednoj stranikaže seda jekulturnahomogenizacijaneizbježan rezultatglobalizacije,doksenadrugojsmatradaće interakcijakojaćeproizaći izglobalizacijeproizvestinovukulturnuheterogenost.Dokzajednustrujuonaoznačavaintegracijusvijeta,zadrugeonaneizbježnoizazivafragmentaciju,svedublji socijalni jaz između svjetova i sukob civilizacija.Akodobitniciuglobalizacijinalaze isključivocivilizacijskinapredak inoveblagodatizačovječanstvo,zagubitnikeonajesamodestruktivnasila.Ima,zatim,autorakojima‘globalizacija’jednostavnoslužizazamijenurazli­čitihpojmova,naprimjer‘modernizacije’i‘imperijalizama’,ilijesinonimnasanjima,štojeslučajsapojmom‘internacionalizacije’.Uprvadvaslučaja‘globalizacija’jenaprostoposlužilakaoideološkineutralnijitermin,dokjeuslučaju‘internacionalizacije’riječonepotrebnompreklapanjuinečemuštovoditežemrazumijevanjusameglobalizacije.7

Kellnersmatradasestvardodatnokomplicirapodjelomizmeđumodernistaipostmodernista.Dokjezaprveglobalizacijaprocesstandardizacijeihomo­genizacije,zadrugeglobalizacijapredstavlja izvorhibridizacije i stvaranjavećesloženostidruštvenihodnosa.

4

Jedno domaće određenje globalizacije kažeda se pod njenim pojmom »misli (…) namoćniidivergentniprocesrazvitkasavreme­nogsvijeta,kojiusebeuključujerazvojsvjet­skeprivrede i svjetskog financijskog tržišta,enormnitehničkirazvoj(elektronskasvjetskamreža,aliiinterkontinentalnerakete),trans-formaciju klasičnog političkog odlučivanjapovezanu s liberalizacijomsvjetskog tržišta,kao i duboke društvene i kulturne transfor­macije klasičnih društava.« M. A. Perović,Praktička filozofija, Grafomedia, Novi Sad2004.,str.120.

5

Nistavoviautorakojiglobalizacijuvidekaoprojektnisujedinstveni.Onisedijelenaonekoji smatraju da je globalizacija samo mit,puka od sadržaja ispražnjena misaona kon­strukcija,inaonekojimisledajeriječoideo-

loškomprojektukojise,zahvaljujućiutjecaj-nosti grupa koje ga podržavaju, ostvaruje,odnosnokojiimarealansadržaj.

6

Kellner smatra, na Horkheimerovom tragu,dasemožeserećida tkohoćepričatioka-pitalizmumoragovoritioglobalizaciji,idajenemogućeteoretiziratioglobalizacijibezraz­govoraorestruktuiranjukapitalizma.D.Kel-lner, »TheorizingGlobalization«, Sociologi­cal Theory,Vol.20,No.3,2002.,str.289.

7

Koliko treba biti pažljiv prilikom uporabeodgovarajućih termina dobro ilustrira Beck,ističući razliku između ‘globalizma’ s jednestrane,i‘globaliteta’ i‘globalizacije’ sdruge.U.Beck, Was ist Globalisierung?,Suhrkamp,Frankfurta.M.1997.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije18

BritanskisociologGiddens8jepotom,kaodvijerivalskeškoleuanaliziglo­balizacije, naveo teoriju internacionalnih odnosa iWallernsteinovu teorijusvjetskogsistema.9Usuvremenimanalizamaglobalizacijemogućejeuočitiividnetragovenaslijeđakojedajezapravoonimakojirazlikujuneomarksi­stičke,postmodernizacijskeiglobalizacijsketeorijeoglobalizaciji,alii,natraguScotta,interpretiratiglobalizacijunapolitičkiilidijagnostičkinačin.Za razlikuodprethodnogpristupautjecajnimislilacLeslieSklairgovoriočetiripristupaanaliziglobalizacije.Riječjeopristupimakojiucentarpažnjestavljaju:svjetskisistem,globalnukulturu,globalnodruštvoiglobalnikapi­talizam.UrlichBeckrazlikujedvaosnovnapristupa,uanaliziglobalizacije.Sjednestranesuautorikojiinzistirajunapostojanjudominantnelogikeglobalizaci­je,poputWallernsteina,Rosenaua,Gilpina,Helda,RobertsonailiApaduraia,doksusdrugestraneoniautorikojisugerirajuikoristečitavskupuzročnihčiniteljauobjašnjenjuglobalizacije.Teškojeinabrojatioveautore,štozbogpermanentnerekonceptualizacijesvojihpozicija,štozbognaglašavanjapoje­dinihfaktoraglobalizacije.UtomsmisluisamBeckseproslavioističućiuprviplanidejurizikaukon­tekstuekološkedimenzijeglobalizacije.Robertsonje,zatim,jedanodprvihautorakojijenaglašavaokulturneaspekteglobalizacije.Shawseistakaona­glašavanjemratakaouzrokaglobalizacije.Held,RosenauiGilpinsunaraz-ličitenačinesvojupažnjufokusiralinapolitičkudimenziju.SusanStrangeiKenichiOhmaesu,izmeđuostalih,istaklitehnološkudimenziju.Apaduraije,premdaističeznačajkomunikacijsketehnologije,najvišeraspravljaooutje­cajumigracijanaprocesglobalizacije.Sklairstavljakapitalizamuprviplan,aSorosgovorioulozifinancijskihtržišta.GeografskudimenzijuafirmiraojeHarvey,aurbanudimenzijuglobalizacijeSaskiaSassen.10Giddensjeupočetkuinzistiraonavišedimenzijaneophodnihzarazumije­vanjeglobalizacije,dabisvremenomsvojupažnjuipakfokusiraonajednudimenziju,konkretnotehnološku.Mittelmandanasvišegovorioglobaliza­cijskomsindromu,dokjeranijevišebiozainteresiranzaužeekonomskeči­nioce.Postoji ipodjelakojajenastalakaoplodisticanjarazličitihključnihakteraglobalizacije, na tzv. »globalizaciju odozdo« (razni antiglobalizacijski po­kreti,11osobito ljevičarskeprovenijencije) i»globalizacijuodozgo«12 (gdjesekaopokretačiglobalizacijenavodetransnacionalneorganizacijeilisnažnenacionalnedržavepoputSAD,ilisavezimoćnihdržavakojisekonstituirajuuembrijtzv.svjetskevlade).Međuautorimakojisudaliznačajandoprinosširemikompleksnijemshvaća­njuglobalizacijenesumnjivojeiDavidHeld,profesorpolitičkihznanostinaprestižnojLondonSchoolofEconomics.13Ranijejespomenutanjegovadefi­nicija,anaovommjestutrebadodatidaglobalizaciju,poHeldu,karakterizi­rajučetirivrstepromjena.Prvo,globalizacijaobuhvaćaprotezanjesocijalnih,ekonomskihipolitičkihaktivnostiprekogranicadržava,regijaikontinenata.Drugo,onajeobilježenajačanjemtj. rastućomvažnošćumeđusobnepove­zanostiiprotokatrgovine,robaikapitala,aliikultureisamihljudi.Treće,globalizacijamožebitipovezanasaubrzavanjemglobalnihprocesaiuzaja­mnogdjelovanja. Ičetvrto, rastućeprotezanje, jačanje iubrzanjeglobalnihinterakcijamožebitipovezanosanjihovimsveznačajnijimutjecajemnaflu­idnostgranicaizmeđulokalnihdogađajaiglobalnihdogađanja.Globalizacijase,jednostavnijerečeno,poHeldu,možemislitikaoširenje,intenzifikacija,ubrzavanjeipovećavanjeznačajaiutjecajameđusobnepovezanostiljudiši­romplanete.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije19

Heldova klasifikacija14 na hiperglobaliste, skeptike i transformacioniste jesvakakonajpoznatija,iakosamojednaodobiljarazličitihkoncepcija,teorij-skihstruja i školamišljenja.Budućidaglobalizacijanijeneutralan termin,svakaodovetriškoledajerazličiteprikazeglobalizacije,odnosnopokušavanadiverzificirannačinrazumjetiiobjasnitiovajfenomen.Naravno,iporedmeđusobne raznolikosti, svakaodspomenutihperspektiva reflektira i skupopćihargumenataoglobalizacijikojisetičunjenekonceptualizacije,novumanjenogpojavljivanjanapovijesnojpozornici, implikacijanapoložaj imoćdržava,mogućnostinjenog»uljuđivanja«idemokratizacije,tepovijesnihdo­stignućainamjera.Oglobalizaciji se,pohiperglobalistima,najčešćemožegovoritikaoopot­punonovojerikojukarakteriziraglobalnikapitalizam,globalnoupravljanjeiglobalnograđanskodruštvo.Onoštorazlikujesadašnjedobaodproteklihvremenajeegzistencijajedneglobalneekonomijekojatranscendiraiujedi­njujenajvećeekonomskeregijeusvijetu.15Urazličitimosvrtimana»maničnikapitalizam«,»turbo-kapitalizam«16ili»supra-teritorijalnikapitalizam«,ovi(hiper)globalistinastojedadokučekvalitativnupromjenukojasepojavljujeuprostornojorganizacijiidinamicinovogsvjetskogkapitalističkogporetka.ponjima,imanentnodinamiciovognovogkapitalizmajeizmještanjestrateškihekonomskihaktivnostiizvanokviranacionalnihdržava.Danassvjetskifinan­cijskiikorporativnikapital,višenegodržave,ostvarujeodlučujućiutjecajnaorganizaciju,mjestoidistribucijuekonomskemoćiidobara.

8

Giddens je poznat kao savjetnik bivšeg bri­tanskogpremijeraTonyaBlairaibivšegame­ričkogpredsjednikaBillaClintona,ali ikaopromotertzv.»trećegputa«upolitici.

9

Značajteoretičarasvjetskogsistemazadeba-te o globalizaciji je ipak posredan. Oni sunaime sve do nedavno izbjegavali koristititermin‘globalizacija’,smatrajućigapotpunoizlišnim u teorijskom pogledu. AntropologJonathan Friedman, inače blizak ovoj školi,praviojerazlikuizmeđuteorijaoglobalnomsistemu,koje jesuznanstvene teorije, ikon­cepta globalizacije koji je, po njemu, pukadeskripcijasuvremenihzbivanjabezteorijskeosnoveiozbiljnogznanstvenogpokrića,ibezstvarnogteorijskogznačaja.SamWallernsteinjepaknastanovištudajeglobalizacijanapro­stoideološkimit.

10

V.Vuletić,»Rivalskipristupiuizučavanjuglo-balizacije«, str. 33, u: Aspekti globalizacije,prirediliV.Pavićević…[etal.].PreuzetosaIn-ternetadrese:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.

11

Prvi masovni protesti protiv globalizacijeregistrirani su tokom održavanja summitaWTO-auameričkomgraduSeattleu1999.go-dine.Odtadarazniantiglobalizacijskipokretigotovouvijekorganizirajuprotestneskupovekada se susreću predstavniciWTO-a, Svjet­skebanke,G–8isl.

12

Parafrazirajući Foucaulta može se reći dagdje god postoji globalizacija odozgo, kaonametanjekapitalističke logike, tamoćebitiiotporaiborbe.

13

Tipovi globalizacije po Heldu su: »gusta«globalizacija, »rasprostrta« (»difuzna«) glo­balizacija,»obuhvatna«(»ekspanzivna«)glo-balizacija i »rijetka« globalizacija.D.Held,A.McGrew,D.GoldblattiJ.Perraton,Glo­bal Transformations: Politics, Economics and Culture, Polity Press, Stanford 1999., str.211–222.

14

Kritika Heldove klasifikacije, odnosno »ne-adekvatnogodređenjaglobalizacije«,možesepronaćiu radu:B.Michael,»Theorising thePoliticsofGlobalisation:ACritiqueofHeldet al.´s‘Transformationalism’«.Preuzetosa:http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.pdf.

15

K.Ohmae,The End of the Nation State,FreePress,NewYork1995.

16

U ekonomiji koja se temelji na bitovima,»trenutnost«postajeglavnipokretačiglavnavarijablaumjerenjuekonomskihaktivnostiiposlovnog uspjeha. Životni vijek proizvodaizdanaudansvejekraći.Godine1990.bilojepotrebnošestgodinadanovimodelauto­mobilaprijeđeputodprojektantskepločedoprodajnogsalona,dokjedanaszatopotrebnodvijegodine,pačakimanje.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije20

Unutarovogpravcapostoji značajnonormativnoneslaganje izmeđuneoli­berala,kojipozdravljaju trijumfautonomijepojedinca i tržišnihprincipa, iradikalnihaktivista ilineomarksista,zakojesuvremenaglobalizacijapred­stavljapobjeduokrutnog ieksploatatorskogglobalnogkapitalizma.Unatočdivergentnimideološkimstavovimazajedničkouvjerenjehiperglobalistaje:globalizacijajeprimarnoekonomskifenomen,ekonomijausvijetujesvevišeintegriranaipotrebazaglobalnimkapitalomnamećeodgovarajućuekonom­skudisciplinu,kojaaficiravećinuvladausvijetudotemjeredajepolitikasvemanje»umijećemogućeg«,asvevišeprakticiranje»valjanogekonomskogupravljanja«.Hiperglobalisti,poHeldovojinterpretaciji,priznajudaglobalizacijadovodidosvevećepolarizacijeudruštvuizmeđugubitnika17idobitnikanovogeko­nomskogporetka.No,premaambicioznomneoliberalnompogledu,ovoipaknužnoneznačidajednimorajuizgubitimnogoilisvedabidrugidobiliistotoliko.Pojedinisegmentiunutardržavamoždamoguiproćilošeuglobalnojutakmici,alizatosvakadržavaimasvojihkomparativnihprednostikojećeprijeilikasnijedoćidoizražajauotvorenojiferborbinasvjetskomtržištu.Neoliberalikaodaneželevidjetidaglobalnikapitalizamnesamodastva­ranegoidirektnoradinaosnaživanjustrukturnihoblikanejednakosti,kakounutardržavatakoiizmeđudržava.Neoliberalnaidejaodemontiranjusoci­jalnedržave idrastičnomsužavanjuekonomskepomoćineizbježnovodikmalignimsocijalnimposljedicama.Pečujlićuradu»Globalizacija–dvalikasveta«dodaje:

»Nasuprotsocijalnomkapitalizmu,projektu‘državeblagostanja’,kojijeistovremenopoveća­vaobogatstvoirasprostiraodobrobitnasveširesocijalneslojeve,neoliberalnaformulasvebržeuvećavabogatstvouskeelitealiistovremenopovećavasocijalnunejednakostivodikagloba­lizacijisiromaštva(…)Uporednaslikadvaistorijskarazdoblja:perioda1960–1980irazdoblja1980–2000,kojaodgovaravladavinidvarazličitaekonomskamodela,ogoljenopokazujedaje,premasvimpokazateljima,napredakuposljednjadvedecenijeglobalizacijeizrazitomanji,dajeznatnousporenilipotpunozaustavljen.Rastbrutonacionalnogdohotkadrastičnojeopao(…)UdrugomrazdobljunezaposlenostjeiuzemljamaEuropskeunijeuvećana3–6puta(…)Dis­paritetuprihodimaizmeđunajbogatijihinajsiromašnijihzemaljaiznosiojepočetkom19.veka1:3,dabise‘meteorskombrzinom’popeona1:13početkomXXveka.No,doksušezdesetihgodinaprošlogveka,uekonomiji‘državeblagostanja’,razlikeiznosile1:30,uvremevladavineneoliberalizma(devedesetih)onesuskočilena1:60,aposlesamo7godinana1:74,ipotomna1:84(UNReport1999;W.Robinson,1995).Dopredvedecenije10%najbogatijihzemaljasvetaimalojeprihod77putavećiod10%najsiromašnijihzemalja,danasjeprihodveći124puta(…)SveduljasocijalnapolarizacijanevladasamoizmeđuPrvogiTrećegsvijeta,kraci‘Novogsiromaštva’sešireiunutarbogatihdruštava.‘Crnerupeglobalizacije’,ljudiiteritorijiisključeniiznapretka,nalazeseusvakomvelikomgraduPrvogsveta,uameričkimgradskimgetoima,francuskimnaseljimasevernoafrikanaca,japanskimZosebačetvrtima.Onesunaselje­nemilionimabeskućnika,svetomprostitucije,kriminalaidroge,bolesnihinepismenih.«(M.Castells,str.168)18

Uekonomijibezdržavnihgranicanacionalnevladesusvedenejedvananeštovišedotransmisijuglobalnogkapitala,ilisunaprostoposredneinstitucijeiz­međusvemoćnijihlokalnih,regionalnihiglobalnihorganizamaupravljanja.Globalizacija,smatrajuhiperglobalisti,označavakrajnacionalnedržave,onajegotovopotpunoispraznilanjenuautonomijuisuverenitet.Propadanje ilierodiranjemoćiiznačajanacionalnihdržavaistarihstrukturaodvijasepodokriljemivodstvomkapitalizmainovihtehnologija.Postojećemultilateralneinstitucijekojedominirajusvjetskomekonomijom,posebnoG8,MMF,Svjet­skabankaiSvjetskatrgovinskaorganizacija,najčešćefunkcionirajutakodapothranjujunastajuću»civilizacijuglobalnogtržišta«.Izvjesnojedaštoviše institucijeregionalnogiglobalnogupravljanjabuduigralevećuiznačajnijuulogu,suverenitetiautonomijasamihdržavabitće

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije21

manjiibeznačajniji.Sadrugestrane,svesulakšioblicisuradnjeljudiizraz-ličitihdržava,uzrastglobalnihinfrastrukturakomunikacijeisnažnusvijestomnogimzajedničkiminteresima,bezobziranatoodakletkopotiče.Ovobitrebalo,pohiperglobalistima,svjedočitidajenadjelunastanak»globalnoggrađanskogdruštva«.19

Premamnogimteoretičarima, iFukuyaminaslikasvijeta,odnosnonjegovapretjerano optimistička najava kraja povijesti, treba biti shvaćena kao hi­perglobalističkateza.Naplanudruštvenestrukturezbivasepreoblikovanjesveukupnihdruštvenihodnosa,štobiukonačnomtrebalorezultirati,poHel­du,stvaranjemjednenoveglobalnecivilizacije.Hiperglobalistisunakoncusuglasnidaglobalizacija,bezobzirarazmatraliseizliberalneiliradikalnoljevičarskeperspektive,predstavljautjelovljenjefundamentalnogpreobliko­vanja»poretkaljudskogdjelovanja«.20

Informatičko-medijskarevolucijainjenikulturniproizvodiprelazegeograf­skegraniceisvojimkulturnimzračenjempreoblikujulokalnikulturniprostor.Beskrajnoseproširujulokalnihorizonti,vršisehomogenizacijaukusa,zaba­veihrane,kaoiživotnihstilova.Slikekojeseneprestanosmjenjujunamalimekranima(filmovi,TVserije,zabavneemisije,popikone,tzv.celebrity,paiobičnevijesti)deteritorijalizirajuduhovni život, formirajukulturubogatuglobalniminformacijama.Usporednosaplanetarnommasovnomkulturom,formiraseikozmopolitskakultura,duhotvorenostipremasvijetu,osjećanjegrađaninasvijetakojinadilazilokalnimilje.21

Skeptici,sadrugestrane,natragupodatakaoprotokuroba,usluga,kapita­lailjudiuposljednjihstotinjakgodina,stojenastanovištudasadašnjinivoekonomskemeđuzavisnostiusvijetuupovijesnomsmislunepredstavljani­kakavpresedan.22Ponjimasemanjemožegovoritioglobalizaciji, jeronanužnoimplicirapotpunointegriranusvjetskuekonomiju,avišeopovećanomnivouinternacionalizacijeodnosnointerakcijeizmeđupretežnonacionalnih

17

Nekiautoriterorizamvidekaoekspresijutam-nestraneglobalizacije,ilikaoradikalniizraztzv.»globofoba«,odnosnogubitnikaglobali­zacije.

18

M.Pečujlić,»Globalizacija–dvalikasveta«,str. 13–14, u:Aspekti globalizacije, prirediliV. Pavićević…[et al.]. Preuzeto sa: http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.

19

Ekonomska i politička moć, po hipergloba­listima,premještaseizvandržavnihinacio­nalnihokviraiširidotemjeredanacionalnedržavepostaju»prijelazniobliciorganizacijezaupravljanjeekonomskimposlovima«. (K.Ohmae, The End of the Nation State, FreePress,NewYork1995.)

20

M.Albrow,The Impact of Globalization on Sociological Concepts: Community, Culture and Milieu, Routledge, New York-London1996.

21

Onoštohiperglobalistitežepriznajujedajeveliki proces »deteritorijalizacije kulture«,

raskidanje lokalnih kulturnih okvira, krajnjeneravnomjeran. On zahvaća relativno malipostotak svjetskog stanovništva, situiranijeimobilnijeslojevebogatihdruštava,štopo­kazujedajeustvaririječojednojvrsti»ve­sternizacije« svijeta.Najvećemdijelu žiteljaTrećeg svijeta borba za golo preživljavanjeostavljamaloprostorazablagodatipotrošač­ke kulture ili prednosti satelitskih telefona iširokopojasnog Interneta. Oni ostaju priko­vani za mikro-teritorij na kojem su rođeni,njihovasudbinaje,kakokažeBaumann,»lo­kalnikavez«.

22

Gordon(D.Gordon,»TheGlobalEconomy:New Edifice or Crumbling Foundations«,New Left Review,vol. 168, 1988.) iWeiss(L.Weiss,The Myth of the Powerless State,CornellUniversity Press, Ithaca 1988.), čaksmatrajudajeugeografskomsmislu,uuspo­redbisvremenomvelikihsvjetskihimperija,međunarodnaekonomijapostalaznačajnoma-njeglobalna.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije22

ekonomija.23Skepticise,prilikomobrazlaganjatezedajeglobalizacijamit,upotpunostioslanjajunaekonomističkukoncepcijuglobalizacije,poistovjeću­jućijeprimarnosasavršenointegriranimglobalnimtržištem.Tvrdećidanivoekonomskeintegracijenezadovoljavaovaj»idealtip«,idajetakvaintegra­cijamanjeosobenanegoonauXIX.stoljeću(eriklasičnog»zlatnogstandar­da«),skepticisamouvjerenozaključujudasudosezisuvremene»globaliza­cije«upotpunostiprenaglašeni.Onizatosmatrajudasuhiperglobalističketezeuosnovipogrešneipolitičkinaivne,sobziromdapotcjenjujusnažnuipermanentnumoćnacionalnihvladadaregulirajumeđunarodneekonomskeaktivnosti.Poskepticimaintenzitetinternacionalizacijenesamodanijeizvannacionalnekontrole,većonzavisiod regulatornihmoćinacionalnihvlada,kojeomogućujuijamčekontinuiranuekonomskuliberalizaciju.Akosebilokakavzaključakmožeizvućiiztrenutnesocio-političkesituacijeondajeto,poskepticima,činjenicadajeekonomskadjelatnostpodvrgnutasvojevrsnoj»regionalizaciji«,24jersesvjetskaekonomijadominantnoodvijaizmeđutrivelikafinancijskaitrgovačkabloka:Europe,Azijsko-pacifičkere­gijeiSjeverneAmerike.25

Skepticisutakođerskloniprimatisrezervompretpostavkudainternacionali­zacijapredstavljarađanjenovog,manjedržavocentričkogsvjetskogporetka.Oniukazujunarastućuvažnostnacionalnihvladauregulacijiiaktivnojpro­mocijiprekograničnihekonomskihdjelatnosti.Vladenesamodanisupasiv­nežrtveinternacionalizacije,većsuonesamenjenivodećikreatori.Gilpinnpr.razmatrainternacionalizacijukaonusproduktamerikaniziranogmultila­teralnogekonomskogporetkakoji,kaoposljedicaDrugogsvjetskograta,dajezamašnjakliberalizacijinacionalnihekonomija.Izdrugačijeperspektivegle­dano,Callinicos26objašnjavatrenutnuintenzifikacijusvjetsketrgovineišire­njestranihinvesticijajednostavnokaonovufazuZapadnogimperijalizma,ukojisunacionalnevlade,inačeudirektnojvezisamonopolskimkapitalom,dubokoinvolvirane.Unatočrazlikamaunaglašavanjupojedinihaspekata,postojikonvergencijaustavovimasamihskeptičarakojaseogledautvrdnjamada,kojegodbilenjene stvarne pokretačke sile, internacionalizacija nije praćena erozijom ismanjenjem nejednakosti između razvijenog Sjevera i nerazvijenog Juga,većnaprotiv,svevećomekonomskommarginalizacijomvelikogbrojadržavakojese,pomaloeufemistički,nazivaju»zemljamaurazvoju«.KakotrgovinaiinvesticijeizmeđubogatihzemaljarazvijenogSjeverarastuiintenzificirajuse,jednakotakorastei isključenostimarginalizacijavećinedržavaostatkasvijeta.Štoviše,možesedovestiupitanjeiuobičajenovjerovanjedasenovameđunarodnapodjela radaodvija takoda jedeindustrijalizacijanaSjeverupraćena operacijamamultinacionalnih kompanija koje premještaju poslovei tako industrijaliziraju JugZemljine polukugle.Allen iThompson,27 reci­mo, razbijaju »mit« o »globalnim korporacijama«, naglašavajući činjenicudastraneinvesticijecirkulirajuirazmjenjujuseuglavnomizmeđunajrazvije­nijihkapitalističkihdržava,28idavećinamultinacionalnihkompanijaostajuprimarnotvorevinavlastitihdržavailiregija.Uskladusatimjeiskeptičkatezakojaodbacujestavdainternacionalizacijadonositemeljitoilibaremzna­čajnorestruktuiranjeglobalnihekonomskihrelacija.Uovomsmislu,skepticistojenapozicijidubokoukorijenjenihoblikanejednakostiisnažnehijerarhijeusvjetskojekonomiji,kojaseustrukturnomsmislupromijenilavrlomalouposljednjemstoljeću.Dubokanejednakost,pomišljenjumnogihskeptika,pospješujesvevrstefun­damentalizamaiagresivnihnacionalizama,višenegoštodoprinosinastanku

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije23

globalnecivilizacije,idovodidofragmentiranjasvijetaucivilizacijskeblo­kovetekulturneietničkeenklave.Huntington29jeukazivaodajenovodobadonijelo ogromne strahote, od žestokihmeđudržavnih i građanskih ratovaširomplanete,prekojačanjaterorizmairazličitihoblikaorganiziranogkrimi­nala,donosećiporasttrendaopćenesigurnostiživljenja.Sveovojeonsažeoupoznatojsintagmio»sukobucivilizacija«,aBarberjenovuepohuokarakte­riziraokaovrijemeizboraizmeđudvazla,kojajesimboličnonazvaoMcSvi­jetiDžihad.Onjeustvarikontrastiraohomogenizirajuće,komercijaliziranetendencije globalne ekonomije i kulture sa tradicionalnim kulturama, kojesenajčešćeopiruglobalizirajućimprocesima.ThomasFriedmanjenapravionaokobenignijudistinkcijuizmeđuLexusaimasline.LexusjeautomobilizpoznatejapansketvorniceToyota,kojisimboliziramodernizaciju,bogatstvo,luksuzipotrošačkimentalitetZapada,dokdrvomasline,nasuprot,reprezenti­rakorijene,tradicijuistabilnuzajednicu.Produbljivanjeglobalnenejednako­sti,stvarnapolitikameđunarodnihodnosai»sukobcivilizacija«,razotkrivajuvarljivu prirodu »globalnog upravljanja« (»Global Governance«) u tolikojmjeridarukovođenjesvjetskimporetkomostaje,kaouštojeibilouposljed­njihstotinjakgodina,dominantnourukamaZapadnihdržava.Utomsmisluskeptičarirazumiju»globalnoupravljanje«iekonomskuinternacionalizacijukaoprimarnoZapadneprojekte,čijijeosnovnizadatakodržanjedominacijeZapadausvjetskimposlovima.Odlučujućeobilježjemeđunarodnogporetkastoganijemeđuzavisnost,većzavisnost.30Naskeptičkomtragumoglobiserećidaće»međunarodniporedak«i»međunarodnasolidarnost«31uvijekbiti

23

P. Hirst, G. Thompson, »GlobalMyths andNational Policies«,Renewal, Vol. 4, No. 2,1996b.

24

Skeptici‘globalizaciju’i‘regionalizaciju’raz-matrajukaomeđusobnosuprotstavljenepoj­move.

25

Taj proces odnosa između tri velika blokapoznatjepodimenom»trijadizacija«.Posto­janje tri pola, po skepticima, vidi se sasvimjasnougotovosvimaspektimameđunarodnihodnosa.Na području globalnih komunikaci­ja,koncentriranjeskupihkablovaodoptičkihvlakana u »informacijske super autoceste«odvija se prvenstveno na relaciji SjevernaAmerika–Europa–IstočnaAzija.Linnétvrdidaseotprilike80%razmjeneusvijetuodvi­jaizmeđuSAD-a,EuropeiJapana.T.Linné,Globalization: Winners and Losers,Preuzetosa:http://www.iehei.org/bibliotheque/AnnaDIMITROVA.pdf.26

A.Callinicosetal.,Marxism and the New Im-perialism, Bookmarks, London 1994.

27

J.Allen,G.Thompson, »Thinkglobal, thenthinkagain–economicglobalizationincon­text«,Area, Vol. 29, No. 3, 1997.

28

Činjenicajedasevanjskatrgovinanpr.Nje­mačke još uvijek većim dijelom odvija s

drugim zapadnim industrijskim zemljama.Podaci za 1993. god. pokazuju da iz takvihdržavapotječe77,81%njemačkoguvozaidaunjihonaizvozi77,29%vlastitihproizvoda.Safričkim,američkimiazijskimzemljamasrelativno malim prihodima, odvijalo se iste1993.godinesvegaoko20%njemačkevanj­sketrgovine.

29

S.Huntington,The Clash of Civilizations,Si­monandSchuster,NewYork1996.

30

Autorimastavdaodgovornaautoritarnilikglobalizacijeinjenerizikeipaknijeizolacija,odnosnosvojevrsniantiglobalizacijskifunda­mentalizam.Samoekstremisti, lišeniosjeća­njazanoverealnosti,nastupajućedobamoguzamislitikao svijet samodovoljnihnacional­nihekonomija idaunovoj supertehnologijivide samo novo zlo. Samo fundamentalistivjerujudanacionalnukulturu trebapotpunokonzervirati,dajejediniputnapretka–radi­kalan raskid sa globalnim poretkom koji serađa.

31

Da se i pojam »međunarodne solidarnosti«možerelativiziratidobroilustrira,naprvipo­gledneočekivan,podatakdasepomoć»zem-ljamaurazvoju«,kadasepromatraurealnimiznosima,drastičnosmanjuje,idajezaneko­likodesetljećaekonomskapomoćnajrazvije­nijihdržavasmanjenaza4puta.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije24

sloganionihkojiseosjećajudovoljnosnažnoimoćnodaihmogunametnutidrugima.pojmovikulturnehomogenizacijeiglobalnekulturesutakođersamounapri­jeđeniizakamufliranimitovikojilakopadajupredsnažnimskeptičkimargu­mentima.UstvarnostiselakomožedetektiratiporivkakulturnojhegemonijiZapada,kstvaranjumonokulture,potpunojuniformnostiistandardizacijiži­votnihstilova,razaranjusvihdrugihverzija inačinanakojiživotmožedaseživi.Umjesto»vesternizacije«,preciznijejegovoritio»amerikanizaciji«,odnosno»mekdonaldizaciji«i»kokakol(on)izaciji«kulture.Slijedećiskepti­ketrebarećidakaoštojeupolitičkojsferidubokonetočnaikontraproduk­tivna tezahiperglobalistaosmrtinacionalnedržave i suvereniteta, jednakojeneistinitaištetnanjihovapredikcijaosmrtinacionalnih,lokalnihkultura,kaoneizlječivoparohijalnihikonzervativnih,odnosnokaoarhaičnihostatakaprohujalihvremena.Najzad,kaospecifičanodgovornaovemeđusobnorazličite,adjelomičnoisuprotstavljene teze javilisuseautorikoji,možesereći,danasčinemain­stream,akojipokušavajupokazatidajeglobalizacijarealanproces,aliisto­vremenokompleksaniproturječanfenomen.Nosećatezatransformacionistaje tadaglobalizacijapokrećeidinamizirasocijalne,političkeiekonomskepromjene,idapreobražavakakomodernadruštvatakoicjelokupansvjetskiporedak.Suvremeniprocesiglobalizacijesu,premanjima,bezpresedanauljudskojpovijesti,pazajedniceivladeširomsvijetatrebajupronaćimoduseprilagođavanjanovojrealnosti,kojukarakteriziranepostojanjeoštrerazlikeizmeđumeđunarodnih i domaćih, odnosno vanjskih i unutrašnjih poslova.ZaRosenaua32recimo,rast»inter-domaćih«poslovaodređuje»novegrani­ce«,širenjepolitičkog,ekonomskogidruštvenogprostoraukomejesudbinazajednicâidruštavaodlučena.Globalizacijajestogaviđenakaomoćnasilakojaimazadataktransformiratisvijet,pajestogaiodgovornazamasivnuikorjenitureorganizacijudruštava,ekonomijâ,upravljačkihinstitucijaisvjet­skogporetkakaotakvog.Ipak,smjerovereorganizacijenijeunaprijeddeterminiransobziromnači­njenicudaseglobalizacijarazmatrakaoproceskojijenepredvidivubitnomsmislu.Upitanju je,drugačijerečeno,otvorenadinamičkakoncepcijakojanemajasnudirekciju,ninačintransformacijesvijeta.Usporedbasahiperglo­balističkim i skeptičkimpogledima, pokazuje da transformacionisti ne po­stavljajupreciznezahtjevezabudućimpravcimaglobalizacije,nititražedasesadašnjiocjenjujupremanekompojedinačnominepromjenjivomideal-tipuglobaliziranogsvijeta.Oniradijespominjuglobalizacijukaodugoročanpovi­jesniproceskojijeobilježenkontradiktornostimaikojijeuznačajnojmjerioblikovannizomkombiniranihfaktora.Opreztransformacionistaokosamebudućnostiglobalizacijeizraženjezboguvjerenjadasusuvremenimodalitetiglobalnihekonomskih,političkih,kul­turnih,tehnoloških,vojnih,ekološkihimigratornihtokovateškopredvidivitedasenemoguusporeditinisajednimdrugimrazdobljemuljudskojpovijesti.Dubokapovezanostsvijetaujednucjelinunije,naravno,uzetakaopotvrdakonvergencije ili skorog nadolaska jednog jedinstvenog svjetskog društva.Nasuprot tome, za transformacioniste, globalizacija je povezana sa novimoblicimaglobalnestratifikacijeukojojpojedinedržave,društvailizajednicepostajusvevišepremreženeipovezaneujedanglobalniporedak,dokdru­gedržave,društva ilizajednicebivajusvevišemarginalizirane.GovoritiopodjelinaSjeveriJug,odnosnooPrvomiTrećemsvijetu,značiprevidjetinačinenakojeglobalizacijapreinačujetradicionalneformeuspostavljanja,ali

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije25

iraskidanjavezaizmeđudržavâ,tvorećiubrzanonovehijerarhijskeodnoseiprodirućiusveregijeidržavesvijeta.Transformacionistimisledavišenetre­bagovoritioklasičnojpiramidalnojshemisocijalnestrukture,suskomima­lobrojnomelitomnavrhuisveširimibrojnijimslojevimakakoseidekdnuljestvice,većotroslojnojsheminalikkoncentričnimkrugovima.Svakikruguovojshemiprelazinacionalneokvireigranice,reprezentirajućinajprijeelitu,zatimtzv.»zadovoljne«,doktrećikrugčineonikojisunamargini.33

Preuređivanjeoblikaglobalnestratifikacijepovezanojesarastućomdeteri­torijalizacijomekonomskih,inesamoekonomskih,aktivnostikaoštoipro­izvodnjaifinancijskoposlovanjesvevišezadobivajuglobalnuitransnacio-nalnu dimenziju. Transformacionisti smatraju da se nacionalne ekonomijepreobražavajuprocesomekonomskeglobalizacijeutolikojmjeridanacional­niekonomskiprostornaprostonekoincidiravišesanacionalnimidržavnimgranicama.Utakoglobaliziranojekonomijisistemiproizvodnjekojinadilazegranicepojedinihdržava,trgovinaifinancijskoposlovanječaksučvršćepo­vezaninegoneketradicionalnevrijednostikojepovezujuzajedniceiljudenarazličitimkontinentima.Suvremena globalizacija, po mišljenju transformacionista, rekonstituira ili»re-dizajnira«moć,funkcijeiautoritetnacionalnihvlada.Premdanedovodeupitanjepravodržavanaefektivnukontroluonogaštosezbivananjenomteritoriju, transformacionisti smatrajuda rameuz rame sauobičajenimpo-imanjemsuvereniteta i integritetamože,doodređenemjere,korespondiratiinadležnostmeđunarodnihinstitucija,kaoiobvezekojeproizilazeiznormimeđunarodnog prava.Ovo je vidljivo umnogim transnacionalnim organi­zacijamapoputASEAN-a,NAFTA-e,APEC-a,OECD-a,WTO-ailiEU.UEuropskoj uniji, na primjer, postoji koegzistencija i paralelno funkcionira­njenacionalnihvlada,regionalnihilokalnihskupština,kaoiodlukainormikojesedonoseusredištuoveorganizacije.PrenošenjenadležnostiinjihovonadopunjavanjeomogućavadazamnogegrađaneEurope,poredvlastitepri-jestolnice,postoji još jedanglavnigrad(Bruxelles), i tonesamousimbo­ličkojravni.Uovakvimizmijenjenimokolnostimapojamnacionalnedržavekaosamostalne,autonomneipotpunonezavisnejedinicepredstavljasvevišeehoprošlihvremena,asvemanjeslikustvarnogstanjastvariunekojmoder­noj državi.Globalizacija je, po transformacionističkompristupu, povezanasarekonceptualizacijom,transformacijomilidiferencijacijomrelacijaizmeđusuvereniteta,teritorijalnogintegritetaimoćidržave.34

Tvrdećidaglobalizacijatransformirailirekonstituiramoćiautoritetnacio­nalnihvlada,transformacionistiodbacujuhiperglobalističkutezuoprestankusuverenitetanacionalnihdržava,ali i skeptičkistavoodsustvubilokakvihznačajnijih promjena u posljednjim desteljećima. Umjesto ovih, često dokrajnosti polariziranih, stanovišta, transformacionisti jednostavnomisle danovimodelsuverenitetasamopotiskujetradicionalnukoncepcijudržavekaoapsolutne,nedjeljive,teritorijalnoekskluzivneicjeloviteformejavnemoći.Pojamsuverenitetadanas,ponjima,trebarazumjeti»…manjekaoteritori­

32

J. N. Rosenau, Along the domestic-foreign frontier, Cambridge University Press, Cam­bridge1997.

33

A.Hoogvelt,Globalisation and the Postcolo-nial World: The New Political Economy of De-velopment,MacmillanPress,London1997.

34

Naravno,postojedržave,prijesvegaonenaj­veće,kojeidejusuverenitetabezikakvihpro­mjena idaljeprakticiraju,najčešće ignorira­jući(novo)uspostavljenenormeiinstitucije.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije26

jalnoomeđenprostor,avišekaopolitičkiresurspogađanjakojikarakterizirasloženetransnacionalnemreže«.35

Ovonaravnoneznačida,potransformacionistima,državnegranicevišene­majunikakvupolitičku,vojnuilisimboličkufunkcijuiliznačaj,negoprizna­njedanjihovorazmatranjekaoprimarnoprostornihreperamodernogživotaoznačavada seonemogu relativizirati u eri sve intenzivnijeglobalizacije.Stavtransformacionistajedajeglobalizacijapovezananesamosanovimmo­dusimasuverenitetanegoisanastankommoćnihisnažnihne-teritorijalnihformiekonomskogipolitičkogorganiziranjanaglobalnomnivou,kaoštosumultinacionalnekorporacije,transnacionalnidruštvenipokreti,internacional­neregulatorneagencijeislično.Svijetnemoževišebitirazmatranisključi­vokaodržavocentričan,ilikaoonajukomedržavedominiraju,jersedanasautoritetdifuznorasprostireizmeđujavnihiprivatnihagencijanalokalnom,nacionalnom,regionalnomiglobalnomnivou.Uovakoizmijenjenomglobalnomporetku,potrebnojeprilagođavanjeoblikaifunkcijadržave,kaoštoisamoupravljanjezahtijevakoherentnustrategijupovezivanjauglobaliziranomsvijetu.Relevantnestrategijekrećuseuraspo­nuodneoliberalnogmodelaminimalnedržaveprekotzv.razvojnogmodeladržave(ukomejevladaključnipromotorekonomskeekspanzije)pasvedokatalitičkedržave(ukojojjevladaonakojaomogućavaiolakšavazajedničkodjelovanje).Globalizacijanedovodido»smrti«države,negoona,potrans-formacionistima,potičečitavspektaradaptabilnihstrategija,iuodređenomsmisluomogućavadjelotvornijudržavu.Prematome,moćnacionalnihvladanijenužnooslabljenaprocesomglobalizacije,većjenaprotivrekonstituiranairestrukturirana,odgovarajućitakonarastućusloženostpostupakaupravljanjausvevišepovezanomsvijetu.Specifičanposrednistavtransformacionistadobroseogledaiunovimpoj­movimakojisustvorenidabiseopisaosadržajaktualneglobalizacije.An­titezaglobalizacija-lokalizacijasintetiziranajeupojmu‘glokalizacija’,kojigeneralnoupućujenaprožimanjelokalnihsadržajaglobalnimuticajima(R.Robertson).Sporokoključnihakterakojidjelujuusuvremenomsvijetu,gdjejedniističunacionalnedržave,adrugitransnacionalneorganizacije,pokušavasenadići shvaćanjemo tzv.postinternacionalnomdobupolitike.Kada jeokultuririječ,dihotomijahomogenizacija-heterogenizacijanadiđenajeuvođe­njempojma‘hibridizacijakulture’.36

AdaptacijalokalnihdruštavanovomredustvaripostajenalogXXI.stoljećakojiseteškomožeignorirati.No,adaptacijanijeimperativsamozbogsnaž­nihpritisakaizvana,onapredstavljaiimanentnupotrebusvakogdruštva,na­činpreuzimanjaikvalitativnepreradesuperiornijihcivilizacijskihtekovina,modernetehnologije,efikasnijegtržišnoggospodarstva,demokratskihformipolitičkogživotailjudskihprava,proširivanjalokalnihkulturnihhorizonata.Neophodnostdemokratizacijeglobalnogporetka–transnacionalnihinadna­cionalnihinstitucija,formivladavine–drugajestranaistogizazova:stvaranjapristojnog»svjetskogdruštva«.Nizjegrupaisocijalnihpokreta,kulturnih,znanstvenih, filozofskih i političkih elita, koje tamne strane i rizici autori­tarneformeglobalizacijepokrećuupotraguzakorekcijamaialternativama,»za jednomdrugačijomformommondijalizacije«.Uekonomsko-socijalnojsferi,umjestoglobalizacijesiromaštvazahtijevaseublažavanjesiromaštva,umanjivanjejazaizmeđudruštava,otpisivanjedugovasiromašnimzemljama,oporezivanješpekulativnogfinancijskogkapitalaiuvođenjebazičnog,mini­malnogdohotkazasvegrađane.Napolitičkojareninastajuprojektikozmo­politskedemokracije–odlokalneparticipacijegrađana,prekoučešćauod­

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije27

lučivanjunaregionalnomnivou(»zajednički«,»podijeljenisuverenitet«),doreformeOUN-aidonošenjademokratskogsvjetskogzakonodavstva.Snažnajetežnjazapreokretimaodunipolarnogkmultipolarnojsvjetskojzajednici.Namjestoponištavanjanacionalnekultureisukobacivilizacijastupajupro­jektipluralizmakultura,uzajamnogobogaćivanjaiukrštanjacivilizacija.Autorsmatradaseepohanastajanja»svjetskogdruštva«odnosnoglobalnogporetkanesvodiprimarnonaborbuzailiprotivglobalizacije.Stvarnisukobsevodiokosocijalneprirodeipovijesneformeglobalizacije.Kakavćeoblikiformuzadobitiglobalizacija:dalihumanijiidruštvenoodgovornijiaspektilinehumanijii»profitabilniji«aspekt,dalidemokratičnijiilimoždaautoritaranlik–okotogaseustvarilomekoplja.Stogajevrlovažnodafilozofiusvojimspoznajamaiuvidima,kojiuhumanističkimznanostimačestoimajukaraktervrijednosnihuvjerenja,neiduispoddostignutihcivilizacijskihstandardaetič­ko-moralnekultureidaglobalizacijupromišljajuuzdužanoprezisvjesnostdilemasakojimasemogususrestiusvomprofesionalnomradu.Odgovaraju­ćiinterdisciplinarnipristup,kaoisvijestoodgovornosti,trebaobirezultiratidelikatnijim i odgovornijimodnosom samih filozofâ premamogućnostimavlastitedisciplineiznačajunjenihučinaka.Raspletsporaokodominantnogoblikaglobalizacije,konačno,utemeljnomidoslovnomsmislućeodlučitinakojinačinćeživjetimilijardeobičnihljudinasvijetu.

Literatura

Albrow,M.,The Global Age,Polity,Cambridge 1996.

Albrow,M.,»TheImpactofGlobalizationonSociologicalConcepts:Community,CultureandMilieu«, u: Eade J. (ed.), Living in the Global City, Rotledge, New York–London 1996.

Allen,J.;Thompson,G.,»Thinkglobal,thenthinkagain–economicglobalizationincon­text«,Area, Vol. 29, No. 3,1997.

Barber,B.,Jihad vs. McWorld, How Globalism and Tribalism Are Reshaping the World,BallantineBooks,NewYork1995.

Bauman,Z.,Globalization,PolityPress,Cambridge1998.

Beck,U., Was ist Globalisierung?,Suhrkamp,Frankfurta.M.1997.

CallinicosA.etal.,Marxism and the New Imperialism, Bookmarks, London 1994.

Clark, I.,Globalization and International Relations Theory, Oxford University Press,Oxford1999.

Friedman,T.L.,The Lexus and the Olive Tree,FarrarStrausGiroux,NewYork1999.

Fukuyama,F.,The End of History and the Last Man,HamishHamilton,London1992.

Giddens,A.,The Consequences of Modernity,PolityPress,Cambridge1990.

Gilpin,R.,Global Political Economy,PrincetonUniversityPress,Princeton 2001.

Gordon,D.,»TheGlobalEconomy:NewEdificeorCrumblingFoundations«,New Left Review,vol.168,1988.

35

R. O. Keohane, »Hobbes’s Dilemma andInstitutional Change in World Politics: So­vereignty in International Society«, u:H-H.Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Or-der? Uneven Globalization and the End of the Cold War, Westview Press, Boulder 1995., str. 165–186.

36

Stavovi D. Helda i istomišljenika koji suovdje navedeni, osim u njihovim knjigama,mogusepronaćiina:GlobalTransformationsWebsite,http://www.polity.co.uk/global/.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije28

Held,D.;McGrew,A.;Goldblatt,D.;Perraton,J.,Global Transformations: Politics, Eco­nomics and Culture,PolityPress,Stanford1999.

Hirst,P.,Thompson,G.,»GlobalMythsandNationalPolicies«,Renewal, Vol.4,No.2,1996b.

Huntington,S.,The Clash of Civilizations,SimonandSchuster,NewYork1996.

Hoogvelt,A.,Globalisation and the Postcolonial World: The New Political Economy of Development,MacmillanPress,London1997.

Kellner,D.,»TheorizingGlobalization«,Sociological Theory,Vol.20,No.3,2002.

Keohane,R.O.,»Hobbes’sDilemmaandInstitutionalChange inWorldPolitics:Sove-reigntyinInternationalSociety«,u:H-H.Holm, G. Sorensen, (ur.), Whose World Order? Uneven Globalization and the End of the Cold War, Westview Press, Boulder1995.

Linné,T.,»Globalization:WinnersandLosers«.Preuzetosa:http://www.iehei.org/bibliotheque/AnnaDIMITROVA.pdf.

McMichael, P., Development and Social Change, Pine Forge Press, Thousand Oaks, 2000.

Michael,B.,»TeorisingthePoliticsofGlobalisation:ACritiqueofHeldet al.´s‘Transfor­mationalism’«.Preuzetosa:http://www.fatih.edu.tr/~jesr/Globalisation.pdf.

Neeraj,J.,Globalisation or Recolonisation,Pune:Elgar,2001.

Ohmae,K.,The End of the Nation State,FreePress,NewYork1995.

Pečujlić,M.,»Globalizacija–dvalikasveta«,u:Aspekti globalizacije,prirediliV.Paviće­vić…[etal.].Preuzetosa:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.

Perović,M.A.,Praktička filozofija,Grafomedia,NoviSad2004.

Robertson,R.,Globalization,Sage,London1992.

Rosenau,J.N.,Along the domestic–foreign frontier,CambridgeUniversityPress,Cam­bridge1997.

Scholte,A.J.,Globalization – a critical introduction,Palgrave,Basingstoke, Hampshire 2000.

Stiglitz,J.,Globalization and Its Discontents,PenguinBooks, London2001.

Vuletić,V.,»Rivalskipristupiuizučavanjuglobalizacije«,u:Aspekti globalizacije,prire­diliV.Pavićević…[etal.].Preuzetosa:http://www.bos.org.yu/materijali/aspekti.pdf.

Waters,M.,Globalization,Routledge,London 1995.

Weiss,L.,The Myth of the Powerless State,CornellUniversityPress,Ithaca1988.

WorldBankResearch,»Globalization,GrowthandPoverty:BuildinganInclusiveWorldEconomy«,The World Bank Group, 2002. Preuzeto sa: http://econ.worldbank.org/prr/subpage.php?sp=2477.

FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA113God.29(2009)Sv.1(15–29)

Ž.Kaluđerović,Poimanjeglobalizacije29

ŽeljkoKaluđerović

TheConceptofGlobalization

AbstractThe exploring of the concepts of globalization is, in many of its elements, multilayered and dif­fuse and therefore it is not simple even to list all of the spheres of its application, as well as the ways in which it manifests itself. Multidimensionality of the definition is made even more diffi­cult due to the fact that globalization is not some kind of a state, but a process, so the difficulties of its conceptualization are related to the thematic rational approach to this process. Having analyzed the most famous definitions of globalization, the author concludes that the globaliza­tion in its substantiality is related to the de-territorialization and re-territorialization of socio-economic, political and cultural space. In other words, globalization brings about the density i.e. compression of the space as well as the time, which results in the increase of interpersonal relations and greater velocity and flowability of communication among people. Finally, accord­ing to the author, globalization is a complex, ambivalent and also a controversial process, which enables the spread of interconnectedness and deepening of social relations among different fac­tors in almost all aspects of modern life.

Keywordsglobalization, concept,de-territorialization,re-territorialization,space,time,DavidHeld,hyperglo­balists,sceptics,transformationalists