Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak...
Transcript of Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak...
![Page 1: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/1.jpg)
Počela ekonomije – skripta
Veleučilište u PožegiStručni studij RačunovodstvoStručni studij Trgovina
predavač Katarina Štavlić, univ. spec. oec.
Požega, 2011.
![Page 2: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/2.jpg)
Autor: Katarina Štavlić, univ. spec. oec.
Naslov: Počela ekonomije - skripta
Izdavač: Veleučilište u Požegi
Recenzenti: dr. sc. Milan Ivanović i prof. dr. sc. Zlatko Lacković
Lektor: Izabela Mlinarević, prof.
Napomena: Zahtjev sustava PDF viewer
ISBN 978-953-7744-14-4
____________________________________________________Odluka Stručnog vijeća Veleučilišta u Požegi na 17. sjednici
održanoj 22. rujna 2011.
2
![Page 3: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/3.jpg)
Kratak sadržaj1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom
sustavu, tržištu i ekonomistima2. Korištenje ekonomskih resursa3. Potražnja – pojam, zakon potražnje i elastičnost potražnje4. Ponuda – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude5. Tržišna ravnotežaTržišna ravnoteža6. Potrošnja i potrošačev izbor7. Proizvodnja i proizvođačev izbor8. Tržište dobara (tržišna struktura)9. Tržište čimbenika proizvodnje10. Država i tržište11. Osnovni makroekonomski pojmovi
3
![Page 4: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/4.jpg)
1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu i ekonomistima
4
“Bogatima nas ne čini što uzimamo, već ono što dajemo.”Henry Ward Beecher
![Page 5: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/5.jpg)
Zašto učiti ekonomiju?
� ispitali kako neko poduzeće može najefikasnije ostvariti svoje ciljeve i namjere;
� riješili probleme manadžerskog
� Kako bi spoznali novi način razmišljanja;
� prepoznali način funkcioniranja gospodarstva i društva u cjelini;
� razumjeli svjetske trendove i aktivnosti; manadžerskog
odlučivanja primjenom ekonomske teorije i instrumenata znanosti o odlučivanju.
aktivnosti;� prepoznali pravila i
zakonitosti poslovanja i gospodarstva;
� spoznali ekonomiju kao sredstvo za analizu;
5
![Page 6: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/6.jpg)
Zašto učiti ekonomiju?
� Olakšati si životne situacije.
� Živjeti u blagostanju.
� Za samopouzdanje i stvaranje dodatne vrijednosti.
Jedan od preduvjeta za
� Razumjeti zašto imamo ovakvu gospodarsku situaciju.
� Jedan od preduvjeta za korištenje mogućnosti u životu?
� ???
6
![Page 7: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/7.jpg)
Pojam ekonomije
� Riječ ekonomija potječe od grčkih riječi: oikos – kuća, domaćinstvo; nomos – zakon, pravilo o upravljanju.
� Ekonomija je izučavanje kako društva koriste oskudne resurse da bi proizvela vrijedna dobra i raspodijelila ih različitim ljudima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 4.
� Ekonomija proučava kretanja u cijeloj privredi - cijene, troškove, proizvodnju, nezaposlenost, inflaciju,….
� Ekonomija je mehanizam koji alocira ograničene resurse nastojeći ih upotrijebiti na najkompetentniji način. � Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 8.
7
![Page 8: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/8.jpg)
Ekonomija je (gospodarski mehanizam) skup institucija i pravila kojim se organizira raspodjela i upotreba proizvodnih resursa kako bi se zadovoljile potrebe i želje ljudi u društvu.
Institucije: Pravila:
tržištevladasindikati
propisizakonietikaobičaji
8
![Page 9: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/9.jpg)
Pojam ekonomike� Ekonomika može dati odgovore na pitanja o prošlom i
sadašnjem stanju gospodarstva, ali ima ograničene mogućnosti predviđanja budućnosti.
� Ekonomika je znanost o ekonomiji koja nastoji odgovoriti na pitanje koliko dobro gospodarski sustav društva zadovoljava ekonomske potrebe i želje ljudi.� Karić, M.: Mikroekonomika, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2006., str. 2.
� Ekonomika je proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te načina na koji proizvedena proizvodnjom dobara i usluga, te načina na koji proizvedena dobra i usluge raspoređuje između svojih članova.
� Definiranje predmeta proučavanja ekonomike:� proizvodnja (proces korištenja materijalnih i radnih resursa u stvaranju dobara i
usluga)
� raspodjela (način podjele ukupnog proizvoda društva na njegove članove (tko koliko dobiva))
� potrošnja (potrošnja je korištenje svega što ima vrijednost i uživanje usluga trajnih dobara).
9
![Page 10: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/10.jpg)
Tablica 1. Temeljna pitanja ekonomike
ŠTOPROIZVODITI
KAKO PROIZVODITI
KAKORASPODIJELITI
Vrste dobara i Kombiniranje Metode Vrste dobara i usluga
Kombiniranje resursa
Metode raspodjele rezultata
• kapitalna dobra
• potrošna dobra
• manualno
(ručnim radom)
• automatizirano
(strojnim radom)
• jednako
• prema radu
• prema dohotku
(uz socijalnu skrb)
10
![Page 11: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/11.jpg)
Slika 1. Ekonomski sustav
Korištenje resursa(proces)
Raspodjelaresursa(input)
Zadovoljavanjepotreba(output)
Povratna veza
11
![Page 12: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/12.jpg)
Zadatak� ekonomske znanosti (ekonomike, ekonomske teorije,
teorije ekonomije)� ekonomskog sustava (ekonomije, gospodarstva,
privrede):
Ekonomika (teorija) - proučavanje raspodjele resursa
Želje > potrebe > mogućnosti
Ekonomija – praksa (mehanizam raspodjele resursa)
12
![Page 13: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/13.jpg)
Ekonomika se dijeli na:Makroekonomiku(grčki “makro” znači velik)
� Proučava kretanje ukupnih (agregatnih) veličina (štednja, zaposlenost, nezaposlenost, cijene, investicije, tečajevi, stopa
Mikroekonomiku(grčki “mikro” znači malen)
� Proučava odnose između grana i skupina u gospodarstvu i kretanje pojedinačnih veličina (cijene, plaće, troškovi, investicije, tečajevi, stopa
rasta, društveni proizvod, ponuda i potražnja).
� Utemeljitelj: Adam Smith, Bogatstvo naroda, 1776.
(cijene, plaće, troškovi, prihodi, izdaci, resursi, proizvodi, investicije).
� Utemeljitelj: J. M. Keynes, Opća teorija zaposlenosti, kamata i novca, 1936.
13
![Page 14: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/14.jpg)
Predmet proučavanja mikroekonomike Mikroekonomski subjekti:� proizvođači (ponuđači): poduzeća, domaćinstva� potrošači (kupci): kućanstva, pojedinci� vlasnici resursa (kapitala, rada i zemlje).
Ponuda Potražnja
Cijena
14
![Page 15: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/15.jpg)
Slika 2. Bitni elementi predmeta proučavanja makroekonomike
UKUPNI ROBNI I NOVČANI TOKOVI
POTREBE POTROŠAČA PROIZVODNI KAPACITETI
UKUPNA POTROŠNJA UKUPNA PROIZVODNJA
AGREGATNA POTRAŽNJA AGREGATNA PONUDAAGREGATNA POTRAŽNJA AGREGATNA PONUDA
VISOKANISKA
ZASTOJ NAPREDAK
NEZAPOSL. INFLACIJA
NISKAVISOKA
ZASTOJNAPREDAK
NEZAPOSL.INFLACIJA
MJERE MONETARNE I KREDITNE POLITIKE
15Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.
![Page 16: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/16.jpg)
Ekonomski sustavOdređuje način na koji se provodi ekonomska aktivnost u nekoj
zemlji.Svrha je ekonomskog sustava:
� osigurati red u ekonomskoj aktivnosti � odrediti smjer njezina razvitka.
Funkcije ekonomskog sustava:1. odrediti što je potrebno proizvoditi (mehanizam postizanja
kompromisa, određivanje prioriteta)2. osigurati racionalnu organizaciju proizvodnje (kako proizvoditi,
kombinirati resurse, razvoj tehnologije)3. omogućiti raspodjelu proizvoda (kriteriji raspodjele i sredstva za
provedbu raspodjele, utjecaj na učinkovitost).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 28.
16
![Page 17: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/17.jpg)
Oblici ekonomskog sustava:� planski (gospodarstvo je organizirano po zapovjednom načelu; sve
temeljne ekonomske odluke donosi vlada ili središnji ured za ekonomsko planiranje)
� poduzetnički (decentralizirano odlučivanje, funkcioniranje sustava: ravnoteža, ponuda, potražnja i cijene; automatizam tržišta, mogućnost izbora za potrošače, cjenovni sustav)mogućnost izbora za potrošače, cjenovni sustav)
� mješoviti (kombinacija djelovanja planskih i tržišnih snaga; u njima djeluje tržište i slobodno poduzetništvo, ali i država ima značajnu ulogu)
� tradicionalni (ekonomske odluke o tome što, kako i za koga će se proizvoditi donose se sukladno povijesnoj tradiciji).
17
![Page 18: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/18.jpg)
Tablica 2. Temeljna obilježja ekonomskih sustava
Obilježja Planski sustav Poduzetnički sustav
Vlasnici resursa Država (vlada) Pojedinci i poduzeća
Odlučivanje Centralizirano Decentralizirano
Temeljna metafora Čvrsta ruka Nevidljiva rukaTemeljna metafora Čvrsta ruka Nevidljiva ruka
Alokacija resursa Planska Tržišna
Temeljno načelo Usmjerene ekonomije Slobodnog tržišta
Potrošački izbor Ograničen Raznolik
Ekonomski učinci Nedjelotvornost Djelotvornost
18Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 33.
![Page 19: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/19.jpg)
Obilježja idealnog ekonomskog sustava:
� ekonomska učinkovitost� ekonomski rast� puna zaposlenost� stabilnost cijena� jednakost u raspodjeli� jednakost u raspodjeli� ekonomska sloboda.
19
![Page 20: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/20.jpg)
Tržište� Središnji mehanizam funkcioniranja poduzetničkog
ekonomskog sustava.� Ustanova u okviru koje kupci (nositelji potražnje) i prodavatelji
(nositelji ponude) određenih dobara i usluga obavljaju razmjenu putem cijena (nepotpuna definicija).� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 66.
� Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i Tržište je mehanizam putem kojeg se susreću kupci i prodavatelji kako bi odredili cijene i razmijenili robe i usluge.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 26.
20
![Page 21: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/21.jpg)
Slika 3. Elementi gospodarskog sustavaTržište
resursa
PoduzećaKućanstva
Tokovi
resursa
Tržište
učinaka
Poduzeća
(proizvođači
)
Kućanstva
(potrošači)
Tokovi
učinaka
21Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 5.
![Page 22: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/22.jpg)
!
Slika 4. Kružni tok dohodaka i izdataka
Tržišta proizvodnih resursa
Država
PLAĆANJAPOREZI
DOHODAKPLAĆANJA PROIZVODNIH RESURSA
Tržišta proizvoda
Poduzeća Kućanstva
Država
Financijske institucije
POREZIPLAĆANJA
KREDITI ŠTEDNJA
PRIHODI OD PRODAJE
POTROŠAČKI IZDACI
22
![Page 23: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/23.jpg)
Ekonomske teorije
� Teorije se koriste za objašnjavanje uočenih pojava pomoću skupa temeljnih pravila i pretpostavki.
� Vrijednost teorije određena je kvalitetom njezinih predviđanja, uz dane pretpostavke.
� Teorija je korisna samo ako se može upotrijebiti za Teorija je korisna samo ako se može upotrijebiti za predviđanje događaja u stvarnom životu.
� Na primjer:
� teorija ponašanja prodavatelja
� teorija ponašanja potrošača
� teorija ponašanja tržišta i sl.
23
![Page 24: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/24.jpg)
Pozitivna – normativna ekonomijaPozitivna ekonomija je teorija koja opisuje činjenice o nekom
gospodarstvu. Teorija koja teži na temelju činjenica objasniti svijet onakvim kakav on jest, npr. “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23%”.
Normativna ekonomija je teorija koja gradi pretpostavke o tome kakvo bi gospodarstvo trebalo biti i uključuje etička pravila i pravila pravednosti. Npr.: “siva ekonomija ne bi trebala pravila pravednosti. Npr.: “siva ekonomija ne bi trebala postojati” ili “stopa nezaposlenosti u RH iznosi 23% i to je loše za hrvatsko društvo …”.
� Za mnoge ekonomiste ispravna je uloga teorije da objašnjava kakav svijet jest (što je zbiljsko, pozitivno) više nego kakav bi svijet trebao biti (što je zahtjevano, normativno).
Pozitivna ekonomika je temeljni pristup u nastavnom predmetu Počela ekonomije.
24
![Page 25: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/25.jpg)
Ekonomika i ekonomisti…� “teorijski otac kapitalizma”- Adam Smith (Istraživanje prirode i
uzroka bogatstva naroda, 1776. godina) - …povećati bogatstvo i moć zemlje…
� Karl Marx izvrgao je potpunoj kritici kapitalističku ekonomiju…� Ricardo, D. i Malthus - razvili teoriju slobodnog poduzetništva…� Alfred Marshall - Načela ekonomike, 1890. godina - pokušao pomiriti
klasičnu (političku) ekonomiju i ekonomiju koja nastaje…� Keynes, J. M. - Opća teorija zaposlenosti, kamate i novca, 1936.
godina� P. Samuelson: “…proučavanje kako društva koriste oskudne
resurse da bi proizvela vrijedne robe i raspodijelila ih među različitim ljudima.” Kapitalistička ekonomija postaje mješovito gospodarstvo u kojem se rukuju “nevidljiva” Smithova ruka (tržište) i “vidljiva” Keynesova ruka (država).
25
![Page 26: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/26.jpg)
2. Korištenje ekonomskih resursa
26“Jučer sam bio pametan. Stoga sam želio mijenjati svijet. Danas sam mudar.
Stoga mijenjam sebe.” Chinmoy
![Page 27: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/27.jpg)
Ekonomski resursi
� Korištenje ekonomskih resursa omogućuje zadovoljenje ljudskih potreba. Kako su resursi ograničeni, temeljna je zadaća ekonomike proučavanje odluka koje društvo donosi u vezi s proizvodnjom dobara i usluga, te njihovom raspodjelom (distribucijom) na pojedine članove društva.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 14.
� Ekonomski resursi su elementi (proizvodni čimbenici, inputi) koji ulaze u proizvodne procese namijenjene stvaranju dobra i usluge.
� Na primjer brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad ulazni su resursi (inputi) koji se koriste u proizvodnji kolača kao izlaznog proizvoda (outputa).
27
![Page 28: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/28.jpg)
Ekonomski resursi u proizvodnji kolača
Inputi Output
brašno, šećer, jaja, kokos, čokolada, mikser i rad
kolač
28
![Page 29: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/29.jpg)
Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:
� rad - psihičke i fizičke sposobnosti ljudskih bića koje oni upotrebljavaju uproizvodnji;
� kapital (kapitalnih dobara) – obuhvaća sva proizvedena dobra koja semogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala,građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);
� zemlja (prirodni resursi) – predstavljaju dar prirode našim proizvodnimzemlja (prirodni resursi)procesima (zemlja za poljoprivredu, gradnju kuće, šume, rude i sl.);
� poduzetništvo – sposobnost stvaranja novih, razvijanja postojećihdobara i usluga, ali i organiziranja proizvodnje dobara i usluga.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
187.
Tržište resursa uvjet je za normalno funkcioniranje proizvodnje.
29
![Page 30: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/30.jpg)
Problem rijetkosti (oskudnosti)� Količine resursa raspoložive gospodarstvu za korištenje
tijekom bilo kojeg vremenskog razdoblja ograničene su i ne mogu se bitno povećavati.
� Bit ekonomskog problema: većina ljudi želi posjedovati više dobara i usluga nego što im njihovi dohoci dopuštaju (resursi imaju ograničenu ponudu, a ljudske su želje neograničene).
� Stoga se mora vršiti izbor kako bi se postojeći resursi uskladili � Stoga se mora vršiti izbor kako bi se postojeći resursi uskladili s potrebama potrošača.Svaki izbor uvjetuje oportunitetni trošak - vrijednost najbolje alternative od koje se odustaje.U svijetu oskudnosti odabirući nešto znači odreći se čega drugog. Oportunitetni trošak odluke jest vrijednost robe ili usluge koje smo se odrekli.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 13.
30
![Page 31: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/31.jpg)
OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA
�DOHODAK�POTREBE
OGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJIOGRANIČENJA POJEDINACA PRI KUPNJI
�CIJENE
31
![Page 32: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/32.jpg)
Grafikon 1. Pravac cijeneGrafikon 1. Pravac cijene
krivulja alternativnih mogućnosti potrošnjedobro B
potrošnjapotrošnja
dobro A0
više dobra Aviše dobra A manje dobra Bmanje dobra B
potrošnjapotrošnja
32
![Page 33: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/33.jpg)
Proizvodne mogućnosti
� Alternativne kombinacije proizvoda i usluga koje društvo može proizvoditi. Ovise o sastavu raspoloživih resursa i prikazuju se pomoću krivulje proizvodnih mogućnosti.
� Krivulja proizvodnih mogućnosti prikazuje sve moguće kombinacije dvaju dobara koje bi se mogle proizvesti iz određene (stalne) količine resursa.određene (stalne) količine resursa.
� Granica proizvodnih mogućnosti (GPM) pokazuje maksimalne količine proizvodnje koje neko gospodarstvo može dosegnuti. Uz dano tehnološko znanje i raspoloživu količinu ulaznih veličina GPM predstavlja popis roba i usluga raspoloživih društvu.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 11.
33
![Page 34: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/34.jpg)
Količinahranetjedno 10
A
Grafikon 2. Krivulja proizvodnih mogućnosti
Točke A i B proizvodno su učinkovite – gospodarstvo ne može proizvesti više dobra A bez da proizvodi manje dobra B. To znači da je gospodarstvo na granici proizvodnih
4 B
Količinaodjećetjedno0 3 12
na granici proizvodnih mogućnosti.
34Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 17.
![Page 35: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/35.jpg)
� Slika prikazuje krivulju proizvodnih mogućnosti u kojoj su dobra hrana i odjeća u količinama koje se mogu proizvesti u jednom tjednu.
� U točki A prikazana je mogućnost proizvodnje 10 jedinica hrane i 3 jedinice odjeće.
� U točki B prikazana je mogućnost proizvodnje 4 jedinice hrane
Krivulja proizvodnih mogućnosti
� U točki B prikazana je mogućnost proizvodnje 4 jedinice hranei 12 jedinica odjeće.
� Točke izvan krivulje (granice) nisu dostižne bez povećanja količine raspoloživih resursa i to pokazuje temeljnu činjenicuda su resursi rijetki (oskudni).
� Točke na krivulji znače mogući opseg proizvodnje.� Resursi se mogu pomicati s jednog proizvoda na drugi (s
jedne kombinacije na drugu), to jest društvo može vršiti izbor.
35
![Page 36: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/36.jpg)
Uvjeti u kojima vrijede mogućnosti proizvodnje dvaju proizvoda:
1. dostignuta razina razvitka tehnologije2. postojeće količine raspoloživih resursa3. prilagodljivost (fleksibilnost) resursa za različite kombinacije
dobara i usluga u čijoj proizvodnji se mogu koristiti.
Pretpostavke na kojima se temelji krivulja proizvodnih Pretpostavke na kojima se temelji krivulja proizvodnih mogućnosti:
1. zaposleni su svi proizvodni resursi kojima društvo raspolaže2. korištenje resursa je maksimalno učinkovito (efikasno).
� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 18.
36
![Page 37: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/37.jpg)
OBJEKTIVNA SUBJEKTIVNA
�PROIZVODNI RESURSI �POTREBE
OGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJIOGRANIČENJA DRUŠTVA U PROIZVODNJI
� količina� učinkovitost
� učinkovitost
37
![Page 38: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/38.jpg)
Grafikon 3. Transformacijska krivuljaGrafikon 3. Transformacijska krivulja
krivulja alternativnih mogućnosti proizvodnje
dobro B
proizvodnjaproizvodnja
dobro A0
više dobra Aviše dobra A manje dobra Bmanje dobra B
proizvodnjaproizvodnja
38
![Page 39: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/39.jpg)
Grafikon 4. Granica proizvodnih mogućnosti
Odjeća(količina)
B, C i D sudruge moguće
60A
B
Hrana(količina)
F i E
su krajnosti
druge mogućekombinacije
FF je neučinkovito kako u odnosuna B tako i u odnosu na C
100
E
B
C
DE je nemoguća proizvodnja
39
![Page 40: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/40.jpg)
Grafikon 5. Ekonomski napredak u ukupnoj proizvodnjiK o lič in a h ra n e d n ev n o (k g )
N o v a k riv u lja p ro iz v o d n ih
m o g u ćn o s ti
K ol ič i na odjeće dnev no (k om )0
m o g u ćn o s ti
40Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.
![Page 41: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/41.jpg)
Količinahranetjedno
Grafikon 6. Ekonomski napredak u proizvodnji odjeće
Količinaodjećetjedno
041Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 19.
![Page 42: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/42.jpg)
Tablica 3. Utjecaj tržišta na racionalno ponašanje ekonomskih subjekataTržišne
promjeneUčinak na ponašanje
kupacaUčinak na ponašanje
prodavateljaRast cijena
dobara (rast
Zamjena jeftinijim dobrima
ili smanjenje razine
Povećanje ulaganja
resursa u proizvodnju tih dobara (rast
dobitaka)
ili smanjenje razine
zadovoljenja određene
potrebe te prebacivanje
resursa na druge potrebe
resursa u proizvodnju tih
dobara (seljenje resursa u
djelatnosti koje
proizvode dobitak)
Pad cijena
dobara (pad
dobitaka)
Kupovanje većih količina
dobra i pojava novih kupaca
tog dobra
Proizvodnja i prodaja
manjih količina dobra te
povlačenje resursa iz te
djelatnosti
42Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 25.
![Page 43: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/43.jpg)
3. POTRAŽNJA – pojam, zakon potražnje, elastičnost potražnje
43Labor omnia facit - Rad čini sve
Latinska izreka
![Page 44: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/44.jpg)
Definiranje potražnje
Potražnja je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (potencijalnog kupca, potrošača) da kupi
� određenu vrstu dobara ili usluga� u određenom trenutku� na određenom mjestu � na određenom mjestu � uz različite (alternativne) cijene.
� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 68.
44
![Page 45: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/45.jpg)
Slika 5. Model kružnog toka tržišnog gospodarstva
45
![Page 46: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/46.jpg)
Cijene na tržištimadobara
Potrošački glasovi
Kućanstva
Troškovi proizvodnje
Poslovne aktivnosti
Što?
Kako?
Tržište dobara
Čaj
Stanovanje
Cipele Cipele
Stanovanje
Čaj
Konkurencijom
Novčani glasovi
Cijene na trž. proizvodnih faktora
Vlasništvo nadinputima
Za koga?
Tržište proizv. faktora
Rad
Zemlja
Kapital
Rad
Zemlja
Kapital
AS i AD Plaće, najamnine itd.
46Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 29.
![Page 47: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/47.jpg)
PotrebeEfektivna potražnja
TRŽIŠNA POTRAŽNJATRŽIŠNA POTRAŽNJA
INDIVIDUALNE POTRAŽNJEINDIVIDUALNE POTRAŽNJE
Veličina potražnje: količina koju bi kupci kupili po različitim cijenama.
47
![Page 48: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/48.jpg)
Tablica 4. Skala (tablica) potražnje
Cijena (po kom) Količina (tjedno)
5 kn 2 kom2 kom
Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja potraživana količina, ceteris paribus.
4 kn 4 kom4 kom
3 kn 6 kom6 kom
2 kn 8 kom8 kom
1 kn 10 kom10 kom
48Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 20.
![Page 49: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/49.jpg)
Okomita os prikazuje iznoscijene (P) koji potrošač plaća po komadima u kunama.
Crtanje krivulje potražnje
Cijena(kn po kom)
Vodoravna os prikazujepotraživanu količinu (Q) ukomadima u jedinici vremena.
Količina
49
![Page 50: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/50.jpg)
Grafikon 7. Krivulja potražnje
Krivulja potražnje ima nagibprema dolje što pokazuje dasu kupci voljni kupiti većukoličinu robe pri nižoj cijenibudući da proizvod postajerazmjerno jeftiniji, a realni
Cijena(kn po kom)
D
razmjerno jeftiniji, a realnidohodak kupca se povećava.
Količina (kom)
50
![Page 51: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/51.jpg)
Cijena i potraživana količina mijenjaju se u Cijena i potraživana količina mijenjaju se u suprotnom smjeru (ceteris paribus).
pri višoj cijeni kupci potražuju
pri nižoj cijeni kupci potražuju
manju količinu veću količinu
51
![Page 52: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/52.jpg)
Zakon potražnje
Pri povećanju cijena smanjuje se potraživana količina dobara iusluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (ponuda,kvaliteta dobara i usluga, potrebe za njima i sl.) ostanunepromijenjeni.
Pri smanjenju cijena povećava se potraživana količina dobara iusluga, ceteris paribus.usluga, ceteris paribus.
Zakon potražnje vrijedi kako za individualnu potražnju (potražnjajednog potrošača) tako i za tržišnu potražnju (zbroj svihindividualnih potražnji za nekim dobrom).
� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 19.
52
![Page 53: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/53.jpg)
Necjenovne odrednice potražnje
� ukusima/sklonostima potrošača� dohocima potrošača (normalna i inferiorna dobra)� cijenama ovisnih dobara:
supstituta (zamjena)
Potražnja ovisi o:
� supstituta (zamjena)� komplemenata (nadopuna)
� potrošačkim očekivanjima� uvjetima razmjene.
53
![Page 54: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/54.jpg)
Povećanje i smanjenje potražnje
� Povećanje potražnje: pomak krivulje potražnje udesno (prema većim količinama).
� Smanjenje potražnje: pomak krivulje potražnje ulijevo (prema manjim količinama).
� Promjena cijene nekog dobra znači, uz ostale nepromijenjene uvjete, promjenu njegove potraživane količine.uvjete, promjenu njegove potraživane količine.
� Promjena necjenovnih odrednica potražnje (uz stalnu cijenu dobra) znači promjenu (povećanje ili smanjenje) potražnje.
� Do promjene potraživane količine dolazi uslijed promjene cijene potraživanog dobra i tada dolazi do pomaka po krivulji potražnje. Ukoliko se mijenjaju necjenovne odrednice potražnje, tada dolazi do pomaka krivulje potražnje lijevo ili desno, ovisno o nastaloj promjeni.
54
![Page 55: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/55.jpg)
Cije
naGrafikon 8. Promjene potražnje
Smanjenje
potražnje
Povećanje
potražnjeSmanjenje potraživane količine
O
Cije
na
Potraživana količina
D0 D1D2
Povećanje potraživane količine
55Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 75.
![Page 56: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/56.jpg)
Elastičnost potražnje
� Mjeri odgovor (reagiranje) potraživane količine na promjenu jednog od čimbenika potražnje, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama.� Poznate su tri vrste elastičnosti potražnje:
� cjenovna� cjenovna� dohodovna� križna.
� Elastična (osjetljiva) potražnja - kada kupci mijenjaju svoje kupovine kao odgovor na promjenu cijene/dohotka.
� Neelastična (neosjetljiva) - kada kupci ne prilagođavaju značajnije svoje kupovine kao odgovor na promjene cijene/dohotka.
56
![Page 57: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/57.jpg)
Elastičnost potražnje i ukupni prihod
� Ukupni prihod jest zbroj svih primanja poduzeća koji ono realizira prodajom svojih dobara ili usluga. Ukupni prihod jednak je umnošku realizirane količine nekog dobra i njegove cijene (ukupni prihod = količina x cijena).
� Ec > 1 – povećanje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja cijene.
ccijene.
� Ec = 1 – ukupni prihod ne mijenja se uslijed sniženja cijene.� Ec < 1 – smanjenje ukupnih prihoda poduzeća uslijed sniženja
cijene.
57
![Page 58: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/58.jpg)
Tablica 5. Odnosi između promjene cijene, elastičnosti i ukupnog prihoda
Promjene cijenePromjene cijene Promjene prihodaPromjene prihoda ElastičnostElastičnost
Rast Pad Ec > 1, elastičnost
Rast Rast Ec < 1, neelastičnostRast Rast Ec < 1, neelastičnost
Rast Bez promjene Ec = 1, jedinična el.
Pad Rast Ec > 1, elastičnost
Pad Pad Ec < 1, neelastičnost
Pad Bez promjene Ec = 1, jedinična el.
58
![Page 59: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/59.jpg)
Cijena
D
Cijena
Grafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnjeGrafikon 9. Cjenovna elastičnost potražnje
Što je potražnja manje elastična, krivulja je strmija,
i obrnuto !!!
0 Količina
D
0 Količina
D
……………. potražnja ……………… potražnjaneelastična elastična
59
Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 68., Obrada autora
![Page 60: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/60.jpg)
Cije
naGrafikon 10. Krivulja savršeno neelastične potražnje
D
Ep = 0
P0
Razmjerno velikipad cijene
Krivulja savršeno neelastične potražnje okomita je na os x, odnosno paralelna s osi y.
O
Cije
na
Potraživana količina
P1
Q0
Razmjerno velikipad cijene
Količina sene mijenja
60Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
![Page 61: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/61.jpg)
Cije
na
Grafikon 11. Krivulja savršeno elastične potražnje
Ep = - ∞
∆Q / ∆P = (1/nagib krivulje)
Cijena sene mijenja
Savršeno elastična potražnja ima krivulju potpuno vodoravnu, tj. paralelnu s osi x.
O
Potraživana količina
D∆Q / ∆P = (1/nagib krivulje)
P0
Q0 Q1
Razmjerno velikirast količine
61Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
![Page 62: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/62.jpg)
Cije
na
Grafikon 12. Krivulja razmjerno elastične potražnje
Razmjerno malipad cijene
P0
OPotraživana količina
D
Razmjerno velikirast količine
P1
Q0 Q162Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
![Page 63: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/63.jpg)
Cije
naGrafikon 13. Krivulja razmjerno neelastične potražnje
P0
Razmjerno velikipad cijene
O
Cije
na
Potraživana količinaD
P1
Q0 Q1
Razmjerno velikipad cijene
Razmjerno malirast količine
63Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 86., Obrada autora
![Page 64: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/64.jpg)
Cjenovna elastičnost potražnje
Cjenovna elastičnost potražnje jest postotna promjena tražene količine uslijed postotne promjene cijene traženog dobra.
Koeficijent elastičnosti mjeri postotak promjene potraživane količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribuskoličine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris paribus
(uzima se apsolutna vrijednost).
% ∆ K
Ec = (-)
% ∆ C
Postotna promjena potraživane količine dobra A
Postotna promjena cijene dobra A
64Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 37.
![Page 65: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/65.jpg)
Formula za izračunavanje Formula za izračunavanje koeficijenta cjenovne elastičnosti koeficijenta cjenovne elastičnosti
potražnjepotražnje
100⋅∆∆ KK
( )
( )100
2/
1002/
100
100
10
10
⋅+
∆
⋅+
∆
=
⋅∆
⋅∆
=
CC
C
KK
K
C
C
K
K
Ec
65Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 43.
![Page 66: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/66.jpg)
Primjer izračuna koeficijenta elastičnosti potražnje:
Cijena dobra raste sa 38 kn na 40 kn.
Potraživana količina pada sa 90 na 80 kom.
Izračunajte koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje!Izračunajte koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje!
Utvrdite što se događa s ukupnim prihodom proizvođača dobra A!
66
![Page 67: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/67.jpg)
Cijena dobra raste sa 38 kn na
40 kn.
Potraživana količina pada sa
90 na 80 kom.
10 /((90+80)/2)
Ec =
2 / ((38+40)/2)
10/ 85
Ec =
2/ 39
Rješenje:
K0 – K1 = 90 – 80 = 10
C1 - C0 = 40 – 38 = 2
2/ 39
Ec = 0,117 / 0,051= 2,294
Ukupni prihod poduzeća smanjuje se.UP0= 90 x 38= 3420 knUP1= 40 x 80= 3200 kn
67
![Page 68: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/68.jpg)
Rasponi i značenje elastičnostiVrste Vrijednost
koeficijenta Ec Značenje
Savršeno neelastična
0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja
Razmjerno neelastična
< 1 Količina se mijenja manje nego cijena
Jedinično elastična
1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %
Razmjerno elastična
> 1 Količina se mijenja više nego cijena
Savršeno elastična
∞ Potražnja postoji samo pri jednoj cijeni
68
![Page 69: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/69.jpg)
Čimbenici cjenovne elastičnosti:
� važnost dobara (neophodna i luksuzna)� zamjenjivost dobara (raspoloživost supstituta)
� više supstituta veća elastičnost� udio dobra u dohotku potrošača, tj. % određenog dobra u
ukupnim izdacima (što je manji %, veća je neelastičnost)ukupnim izdacima (što je manji %, veća je neelastičnost)� širina tržišta (opća dobra teže je zamijeniti)� vrijeme (potražnja je elastičnija u dugom roku).
� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 79., 80.
69
![Page 70: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/70.jpg)
Križna elastičnost potražnje
Mjeri % promjene potraživane količine dobra A pri promjeni cijene dobra B za 1%, ceteris paribus.
Pozitivna: supstituti
Negativna: komplementi
% ∆ KA
Ek =
% ∆ CB
70
![Page 71: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/71.jpg)
Ukoliko je koeficijent križne elastičnosti potražnje:
� > 0 - koef. križne elastičnosti pozitivan je broj. Radi se o supstitutima - dobrima koja se u potrošnji mogu zamijeniti.
� = 0 – promjena cijene jednog dobra ne tangira � = 0 – promjena cijene jednog dobra ne tangira potražnju drugog dobra (nezavisna dobra).
� < 0 – negativna križna elastičnost -komplementarna dobra (povećanje cijene benzina - smanjenje potražnje automobila).
71
![Page 72: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/72.jpg)
Dohodovna elastičnost potražnje
� mjeri postotak promjene potraživane količine za jedan posto promjene dohotka, ceteris paribus.
% ∆ KPozitivna (Ed < 1):
normalna “neophodna” dobra.
Pozitivna (Ed > 1):
normalna “luksuzna” dobra.
Negativna (Ed < 0):
inferiorna dobra.
% ∆ K
Ed =
% ∆ D
72Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.
![Page 73: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/73.jpg)
Tablica 6. Koeficijenti elastičnosti potražnje
Cjenovne Križne Dohodne
Potpuno elastična
k = ∞∞∞∞
Supstituti k > 0
Potpuno elastična
k = ∞∞∞∞Elastična
k > 1Komplementarna Luksuzna dobra
k > 1k > 1 dobra k < 0
Neovisna dobrak = 0
k > 1
Jediničnak = 1
Superiorna dobrak > 0
Neelastičnak < 1
Potpuno neelastičnak = 0
Potpuno neelastičnak = 0
Neophodna dobrak < 1
Inferiorna dobrak < 0
73Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 85.
![Page 74: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/74.jpg)
4. PONUDA – pojam, zakon ponude i elastičnost ponude
74“U radiše svega biše, u štediše još i više.”
Narodna poslovica
![Page 75: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/75.jpg)
Definiranje ponude
� Ponuda je spremnost (volja i sposobnost) neke osobe (proizvođača, prodavatelja,
ponuđača) da proda� određenu vrstu dobara ili usluga
u određenom trenutku � u određenom trenutku � na određenom mjestu � uz različite (alternativne) cijene.
� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 92.
75
![Page 76: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/76.jpg)
PONUDAPONUDA
TRŽIŠNA PONUDATRŽIŠNA PONUDA
POJEDINAČNE PONUDEPOJEDINAČNE PONUDE
Ponuđena količina: količina koju je prodavatelj spreman ponuditi po određenoj
cijeni.
76
![Page 77: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/77.jpg)
Promjene ponuđene količine
� Ponuđena količina mijenja se s promjenom cijene dobra.� Povećanje potražnje za nekim dobrom uvjetuje rast cijene.� Više cijene potaknut će proizvođače da ponude veću
količinu dobra na prodaju.� Pojavit će se i novi proizvođači u konkurentskim granama.
77
![Page 78: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/78.jpg)
Tablica 7. Skala (tablica) ponude
Cijena (po kom)Cijena (po kom) Količina (tjedno)Količina (tjedno)
5 kn 10 kom10 kom
Pokazuje kako se s promjenom cijene mijenja ponuđena količina, ceteris paribus.
4 kn 8 kom8 kom
3 kn 6 kom6 kom
2 kn 4 kom4 kom
1 kn 2 kom2 kom
78
![Page 79: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/79.jpg)
Grafikon 14. Krivulja ponude
SCijena
(kn po kom)
Kretanje
cijene i
količine
istosmjerno
je.
Rastuća krivulja ponude
(S = supply)
Krivulja ponude ima nagib prema gorešto pokazuje da će pri porastu cijenepoduzeća povećavati opseg svojeproizvodnje.
Količina (kom)
P1
Q1
P2
Q2
79Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 94.
![Page 80: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/80.jpg)
PONUDA
Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).
Cijena i ponuđena količina mijenjaju se u istom smjeru (ceteris paribus).
pri višoj cijeni prodavatelji nude pri višoj cijeni
prodavatelji nude pri nižoj cijeni
prodavatelji nudepri nižoj cijeni
prodavatelji nudeveću količinu manju količinu
Zakon ponude
80
![Page 81: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/81.jpg)
Zakon ponude
Pri povećanju cijena raste ponuđena količina dobara i usluga, ali samo pod uvjetom da svi drugi čimbenici (potražnja, uvjeti proizvodnje, troškovi, proizvodnost rada i sl.) ostanu nepromijenjeni.Pri smanjenju cijena opada ponuđena količina dobara i usluga, ceteris paribus.ceteris paribus.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 23.
81
![Page 82: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/82.jpg)
Necjenovni čimbenici ponude
� Metode (tehnologija) proizvodnje i promjene proizvodnosti rada (uvjeti proizvodnje).
� Troškovi proizvodnje (cijene resursa upotrijebljenih u proizvodnji): rada, kapitala i materijala.
� Cijene drugih proizvoda.� Očekivanja proizvođača o budućem kretanju cijene proizvoda
i promjene ciljeva proizvođača.i promjene ciljeva proizvođača.� Pristojbe i poticaji za određeni proizvod.� Stanje zaliha proizvoda, potrebe za likvidnim sredstvima i
raspoloživost kredita.
82
![Page 83: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/83.jpg)
Cije
naGrafikon 15. Povećanje i smanjenje ponude
Smanjenje Povećanje
Povećanje ponuđenekoličine
Povećanje ponude:
O
Cije
na
Potraživana količina
S0 S1S2
Smanjenje ponuđene količine
Povećanje ponude: pomak krivulje ponude udesno (prema većim količinama).
Smanjenje ponude: pomak krivulje ponude ulijevo (prema manjim količinama).
83Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 26.Obrada autora
![Page 84: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/84.jpg)
Elastičnost ponude
� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).
84
![Page 85: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/85.jpg)
Elastičnost ponude - koeficijent cjenovne elastičnosti ponude� Mjeri odgovor (reagiranje) ponuđene količine na promjenu
jednog od čimbenika ponude, ceteris paribus.
� Temelji se na postotnim promjenama (koeficijent cjenovne elastičnosti ponude odnos je postotka promjene ponuđene količine i postotka promjene cijene).
% ∆ Q
Ep =
% ∆ P
Mjeri postotak promjene ponuđene količine pri promjeni cijene za jedan posto, ceteris
paribus.
85Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 98.
![Page 86: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/86.jpg)
Rasponi i značenje elastičnosti
Vrste Vrijednost koeficijenta Es
Značenje
Savršeno neelastična
0 Nema promjene količine kada se cijena mijenja
Razmjerno neelastična
< 1 Količina se mijenja manje nego cijena neelastična nego cijena
Jedinično elastična
1 Količina i cijena mijenjaju se za jednak %
Razmjerno elastična
> 1 Količina se mijenja više nego cijena
Savršeno elastična
∞ Ponuda postoji samo pri jednoj cijeni
86
![Page 87: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/87.jpg)
Krivulja ponude (S)Cijena (u kn)
P2
Grafikon 16. Krivulja savršeno neelastične ponude
O Ponuđena količina (u kg)
P1
Q1
Bila kakva promjena
cijene ne utječe na
ponuđenu količinu.
87
Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 99. (Grafikoni 16., 17., 18., 19.)
![Page 88: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/88.jpg)
Krivulja ponude (S)
Cijena
Grafikon 17. Krivulja savršeno elastične ponude
O Ponuđena količina
P1
Q1
Q2
Beskonačno malo
povećanje cijene utječe
na veliko povećanje
ponuđene količine.
88
![Page 89: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/89.jpg)
Krivulja ponude (S)
Cijena
P
Razmjerno malo
povećanje cijene
Grafikon 18. Krivulja razmjerno elastične ponude
0Ponuđena količina
P1
P2
Q1 Q3
Razmjerno veliko
povećanje količine
Q289
![Page 90: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/90.jpg)
Krivulja ponude (S)
Cijena
P3
Razmjerno veliko
povećanje cijene
Grafikon 19. Krivulja razmjerno neelastične ponude
OPonuđena količina
P1
Q1 Q2
Razmjerno malo
povećanje količine
Q390
![Page 91: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/91.jpg)
Čimbenici promjene elastičnosti ponude:
� vrijeme potrebno za odgovor ponuđača� razina opadajućih prinosa (rastućih troškova)� mogućnost zamjene proizvoda (u proizvodnji)� elastičnost ponude resursa� tendencija kretanja cijena (intenzivnije reagiranje na rast, nego
na pad cijena).na pad cijena).
Promjene cjenovne elastičnosti ponude tijekom vremena:� vrlo kratki rok (roba na zalihi)� kratki rok (resursi su raspoloživi)� dugi rok (napuštanje starih kapaciteta i izgradnja novih).
91
![Page 92: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/92.jpg)
5. Tržišna ravnoteža
92“Učiti je kao uzvodno plivati, čim zastaneš već si vraćen natrag.”
Kineska poslovica
![Page 93: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/93.jpg)
Tržišna ravnoteža
� Tržišni mehanizam funkcionira međusobnim djelovanjem potražnje i ponude.
� Tržišna ravnoteža se uspostavlja po onoj cijeni i količini kod kojih su sile ponude i potražnje u ravnoteži. Tada je količina koju kupci žele kupiti upravo jednaka količini koju prodavači žele prodati. U ravnoteži, cijena (ravnotežna cijena) i količina žele prodati. U ravnoteži, cijena (ravnotežna cijena) i količina (ravnotežna količina) teže ostati iste, dok su sve ostale stvari jednake.
� Ravnotežna cijena se još naziva cijenom koja čisti tržište.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 54.
93
![Page 94: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/94.jpg)
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDATržište
sile koje utječu na odluke kupaca
o kupnji
sile koje utječu na odluke prodavatelja
o prodaji
osnovni motiv:
ZADOVOLJENJE POTREBAZADOVOLJENJE POTREBA
osnovni motiv:
MAKSIMALNI DOBITAKMAKSIMALNI DOBITAK
o kupnji o prodaji
94
![Page 95: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/95.jpg)
Čimbenici
� Potražnje:� ukusi potrošača� dohoci potrošača� cijene ovisnih dobara� očekivanja potrošača
� Ponude:� promjene u tehnologiji� cijene resursa� cijene drugih dobara� očekivanja ponuđača
� uvjeti razmjene� promjena broja potrošača
(kupaca).
� očekivanja ponuđača� poticaji i pristojbe� promjena broja
ponuđača.
95
![Page 96: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/96.jpg)
zadovoljenje potreba maksimalni dobitak
kupovna moć
što niža cijena što viša cijenatežnje na tržištu
osnovni motiv
ograničenja
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA
proizvodni troškovi
proizvodni kapacitetkupovna moć
potrebe
rastućaopadajuća
ograničenja
ključni čimbenik
krivulja
96
![Page 97: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/97.jpg)
RAVNOTEŽNA CIJENA
POTRAŽNJAPOTRAŽNJA PONUDAPONUDA
TRŽIŠNA RAVNOTEŽA
RAVNOTEŽNA CIJENA
POTRAŽIVANA KOLIČINA = PONUĐENA KOLIČINA
RAVNOTEŽNA KOLIČINA
97
![Page 98: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/98.jpg)
proces je u kojem se oblikuju
ravnotežna cijena (PR)
OBLIKOVANJE TRŽIŠNE RAVNOTEŽE
cijena
PR
E
S
i
ravnotežna količina (QR)
0 količina
D
PR
QR
98
![Page 99: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/99.jpg)
cijena
EPR
S
P1
višak ponude
konkurencija među
Grafikon 20. Oblikovanje tržišne ravnoteže
količina0
D
QR QsQD
E: pR qD = qS E: qR
među prodavateljima
99
![Page 100: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/100.jpg)
VIŠAK PONUDE
ponuđena količina > potraživana količina
cijena
količina
cijena
0
D
EPR
QR QsQD
SP1
konkurencija međuprodavateljima
se
pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.
�ponuđena količina (qS) se smanjujese povećava�potraživana količina (qD)
100
![Page 101: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/101.jpg)
cijena
EPR
S
konkurencija među
kupcima
Grafikon 21. Oblikovanje tržišne ravnoteže
E: pR qD = qS E: qR
količina0
D
QR QDQS
P2
višak potražnje
101
![Page 102: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/102.jpg)
VIŠAK POTRAŽNJE
ponuđena količina < potraživana količina
konkurencija među
kupcima
količina
cijena
0
D
EPR
QR QDQS
S
P2
pri ravnotežnoj cijeni (pR):ponuđena količina i potraživana količina JEDNAKE (qR) su.
cijena �ponuđena količina (qS)se smanjujese povećava
�potraživana količina (qD)
102
![Page 103: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/103.jpg)
VISOKA CIJENA
→→→→ VIŠAK PONUĐENE KOLIČINE
NISKA CIJENA
→ VIŠAK POTRAŽIVANE KOLIČINE
Tržišna neravnoteža
KOLIČINE→→→→ KONKURENCIJA
MEĐU PRODAVATELJIMA
→→→→ TRŽIŠTE POTIČE PAD CIJENE
KOLIČINE→ KONKURENCIJA
MEĐU KUPCIMA
→→→→ TRŽIŠTE POTIČE RAST CIJENE
103
![Page 104: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/104.jpg)
Promjene tržišne potražnje i tržišne ponude� Rast potražnje, ceteris paribus, dovest će do učinka
povećanja cijene i povećanja količine.� Smanjenje potražnje ima učinak smanjenja cijene i učinak
smanjenja količine.� Efekt smanjenja (povećanja) cijene i količine posljedica su � Efekt smanjenja (povećanja) cijene i količine posljedica su
pada (rasta) tržišne potražnje.
� Rast tržišne ponude, ceteris paribus, izazvat će učinak smanjenja cijene i povećanja ravnotežne količine dobra i obrnuto (rast cijene dobra i pad količine).
104
![Page 105: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/105.jpg)
6. Potrošnja i potrošačev izbor
105
“Upoznaj samog sebe da bi mogao upoznati i tolerirati druge.”Sokrat
![Page 106: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/106.jpg)
Pojmovi koji objašnjavaju potrošačko ponašanje:
� potrošački prioriteti (što potrošač želi učiniti)� proračunska ograničenja (što si potrošač može priuštiti da učini) � potrošački izbor (racionalna odluka):
optimalna odluka pri danim prioritetima i postojećem � optimalna odluka pri danim prioritetima i postojećem proračunskom ograničenju
� potrošačka ravnoteža (maksimalizacija zadovoljstva, korisnosti, blagostanja).
Potrošači svakodnevnim odlukama uravnotežuju svoje potrebe i želje. Na rezultatima pojedinačnih odabira temelje se krivulja potražnje i
cjenovna elastičnost potražnje.
106
![Page 107: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/107.jpg)
Teorija granične korisnostiKorisnost ili ukupna korisnost je zadovoljstvo koje ljudi osjećaju pri
korištenju (potrošnji) nekog dobra ili usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,
str. 51.
Korisnost je znanstvena konstrukcija koju ekonomisti koriste da bi shvatili kako racionalni potrošači raspodjeljuju svoje ograničene
resurse između roba koje im pružaju zadovoljstvo.resurse između roba koje im pružaju zadovoljstvo.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 84.
Razinu zadovoljstva teško je mjeriti (ne postoje standardne mjere kao što su kilogram ili metar).
Ekonomisti su još u devetnaestom stoljeću izmislili u t i l kao mjeru korisnosti kojom mjere ukupno zadovoljstvo i relativne odnose doprinosa ukupnom zadovoljstvu različitih dobara.
107
![Page 108: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/108.jpg)
Korisnost odjeće u utilima (U)
230250
∆U = 20∆Od = 1
Grafikon 22. Funkcija ukupne korisnosti
∆U / ∆Od = MUFunkcija pozitivnog nagiba
Količina odjeće
mjesečno (kom)
0 2 3 41 5 6
Funkcija korisnosti,
U (10, Od)
108Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.
![Page 109: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/109.jpg)
Granična korisnost odjeće
u utilima (MU Od)100
60
80
Grafikon 23. Granična korisnost
Granična korisnost je
nagib funkcije korisnosti:
MU = ∆U / ∆Q = 20 / 1 = 20
Svaka dodatna jedinica količine
odjeće daje potrošaču
zadovoljstvo, ali to je zadovoljstvo manje nego što ga daje
Količina odjeće
mjesečno (kom)
20
0 20 30 40
MU Od
10 50 60
40
60 MUod = ∆U / ∆Qod = 20 / 1 = 20 nego što ga dajeprethodna jedinica količine odjeće u odnosu na druga
dobra.Funkcija negativnog nagiba
109Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 112.
![Page 110: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/110.jpg)
UKUPNA KORISNOST UKUPNA KORISNOST
je korisnost svih jedinica ukupne količine dobra
TU = ∑∑∑∑ MU
GRANIČNA KORISNOST GRANIČNA KORISNOST
je korisnost dodatne jedinice dobra∆ Ukupna korisnost ________________∆ Količina
110
![Page 111: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/111.jpg)
Potrošačeva ravnoteža� Potrošačeva ravnoteža je situacija u kojoj potrošač uspijeva
alocirati svoj dohodak na način koji maksimalizira njegovu ukupnu korisnost.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 53.
� Na promjenu potrošačeve ravnoteže utječe promjena cijene dobara i promjena dohotka.
Granična korisnost granična korisnost dobra= _____________________
po novčanoj jedinici cijena dobra
Granična korisnost dobra A Granična korisnost dobra B _____________________ = _____________________
Cijena dobra A Cijena dobra B
111
![Page 112: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/112.jpg)
Potrošački probitak
� Potrošački probitak je razlika između ukupne vrijednosti koju potrošači daju svim potrošenim jedinicama nekog dobra i iznosa koji moraju platiti kako bi kupili tu količinu dobra.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 113.
� Mjeri se kao područje ispod krivulje potražnje i iznad stvarne � Mjeri se kao područje ispod krivulje potražnje i iznad stvarne
cijene.
� Razlika između onoga što je kupac voljan platiti za neko dobro i onoga što mora platiti.
112
![Page 113: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/113.jpg)
Cijena
5
Gubitak potrošačkog
probitka zbog rasta cijene
Novi potrošački probitak
Nova cijenaP2
Grafikon 24. Promjena potrošačkog probitka
Količina
Krivulja potražnje (D)
0 24 32
3
5
Početna cijena
Nova cijena
P1
P2
Q1Q2
113Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 114.
![Page 114: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/114.jpg)
Korist i potrošačeva ravnoteža
� Ukupna korist: maksimalni novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za određenu količinu nekog dobra.
� Granična korist je novčani iznos kojega je potrošač spreman platiti za dodatnu jedinicu nekog dobra.
� Zakon opadajuće korisnosti - za svaku dodatnu jedinicu dobra spremnost plaćanja sve manjih iznosa.
� Jednostavno pravilo potrošačke ravnoteže
Cijena = Granična korist
Potrošač ostvaruje ravnotežu kupujući one količine dobara koje znače jednakost njihovih graničnih koristi i cijena.
114
![Page 115: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/115.jpg)
Teorija krivulje indiferencije – pravac proračuna� Ograničenja potrošačevog izbora mogu se prikazati pomoću
crte (pravca) proračuna.� Crta (pravac) proračuna predstavlja granicu između dostupne
i nedostupne potrošnje.� Prikazuje maksimalne količine dvaju dobara koje bi se mogle � Prikazuje maksimalne količine dvaju dobara koje bi se mogle
kupiti potrošnjom cijelog dohotka.� Razina zadovoljstva koju potrošač stvarno može postići
ograničena je dohotkom (osobnim ili obiteljskim proračunom) i cijenama raspoloživih proizvoda.
� Osobe koje imaju manji dohodak više su ograničene u pokušaju dostizanja svoje najviše razine korisnosti, odnosno potrošačkog zadovoljstva.
115
![Page 116: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/116.jpg)
Grafikon 25. Pravac proračuna
20
18
16
14
Pomak pravca proračuna zbog promjene dohotka potrošača.
Odjeća
Tangens kuta = nasuprotna kateta / priležeća kateta
0 2 4 6 8 10 12 14 16 18 20
14
12
10
8
6
4
2
0
Dp/Pod = 10
Dp/Phr = 20
Tangens kuta = - cijena hrane / cijena odjeće = -1/2
DDpp = 1= 10000PPodod = 10= 10PPhrhr = = 55
Hrana
Tangens kuta = nasuprotna kateta / priležeća kateta
Pomak pravca proračuna zbog promjene cijene hrane.
116Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 115., 117.. Obrada autora
![Page 117: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/117.jpg)
Teorija krivulje ravnodušnosti (indiferencije)
� Grafički prikaz potrošačkih želja, ukusa i preferencija.� Prikaz mogućnosti izbora između dvaju dobara (na primjer
hrane i odjeće).� Svaka točka u grafikonu neka je kombinacija (košara)
dobara.dobara.� Grafikon može sadržavati neograničen broj kombinacija
dobara.� Potrošač neke kombinacije preferira, a prema nekim je
kombinacijama (na krivulji ravnodušnosti) ravnodušan.
117
![Page 118: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/118.jpg)
Grafikon 26. Krivulja indiferencije
14
12
10
Odjeća
D
AViše poželjnopodručje
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
8
6
4
2
0 Hrana
I1
A
BC
Manje poželjno područje
područje
118
Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
![Page 119: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/119.jpg)
Grafikon 27. Karta krivulja ravnodušnosti
14
12
10
8
OdjećaPotrošač više cijeni kombinaciju B nego A
Potrošač više cijeni kombinaciju C nego B
Krivulja prikazuje kombinacije
Prioriteti pojedinca mogu se prikazati pomoću skupa krivulja ravnodušnosti
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
8
6
4
2
0 Hrana
A
I1
CB
I2
I3
Krivulja prikazuje kombinacije (košare) dvaju dobara koje za kupca imaju jednaku razinu korisnosti.
ravnodušnosti koji se naziva karta krivulja ravnodušnosti.
119Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
![Page 120: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/120.jpg)
Maksimalizacija zadovoljstva potrošača (potrošačka ravnoteža)
� Načelo racionalnog izbora.� Potrošač je u ravnoteži kada maksimalizira korisnost u okviru
proračunskog ograničenja.� Radi maksimaliziranja korisnosti treba izabrati točku na pravcu
proračuna koja je ujedno na krivulji ravnodušnosti, i to proračuna koja je ujedno na krivulji ravnodušnosti, i to najudaljenijoj od ishodišta.
� Pravac proračuna tangenta je na krivulju ravnodušnosti koju dodiruje u točki ravnoteže.
120
![Page 121: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/121.jpg)
Grafikon 28. Optimalni potrošački izbor
1413121110
Pravac proračunskih ograničenjaOdjeća
Krivulje ravnodušnosti (I)
Potrošačka
2 4 6 8 10 12 14 16 18 20 22 24 26 28 30
10987654321
0
I1
A
F
E
G
I2
I3
Hrana
Potrošačka ravnoteža - točka F
121
Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 119. Obrada autora
![Page 122: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/122.jpg)
Učinak zamjene i učinak dohotka
� Učinak zamjene� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica
samo promjene njegove relativne cijene (to jest nagiba
pravca proračuna).� Učinak dohotkaUčinak dohotka
� Učinak na potrošnju određenog dobra koji je posljedica samo promjene realnog dohotka (to jest položaja pravca proračuna).
122
![Page 123: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/123.jpg)
Grafikon 29. Učinak zamjene
Sniženje cijene dobra X(promjena nagiba pravca proračuna)Sva ostala
dobra (Y)
Dobro X
I1
I2
X1 X3
E1 E3
E2
X2
UZ123Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 117. Obrada
autora
![Page 124: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/124.jpg)
Grafikon 30. Učinak dohotka
Sniženje cijene dobra X(pomak pravca proračuna)Sva ostala
dobra (Y)
Dobro X
I1
I2
X3
E3
E2
X2 UD
124Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 108. Obrada autora
![Page 125: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/125.jpg)
7. Proizvodnja i proizvođačev izbor
125
“Ako misliš za dan – sij travu. Ako misliš za godinu – posadi drvo. Ako misliš za budućnost – ulaži u kadrove.” Kineska poslovica
![Page 126: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/126.jpg)
Poduzeća � Poduzeće je ustanova koja kupuje ili unajmljuje čimbenike proizvodnje
i organizira navedene resurse kako bi proizvela i prodala dobra i usluge.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 87.
� Sjedinjenje proizvodnih sila da se proizvode dobra i usluge na vlastitu pogibao poduzetnika jest poduzeće.� Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog zmaja” i Mate d.o.o., � Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog zmaja” i Mate d.o.o.,
Zagreb, 1993., str. 98.
� Poduzeća zapošljavaju proizvodne čimbenike i proizvode proizvode koji su namijenjeni razmjeni. Zbog toga ih nazivamo i proizvođačima.
� Proizvodnja se organizira u poduzećima budući da efikasnost općenito zahtijeva proizvodnju u velikim serijama, pribavljanje značajnih financijskih sredstava i pažljivo upravljanje i nadzor nad tekućim aktivnostima.
126
![Page 127: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/127.jpg)
Pretpostavke ekonomske teorije (za poduzeća)
1. Poduzeća donose odluke i to tako da svako poduzeće predstavlja samo jedan pojedinac. Poduzeća su temeljne jedinice gospodarstva na strani ponude.
2. Većina poduzeća odlučuje racionalno i pri odlučivanju ostvaruje cilj što većeg dobitka.
3. Poduzeća u modelu tržnoga gospodarstva ključni su korisnici usluga proizvodnih čimbenika koje kupuju na tržištu.
127
![Page 128: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/128.jpg)
Vrste poduzeća u Republici Hrvatskoj
� Društva osoba:� javno� komanditno.
� Društva kapitala:� društva s ograničenom odgovornošću� društva s ograničenom odgovornošću� dionička društva.
� Poduzeća prema vlasništvu:� državna� privatna� mješovita� zadružna.
128
![Page 129: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/129.jpg)
Malo i srednje poduzetništvo
Malo gospodarstvo (SME – small and medium enterprises; malo i srednje poduzetništvo) u RH najaktivniji je dio
gospodarstva i jedan je od važnijih pokretača ukupnoga gospodarskog razvoja. Potiče privatno vlasništvo i
poduzetničke sposobnosti, generira zapošljavanje i značajno pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza. pridonosi povećanju proizvodnje i izvoza.
Subjekti malog gospodarstva u Republici Hrvatskoj u 2009. godini čine 99,5 % ukupnog broja gospodarskih subjekata i
zapošljavaju 66,01 % ukupnog broja zaposlenih u hrvatskom gospodarstvu.
129
![Page 130: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/130.jpg)
� Prema Zakonu o poticanju razvoja maloga gospodarstva (NN 29/02, 63/07) razlikuju se mikro, mali i srednji subjekti maloga gospodarstva.
� MIKRO subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 10 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 14,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 7,000.000 kuna.
� MALI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, ostvaruju prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 50 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 54,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 27,000.000 kuna.
� SREDNJI subjekti maloga gospodarstva su pravne i fizičke osobe koje prosječno godišnje imaju zaposleno manje od 250 radnika, ostvaruju ukupni godišnji promet do 216,000.000 kuna, odnosno vrijednost dugotrajne imovine do 108,000.000 kuna.
130Izvor: Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf
![Page 131: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/131.jpg)
Tablica 8. Gospodarski subjekti prema veličini i obliku organizacije u Republici Hrvatskoj na dan 31. 9. 2009.
Gospodarski subjekti premaveličini i obliku organizacije
Broj subjekata
Trgovačka društva 77.857
1. Mikro 67.242
1. Mali 9.177
1. Srednji 1.4381. Srednji 1.438
Zadruge 992
Obrti (koji predaju izvješća u
RGFI-FINA)
4.519
Obrti (koji podnose izvješća
Poreznoj upravi)
91.663
Malo gospodarstvo - ukupno 175.031
Velika trgovačka društva 491
Ukupno gospodarstvo 175.522
131Izvor: MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za 2010.
![Page 132: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/132.jpg)
Poduzetnici
• Osobe koje imaju sposobnosti osnivanja poduzeća i pokretanja njihovih poslovnih aktivnosti ulaganjem kapitala u potrebne resurse radi proizvodnje novih dobara i usluga.
• Nadarene su poduzetničkim duhom, uočavaju prigode za nove poslovne pothvate koje drugi poslovni ljudi ne vide ili nisu za njih zainteresirani.nisu za njih zainteresirani.
• Uočavaju neku potrebu i tada pokreću sve aktivnosti i resurse kako bi tu potrebu zadovoljile.
• Poduzetništvo znači pokretanje promjena u proizvodnji i poslovanju.
• Svaki poduzetnik teži iskoristiti prigode za stvaranje profita.• Poduzetnik ne mora biti izumitelj, ali uvijek traži mogućnost
promjene, odgovara na promjenu i koristi ju kao prigodu.
132
![Page 133: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/133.jpg)
Tablica 9. Prednosti i nedostaci pravnih oblika poduzetništvaPravni oblik Složenost
osnivanjaKljučni čimbenik Nositelji
obvezaBroj propisa Prijenos udjela
Trgovac pojedinac mala rad vlasnik mali ne postoji
Javno trgovačkodruštvo
mala rad vlasnici mali uz suglasn.ostalih čl.društvo ostalih čl.
Komanditno društvo
mala rad kompl. i kapital kom.
samokomplem.
mali uz suglasn.komplem.
Društvo s ogran. odgovornošću
mala rad i kapital društvo veliki bez ograničenja
Dioničko društvo velika kapital društvo veliki bez ograničenja
133
![Page 134: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/134.jpg)
Dioničko društvo� Dioničko društvo je trgovačko društvo u kojemu članovi
(dioničari) sudjeluju s ulozima u temeljnome kapitalu podijeljenom na dionice.� ZTD, članak 159. NN 111/93, 34/99, 121/99, 52/00 - USRH, 118/03, 107/07, 146/08
� Društvo kapitala koje sredstva za osnivanje, poslovanje i razvoj pribavlja izdavanjem dionica.
� Tipični oblik velikog poduzeća (korporacija).� Odvojeni pravni subjekt od pojedinačnih vlasnika (dioničara
koji su često anonimni, tajni vlasnici).� Osobna odgovornost vlasnika ograničena je na iznos njihova
pojedinačnog ulaganja u društvo.
134
![Page 135: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/135.jpg)
Osnivanje d.d.-a
• Najniži iznos temeljnog kapitala je 200.000,00 kuna.• Postoje dva načina osnivanja d.d.-a:
• simultano osnivanje: otkupom svih dionica pri osnivanju• sukcesivno osnivanje: upućivanjem javnog poziva za otkup
odnosno prodaju dionica.• Osnovna glavnica (temeljni kapital) dijeli se na određeni broj • Osnovna glavnica (temeljni kapital) dijeli se na određeni broj
dionica čije su vrijednosti (nominalni iznosi) jednake.• Dionice se uplaćuju u gotovu novcu, a i u stvarima i pravima
izraženim u novčanoj vrijednosti, a mogu biti redovne (obične) i prioritetne (povlaštene).
135
![Page 136: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/136.jpg)
Tablica 10. Ekonomske značajke velikih i malih poduzeća
Mala poduzeća Velika poduzećaManji i rastući broj zaposlenika Veći i opadajući broj zaposlenika
Pretežito uslužna Pretežito proizvodna
Nemaju tržišnu moć Imaju tržišnu moćNemaju tržišnu moć Imaju tržišnu moć
Tržišno i tehnološki fleksibilna Tržišno i tehnološki nefleksibilna
Pretežito u pojedinačnom vlasništvu Pretežito obiteljska i javna
Visok postotak propalih Manji postotak propalih
Slab menadžment Snažan menadžment
Nedostatak kapitala i kadrova Koncentracija kapitala, znanja i moći
136Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 54.
![Page 137: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/137.jpg)
Tablica 11. Prednosti i nedostaci velikih poduzeća
Prednosti Nedostaci
Podrobna podjela rada i specijalizacija zaposlenika
Otežano obavljanje djelotvorne kontrole
Masovna proizvodnja sa sniženim troškovima
Problemi komuniciranja i funkcioniranja organizacije
Lakše financiranje istraživačkog rada i inovacija
Rizik visokih troškova pri slabom iskorištenju kapacitetarada i inovacija iskorištenju kapaciteta
Isplativija automatizacija poslovanja Smanjena motivacija zaposlenika za uspjeh poduzeća
Učinkovitije nabavljanje i prodaja velikih količina
Sporost u prilagodbi poduzeća tržišnim promjenama
Bolje korištenje pomoćnih djelatnosti
Povećana odgovornost za promjene u okolini poduzeća
137Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 58.
![Page 138: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/138.jpg)
Tablica 12. Kretanje broja poduzetnika i broja zaposlenih u RH - prema veličini poduzetnika
Trgovačka društva Broj zaposlenih
Godina Velika Srednja Mala Ukupno
Malogospodarstvo(S+M) Ukupno
Malogospodarstvo(S+M)
1990. 600 1444 8815 10859 10259 1132766 446376% 5,53 13,29 81,18 100 94,47 100 56,22001. 571 2203 54213 56987 56416 727233 408766% 1 3,87 95,1 100 99 100 56,22007. 475 1590 81467 83532 83057 920173 591317% 0,6 1,9 97,5 100 99,4 100 64,32008. 453 1396 87807 89656 89203 933958 618841% 0,5 1,6 97,9 100 99,5 100 66,32009. 436 1446 89438 91320 90884 889.396 587.235% 0,5 1,5 98 100 99,5 100 66,1
138Izvor: Hrvatska gospodarska komora, 2010. Malo gospodarstvo, Zagreb, Dostupno na: www.hgk.hr
![Page 139: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/139.jpg)
Tablica 13. Ukupni prihodi poduzetnika u Republici Hrvatskoj (u mil. HRK)
2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009.
Velika 165.702 218.992 260.365 287.869 322.797 280.056 316.465 329.523 289.650
Srednja 71.494 73.297 83.354 86.053 91.631 115.571 127.559 129.329 112.436
Mala 106.035 99.954 108.229 110.157 109.284 197.513 211.537 250.977 211.281
139Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010.
![Page 140: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/140.jpg)
Grafikon 31. Dobit nakon oporezivanja (u mil. HRK)
140Izvor: Izrada autora na temelju podataka: DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 2010. www.dzs.hr
![Page 141: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/141.jpg)
Proizvodnja u kratkom i dugom vremenskom razdoblju
• Proizvodnja je proces u kojem se dobra i usluge manje
vrijednosti, koje nazivamo resursima (inputima), pretvaraju u dobra i usluge veće vrijednosti, koje nazivamo učincima (outputima).
• Kratki rok je vremensko razdoblje u kojem je proizvođač u stanju varirati veličinu samo nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. varirati veličinu samo nekih čimbenika proizvodnje ili inputa (npr. rada) dok su veličine drugih inputa fiksnog ili nepromjenljivog karaktera (npr. kapital).
• Dugi rok ili dugo vremensko razdoblje je razdoblje u kojem su svi čimbenici proizvodnje promjenjivog karaktera.• Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 101.
141
![Page 142: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/142.jpg)
Teorija proizvodnje
� Funkcija proizvodnje je odnos između maksimuma outputa ili proizvodnje koja se može proizvesti i inputa koji se traže da se postigne ta proizvodnja. Označava maksimum proizvodnje koja se može proizvesti uz danu količinu inputa.
� Ukupni proizvod - ukupno proizvedena količina iskazana u fizičkim jedinicama.fizičkim jedinicama.
� Prosječni proizvod - ukupni proizvod/jedinice inputa.� Granični proizvod - ekstra proizvod ili proizvodnja dodana
jednom ekstra jedinicom toga inputa dok su ostali inputi nepromijenjeni. � Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 108.,
109.
142
![Page 143: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/143.jpg)
Ukupni proizvodUkupni proizvod ili ukupni prinos je količinski izražen rezultat ulaganja određene količine jednog promjenljivog inputa, pri čemu su količine ostalih inputa nepromjenljive.
143
![Page 144: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/144.jpg)
Granični proizvod� Granični proizvod ili granični prinos je dodatna količina prinosa koja
je rezultat dodavanja jedne količinske jedinice određenog inputa, to jest stopa promjene ukupnog prinosa.
� Možemo računati granični proizvod rada, kapitala, zemlje.
� Tablica 14. Primjer izračunavanja graničnog proizvoda rada
Rad Ukupni proizvod Granični proizvod rada
0 0 5
1 5 7
2 12 3
3 15 2
4 17 1
5 18
144
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 103., 104..
![Page 145: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/145.jpg)
Prosječni proizvod� Prosječni proizvod ili prosječni prinos nekog inputa definira se kao
omjer ukupnog prinosa i količine tog inputa uloženog u proizvodnju.� Možemo računati prosječni proizvod rada, kapitala, zemlje.
� Tablica 15. Izračunavanje prosječnog proizvoda rada
Rad Ukupni Granični Prosječni Rad Ukupni proizvod
Granični proizvod
rada
Prosječni proizvod
rada
0 0 5 -
1 5 7 5
2 12 3 6
3 15 2 5
4 17 1 4.25
5 18 3.6
145
![Page 146: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/146.jpg)
Grafikon 32. Prosječni i granični prinos
Kada je GP > PP, PP se povećava
Kada je GP < PP, PP se smanjuje
Kada je GP = PP, PP je maksimalan.
146
![Page 147: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/147.jpg)
Zakon opadajućih prinosa
� Vezan je uz kratki vremenski rok.� Opadajući granični prinosi postoje kada je granični proizvod
dodatno angažirane jedinice promjenljivog čimbenika proizvodnje (rada) manji od graničnog proizvoda prethodne jedinice istog čimbenika.
� Zakon opadajućih prinosa kaže da ćemo dobivati sve manje i manje dodatnog proizvoda kada dodajemo doze inputa dok druge inpute držimo fiksnima.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 109.
147
![Page 148: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/148.jpg)
Grafikon 33. Zakon opadajućih prinosa
148Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 232.
![Page 149: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/149.jpg)
Troškovi
� Što se događa s troškovima ukoliko se mijenja veličina ukupnog proizvoda? Odgovor na ovo pitanje zahtijeva poznavanje :� ukupnog troška� graničnog troška� prosječnog troška.
� Kratki rok vrijeme je u kojem postoje fiksni i varijabilni čimbenici. Najmanje jedan čimbenik je stalan (na primjer postojeći proizvodni kapaciteti).
149
![Page 150: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/150.jpg)
Ukupni trošak� Ukupni trošak je trošak svih upotrijebljenih čimbenika
proizvodnje. To je zbroj fiksnog i varijabilnog dijela troška.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
107.
� Kada je ukupni proizvod jednak 0, ukupni se trošak sastoji isključivo od fiksnog troška.
� Fiksni troškovi predstavljaju ukupne izdatke koji se plaćaju čak i Fiksni troškovi predstavljaju ukupne izdatke koji se plaćaju čak i kad uopće nema proizvodnje; fiksni trošak nije pod utjecajem promjena količine proizvodnje.
� Varijabilni trošak čine izdaci koji se mijenjaju s razinom proizvodnje – poput sirovina, nadnica i goriva – i uključuju sve troškove koji nisu fiksni.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 125.
150
![Page 151: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/151.jpg)
TROŠKOVI
količina proizvodnje raste
troškovi se ne mijenjajutroškovi se ne mijenjaju troškovi rastutroškovi rastu
FIKSNI troškovi VARIJABILNI FIKSNI troškovi (FC)
VARIJABILNI troškovi (VC)
količina proizvodnje raste za jedinicu
GRANIČNI troškovi (MC)
151
![Page 152: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/152.jpg)
Ukupni troškovi
UKUPNI troškovi (TC)UKUPNI troškovi (TC)VARIJABILNI troškovi (VC)VARIJABILNI troškovi (VC)FIKSNI troškovi (FC)FIKSNI troškovi (FC) +
FC VC TC
VC
TC
TC = FC + VCTC = FC + VC
Ukupni proizvod0
FC
VC TC = FC + VCTC = FC + VC
152
![Page 153: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/153.jpg)
Granični trošak
� Granični trošak proizvodnje je dodatni trošak koji nastaje proizvodnjom 1 dodatne jedinice proizvoda.� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 126.
∆ Ukupni trošak� Granični trošak = ___________________
∆ Ukupni proizvod
153
![Page 154: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/154.jpg)
Prosječni troškoviprosječni ukupni troškovi(AC)
TC
Q
prosječni fiksni troškovi(AFC)
TFC
Q
=
+
ukupni troškovi
količina proizvoda (UP)
fiksni troškovi
količina proizvoda (UP)
prosječni varijabilnitroškovi (AVC)
varijabilni troškovi
količina proizvoda (UP)
TVC
Q
+
AC = AFC + AVCAC = AFC + AVC
154
![Page 155: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/155.jpg)
MC
AC
AVC
PREDNOSTI MASOVNE PROIZVODNJE
ACAVCAFCMC
ekonomija razmjera
optimalna količinaproizvodnje
AFC
AVC
Q0
155Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 129.
![Page 156: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/156.jpg)
fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda
fiksni troškovi se rasporede na što veći brojproizvoda
optimalna količinaproizvodnje
MC
AFC
AVC
0
ACAVCAFCMC
ekonomija razmjera AC
Q
pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova
pri manjem opseguprevladava utjecajprosječnih fiksnihtroškova
optimalna količinaproizvodnje
Q
pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova
pri većem opseguprevladava utjecajprosječnih varijabilnihtroškova
156
![Page 157: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/157.jpg)
Dugo vremensko razdoblje� Zakon opadajućih prinosa vrijedi za uvjete kratkoročne proizvodnje
dok se u dugom vremenskom roku proučavaju prinosi razmjera.� Prinosi razmjera predstavljaju povećanje ukupnog proizvoda uslijed
istovremenog i jednakog postotnog povećanja svih inputa poduzeća.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
114.
� Potrebno je razlikovati tri moguća slučaja:rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera - postotno povećanje � rastući prinosi razmjera ili ekonomija razmjera - postotno povećanje ukupnog proizvoda je veće od postotnog povećanja svih inputa (smanjenje prosječnog UT);
� stalni ili konstatni prinosi razmjera - postotno povećanje UP jednako je postotnom povećanju čimbenika proizvodnje;
� opadajući prinosi razmjera ili disekonomija razmjera - postotno povećanje UP je manje od postotnog povećanja inputa (rast prosječnog UT).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003.,
str. 114.
157
![Page 158: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/158.jpg)
Prosječni ukupni trošak
� U dugom vremenskom razdoblju svi su čimbenici proizvodnje varijabilni.
� U dugom vremenskom roku fiksni trošak postaje varijabilan.� Prosječni trošak jest ukupni trošak podijeljen s ukupnim
brojem proizvedenih jedinica.brojem proizvedenih jedinica.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
116.
158
![Page 159: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/159.jpg)
Iznos prosječnih troškova (kn)Prosječni ukupni troškovi
(ATC = TC / Q)
6
Grafikon 34. Funkcija prosječnih troškova pri linearnoj funkciji ukupnih troškova
Opseg proizvodnje (kg)
4
2
0 Q0
Prosječni stalni
troškovi (AFC)
159Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 235.
![Page 160: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/160.jpg)
Crta izotroška� Jedna od nužnih pretpostavaka realiziranja profita je
minimaliziranje ukupnog troška ili uporaba ekonomski efikasne proizvodnje.
� Optimalni izbor proizvođača (kombinaciju inputa koja osigurava proizvodnju outputa uz minimalni trošak) može se prikazati i grafički pomoću crte izotroška.
Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i � Crta izotroška povezuje sve kombinacije inputa (rada i kapitala) koje znače isti ukupni trošak.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
117.
160
![Page 161: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/161.jpg)
Jednadžba izotroška
� Jednadžba izotroška pokazuje kako se, uz dani ukupni trošak cijene čimbenika proizvodnje, mijenja input kapitala (zavisna varijabla) ukoliko raste ili pada angažman rada (nezavisna varijabla).� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
118.
� Promjene crte izotroška mogu se usporediti s promjenama � Promjene crte izotroška mogu se usporediti s promjenama pravca proračuna; kut crte proračuna mijenja se ukoliko dođe do promjene cijene inputa.
161
![Page 162: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/162.jpg)
Karta izotroškova
� Karta izotroškova - pri datim cijenama rada i kapitala postoji čitav niz crta izotroška od kojih svaka pripada drugoj razini ukupnog troška. Ona predstavlja seriju crta izotroška koje su paralelne, ali različito udaljene od ishodišta koordinatnog sustava.
Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. � Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 121.
� Paralelno pomicanje crte izotroška posljedica je promjene cijene inputa, tj. njihove relativne cijene su jednake.
162
![Page 163: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/163.jpg)
Grafikon 35. Karta izotroškova
163
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 122. Obrada autora
![Page 164: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/164.jpg)
Izokvanta
� jest krivulja koja povezuje sve kombinacije čimbenika proizvodnje (rada i kapitala) koje znače isti ukupni proizvod.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
122.
� Što je krivulja izokvante udaljenija od ishodišta, to je veći � Što je krivulja izokvante udaljenija od ishodišta, to je veći ukupni proizvod.
� Ekonomski efikasna tehnika proizvodnje jest određena točkom tangiranja izokvante i crte izotroška.
164
![Page 165: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/165.jpg)
Granična stopa supstitucije kapitala radom
� Pokazuje koliko je jedinica kapitala proizvođač spreman žrtvovati po jediničnom povećanju inputa rada, a da pri tom ukupni proizvod ostane nepromijenjen.
� Može se izračunati za svaku točku izokvante na način da se povuče tangenta koja će odrediti veličine rada i kapitala.
165
![Page 166: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/166.jpg)
Grafikon 36. Karta izokvanti i izotroškova
166
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 127. Obrada autora
![Page 167: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/167.jpg)
8. Tržište dobara (tržišna struktura)
167
“U prirodi nema problema. U njoj vlada savršeni sklad.“ Vujić
![Page 168: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/168.jpg)
Tržište dobara
� Uobičajena je podjela (prema broju poduzeća) tržišta dobara, tj. tržišnih struktura na:� savršenu konkurenciju� monopol� monopol� monopolističku konkurenciju� oligopol.
168
![Page 169: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/169.jpg)
Konkurencija
� Između prodavatelja (konkurencija ponude): proces međusobnog natjecanja svih ponuđača koji različitim mjerama nastoje privući kupce, osvojiti tržište, prodati svoje proizvode ili usluge te ostvariti prihode.
� Između kupaca (konkurencija potražnje): proces međusobnog natjecanja svih kupaca koji boljim plaćanjem nastoje doći do natjecanja svih kupaca koji boljim plaćanjem nastoje doći do željenih proizvoda.
169
![Page 170: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/170.jpg)
Područja konkurencije
� Cjenovna konkurencija:� u području cijene� razinom cijene.
� Necjenovna konkurencija:� Necjenovna konkurencija:� u području proizvoda� diferenciranjem proizvoda.
170
![Page 171: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/171.jpg)
Savršena konkurencija
� Model tržišta najvećeg mogućeg stupnja konkurencije.� Potražnja je savršeno elastična.� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine ne utječu na
ukupnu ponudu niti na visinu cijene na tržištu.� Krivulja potražnje za proizvodom pojedinačnog ponuđača
vodoravna je crta.vodoravna je crta.
171
![Page 172: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/172.jpg)
Tržište savršene konkurencije podrazumijeva:� postojanje velikog broja proizvođača istog dobra� postojanje velikog broja kupaca� poduzeća slobodno ulaze i napuštaju tržište� savršenu obaviještenost kupaca i proizvođača.
172
![Page 173: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/173.jpg)
Grafikon 37. Krivulja pojedinačne potražnje savršenog konkurenta
Cijena
Potražnja (D)Pe
Potraživana količina
Potražnja (D)
granični prihod=prosječni prihod
Ec = ∞
173
Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 133. Obrada autora
![Page 174: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/174.jpg)
Ukupni, granični i prosječni prihod savršenog konkurenta� Ukupni prihod = količina x cijena
∆ Ukupni prihod� Granični prihod= _______________
∆ Količina∆ Količina
Ukupni prihod� Prosječni prihod =______________= cijena
Količina
Cijena = Granični prihod = Prosječni prihod
174Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 135.
![Page 175: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/175.jpg)
Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)� Rijetka tržišna situacija.� Najveći mogući stupanj konkurencije.� Proizvođači nemaju kontrolu nad cijenom svoga proizvoda.� Dobitak se stalno potiskuje prema dolje.� Grafikoni prikazuju kretanje cijene, prosječnih i graničnih � Grafikoni prikazuju kretanje cijene, prosječnih i graničnih
troškova.� Maksimalizacija dobiti iziskuje od poduzeća djelotvorno
upravljanje svojim unutarnjim poslovanjem te donošenje razumnih odluka na tržištu (da kupuje odgovarajuću količinu inputa uz najniže troškove i da odabire optimalnu razinu proizvodnje).� Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 147.
175
![Page 176: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/176.jpg)
Poduzeća nastoje smanjiti troškove i povećati prihode kad god je to moguće zato što je njihov cilj maksimalizacija ekonomske
dobiti.
176
![Page 177: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/177.jpg)
Dobit = prihod – trošak
Prihod od prodajeTRTR
Trošak
Dobit
TCTC
PfPfPf = TR Pf = TR -- TCTC
177
![Page 178: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/178.jpg)
Maksimalizacija dobitka u kratkom roku
� U uvjetima fiksnih kapaciteta dobit se maksimalizira prilagođavanjem opsega proizvodnje i količine promjenljivih resursa.
� Dva su načina određivanja opsega proizvodnje pri kojem poduzeće ostvaruje maksimalnu dobit:� usporedbom ukupnih prihoda i ukupnih troškova � usporedbom ukupnih prihoda i ukupnih troškova � usporedbom graničnih prihoda i graničnih troškova.
178
![Page 179: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/179.jpg)
Grafikon 38. Maksimalizacija dobiti – usporedba ukupnih prihoda i ukupnih troškova
179Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora
![Page 180: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/180.jpg)
Maksimalizacija dobitka u dugom roku
� Svi resursi su promjenljivi.� Poduzeća imaju dostatno vremena bilo za proširenje bilo za
uzimanje u najam dodatnih kapaciteta.� Promjene u dugom roku različite su ovisno o tržišnoj strukturi
kojoj grana pripada.kojoj grana pripada.
180
![Page 181: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/181.jpg)
MaksimalniP0
D = MR
ATCMC
Iznos (kn)
A
Grafikon 39. Savršena konkurencija (maksimalizacija dobitka)
Maksimalniukupni dobitak = = (P0 – AC0) × Q0
0
D = MR
Opseg proizvodnje (kom)
AC0
Q0
B
181Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora
![Page 182: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/182.jpg)
Granični prihod
� Povećanje prihoda prodajom jedne dodatne jedinice proizvoda.
� Ako je cijena proizvoda P0 za svaku jedinicu proizvoda koju poduzeće prodaje, tada je P0 granični prihod pri svim količinama proizvoda.količinama proizvoda.
MR = ∆TR / ∆Q
� Vodoravna krivulja potražnje znači MR = P.
182
![Page 183: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/183.jpg)
Maksimalizacija dobitka
� Budući da poduzeće u potpunoj konkurenciji ne može birati cijenu, ostaje mu jedino izbor količine proizvodnje.
� Poduzeće će izabrati količinu pri kojoj je razlika TR (ukupni prihod) – TC (ukupni trošak) najveća, odnosno gdje je raspon između krivulja TR i TC najveći.
183
![Page 184: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/184.jpg)
Grafikon 40. Ukupni prihod i ukupni troškovi savršenog konkurenta
Profitno-maksimalizirajući output
184Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 137. Obrada autora
![Page 185: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/185.jpg)
Grafikon 41. Maksimalizacija dobitka bez izračunavanja
Poduzeće koje želi maksimalizirati dobit uvijek će proizvoditi količinu proizvoda pri kojoj je MC = MR.
U slučaju savršene U slučaju savršene konkurencije znamo da je MR = P, tako da bismo također mogli reći da poduzeće koje želi maksimalizirati dobit proizvodi količinu pri kojoj je P = MC.
185Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 139. Obrada autora
![Page 186: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/186.jpg)
Grafikon 42. Maksimalizacija dobitka
P
ATCAVC
MC
D = MRPodručje pravokutnika ukupna je dobit
P0
Točka maksimaliziranja profita
Q
ukupna je dobit
ATC
Q0
186Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 140. Obrada autora
![Page 187: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/187.jpg)
Minimalni ukupni gubitak
ATCMC
Iznos (kn)
AC1
Grafikon 43. Minimalizacija gubitka
Gubitak poduzeća najmanji je pri opsegu proizvodnje pri kojem je: MR = MC
Minimalni ukupni gubitak(AC1 – P1) × Q1
0
P1
Potražnja (D) = MR
Opseg proizvodnje (kom)Q1
187Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 143. Obrada autora
![Page 188: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/188.jpg)
Monopolistička konkurencija
� Model tržišta ograničenog stupnja konkurencije.� Monopolistička konkurencija je takav tip tržišta na kojem veliki
broj poduzeća međusobno konkurira proizvodeći ne identično već slično dobro. Zahvaljujući diferencijaciji dobra koja proizvode monopolistički konkurenti nisu savršeni konkurenti.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 173.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 173.
� Potražnja je jako elastična (nepotpuno).� Mali proizvođači promjenom ponuđene količine mogu vrlo malo
utjecati na visinu cijene na tržištu (malo sliči monopolu).� Krivulja potražnje položeni je opadajući pravac.
188
![Page 189: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/189.jpg)
veliki broj kupaca i prodavateljaveliki broj kupaca i prodavatelja
velika mobilnost proizv. čimbenikavelika mobilnost proizv. čimbenika
ograničena racionaln. tržišnih subjekataograničena racionaln. tržišnih subjekata
nehomogeno dobro(diferencirano)*nehomogeno dobro(diferencirano)*
MONOPOLISTIČKA KONKURENCIJAMONOPOLISTIČKA KONKURENCIJA
proizv. čimbenikaproizv. čimbenika tržišnih subjekatatržišnih subjekata
* Isticanje stvarnih ili izmišljenih razlika među proizvodima
Pril
Ariel
NECJENOVNA konkurencija
189
![Page 190: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/190.jpg)
Grafikon 44. Krivulja pojedinačne potražnje
Cijena
Potpuna
konkurencija
savršenoelastičnasavršenoelastična
P
Količina tjedno
konkurencija
Monopolistička
konkurencija
razmjernoelastičnarazmjernoelastična
190
![Page 191: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/191.jpg)
Diferenciranje proizvoda� Skup postupaka kojima ponuđač može svoj proizvod učiniti
različitim u odnosu na proizvode drugih ponuđača.� Povećava sposobnost poduzeća da podigne cijenu (unutar
uskih granica), a da ne izgubi prevelik dio prodaje.� Smanjuje elastičnost potražnje za proizvodom ili uslugom.� Daje ponuđaču blagi stupanj monopolske moći.
� Izvori diferenciranja proizvoda:� lokacija objekta za prodaju� kvaliteta proizvoda/usluge� uslužnost osoblja� ime poduzeća (vlasnika)� ekonomska propaganda.
191
![Page 192: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/192.jpg)
Monopolistička konkurencija (maksimalizacija dobitka):
� konkurencija u grani srodnih proizvoda� diferencirani proizvodi (bliske zamjene)� mala monopolska moć� u kratkom roku snižavanje cijena ulaskom novih poduzeća
zbog dobiti ili rast cijena izlaskom postojećih zbog gubitkazbog dobiti ili rast cijena izlaskom postojećih zbog gubitka� u dugom roku prestaje ulazak i izlazak, a dobit je nula.
192
![Page 193: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/193.jpg)
Poticaji za proizvođače u konkurentskim granama (motivi za ulazak u granu)
Potpunakonkurencija:
• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu
Monopolističkakonkurencija:
• sniziti proizvodne troškove• proizvoditi optimalnu • proizvoditi optimalnu
količinu• prodavati po tržišnoj cijeni
• minimalnoj cijeni• uz nisku dobit
• zaposliti vlastite resurse.
• proizvoditi optimalnu količinu
• diferencirati proizvod• stvarno (istinski)• prividno (subjektivno)
• povećati cijene ili pridobiti kupce.
193
![Page 194: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/194.jpg)
Raširenost konkurentskih grana
� Ljekarna (tipična konkurentska grana):� u gradu (pripada konkurentskim granama)� u zabačenom mjestu (može li kupac birati?).
� Monopolistička konkurencija čest je oblik tržišne strukture (oko 40 % ukupnog gospodarstva).(oko 40 % ukupnog gospodarstva).
� Sektor malog gospodarstva: poljoprivreda i ribarstvo, trgovina na malo, sitna industrija i usluge.
194
![Page 195: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/195.jpg)
Nesavršena konkurencija i nekonkurentskegrane� Konkurentske grane ne mogu kontrolirati ponudu (ulazak
novih) i cijene proizvoda.� Tržišne strukture nesavršene konkurencije (posjeduju barem
minimalnu tržišnu moć):� monopolistička konkurencija� oligopol� monopol (osim tzv. čistog monopola).
195
![Page 196: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/196.jpg)
Pojam monopola
� Savršena konkurencija je vrsta tržišne strukture koja se temelji na brojnim pretpostavkama od kojih neke nisu realne.
� Monopol kao tržišna struktura je gotovo potpuno suprotna u odnosu na savršenu konkurenciju.
� Jedno poduzeće proizvodi ukupni proizvod na određenom
grčki monos = jedan; polein = prodati
� Jedno poduzeće proizvodi ukupni proizvod na određenom tržištu bez bliskih zamjena i s visokim zaprekama ulaska u granu.
� Monopol znači postojanje jednog proizvođača – ponuđača jedinstvenog dobra koji je na neki način zaštićen od pojave potencijalne konkurencije.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
154.
196
![Page 197: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/197.jpg)
Vrste monopola
� Zakonski (legitimni, de jure, u načelu) stjecanjem povlastica u obliku patenta, licencije ili koncesije na temelju zakona.
� Prirodni (naravni, de facto, stvarni) nastaje:� na temelju prava isključivog korištenja određenih prirodnih
resursa (?)resursa (?)� na temelju korištenja ekonomije razmjera (primjer mosta,
vodovoda i sl.) pri ograničenoj veličini tržišta.
197
![Page 198: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/198.jpg)
Obilježja strukture tržišta i model monopola:� mnogo kupaca� jedan prodavatelj� nema bliskih supstituta proizvodu poduzeća� ulazak u granu potpuno je zapriječen� vrsta tržišne strukture u kojoj jedno poduzeće čini cijelo tržište.
Krivulja potražnje poduzeća ujedno je tržišna krivulja potražnje i stoga ima opadajući nagib.potražnje i stoga ima opadajući nagib.
Model monopola:� prodavatelji su određivači cijena (price makers)� kupci su preuzimatelji cijena (price takers)� prodavatelji se ne ponašaju strategijski� kupci su dobro informirani.
198
![Page 199: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/199.jpg)
Monopol i ukupni prihod
� Dobit (profit) = ukupni prihod – ukupni trošak.� Ukupni prihod u monopolu razlikuje se u odnosu na savršenu
konkurenciju.� U savršenoj konkurenciji veća prodaja znači i veći prihod, a u
monopolu veća prodaja zahtijeva sniženje cijene.Elastičnost potražnje može se promatrati na temelju promjena � Elastičnost potražnje može se promatrati na temelju promjena ukupnog prihoda pri kretanju niz krivulju potražnje.
199
![Page 200: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/200.jpg)
Tablica 16. Skala potražnje i ukupni prihod monopola
CijenaCijena KoličinaKoličina Ukupni prihodUkupni prihod
8 kn 15.000 kg 120.000 kn
6 kn 25.000 kg 150.000 kn6 kn 25.000 kg 150.000 kn
5 kn 35.000 kg 175.000 kn
4 kn 40.000 kg 160.000 kn
3 kn 50.000 kg 150.000 kn
2 kn 70.000 kg 140.000 kn
1 kn 90.000 kg 90.000 kn
200Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.
![Page 201: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/201.jpg)
Grafikon 45. Krivulja potražnje u monopolu
Maksimalni ukupni prihod
Cijena (u kn/kg)
4
5
6
7
8
ukupni prihod= cijena × količ.= 5 kn × 35.000kg = 175.000 kn
Količina prodaje (u 000 kg)
25 10075500
1
2
3
4
Potražnja (D)
201Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 164.
![Page 202: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/202.jpg)
Pravila odlučivanja u konkurenciji i monopolu
Konkurencija� Odluka o količini proizvoda ne
utječe na cijenu.� Bilo koju količinu proizvoda
Monopol� Odluka o količini proizvoda
utječe na cijenu.� Veća proizvodnja snižava
cijenu proizvoda.� Bilo koju količinu proizvoda prodaje po tržišnoj cijeni.
� Konkurencija (mogućnost ulaska novih) obara cijenu u interesu kupca.
cijenu proizvoda.� Nema konkurencije i cijena se
može povećavati ili ne u skladu s interesom ponuđača.
202
![Page 203: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/203.jpg)
Prijelaz iz monopola u konkurenciju i obrnuto
� Iz konkurencije u monopol:� uvođenje novih proizvoda� oblikovanje marke proizvoda� izgradnja kapaciteta za masovnu proizvodnju.� izgradnja kapaciteta za masovnu proizvodnju.
� Iz monopola u konkurenciju:� prestanak patentne zaštite (primjer Pliva)� neto probitak za društvo u cjelini (potrošački probitak -
gubitak probitka za monopol).
203
![Page 204: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/204.jpg)
Monopol (maksimalizacija dobitka)� Bitna razlika u odnosu na savršenu konkurenciju je u tome što
pri rastu prodaje krivulja graničnog prihoda monopolskog proizvođača pada brže od krivulje potražnje.
� Važna činjenica za odlučivanje monopolista o cijeni proizvoda, odnosno usluge i opsegu proizvodnje.
� Maksimalni dobitak ako je MC = MR.� Maksimalni dobitak ako je MC = MR.
204
![Page 205: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/205.jpg)
� U monopolu nema samo jedne kombinacije tržišne cijene i količine ponude.
� Kao i druga poduzeća koja maksimaliziraju dobitak, tako i monopolsko poduzeće izjednačava granične troškove s graničnim prihodom: MC = MR.
Točka maksimalizacije dobitka monopolista
� Razlika između poduzeća u potpunoj konkurenciji i monopolista u tome je da granični prihod monopolista NIJE JEDNAK cijeni.
205
![Page 206: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/206.jpg)
Monopolska cijena i opseg proizvodnje
� Monopolsko poduzeće kontrolira cijelu ponudu određenog proizvoda na nekom tržištu, kao i cijene tog proizvoda.
� Jednostavno može smanjiti ponuđenu količinu i tako povećati stupanj oskudnosti dobra na tržištu.
� Njegove odluke o cijenama izravno su ovisne o količini dobra koje nudi na tržištu.koje nudi na tržištu.
206
![Page 207: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/207.jpg)
Monopolska dobit
� Ekonomska dobit koju monopolist neprekidno ostvaruje u dugom roku zahvaljujući zaprekama ulasku drugih u granu.
� Sjecište krivulja graničnog prihoda i graničnog troška pokazuje njegov najprofitabilniji opseg proizvodnje.
� MR = MC
207
![Page 208: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/208.jpg)
Grafikon 46. Monopolska ravnoteža, maksimalna dobit
Kn
MC
ATC
Ekonomskadobit
P0
Količina proizvoda (Q)
ATC
ATC0
Q0
D
MR
P0
208Izvor: Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o., Zagreb, 2007., str. 178. Obrada autora
![Page 209: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/209.jpg)
Kratki rok i dugi rok
� U dugom je roku poduzeće na svojim dugoročnim krivuljama troškova.
� Nema ulaska novih poduzeća tako da ekonomska dobitmože postojati u dugom roku.
� Optimalna cijena odgovara najprofitabilnijoj razini opsega proizvodnje.proizvodnje.
209
![Page 210: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/210.jpg)
Gubitak u monopolu
� Sve dok je P > ATC pri Q0, ostvarivat će se dobit.Međutim, moguće je da, neovisno o količini proizvedenih proizvoda, poduzeće ostvaruje gubitak.U tom slučaju Q0 je količina pri kojoj poduzeće gubi najmanji mogući iznos.
� Grafikon prikazuje jednu mogućnost ostvarivanja gubitka.� Grafikon prikazuje jednu mogućnost ostvarivanja gubitka.
210
![Page 211: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/211.jpg)
Grafikon 47. Prikaz mogućeg gubitka u monopolu
211Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 164.
![Page 212: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/212.jpg)
Neučinkovitost monopola i potpuna konkurencija
Za potpunu konkurenciju kažemo da daje učinkovite rezultate.Stimulira poduzeća na proizvodnju opsega proizvodnje pri
kojem je P = MC što zadovoljava uvjete alokacijske učinkovitosti.
Također osigurava da proizvodnja dostiže razinu pri kojoj je Također osigurava da proizvodnja dostiže razinu pri kojoj je krivulja prosječnih ukupnih troškova u minimumu (ATCmin)
kada su dostignuti najniži mogući troškovi proizvodnje, to jest proizvodna učinkovitost.
212
![Page 213: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/213.jpg)
Cjenovna diskriminacija
� Diskriminacija cijena znači prodaju istog dobra po različitim cijenama različitim kupcima.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
166.
� Nema diskriminacije kada svi kupci plaćaju istu cijenu dobra.� Javlja se kada prodavatelj prodaje kupcima različite količine
određenog dobra koristeći dvije ili više različitih cijena koje određenog dobra koristeći dvije ili više različitih cijena koje nisu ovisne o visini troškova proizvodnje.
� Diskriminacijom cijena monopolist može povećati svoju dobit.
213
![Page 214: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/214.jpg)
Uvjeti za cjenovnu diskriminaciju
� Poduzeće posjeduje tržišnu moć nad cijenom.� Postoji razlika u cjenovnoj elastičnosti potražnje između
skupina potrošača.� Moguće je odvajanje skupina potrošača na tržištu.� Postoji način sprječavanja ili barem ograničavanja preprodaje � Postoji način sprječavanja ili barem ograničavanja preprodaje
dobara između kupaca.
214
![Page 215: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/215.jpg)
Model oligopola
� Oligopol je tržište na kojem nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista ili slična dobra. Razlikuje se diferencirani i čisti oligopol.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
176.
� Prodavatelji su određivači cijena (price makers) ili tražitelji cijena (price searchers).
grčki oligos = malo; polein = prodati
cijena (price searchers).� Kupci su preuzimatelji cijena (price takers).� Mali je broj prodavatelja koji se ponašaju strategijski
(međusobna ovisnost djelovanja).� Ograničena je mogućnost izbora za kupce.� Kupci su dobro informirani ili slabo informirani.� Duopol (djelomični monopol), oligopson i duopson.
215
![Page 216: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/216.jpg)
Obilježja strukture tržišta:
� mnogo kupaca� malo prodavatelja, svaki ima razmjerno veliki tržišni udio
(četiri ili manje proizvođača drži najmanje 50 % vrijednosti prodaje grane)
� homogeni ili diferencirani proizvodi� ulazak može biti u rasponu od potpuno zapriječenog do � ulazak može biti u rasponu od potpuno zapriječenog do
savršeno slobodnog.
� Oligopoli mogu biti međunarodni, nacionalni i lokalni.
� Primjeri oligopola: proizvođači automobila, čelika, aluminija, petrokemijskih proizvoda, elektroničke opreme, računala i dr.
216
![Page 217: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/217.jpg)
Oblici oligopola
� Čisti (savršeni) u kojem ponuđači nude istovjetne (standardizirane, nediferencirane, homogene) proizvode, posebice na tržištu proizvodnih dobara.
� Diferencirani (nesavršeni) u kojem ponuđači nude slične (diferencirane, heterogene) proizvode:� mijenjanje fizičkih obilježja proizvoda ili određenog modela
proizvoda (promjene u kvaliteti, dizajnu, funkcionalnim proizvoda (promjene u kvaliteti, dizajnu, funkcionalnim svojstvima i zamjenskim dijelovima)
� stvaranje prividne razlike u proizvodima putem ekonomske propagande i promotivnih tehnika koje pomažu u oblikovanju stava kupca prema proizvodu.
217
![Page 218: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/218.jpg)
Glavne tržišne zapreke
Prirodne barijere:� ekonomija razmjera� visoki troškovi
Umjetne barijere:� patenti i autorska prava� vladine dozvole i
koncesije� diferenciranje proizvoda
� isključivo vlasništvo� veličina tržišta.
koncesije� uvozne barijere� običaji i tradicija� predatorne cijene.
218
![Page 219: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/219.jpg)
Zapreke izlaska iz oligopolske grane (M. Porter):� trajnost i specijaliziranost sredstava� visoki troškovi izlaska� strateški razlozi (međuovisnost, pristup
financijskim tržištima i okomita integracija)financijskim tržištima i okomita integracija)� informacijski jaz� menadžerski otpor� društvene zapreke� način raspolaganja sredstvima.
219
![Page 220: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/220.jpg)
Tehnike utvrđivanja (fiksiranja) cijene:
1. cjenovno predvođenje (liderstvo)(čisti oligopol, homogeni proizvodi)
2. neformalno usklađivanje(diferencirani oligopol, heterogeni proizvodi)(diferencirani oligopol, heterogeni proizvodi)
3. tajni sporazumi (nezakonito ponašanje)
4. javni sporazumi (OPEC).
220
![Page 221: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/221.jpg)
Koeficijent koncentracije četiriju poduzeća
� Koeficijent koncentracije pokazuje u kojoj mjeri mali broj (četiri ili osam) poduzeća dominira tržištem.
Koeficijent konc. Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzećaKoeficijent konc. Vrijednost prodaje najvećih četiriju poduzeća
četiriju poduzeća = _________________________ Vrijednost prodaje grane
� Visoki postotak koncentracije ukazuje na malu konkurenciju, a nizak postotak na snažniju konkurenciju.� Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 292.
221
![Page 222: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/222.jpg)
9. Tržište čimbenika proizvodnje
222“Čisti računi – dobri prijatelji.”
Latinska izreka
![Page 223: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/223.jpg)
Ekonomska teorija poznaje četiri inputa, odnosno resursa, to su:
� rad� kapital (kapitalna dobra)� zemlja (prirodni resursi)� poduzetništvo.
223
![Page 224: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/224.jpg)
Rad
� Obuhvaća sve ljudske tjelesne i umne sposobnosti koje se koriste u proizvodnji dobara i usluga.
� Tjelesni i umni.� Sposobnosti (neodvojive od ljudskih bića):
� prirodne i naslijeđene� prirodne i naslijeđene� nastale obrazovanjem i vježbanjem.
Radna snagabitna zaproizvodnju
Stanovništvobitno zapotrošnju
224
![Page 225: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/225.jpg)
Kapitalna dobra (kapital)
� obuhvaća sva proizvedena dobra koja se mogu upotrijebiti u proizvodnji drugih dobara (strojevi, ceste, računala, građevine, zalihe gotovih proizvoda i sl.);
� materijalna dobra stvorena u gospodarskom sustavu;� rezultat su jedne proizvodnje i sredstvo za drugu proizvodnju;� rezultat su jedne proizvodnje i sredstvo za drugu proizvodnju;� obnovljiva su i mogu se kupiti za novac (čine fizički, a ne
novčani kapital);� stalni kapital (trajna dobra kao što su razni alati, uređaji,
strojevi, transportna sredstva i građevinski objekti);� obrtni kapital (kratkotrajna dobra, to jest razne vrste
materijala, poluproizvoda i dijelova koji se razmjerno brzo troše u proizvodnji).
225
![Page 226: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/226.jpg)
Prirodni resursi (zemlja)
� Slobodna dobra koja su raspoloživa iz prirode (plodno tlo, biljke, zrak, vodeni tokovi, padaline, ribe, drvo, divlje životinje, mineralne sirovine, energija sunca, morskih valova i vjetra, i sl.).
� Izvori mineralnih sirovina (na primjer nafte i ugljena) iscrpljivi su i neobnovljivi, tlo se može poboljšavati i ograničeno povećavati na račun vodenih površina, a drvo se može obnavljati u na račun vodenih površina, a drvo se može obnavljati u određenom vremenskom razdoblju.
� Razvoj tehnologije donosi nove mogućnosti uporabe prirodnih resursa.
226
![Page 227: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/227.jpg)
Poduzetništvo� Posebni oblik rada.� Ljudska djelatnost kombiniranja drugih proizvodnih resursa radi
pokretanja i organiziranja proizvodnje za tržište.� Poduzetnici pokreću određenu djelatnost, organiziraju korištenje
proizvodnih resursa (ostvarujući neku ideju), primjenjuju inovacije (novi proizvodi i nove metode) i preuzimaju rizike nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja na uspješnost nepovoljnih prirodnih i tržišnih utjecaja na uspješnost proizvodnje.
227
![Page 228: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/228.jpg)
Koristi od poduzetništva:
� poticanje ekonomskog rasta� povećavanje učinkovitosti korištenja resursa� stvaranje novih tehnologija, proizvoda i usluga� oživljavanje tržišne konkurencije� oživljavanje tržišne konkurencije� zapošljavanje stanovništva.
228
![Page 229: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/229.jpg)
Dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje
� Dohodak: transferna zarada i ekonomska renta.� Transferna zarada - dostatna za izazivanje ponude nekog čimbenika proizvodnje. To je zarada koju input može realizirati u najboljoj alternativnoj uporabi.
� Ekonomska renta - dio dohotka koji vlasnik čimbenika prima povrh transferne zarade.povrh transferne zarade.
� Vlasnik rada – plaća� Vlasnik kapitala – kamata� Vlasnik zemlje – renta� Poduzetnik – max. ekonomske dobiti
229
![Page 230: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/230.jpg)
Pokretljivost rada:
� prostorna i profesionalna� otklanjanje neravnoteže na tržištu rada� ujednačavanje plaća� mjere države (poticanje pokretljivosti).� mjere države (poticanje pokretljivosti).
230
![Page 231: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/231.jpg)
potražnja za radnomsnagom (D)
ponuda radnesnage (S)
poduzeća
TRŽIŠTE RADA (RADNE SNAGE)
poduzeća pojedinci
Tržište određuje opću razinu plaća.
Plaće za pojedine struke razlikuju se.
231
![Page 232: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/232.jpg)
Grafikon 48. Tržište rada
S1 (dugi rok)
God
išnj
a pl
aća
(tis
uće
kn) S (kratki rok)
EE2
D
God
išnj
a pl
a
Broj radnikaD1
EE1
EE3
232Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 210. Obrada autora
![Page 233: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/233.jpg)
TRŽIŠTE RADNE SNAGEplaća S
minimalna plaća
Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.
Radnici imaju dovoljno dohotka da si mogu priuštiti slobodnovrijeme. Pritom više cijenenerad nego dodatnu zaradu.
DRegresivna krivulja
Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.
Tržište radne snage nije tržište savršene konkurencije te na njega u velikoj mjeriutječe i država. Određena je minimalnaplaća za koju radnici nisu spremni raditi.
rad0
Regresivna krivulja potražnje za radom
233
![Page 234: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/234.jpg)
Pokretljivost kapitalaGrafikon 49. Tržište kapitala (kredita)
S
God
išnj
i kam
atnj
ak (
%)
God
išnj
i kam
atnj
ak (
%)
Iznos kredita (kn)
D1
D
234Izvor: Izrada autora
![Page 235: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/235.jpg)
Kamate su cijena koju poduzetnik plaća za privremeno korištenje novčanih sredstava.
kamatna stopa =kamateglavnica
×××× 100
cijena SKamatna stopa se formira na tržištu kreditnog kapitala.
cijena
0 količina
D
PE
QE
E
S
235
![Page 236: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/236.jpg)
potražnjazajmoprimaca(D)
ponuda zajmodavaca
(S)
Kamatna stopa < profitna stopaKamatna stopa < profitna stopa
odriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnostiodriču se današnje potrošnje radi većepotrošnje u budućnosti
naknada zariziknaknada zarizik
TRŽIŠTE KREDITNOGA KAPITALA
(D) (S)
poduzeća š t e d i š e
neposredno pojedinačni ekonomski subjektineposredno pojedinačni ekonomski subjekti
preko banaka i drugih financijskih institucijapreko banaka i drugih financijskih institucija
236
![Page 237: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/237.jpg)
Funkcije kamata
NOMINALNA KAMATNA STOPANOMINALNA KAMATNA STOPA
izražena u postocimaizražena u postocima
REALNA KAMATNA STOPAREALNA KAMATNA STOPA
koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije
koeficijent odnosa nominalne kamatne stope i stope inflacije
�potiču ekonomske subjekte na štednju
�kapital usmjeravaju u najrentabilnija ulaganja
�poduzetnike prisiljavaju na učinkovito poslovanje.
Ekonomsko značenje kamata:
237
![Page 238: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/238.jpg)
Pokretljivost prirodnih resursa:
� mala sa stajališta smještaja� velika sa stajališta uporabe� zemljišta, građevinski objekti.
238
![Page 239: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/239.jpg)
Tržište poljoprivrednih proizvoda:
� proizvodnja organskih tvari� važnost za prehranu i industrijsku preradu� razvoj tehnologije i rast proizvodnje i ponude� visok stupanj konkurencije ponuđača (slabe zapreke ulaska u
granu)ograničena potrošnja (neelastična potražnja) i pad cijena.� ograničena potrošnja (neelastična potražnja) i pad cijena.
239
![Page 240: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/240.jpg)
Cije
na (
u kn
/kg)
P3
Ponuda u godini nepovoljnih vremenskih uvjeta
Ponuda u uvjetima normalne godine
Ponuda u uvjetima bogate žetve
Grafikon 50. Ponuda poljoprivrednih proizvoda
Količina (kg, godišnje)
Potražnja
Q1 Q2 Q3
P1
P2
240Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 136.
![Page 241: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/241.jpg)
Tržište zemlje
� Ponuda je neelastična te cijena zemlje i zakupnina ovise o potražnji (nagli rast i pad).
� Površina ispod krivulje potražnje ukupna je vrijednost zemlje ili ukupni iznos zakupnine.
� Uvođenje poreza na promet zemljišta snižava ponudu i povećava cijenu zemlje koja ne pokriva cijeli porez (dio snosi povećava cijenu zemlje koja ne pokriva cijeli porez (dio snosi ponuđač).
� Zbog imobilnosti zemljišta (1) raste cijena zemlje i (2) grade se visoke zgrade i poskupljuje izgradnja.
241
![Page 242: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/242.jpg)
Cijena zemlje (P)S
E2P2
Grafikon 51. Tržište zemlje (ponuda i potražnja)
D1
E1
P1
Q10
D2
Q2242Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.
![Page 243: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/243.jpg)
Nova krivulja ponude (S1)
Početna krivuljaponude (S0)
Cijena (P)
P1
Porez
Grafikon 52. Utjecaj uvođenja poreza na ponudu zemlje
Količina (Q)
P0
Q1Q0
Krivuljapotražnje (D0)
0
243Izvor: Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006., str. 138.
![Page 244: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/244.jpg)
10. Država i tržište
244“Razmisliti treba više puta, a odlučiti jedanput.”
Latinska poslovica
![Page 245: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/245.jpg)
Mjere države (regulacija tržišta)
Dva razloga uplitanja države u gospodarstvo:
1. poticanje učinkovitosti raspodjele resursa zbog postojanja eksternalija (vanjskih učinaka) i monopola (tržišne moći)
2. osiguravanje pravednosti promjenom načina raspodjele 2. osiguravanje pravednosti promjenom načina raspodjele ekonomskog rezultata (porezna politika i socijalna skrb).
245
![Page 246: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/246.jpg)
INTERVENCIJA DRŽAVE
246
![Page 247: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/247.jpg)
Tablica 17. Ekonomska uloga države
Nedostaci nevidljive ruke Intervencija države Državne aktivnostiNeefikasnost
Monopol Intervencija na tržištu Antimonopolski zakonEksternalije Intervencija na tržištu Zakon protiv zagađenjaJavna dobra Subven. vrijednih aktivnosti Nacionalna obranaNejednakost
Neprihvatljive nejednakosti Preraspodjela dohotka Progres. oporezivanjeNeprihvatljive nejednakosti Preraspodjela dohotka Progres. oporezivanjedohotka i bogatstva dohotka i bogatstva
Programi podrške doh.Makroekonomski problemiKonjukturni ciklusi Stabilizacija pomoću Monetarna politika(visoka inflacija i makroekonomskih i fiskalna politikanezaposlenost) politika Spor ekonomski rast Stimuliranje rasta Investiranje u obrazov.
Niski pror. deficitPovećanje štednje
247
![Page 248: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/248.jpg)
Izvori tržišnog neuspjeha(manjkavosti tržišta)
� MONOPOLI� EKSTERNALIJE� JAVNA DOBRA� JAVNA DOBRA
248
![Page 249: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/249.jpg)
Monopoli
Monopolist ograničava opseg proizvodnje i povećava cijene iznad konkurentske razine.
Javlja se gubitak blagostanja – potrošači su voljni platiti više za dodatni proizvod nego što iznosi granični trošak
proizvodnje.
249
![Page 250: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/250.jpg)
Eksternalije
� Eksternalije (na primjer zagađenje) su negativni sporedni proizvodi proizvodnje ili potrošnje koji se nisu odrazili na tržišnu cijenu.
� Eksterni trošak i eksterne koristi.� Npr. sumporne pare termoelektrana kao primjer štetnih
eksternalija; stroj za fotokopiranje – pozitivna eksternalija jer eksternalija; stroj za fotokopiranje – pozitivna eksternalija jer predstavlja uštedu vremena za puno ljudi.
250
![Page 251: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/251.jpg)
Javna dobra
� Dva obilježja po kojima se javna dobra razlikuju od privatnih dobara:� Nadmetanje (rivalstvo). Javna dobra nisu konkurentska.
Ako slušam neku radiopostaju ne ograničavam korištenje od strane drugog slušatelja.
� Isključivost (ekskluzivnost). Javna dobra nisu isključiva. � Isključivost (ekskluzivnost). Javna dobra nisu isključiva. Nije moguće ili je barem nepraktično ograničavati pristup gradskim ulicama i parkovima.
� Javna dobra ne mogu biti učinkovito osiguravana putem tržišta:� nedostaju odgovarajući cjenovni signali� obično postoji problem “slobodnih jahača”.
251
![Page 252: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/252.jpg)
Država i njeni mehanizmi
� Porezi – utječu na privatni dohodak, a time i na privatne izdatke i čine glavni izvor javnih prihoda. Mogu imati i ulogu korektora i sprječavanja određenih aktivnosti – prodaja alkohola i cigareta, a potiču manje oporezovane sektore kao što je gradnja stanova.
� Izdaci – transferna (socijalno osiguranje, socijalna plaćanja) i druga plaćanja (zdravstvena zaštita, obrazovanje) koja osiguravaju plaćanja (zdravstvena zaštita, obrazovanje) koja osiguravaju dohodak pojedincima.
� Propisi ili nadzori – usmjeravaju ljude da ostvare ili da se sustegnu od određenih ekonomskih aktivnosti (propisi oko zagađivanja, reguliranje uvjeta rada).
252
![Page 253: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/253.jpg)
Funkcije države
1. Država osigurava i održava zakonski okvir u kojem i pomoću kojeg ekonomija funkcionira.
2. Država realocira resurse.3. Država obavlja preraspodjelu dohotka.4. Država nastoji stabilizirati poslovni ciklus, ona intervenira kako bi
smanjila nezaposlenost i inflaciju.smanjila nezaposlenost i inflaciju.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 221.
253
![Page 254: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/254.jpg)
višakponudevišakponude
ZaštitaprodavateljaZaštitaprodavatelja
P
EPE
MINIMALNA CIJENA
D
SE1E2
INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU
Minimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:
�ili smanjuje ponudu (E2).
�država povećava potražnju (E1)
Q0 QEQD Qs
254
![Page 255: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/255.jpg)
višakpotražnjevišakpotražnje
zaštitakupacazaštitakupaca
INTERVENCIJA DRŽAVE NA TRŽIŠTU
P
EPE
MAKSIMALNA CIJENA
D
S
E1 E2
Maksimalna cijena mora postati ravnotežna cijena:�država povećava ponudu (E2)
�ili smanjuje potražnju (E1).
Q0 QE
D
QDQs
255
![Page 256: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/256.jpg)
11. Osnovni makroekonomski pojmovi
256
“Nema nerješivog problema. I najuži tjesnac ima izlaz: ako nema drugog izlaza, ima onaj kroz koji smo ušli.” Vujić
![Page 257: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/257.jpg)
Makroekonomija…
� Proučava ponašanje gospodarstva kao cjeline.� Glavni ekonomski ciljevi su visok i brz rast proizvodnje, niska
nezaposlenost i stabilnost cijene.� Kako bi se ovi ciljevi ostvarili, država se koristi instrumentima
monetarne i fiskalne politike kako bi ostvarila “ravnotežu” u monetarne i fiskalne politike kako bi ostvarila “ravnotežu” u gospodarstvu i otklonila makroekonomske probleme.
257
![Page 258: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/258.jpg)
Tablica 18. Makroekonomski pokazatelji
BDP, realna
stopa rasta
Investicije u
kapital,
realna stopa
rasta
Izvoz roba i
usluga,
realna stopa
rasta
Uvoz roba i
usluga,
realna stopa
rasta
Industrijska
proizvodnja
Stopa
nezaposlenosti
2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009. 2008. 2009.
Hrvatska 2,4 -5,8 8,2 -11,8 1,7 -16,2 3,6 -20,7 1,2 -9,2 8,4 9,1
SAD 0,4 -2,4 -3,7 -14,8 5,4 -9,6 -3,2 -13,9 -2,3 -9,8 5,8 9,3
Japan -1,2 -5,2 -2,6 -14,3 1,6 -24,0 0,9 -17,0 -3,3 -21,7 4,0 5,1
EU - 27 0,7 -4,2 -0,6 -11,6 1,5 -12,4 1,4 -12,1 -1,8 -14,0 7,0 8,9
258Izvor: HGK, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno na: www.hgk.hr
![Page 259: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/259.jpg)
Pod temeljnim makroekonomskim problemima uobičajeno se smatraju sljedeći:
� inflacija� nezaposlenost� bruto nacionalni proizvod
poslovni ciklus.� poslovni ciklus.
259
![Page 260: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/260.jpg)
Inflacija
� Inflacija (lat. inflare – naduti, nadimati) jest rast prosječne razine cijena u nekom društvu. Suprotna pojava je deflacija koja je pad opće ili prosječne razine cijena.� Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str.
241.
� Inflacija se mjeri:� indeksom potrošačkih cijena (CPI)� indeksom proizvođačkih cijena (PPI)� implicitnim deflatorom BDP-a (IPD).
260
![Page 261: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/261.jpg)
CPI
� Indeks potrošačkih cijena (Consumer Price Indeks).� Najpoznatiji indeks cijena posredstvom kojeg se prati i mjeri
fluktuacija razine cijena.� Standardna košara dobara (potrošačka košarica) sastoji se od
različitih (izabranih) artikala čije se cijene kontinuirano prate i različitih (izabranih) artikala čije se cijene kontinuirano prate i uspoređuju.
261
![Page 262: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/262.jpg)
CPI
Vrijednost standardne potrošačke košare dobara tekuće godine
CPI =____________________________________________ x 100Vrijednost standardne potrošačke košare Vrijednost standardne potrošačke košare
dobara bazne godine
262
![Page 263: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/263.jpg)
Zadatak:a) Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je treća godina bazna godina!b) Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!
Godina Vrijednost košare dobara
CPIdobara
1. 18000
2. 20000
3. 24000
4. 27000
5. 29500
6. 33000
263
![Page 264: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/264.jpg)
18 000CPI 1 = __________ . 100 = 75
24 000
20 00020 000CPI2 = ___________ . 100 = 83,3
24 000…
264
![Page 265: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/265.jpg)
Godina Vrijednost košare dobara
CPI
1. 18000 75
2. 20000 83,3
3. 24000 100
4. 27000 112,5
5. 29500 122,9
6. 33000 137,5
265
![Page 266: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/266.jpg)
Stopa inflacije?
CPI u tekućoj CPI u
Godišnja stopa godini _ prošloj godiniinflacije = __________________________________________ x 100
CPI u prošloj godini
266
![Page 267: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/267.jpg)
Izračunajte godišnju stopu inflacije u 6. godini u odnosu na 5. godinu!
137,5 – 122,9137,5 – 122,9
Godišnja stopa inflacije = _________________ . 100 = 11,87%122,9
267
![Page 268: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/268.jpg)
Mjerenje inflacije - implicitni deflator BDP-a (IPD)
� BDP - je novčana vrijednost svih finalnih dobara i usluga koje neka ekonomija proizvede tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.
� Implicitni deflator BDP-a – registrira promjene cijena svih Implicitni deflator BDP-a – registrira promjene cijena svih dobara i usluga koje čine bruto nacionalni proizvod. To je indeks koji se koristi kao mjera inflacije.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 51., 52.
268
![Page 269: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/269.jpg)
IPD
Nominalni BDPIPD = ____________________ . 100
Realni BDP
� Nominalni BDP mjeri vrijednost outputa u tekućim cijenama (cijenama tekuće godine).
� Realni BDP mjeri vrijednost outputa u stalnim cijenama (cijenama bazne godine).
269
![Page 270: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/270.jpg)
35000� IPD = ____________ . 100 = 118,24
29600
U tekućoj je godini, u odnosu na baznu godinu, prosječna razina cijena svih finalnih dobara porasla za 18,24%, odnosno stopa inflacije iznosi 18,24%.
270
![Page 271: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/271.jpg)
Upotrebom IPD –a realni BDP moguće je pretvoriti u nominalni BDP, i obrnuto.
deflator BDP –a x Realni BDP
Nominalni BDP = _________________________ Nominalni BDP = _________________________ 100
Nominalni BDPRealni BDP = ____________________ x 100
deflator BDP-a
271
![Page 272: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/272.jpg)
Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!
Godina IPD Realni BDP
1 90,9 11 001 100
2 95,5 13 193 717
3 100 15 400 000
4 104,5 17 607 656
5 109,1 19 798 350
272
![Page 273: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/273.jpg)
90.9 x 11 001 100� Nominalni BDP1 = ________________ = 10 000 000
100
273
![Page 274: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/274.jpg)
Zadatak – Izračunajte nominalni BDP!
Godina IPD Realni BDP Nominalni BDP
1 90,9 11 001 100 10 000 000
2 95,5 13 193 717 12 600 000
3 100 15 400 000 15 400 000
4 104,5 17 607 656 18 400 000
5 109,1 19 798 350 21 600 000
274
![Page 275: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/275.jpg)
Nezaposlenost
� je definirana (predstavljena) brojem odraslih osoba koje nemaju zaposlenje, aktivno traže posao i u dobi su od 15 do 65 godina.
� Nezaposleni su dio radne snage neke zemlje, tj. radno sposobnog stanovništva.
� Tzv. obeshrabreni radnici nisu dio radne snage niti su nezaposleni jer su prestali aktivno tražiti posao (uz njih bi stopa nezaposlenosti bila znatno veća).
275
![Page 276: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/276.jpg)
U RH nezaposlenom se osobom smatra, prema Zakonu o zapošljavanju (N.N. 59/96.), osoba sposobna za rad, a koja je u dobi od 15 do 65 godina, evidentirana u Hrvatskom zavodu
za zapošljavanje kao tražitelj zaposlenja, redovito se prijavljuje, a nije vlasnik ili većinski suvlasnik više od 51%
udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, ne udjela u trgovačkom društvu ili drugoj pravnoj osobi, ne obavlja samostalno profesionalnu i gospodarsku djelatnost,
nije većinski vlasnik ili suvlasnik više od 51% udjela u poljoprivrednom gospodarstvu te nije redoviti učenik, student
ili umirovljenik.
276
![Page 277: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/277.jpg)
Stopa nezaposlenosti:
� jest postotak nezaposlene radne snage; � pokazatelj je “zdravstvenog” stanja neke zemlje.
NezaposleniStopa nezaposlenosti = _____________ . 100 Stopa nezaposlenosti = _____________ . 100
Radna snaga
277
![Page 278: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/278.jpg)
Oblici nezaposlenosti
� Frikcijska – obuhvaća one osobe koje prvi put traže zaposlenje, te osobe koje su izgubile ili napustile stari posao pa su u potrazi za novim (boljim) zaposlenjem.
� Sezonska – javlja se zbog sezonskih promjena. Sve osobe koje zbog sezonskih promjena periodično ostaju bez posla čine sezonsku nezaposlenost.čine sezonsku nezaposlenost.
� Strukturna – nastaje zbog promjena geografske ili privredne strukture privrede, zbog nepodudaranja potražnje i ponude radne snage.
� Ciklička – javlja se u kontrakcijskoj ili recesijskoj fazi poslovnog ciklusa. Uzrokuje ju smanjena potražnja za radom (uzrokuje ju pad realnog bruto nacionalnog proizvoda).
278
![Page 279: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/279.jpg)
� Puna zaposlenost – ukoliko se nezaposlenost sastoji samo od frikcijske nezaposlenosti, stopa nezaposlenosti naziva se prirodna stopa nezaposlenosti i kreće se od 3 – 5%.
� Prirodna stopa nezaposlenosti je u SAD-u između 5 i 6 %, a u zemljama srednje i jugoistočne Europe smatra se da je prirodna stopa nezaposlenosti oko 7%.prirodna stopa nezaposlenosti oko 7%.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 20.
279
![Page 280: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/280.jpg)
Phillipsova krivulja
� Prikazuje odnos stope inflacije i stope nezaposlenosti.� Većoj (godišnjoj) stopi inflacije odgovara niža (godišnja)
stopa nezaposlenosti!?� Ovaj odnos vrijedi u kratkom vremenskom razdoblju; u
dugom vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti dugom vremenskom razdoblju stopa nezaposlenosti stabilizirat će se na razini prirodne stope nezaposlenosti (neovisno o promjeni stope inflacije).
280
![Page 281: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/281.jpg)
Grafikon 53. Philipsova krivulja
Stopa
inflacije
Dugoročna Phillipsova krivulja
Stopa
inflacije
3 4
6
4
3 4
5
4
3
Stopa nezaposlenosti
Kratkoročna Phillipsova krivulja
Stopa nezaposlenosti
281Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 254., 255.
![Page 282: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/282.jpg)
Zadatak!
� Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.
� Ukupno stanovništvo – 100.000.00Zaposleni – 35.000.00� Zaposleni – 35.000.00
� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao –5.000.00
� Obeshrabreni radnici, punoljetne osobe koje su prestale aktivno tražiti posao – 1.000.00
282
![Page 283: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/283.jpg)
Mjerenje gospodarske aktivnosti
� Bruto domaći proizvod (BDP) je najsveobuhvatnija mjera ukupne proizvodnje i usluga neke zemlje.
� BDP je novčana (tržišna) vrijednost svih finalnih dobara i usluga koja je ostvarena u domaćoj privredi tijekom određenog razdoblja, najčešće tijekom jedne godine.
� BNP predstavlja takvu tržišnu vrijednost koju su ostvarili domaći (nacionalni) rezidenti neovisno o tome rade li u domaćoj ili inozemnoj privredi. Primjerice, proizvodnja koju su ostvarili njemački državljani u RH dio je hrvatskog BDP-a, ali ne i hrvatskog BNP-a. Ta je proizvodnja dio njemačkog BNP-a.� Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet, Osijek, 2002., str. 47.
283
![Page 284: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/284.jpg)
Bruto domaći proizvod
� Izračunava se kao umnožak proizvedene količine finalnih dobara i usluga i njihovih cijena.
� Realni BDP – stalne cijene.� Nominalni BDP – tekuće cijene.� Potencijalni BDP – vrijednost finalnih dobara i usluga koju � Potencijalni BDP – vrijednost finalnih dobara i usluga koju
neka ekonomija može proizvesti pod pretpostavkom da je stopa nezaposlenosti jednaka prirodnoj stopi nezaposlenosti (puna zaposlenost).
� BDP jaz: razlika između potencijalnog i realnog BDP-a.� Pojava BDP jaza pokazuje da ekonomija ne funkcionira na
razini pune zaposlenosti.
284
![Page 285: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/285.jpg)
Mjerenje BDP-a i raspoloživi dohodak
� Pristup trošenja� Pristup dohotka� Jednakost pristupa
� Pristup trošenja - zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine � Pristup trošenja - zbroj svih trošenja učinjenih radi kupovine novih, finalnih dobara i usluga.
BDP= C (potrošnja) + I (bruto privatne domaće investicije) + G (državna potrošnja)+ X (neto izvoz)
285
![Page 286: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/286.jpg)
Pristup dohotka
� Zbroj svih dohodaka koje tijekom određenog razdoblja realiziraju domaćinstva neke ekonomije.
BDP= plaća + renta + kamata + profit+ amortizacija + neizravni porezi+ amortizacija + neizravni porezi= dohodovne + nedohodovne komponente
Jednakost pristupa - potrebno je izjednačiti aktualne investicije, državnu potrošnju i izvoz s aktualnom štednjom, neto porezima i uvozom.
286
![Page 287: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/287.jpg)
Agregatna potražnja (AD)
� Agregatna potražnja (AD) ukupna je količina proizvoda i usluga koja će se kupiti pri danoj razini cijena uz pretpostavku ceteris paribus.
� Agregatna potražnja određena je sumom trošenja pojedinaca i kućanstava (C), poslovnog sektora (I), države (G) i stranaca (X).(X).
� Ona također ovisi o razini cijena, ali i monetarnoj i fiskalnoj politici.
� Krivulja AD ima silazni oblik i negativno je nagnuta prema apscisi.
287
![Page 288: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/288.jpg)
Struktura agregatne potražnje
1. Osobna potrošnja (c). Čine je potrošnja pojedinaca i kućanstava, a određena je raspoloživim dohotkom, bogatstvom i općom razinom cijena.
2. Investicije (I). Čine ih proizvodne potrošnje ekonomskih subjekata, a određena je prinosima od investicija, troškovima investicija i očekivanjima budućih događaja.Državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i 3. Državna potrošnja (G). Čine ih proizvodna i neproizvodna potrošnja države.
4. Neto izvoz (X). On je jednak razlici između izvoza i uvoza, a određen je domaćim i inozemnim dohotkom, relativnim cijenama i valutnim tečajevima.
AD = C + I + G + X
288
![Page 289: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/289.jpg)
Egzogene varijable utjecaja na AD� Inozemna proizvodnja - rast proizvodnje u inozemstvu dovodi do povećanja
neto izvoza.� Vrijednost imovine - povećanje cijena dionica ili cijena stanova dovodi do
većeg bogatstva kućanstava, a time do veće potrošnje. To također dovodi do nižih troškova kapitala i povećava investicije poduzeća.
� Smanjenje cijena nafte - veća proizvodnja nafte u svijetu smanjuje cijene nafte na svjetskom tržištu. Veći realni dohoci potrošača i veće poslovno povjerenje povećavaju potrošnju, kupovine automobila i investicije.
� Napreci u tehnologiji - nove mogućnosti investiranja i rast AD.� Veličina stanovništva� Očekivana inflacija� Državna potrošnja� Porezi� Transferna plaćanja� Kamatne stope� Količina novca� Ostalo - politički događaji, sporazumi o slobodnoj trgovini.
289
![Page 290: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/290.jpg)
Agregatna ponuda (AS)
� Agregatna ponuda jednaka je ukupnoj količini dobara i usluga koje je narodna privreda voljna proizvesti i ponuditi pri danoj razini cijena u određenom vremenskom razdoblju.
� Ona ovisi o razini cijena i veličini potencijalnog proizvoda.� Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak položeno � Krivulja AS je rastućeg oblika pri čemu je donji krak položeno
uzlazan, dok je gornji krak strmo uzlazan.
290
![Page 291: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/291.jpg)
BDP-deflator
Grafikon 54. Krivulja agregatne ponudeGrafikon 54. Krivulja agregatne ponude
Kratkoročna agregatna ponuda
Dugoročna agregatna ponuda
deflatorr
0 Potencijalni Realni BDP BDP
Nezaposlenost
Puna zaposlenost
Pregrijana ekonomija
291Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 278.
![Page 292: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/292.jpg)
� Dugoročna agregatna ponuda – ona ponuđena količina realnog GNP-a koja znači da svaki proizvođač koristi upravo svoj kapacitet i koja pretpostavlja punu zaposlenost (jednaka je krivulji potencijalnog GNP-a).
� U vrijeme recesije privreda može proizvesti manje od svog potencijalnog proizvoda kao što u vrijeme prosperiteta može proizvesti i više od njega.
� U prvom je slučaju posljedica nezaposlenost i neiskorištenost kapaciteta, a u drugom inflacija.kapaciteta, a u drugom inflacija.
� Porast potencijalnog proizvoda pomiče krivulju AS udesno.� Ako se povećaju cijene proizvodnih inputa, poduzeća će
ponuditi istu količinu proizvoda samo ako dođe do odgovarajućeg porasta cijena outputa.
� Pri tome najamnine imaju najvažnije mjesto u strukturi troškova.
� Povećanje troškova pomiče krivulju AS prema gore.
292
![Page 293: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/293.jpg)
Promjene dugoročne i kratkoročne agregatne ponude:� radna snaga� zaliha kapitala� sirovine� tehnološki napredak� klima� klima� promjene sustava realnog GNP-a.
293
![Page 294: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/294.jpg)
Makroekonomska ravnoteža
� Makroekonomska ravnoteža ostvaruje se u presjecištu krivulja AS i AD. Pri njoj ni kupci ni prodavači ne žele mijenjati svoje kupovine i prodaje, ali ni cijene.
� Promjenom bilo AS bilo AD mijenja se i makroekonomska ravnoteža.
294
![Page 295: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/295.jpg)
BDP-deflator
Grafikon 55. Makroekonomska ravnotežaGrafikon 55. Makroekonomska ravnoteža
Kratkoročna agregatna ponuda
Agregatna potražnja
Agregatni višak
0 Ravnotežni Realni realni BDP BDP
višak
Agregatni manjak
295Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 283.
![Page 296: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/296.jpg)
Agregatno trošenje i makroekonomska ravnoteža - potrošnja
Raspoloživi dohodak je najvažnija odrednica potrošnje i štednje domaćinstva (permanentni dohodak je razina dohotka koju bi kućanstva ostvarivala kada se uklone privremeni ili kratkotrajni utjecaji kao što su vrijeme,
poslovni ciklusi ili neočekivani dobitak/gubitak).� Potrošnja se sastoji od: � Potrošnja se sastoji od:
� trajnih dobara (motorna vozila, oprema za kućanstvo)� potrošnih dobara (hrana, odjeća, energija)� usluga (stanovanje, prijevoz, zdravstvena zaštita).
� Štednja je onaj dio raspoloživog dohotka koji se ne troši.štednja = raspoloživi dohodak - potrošnja
� Točka pokrića - točka u kojoj kućanstvo potpuno troši sav svoj raspoloživi dohodak.
296
![Page 297: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/297.jpg)
Investicije
� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada, strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).
� Krivulja potražnje za investicijama opadajućeg je oblika –pokazuje odnos između realne kamatne stope i potraživane količine investicija.količine investicija.
297
![Page 298: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/298.jpg)
Investicije� Investicije podrazumijevaju kupovinu kapitalnih dobara (zgrada,
strojeva, alata, uređaja i opreme) te promjene zaliha (gotovih proizvoda, poluproizvoda i sirovina).
� Investicije utječu na proizvodnju u kratkom roku preko učinka na agregatnu potražnju, a na dugoročni rast proizvodnje preko utjecaja rasta kapitala na potencijalnu proizvodnju i agregatnu ponudu.
� Vrste investicija: kupovina stambenih objekata, investicije u opremu, dodaci zalihama.
� Odrednice investicija: prihodi, troškovi, očekivanja.� Poduzeća investiraju da bi stekla profite. Budući da kapitalna dobra
traju mnogo godina, odluke o investicijama ovise o potražnji za proizvodnjom koju proizvode nove investicije, kamatnjacima i porezima koji utječu na troškove investicija i očekivanjima poduzeća.
298
![Page 299: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/299.jpg)
Realna k`
Grafikon 56. Krivulja potražnje za investicijamaGrafikon 56. Krivulja potražnje za investicijama
Pesimizam optimizam
0 Realne investicije
Pesimizam optimizam
Manja amortizacija
Veća amortizacija
299Izvor: Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u Osijeku, 2003., str. 304.
![Page 300: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/300.jpg)
Neto izvoz i odrednice izvoza
� Razlika između izvoza i uvoza neke zemlje.� Ukoliko je cijena domaćih dobara niža od cijena inozemnih
dobara, tada će izvoz biti veći. Obrnuto značit će manji izvoz, a veći uvoz.
� Povećanje inozemnog proizvoda dovodi do rasta inozemne potražnje za svim dobrima, od kojih se dio odnosi i na naša potražnje za svim dobrima, od kojih se dio odnosi i na naša domaća dobra, što rezultira rastom izvoza naše zemlje.
� Povećanje realnog tečaja, tj. porast relativne cijene inozemnih dobara izražene u terminima domaćih dobara, čini domaća dobra atraktivnijim u usporedbi s inozemnim dobrima što uzrokuje rast izvoza.
300
![Page 301: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/301.jpg)
Promjene tečaja
� Nominalna aprecijacija – rast domaće valute izražene u terminima strane valute.� Aprecijacija odgovara smanjenju tečaja E.
� Nominalna deprecijacija – smanjenje cijene domaće valute izražene u terminima strane valute.izražene u terminima strane valute.� Deprecijacija odgovara rastu tečaja E.
� Kod fiksnog tečaja:� smanjenje tečaja naziva se revalvacija� porast tečaja = devalvacija.
301
![Page 302: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/302.jpg)
Od nominalnih do realnih tečajeva
� Realni se tečajevi također mijenjaju s vremenom, ako i nominalni.� Porast relativne cijene domaćih dobara izražene u
terminima inozemnih dobara zove se realna aprecijacija→ odgovara smanjenju tečaja.
� Smanjenje relativne cijene domaćih dobara izražene u terminima inozemnih dobara zove se realna deprecijacijaterminima inozemnih dobara zove se realna deprecijacija→ odgovara porastu realnog tečaja.
� Multilateralni realni tečaj, ili skraćeno rečeno realni tečaj, je ponderirani prosjek bilateralnih realnih tečajeva, s time da se kao ponder za svaku zemlju uzima njezin udio u trgovini.
302
![Page 303: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/303.jpg)
Odrednice uvoza
� BDP – veći BDP znači veći uvoz.
� Odnos domaćih i inozemnih cijena istih ili sličnih proizvoda –više cijene domaćih dobara u odnosu na cijene istih ili sličnih inozemnih dobara veći uvoz.inozemnih dobara veći uvoz.
� Devalvacija – smanjuje uvoz.� Revalvacija – povećava uvoz (pojeftinjenje uvoza izraženog u
domaćoj valuti).
303
![Page 304: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/304.jpg)
Novac i monetarna politika� Novac – sredstvo razmjene, obračunska jedinica, standard
odgođenih plaćanja i zaliha vrijednosti. Stvar koja po običaju ili zakonu obavlja ulogu općeprihvaćenog sredstva mjerenja vrijednosti roba i izražavanja cijena roba, sredstva razmjene roba i sredstva plaćanja svih dugova u svijetu robnih vrijednosti.
� Funkcije novca:� mjerilo vrijednosti roba� mjerilo cijena roba� sredstvo razmjene roba� sredstvo plaćanja roba i dugova� sredstvo čuvanja imovine.
304
![Page 305: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/305.jpg)
Financijske institucije:� to su posrednici na financijskim tržištima� najvažnija je centralna banka – emitira primarni novac i preko
monetarne politike pokušava regulirati ukupnu količinu novca u optjecaju
� poslovne banke – financijski posrednici koji prikupljaju viškove novca (od g i p) i plasiraju ga drugima → zarađuju na razlicipasivnih i aktivnih kamataosiguravajuća društva� osiguravajuća društva
� investicijski i mirovinski fondovi� štedionice i štedno-kreditne zadruge� institucije na tržištu kapitala.
305
![Page 306: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/306.jpg)
Centralna banka i monetarna politikaHrvatska narodna banka – samostalno utvrđuje zadatke
monetarne i devizne politike, utvrđuje količinu novca u optjecaju, utvrđuje opću likvidnost banaka, izdaje novčanice i kovani novac, kontrolira banke,…
Instrumenti monetarne politike su:� operacija na otvorenom tržištu (kupovina i prodaja v. p.
zbog utjecaja na količinu novca u optjecaju)zbog utjecaja na količinu novca u optjecaju)� rezerva likvidnosti (povećanjem/smanjenjem stope rezerve
likvidnosti smanjuje se ili povećava količina novca u optjecaju)
� eskontna stopa (kamatna stopa na kredite koje centralna banka odobrava ostalim bankama; utjecaj na novčanu masu).
306
![Page 307: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/307.jpg)
Ekspanzivna monetarna politika
Zadaća ekspanzivne monetarne politike vratiti je ravnotežni realni GNP na razinu potencijalnog GNP-a.
Država intervenira i fiskalnom politikom (promjene državne Država intervenira i fiskalnom politikom (promjene državne potrošnje i promjene poreza) na smanjenje recesijskog jaza
na način da povećava svoju potrošnju.
307
![Page 308: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/308.jpg)
� Fiskalni sustav - sustav prikupljanja prihoda države za pokrivanje javnih rashoda.
� Fiskalna politika podrazumijeva smišljeno korištenje fiskalnih mjera i instrumenata radi ostvarivanja ciljeva ekonomske i drugih politika.
� Fiskalnu politiku čine svjesne, namjerne aktivnosti koje
Fiskalna politika
� Fiskalnu politiku čine svjesne, namjerne aktivnosti koje poduzimaju subjekti fiskalne politike s ciljem stabiliziranja ekonomije.
� Aktivnosti tih subjekata očituju se u promjenama makroekonomskih varijabli fiskalnog karaktera (državne potrošnje, poreza i sl.) s ciljem provociranja željenih promjena realnih varijabli.
308
![Page 309: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/309.jpg)
� Uobičajeno je razlikovati dvije vrste fiskalne politike: ekspanzivnu i kontrakcijsku (restriktivnu).
� Obje se vrste koriste istim instrumentima. � Bazični su instrumenti fiskalne politike: državna potrošnja,
transferni rashodi i porezni sustav.
309
![Page 310: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/310.jpg)
Ekspanzivna fiskalna politika usmjerena je na povećanje agregatne potražnje prilagođavanjem proračuna.
Ona se ostvaruje:� povećanjem državne potrošnje� povećanjem transfernih rashoda� smanjenjem poreznih stopa.
310
![Page 311: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/311.jpg)
Restriktivna ili kontrakcijska fiskalna politika usmjerena je na smanjenje agregatne potražnje, također prilagođavanjem
proračuna.
Ona se ostvaruje u slučaju: � smanjenja državne potrošnje
smanjenja transfernih rashoda� smanjenja transfernih rashoda� povećanjem poreznih stopa.
311
![Page 312: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/312.jpg)
Javni prihodi� Pojam javni prihodi uglavnom se poistovjećuje s porezima jer
oni imaju najveći udio u prihodima države.� Obilježja:
� svi služe za podmirenja javnih potreba, tj. državnih rashoda (javnih rashoda)
� svi se ubiru u novcuubiru se periodično i konstantno� ubiru se periodično i konstantno
� ubiru se uglavnom iz dohotka (obnovljivi izvor), a vrlo rijetko iz imovine (nije obnovljiv izvor).
312
![Page 313: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/313.jpg)
Javni rashodi� Javni rashodi su svi izdaci države u najširem smislu radi
obavljanja njezinih ustavom i zakonom određenih funkcija.� Uzroci njihova povećavanja:
� širenje funkcija države - glavni i stvarni razlog� povećanje broja stanovnika� veća podjela rada� proces urbanizacije� proces urbanizacije� veća gustoća naseljenosti� demokratizacija društva� globalizacija.
313
![Page 314: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/314.jpg)
� Javni prihodi i javni rashodi imaju veliki utjecaj na agregatnu potražnju.
� Država može utjecati na AD na sljedeća tri načina:� povećanjem ili smanjenjem državne potrošnje (kupnjom
više ili manje dobara i usluga)� povećanjem ili smanjenjem poreznih stopa� povećanjem ili smanjenjem transfernih rashoda.
314
![Page 315: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/315.jpg)
Porezi, investicije, transferna davanja� Smanjenje porezne stope također može biti efektivan
mehanizam za povećanje investicijske potrošnje. � Ukoliko sniženje korporacijskih poreza povećava potencijalni
profit nakon oporezivanja, navedeno bi trebalo ohrabriti dodatno investiranje.
� Jednom kad povećana stopa investicijske potrošnje uđe u kružni tok dohotka, ona ima multiplikativni efekt na ukupnu potrošnju koja slijedi početnu promjenu u osobnoj potrošnji.
� Ukoliko se povećaju izdavanja za socijalnu skrb, naknade nezaposlenima, umirovljenicima i dr., povećava se njihov raspoloživi dohodak.
315
![Page 316: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/316.jpg)
Restriktivna fiskalna politika
� Cilj fiskalne politike nije uvijek povećati AD.� U vrijeme kada se gospodarstvo prebrzo razvija, primjerenija
je restriktivna fiskalna politika. U tom slučaju smanjuje se državna potrošnja, povećavaju porezna opterećenja i smanjuju transferi.
� Njezin je cilj povećati pritiske na smanjenje prosječne razine cijena.
316
![Page 317: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/317.jpg)
Priprema za kolokvije i ispite
Slijede najčešća pitanja koja se pojavljuju na kolokvijima i pismenim ispitima.
![Page 318: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/318.jpg)
1. Definirajte pojam ekonomika i ekonomija!2. Adam Smith napisao je _______________ 1776. godine.3. Pojam “nevidljiva” ruka odnosi se na _______, a “vidljiva” ruka
odnosi se na ulogu ____________ na ekonomiju.4. Zakon potražnje glasi: ______________________.5. Supstitut je isto što i komplementarno dobro.
T N Objasnite odgovor!6. Povećanje ili smanjenje dohotka utječe na povećanje ili smanjenje 6. Povećanje ili smanjenje dohotka utječe na povećanje ili smanjenje
potraživane količine nekog dobra.T N Objasnite odgovor!
7. Ukoliko se smanji cijena nekog dobra (ceteris paribus), potraživana količina će se smanjiti i krivulja potražnje će se pomaknuti ulijevo.T N Objasnite odgovor!
8. Nabrojite necjenovne odrednice potražnje!
318
![Page 319: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/319.jpg)
9. Zakon ponude glasi: ________________.10. Ako cijena dobra miruje, tada se neće mijenjati ponuda.
T N Objasnite odgovor!11. Koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje predstavlja ___.12. Ukoliko je koeficijent cjenovne elastičnosti potražnje veći od
1, tada je riječ o ________ ___________ potražnje.1, tada je riječ o ________ ___________ potražnje.13. Nacrtajte krivulju savršeno elastične ponude!
319
![Page 320: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/320.jpg)
Cijena dobra Ponuđena Potraživana
14. Nacrtajte krivulju ponude i potražnje te odredite ravnotežnu cijenu i količinu. Ukoliko dođe do smanjenja potražnje, što će se dogoditi s ravnotežnom cijenom? Zbog čega bi moglo doći do smanjenje potražnje?
Cijena dobra Ponuđena količina
Potraživana količina
1 1 10
2 4 8
3 8 6
4 12 4
5 15 2
320
![Page 321: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/321.jpg)
15.
Cijena dobra x
Količina dobra x
Koef. cj. elastičnosti
Cijena dobra y
Količina dobra y
Koef. cj. elast.
20 80 15 150
30 55 30 125
40 30 45 10040 30 45 100
50 15 60 75
Izračunajte koeficijente cjenovne elastičnosti potražnje za dobro x i dobro y! Objasnite koeficijent za promjenu cijene dobra x sa 30 na 40 kn!
321
![Page 322: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/322.jpg)
16. Izračunajte granični i prosječni proizvod rada !
Rad Ukupni proizvod u tonama
Granični proizvod rada
Prosječni proizvod rada
1 20
2 382 38
3 54
4 68
5 80
322
![Page 323: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/323.jpg)
17. Nacrtajte pravac proračuna ukoliko vrijede sljedeći uvjeti: Potrošač na raspolaganju ima dohodak od 45 kn. Cijena dobra x je 3 kn, a cijena dobra y je 5 kn.
� Nacrtajte pravac proračuna ako je došlo do promjene dohotka na 60 kn!
18. Potrošački probitak je ___________ .19. Karta preferencija predstavlja ____________.20. Što su krivulje indiferencije udaljenije od ishodišta
koordinatnog sustava, nalaze se u području nepoželjne potrošnje.
T N Objasnite odgovor!
323
![Page 324: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/324.jpg)
21. Dioničko društvo može se osnovati na simultan i na _________
način.
22. Dividenda je zarada koju dioničari ostvaruju prilikom prodaje
dionica.
T N Objasnite odgovor!
23. Granični trošak je _______________.
______________________________________kraj 1. kolokvija
324
![Page 325: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/325.jpg)
Pitanja za 2. kolokvij
24. Savršena konkurencija podrazumijeva postojanje :______.
25. Uobičajena podjela tržišta dobara je na : - savršenu konkurenciju- monopol- monopolističku konkurenciju - monopolističku konkurenciju - oligopson.
T N Objasnite odgovor!
26. Savršena konkurencija je tržišni oblik koji svakodnevno susrećemo u praksi. T N
325
![Page 326: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/326.jpg)
27. Savršeni konkurent je:a) price searcherb) price takerc) price maker.
28. Grafički prikažite krivulju potražnje za proizvodima savršenog konkurenta.
29. Savršeni konkurent svoju će cijenu stabilizirati na onoj razini koja znači maksimalni profit. T N
30. Granični prihod jest prihod koji donosi dodatno utržena jedinica dobra. T N
326
![Page 327: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/327.jpg)
31. Izračunajte profit te grafički, pomoću krivulja ukupnog prihoda i ukupnog troška, odredite onaj output koji znači maksimalni profit, kao i one outpute koji znače prijelomnu točku.
Količinadobra
Ukupni prihod
Ukupni trošak
Profit
10 0 5010 0 50
20 120 120
30 240 200
40 360 290
50 480 390
60 600 530
70 720 720
327
![Page 328: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/328.jpg)
32. Odredite, pomoću graničnih veličina, profitno maksimalizirajući output te grafički prikažite ukupni profit.
Količinadobra
Ukupni prihod
Ukupni trošak
Granični prihod
Granični trošak
Prosječni ukupni trošaktrošak
10 0 50
20 120 120
30 240 200
40 360 290
50 480 390
60 600 530
70 720 720
328
![Page 329: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/329.jpg)
33. U kratkom vremenskom razdoblju poduzeće će nužno prekinuti proizvodnju pri pojavi gubitka. T N Objasnite!
34. Ukupni trošak moguće je podijeliti na eksplicitni i implicitni.T N
35. Monopol znači postojanje ________________ ponuđača ________________ dobra koji je zaštićen od ____________________________.____________________________.
36. Prirodni monopol nastaje i uslijed:a) ekonomije razmjerab) disekonomije razmjerac) ekonomije cilja.
329
![Page 330: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/330.jpg)
37. Kad je granični prihod monopola pozitivan, ukupni prihod monopola:a) opadab) ostaje nepromijenjenc) raste.
38. Monopol će maksimalizirati svoj profit proizvodeći onaj output pri kojem je granični prihod jednak:
a) cijenib) graničnom troškuc) prosječnom ukupnom trošku.
39. Nesavršena konkurencija podrazumijeva postojanje većeg ili manjeg broja konkurenata od kojih niti jedan ne posjeduje
ikakvu tržišnu moć. T N Objasnite!
330
![Page 331: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/331.jpg)
40. Monopolistički konkurent ne može kontrolirati cijenu svoga dobra.
T N Objasnite!41. Diferencirani oligopol znači da poduzeća proizvode slična
dobra. T N Objasnite!
42. Jedan od načina rješavanja pitanja određivanja cijene u oligopolu je _________ u cijenama.
43. Rad predstavlja isključivo fizičke sposobnosti ljudskih bića koje ona upotrebljavaju prilikom proizvodnje različitih dobara.
T N Objasnite!
331
![Page 332: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/332.jpg)
44. Poduzetništvo je:a) aktivan čimbenik proizvodnjeb) pasivan čimbenik proizvodnjec) neovisan čimbenik proizvodnje.
45. U pravilu se dohodak vlasnika čimbenika proizvodnje sastoji od dvaju dijelova:
_____________________________ i ______________________________.
46. Država, odnosno vlada, ima u ekonomskome životu nekoliko važnih funkcija: ___________.
332
![Page 333: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/333.jpg)
47. Odgovor na pitanje koja je količina javnog dobra optimalna ili alokacijski efikasna, implicira poznavanje:a) ukupne i granične korisnostib) ukupnog i graničnog troškac) ukupne i granične koristi.
48. Eksternalija je _____________________.
49. Raspodjelu dohotka i bogatstva možemo prikazati pomoću:a) Phillipsove krivuljeb) Lorenzove krivuljec) Marschallove krivulje.
333
![Page 334: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/334.jpg)
50. Što je Lorenzova krivulja udaljenija od crte savršene jednakosti, to je raspodjela dohotka i bogatstva ujednačenija.
T N Objasnite!
51. Inflacija je _____________________.
52. Objasnite CPI i BDP-deflator!
334
![Page 335: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/335.jpg)
53. Izračunajte indeks potrošačkih cijena ukoliko je peta godina bazna godina. Izračunajte godišnju stopu inflacije u 2. godini u odnosu na 1. godinu.
Godina Vrijednost košare dobara
CPI
1. 12000
2. 180002. 18000
3. 22000
4. 26000
5. 29500
6. 35000
335
![Page 336: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/336.jpg)
54. Izračunajte nominalni BDP!
Godina BDP-deflator Realni BDP Nominalni BDP
1 91,8 10 001 100
2 95,5 12 193 717
3 100 15 400 000
4 103,5 17 607 656
5 108,1 19 798 350
336
![Page 337: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/337.jpg)
55. Izračunajte veličinu radne snage, odnosno ukupnog radnog potencijala, broj nezaposlenih te stopu nezaposlenosti.
� Ukupno stanovništvo – 135.000.00� Zaposleni – 85.000.00� Punoljetne osobe koje aktivno traže posao – 10.000.00� Obeshrabreni radnici punoljetne osobe koje su prestale
aktivno tražiti posao – 3.000.00
337
![Page 338: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/338.jpg)
56. Objasnite pojam frikcijske nezaposlenosti!57. Objasnite potencijalni BDP!58. Razlika između potencijalnog i realnog BDP-a je______.59. Razdoblje od najmanje dvaju uzastopnih tromjesečja u
kojima realni BDP bilježi pad naziva se ____________.60. Agregatna potražnja je _____________.61. Agregatna ponuda je ______________.62. AD = C + I + G + X Objasnite !62. AD = C + I + G + X Objasnite !63. Objasnite na koji način inozemna povećana proizvodnja
utječe na agregatnu potražnju!64. Što je inflacijski BDP jaz, a što je recesijski BDP jaz?
Objasnite!
338
![Page 339: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/339.jpg)
65. a) Izračunajte BDP koristeći pristup trošenja i pristup dohotka.b) Izračunajte neto privatne domaće investicije.c) Izračunajte neto nacionalni proizvod.d) Izračunajte nacionalni dohodak.e) Izračunajte neto izvoz.
� Plaće - 2 304� Uvoz - 380� Izvoz - 660� Renta - 53� Bruto privatne domaće investicije - 490� Kamate - 130� Profit - 700� Amortizacija - 410� Osobna potrošnja - 2 340� Posredni porezi - 383� Državna potrošnja - 870
339
![Page 340: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/340.jpg)
66. Što prikazuje ovaj grafički prikaz ako je na apscisi realni BDP?
0
340
![Page 341: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/341.jpg)
67. Izračunajte graničnu i prosječnu sklonost potrošnji i štednji!
Raspoloživ dohodak
Potrošnja Štednja Prosječna sklonost potrošnji
Prosječna sklonost štednji
Granična sklonost potrošnji
Granična sklonost štednji
0 12
30 35
50 43
80 67
150 124
341
![Page 342: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/342.jpg)
68. Na potražnju za investicijama utjecat će_____________.69. Objasnite sljedeće pojmove:
- aprecijacija- deprecijacija- neto izvoz- novčana masa- monetarna politika.- monetarna politika.
70. Ekspanzivna i restriktivna monetarna politika su _____.
342
![Page 343: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/343.jpg)
Odgovori na prethodno navedena pitanja predstavljaju sažetak nastavnih sadržaja ovog kolegija i njihovo razumijevanje je dostatno za uspješno polaganje pisanog dijela ispita.
Za sve nejasnoće možete se obratiti na e-mail: [email protected].
Slijede pitanja za usmeni dio ispita.Slijede pitanja za usmeni dio ispita.
343
![Page 344: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/344.jpg)
Na usmenom ispitu odabiru se 3 pitanja. Iz svakog područja po jedno pitanje.
� Područje 1 (od 1. – 17. pitanja)� Područje 1 (od 1. – 17. pitanja)� Područje 2 (od 18. – 31. pitanja)� Područje 3 (od 32. – 46. pitanja)
344
![Page 345: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/345.jpg)
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 1. dio1. Pojam ekonomije, ekonomike, mikroekonomije i
makroekonomije.2. Objasnite zakon potražnje i necjenovne odrednice potražnje!3. Objasnite zakon ponude i necjenovne odrednice ponude!4. Objasnite i nacrtajte uvjete tržišne ravnoteže!4. Objasnite i nacrtajte uvjete tržišne ravnoteže!5. Objasnite promjene tržišne potražnje i tržišne ponude!6. Cjenovna elastičnost potražnje (definicija, koeficijent,
savršeno elastična i savršeno neelastična potražnja).7. Dohodna i križna elastičnost potražnje.8. Elastičnost ponude.
345
![Page 346: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/346.jpg)
9. Teorija granične korisnosti (pojam granične korisnosti, pojam potrošačke ravnoteže, pojam potrošačkog probitka).
10. Krivulja ravnodušnosti ili indiferencije; karta preferencija; krivulja indiferencije i potrošačka ravnoteža.
11. Pojam i oblici poduzeća.12. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni proizvod, granični
proizvod, prosječni proizvod!13. Zakon opadajućih prinosa.14. Objasnite sljedeće pojmove: ukupni, prosječni i granični
trošak!15. Objasnite prinose razmjera!16. Objasnite crtu izotroška i kartu izotroškova!17. Objasnite izokvantu i kartu izokvanti!
346
![Page 347: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/347.jpg)
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 2. dio18. Savršena konkurencija (pojam, krivulja ponude savršenog
konkurenta).19. Maksimaliziranje profita u uvjetima savršene konkurencije
(grafički prikaz).20. Ukupni, prosječni i granični prihod savršenog konkurenta.21. Monopol (pojam, oblici).22. Ukupni i granični prihod monopola.23. Maksimaliziranje profita u uvjetima monopola (pomoću
ukupnog prihoda i ukupnog troška - grafički prikaz).24. Usporedba monopola i savršene konkurencije.25. Monopolistička konkurencija (pojam, usporedba s
monopolom).
347
![Page 348: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/348.jpg)
26. Oligopol (pojam, vrste, određivanje cijene).27. Čimbenik proizvodnje – rad (pojam, tržište rada (ponuda i
potražnja)).28. Čimbenik proizvodnje – kapital (pojam, potražnja za
kapitalom).29. Čimbenik proizvodnje – zemlja i poduzetništvo.30. Objasnite ulogu države u realokaciji resursa (javna dobra,
eksternalije, prirodni monopol).eksternalije, prirodni monopol).31. Objasnite ulogu države u preraspodjeli dohotka (Lorenzova
krivulja).
348
![Page 349: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/349.jpg)
Ispitna pitanja za usmeni dio ispita iz Počela ekonomije – 3. dio32. Inflacija (pojam, CPI, godišnja stopa inflacije).33. Bruto nacionalni proizvod (pojam; nominalni, realni; deflator
bruto nacionalnog proizvoda).34. Nezaposlenost (pojam, stopa nezaposlenosti, oblici
nezaposlenosti).35. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda (pristup dohotka, pristup 35. Mjerenje bruto nacionalnog proizvoda (pristup dohotka, pristup
trošenja, jednakost pristupa).36. Poslovni ciklus (pojam, faze, povezanost s nezaposlenošću i
inflacijom).37. Agregatna potražnja (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne
potražnje).38. Agregatna ponuda (pojam, krivulja, čimbenici promjene agregatne
ponude).
349
![Page 350: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/350.jpg)
39. Makroekonomska ravnoteža (pojam, inflacijski jaz, recesijski jaz – grafički prikazati).
40. Potrošnja (pojam, raspoloživi dohodak, funkcija potrošnje i funkcija štednje, državna potrošnja).
41. Investicije (pojam, potražnja za investicijama).42. Neto izvoz (odrednice izvoza i odrednice uvoza).43. Objasnite fiskalnu politiku!43. Objasnite fiskalnu politiku!44. Novac (pojam, oblici novca, novčana masa).45. Centralna banka i monetarna politika (pojam, instrumenti
monetarne politike)46. Objasnite ekspanzivnu i restriktivnu monetarnu politiku!
350
![Page 351: Počela ekonomije –skriptae-ucionica.vup.hr/assets/files/1504177785_skripta.pdf · Kratak sadržaj 1. Uvod u ekonomiju – o ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tržištu](https://reader030.fdocuments.net/reader030/viewer/2022040703/5dd0b8a2d6be591ccb625edf/html5/thumbnails/351.jpg)
Popis literature:1. Borozan, Đ.: Makroekonomija, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002.2. DZS, Financijski rezultati poslovanja poduzetnika, 20103. Ferenčak, I.: Počela ekonomike, 2. izdanje, Osijek, Ekonomski fakultet u
Osijeku, 2003.4. Hrvatska gospodarska komora (2010). Malo gospodarstvo, Zagreb,
Dostupno na: http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19476.pdf5. Hrvatska gospodarska komora, Makroekonomska kretanja 2010., Dostupno
na: www.hgk.hr6. Karić, M.: Mikroekonomika, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2006.7. Lorković, B.: Počela političke ekonomije, (reprint), Družba “Braća hrvatskog
zmaja” i Mate d.o.o., Zagreb, 1993.8. MINGORP, Operativni plan poticanja malog i srednjeg poduzetništva za
2010.9. Samuelson, P. i Nordhaus, W.: Ekonomija, 18. izdanje, MATE d.o.o.,
Zagreb, 2007.
351