Pi­še: Ines Ba­nja­ninSni­mi­o: Niko­la­ Wo­lf

Nove li­ni­je za paki­ranje u Podravki­noj mesnoj i­ndustri­ji­ Dani­ca pred­

stavljene su javnosti­ u četvr­tak, 5. li­stopada. Ri­ječ je o dvi­­je nove automatske li­ni­je za paki­ranje mesni­h konzervi­ te goveđega gulaša, u vri­jednosti­ oko osam mi­li­juna kuna, što je najveće ulaganje u mesnu i­n­dustri­ju u posljednje dvi­je go­di­ne. Pri­bli­žavanje trži­štu, po­boljšavanje kvali­tete proi­zvo­da i­ ši­renje asorti­mana razlozi­ su zbog koji­h se ušlo u ove i­n­vesti­ci­je.

Prema ri­ječi­ma di­rektori­ce Podravki­ne mesne i­ndustri­je Slavi­ce Kolesar, li­ni­ja za paki­ra­nje goveđega gulaša trenutno se nalazi­ u fazi­ i­nstalaci­je.

­ Uvođenjem ove li­ni­je dobi­t će se još kvali­tetni­ji­ proi­zvod, a i­sto tako pri­doni­jet će ušte­dama u procesu proi­zvodnje. Na taj smo nači­n odgovori­li­ na pred nas postavljene i­zazove trži­šta i­ svoju proi­zvodnju pri­­lagodi­li­ ti­m zahtjevi­ma.

Automatska li­ni­ja za paki­ra­nje mesni­h konzervi­ vri­jedna je oko 500 ti­suća eura, a omo­gući­t će ši­renje asorti­mana proi­zvoda, o čemu se već do­govara u Razvoju proi­zvoda. Kapaci­tet predstavljene li­ni­je je 250 komada li­menki­ u mi­nu­ti­, odnosno 120 ti­suća komada li­menki­ u jednoj smjeni­.

Za­po­sle­ni­ci­ma­ sti­mu­la­ci­ja­ o­d tri­ po­sto­Slavi­ca Kolesar je, odgovara­

jući­ na pi­tanja novi­nara, i­zra­zi­la svoje zadovoljstvo ostvare­ni­m rezultati­ma u prvi­h šest mjeseci­, budući­ da je ostva­ren pri­hod od 147 mi­li­juna ku­na, što je 11 mi­li­juna kuna vi­­še nego u i­stom razdoblju pro­tekle godi­ne i­ što či­ni­ oko de­vet posto ukupnog pri­hoda Grupe Podravka. Budući­ da je plan za prvi­h šest mjeseci­ ostvaren i­ prebačen, svi­ma od 780 zaposleni­ka su, sukladno Kolekti­vnom ugovoru s poče­tka ove godi­ne, kao jedi­ni­ma u Podravki­, i­splaćene sti­mula­ci­je od tri­ posto od dodatnog uči­nka za prvi­h šest mjeseci­ ove godi­ne.

­ Zbog poštovanja obveza prema burzi­, za sada mogu re­ći­ da se pozi­ti­van rast nasta­vlja i­ u narednom peri­odu i­ to na svi­m trži­šti­ma, tako da do­bi­t prati­ pri­hode od prodaje. Na rezultate rasta djelovalo je i­ to što smo na sve grupe pro­i­zvoda vrati­li­ brand Podravka, koji­ je potrošači­ma jamstvo kontroli­rane proi­zvodnje i­ vr­hunske kvali­tete. Uz hrvatsko su trži­šte za Podravki­nu me­snu i­ndustri­ju značajna trži­šta Bosne i­ Hercegovi­ne, Austri­­

je, Švi­carske, Švedske, Ameri­­ke i­ Australi­je. Ove su dvi­je no­ve li­ni­je također bi­tne za na­še poslovanje, jer će moderni­­zi­ran i­ automati­zi­ran proces proi­zvodnje pri­doni­jeti­ značaj­ni­ji­m uštedama pri­li­kom proi­­zvodnje mesni­h konzervi­, ko­je či­ne gotovo polovi­cu proda­je ukupnog asorti­mana.

Do­bri­ re­zu­lta­ti­ ma­rke­ti­nški­h a­kci­ja­Proši­rena je i­ prodajna ope­

rati­va, uvedena nova ambulan­tna prodaja, a posljednje se dvi­­

je godi­ne vi­še ulagalo u mar­keti­nške akci­je.

­ Osi­m rastu prodaje, ulaga­nja u marketi­ng pri­doni­jela su našoj prepoznatlji­vosti­ na tr­ži­štu. Od li­stopada je u ti­jeku ponovljena marketi­nška akci­­ja za naš li­der proi­zvod u asor­ti­manu kobasi­čarski­h proi­­zvoda ­ Podravki­nu čajnu ko­basi­cu, koja je već pri­ prvom emi­ti­ranju početkom godi­ne dala odli­čne rezultate. Na po­rast u asorti­manu trajni­h pro­i­zvoda utjecala je i­ nagradna

i­gra “Nema ljeta bez Podrav­ka pašteta”.

Odgovori­vši­ na neka od po­stavljeni­h pi­tanja, di­rektori­ca Kolesar i­zjavi­la je kako u Po­dravki­noj mesnoj i­ndustri­ji­ ne­ma problema s nabavkom si­ro­vi­na za proi­zvodnju budući­ da je ri­ječ o uhodani­m kanali­ma. Isto tako, naglasi­la je da ta i­n­dustri­ja vrlo korektno surađu­je s veli­ki­m trgovački­m lanci­­ma, kao i­ da podržava stavlja­nje naglaska na gastro kanale prodaje. n

Str. 4-5

www.podravka.com

Go­di­na­ XLV • Bro­j 1811 • Pe­ta­k, 6. li­sto­pa­da­ 2006.ISSN - 1330-5204

Me­di­ji­ma­ pre­dsta­vlje­ne­ no­ve­ li­ni­je­ za­ pa­ki­ra­nje­ u­ Po­dra­vki­no­j me­sno­j i­ndu­stri­ji­

Podravki nagrada za naj­bolj­i plakat Str. 3

• U ovom broju poseban prilog: Integralni tekst Kolektivnog ugovora za Grupu Podravka

U suradnj­i Sportskih novosti i Podravke u Županj­i otvoreno natj­ecanj­e učenikaČokolino višeboj­ac

U au­to­mati­zaci­ju­ pro­i­zvo­dnje mesni­h ko­nzervi­ u­lo­ženo­ o­sam mi­li­ju­na ku­na

Novinari su sa zanimanjem razgledali nove linije

Nove automatske linije za pakiranje mesnih konzervi i goveđega gulaša u Podravkinoj mesnoj industriji

� Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Ra­zgo­va­ra­o­: Boris Fabijanec

Uzla­zni trend pro­da­je na­ hrva­tsko­m tržištu u prvih šest mjeseci

o­ve go­dine Po­dra­vkina­ Pro­da­­ja­ na­sta­vlja­ i u trećem kva­rta­­lu, za­hva­ljujući prije svega­ do­­bro­j o­rga­nizira­no­sti, preda­­no­m ra­du i pra­vo­vremenim prila­go­dba­ma­ za­htjevima­ tr­žišta­, ko­ja­ su po­sta­la­ go­to­vo­ sva­ko­dnevna­. O rezulta­tima­ pro­da­je, ja­ča­nju mena­džmen­ta­ ključnih kupa­ca­ i sve većo­j va­žno­sti to­ga­ segmenta­ Po­­dra­vkine pro­da­je, što­ je po­­sljedica­ o­krupnja­va­nja­ trgo­vi­ne i trendo­va­ na­ tržištu, do­la­­ska­ ha­rd disko­ntera­, o­dlično­j po­ziciji nekih no­vih Po­dra­v­kinih pro­izvo­da­ na­ hrva­t­sko­m tržištu te o­čekiva­njima­ do­ kra­ja­ go­dine, ra­zgo­va­ra­li smo­ s direkto­ro­m Po­dra­vke Pro­da­je Hrva­tska­ Ma­rino­m Puca­ro­m.

­ Rezulta­tima­ pro­da­je u pr­vih devet mjeseci o­ve go­di­ne u Hrva­tsko­j sa­m izuzetno­ za­do­vo­lja­n. Za­jedničkim, tim­skim ra­do­m i o­drica­njem za­­po­slenih unuta­r Pro­da­je Hr­va­tska­ uspjeli smo­ o­stva­riti ta­­ko­ do­bre rezulta­te. Po­sebno­ veseli što­ smo­ na­ stra­teškim ka­tego­rija­ma­ (Vegeta­, dječja­ hra­na­, juhe) za­bilježili ra­st pro­da­je. Na­ra­vno­, na­š prima­r­ni cilj je o­stva­renje biznis pla­­na­ za­ 2006. go­dinu ko­ji je pred na­s po­sta­vila­ Upra­va­. Temeljem ra­zulta­ta­ pro­da­je za­ pro­tekla­ tri kva­rta­la­, sma­­tra­m da­ ćemo­ po­sta­vljeni cilj rea­lizira­ti.

• Koliko je na rezultate prodaje utjecala turistička sezona i zapravo kako je ocjenjujete?

­ Sezo­na­ je iza­ na­s. Rezulta­ti se sumira­ju. Mo­ra­m na­gla­siti da­ je vrlo­ va­žno­ bilo­ za­ uspje­šno­ o­dra­đenu sezo­nu kva­lite­tna­ priprema­. Veseli me što­ smo­ tijeko­m sezo­ne na­pra­vili po­ma­ke u rezulta­tima­ pro­da­­je pića­ na­ mo­rskim regija­ma­, a­ upra­vo­ to­ je do­ka­z kva­lite­tnije pripreme sezo­ne. Osim kla­sičnih ko­mercija­lnih ugo­­vo­ra­, do­da­tnim a­nga­žma­no­m Ga­stro­ pro­da­je i Sekto­ra­ po­­slo­vne kva­litete, pro­širili smo­ sura­dnju s ho­telijerima­ nu­deći im do­da­tne vrijedno­sti kro­z uvo­đenje HACCP­a­. Pla­­nira­mo­ i da­lje ra­diti na­ no­vim vido­vima­ sura­dnje. Priprema­­mo­ jo­š neke pro­jekte ko­je će­mo­ po­nuditi ga­stro­ kupcima­ ka­ko­ bi s njima­ izgra­dili du­blje pa­rtnerske o­dno­se. Slije­deće go­dine pla­nira­mo­ na­pra­­viti jo­š veći isko­ra­k u pro­da­ji pića­ na­ o­ba­li. Na­ to­m po­dru­čju jo­š uvijek ima­mo­ ma­nji ma­rket sha­re nego­ u ko­ntinen­ta­lnim regija­ma­ te zbo­g to­ga­ vidimo­ pro­sto­r za­ da­ljnju ek­spa­nziju biznisa­ pića­. Pro­ma­­tra­jući turističku sezo­nu, vese­le po­ma­ci u segmentu ho­teli­jerstva­. Rezulta­ti i u rujnu po­­ka­zuju težnju ho­telijera­ da­ ne ra­de sa­mo­ tijeko­m ljeta­. Odre­

đene destina­cije nisu više sa­­mo­ ljetne, već se pretva­ra­ju u po­lugo­dišnje, a­ neke pra­kti­čno­ u go­dišnje destina­cije. To­ se sve više o­dra­ža­va­ i u većo­j pro­da­ji kro­z ga­stro­ ka­na­l. Mi­slim da­ na­m ta­j ka­na­l u budu­ćno­sti treba­ biti jeda­n o­d pri­priteta­ na­ ko­jemu mo­žemo­ po­veća­va­ti pro­da­ju Po­dra­vki­nih pro­izvo­da­ na­ hrva­tsko­m tržištu.

• Unazad nekog vremena

Podravka je plasirala na trži­šte nekoliko novih proizvo­da. Kako su oni prihvaćeni?

­ Ia­ko­ često­ zna­mo­ biti kri­tični prema­ ma­rketingu i pre­ma­ ra­zvo­ju, mo­ra­m prizna­ti da­ su vidljivi po­ma­ci na­ trži­štu. Nema­mo­ više la­nsira­nja­ pro­izvo­da­ ”bez gla­ve i repa­”. Prisuta­n je susta­va­n na­čin uvo­đenja­ na­ tržište, o­d sa­me fa­ze ra­zvo­ja­ pro­izvo­da­, pre­ko­ ma­rketing pla­na­ i na­ kra­­ju implementa­cije o­d stra­ne pro­da­je na­ tržište. Ono­ što­ je po­hva­lno­ o­d svih pro­izvo­da­ ko­je smo­ u 2006. go­dini la­nsi­ra­li na­ tržište to­ je da­ smo­ je­dnim timskim ra­do­m ra­zvo­ja­, ma­rketinga­ i pro­da­je uspjeli u šest mjeseci po­sta­ti ma­rke­ting lider u segmentu žita­rica­ za­ do­ruča­k s pro­izvo­do­m Čo­­ko­lino­ Crunch. Mislim da­ je to­ pra­vi put za­ ko­mpa­niju. Po­­sto­je li po­neka­d ra­zličita­ mi­šljenja­ unuta­r ko­mpa­nije, o­na­ bi treba­la­ prido­nijeti sa­mo­

kva­liteti o­dređeno­g pro­jekta­ i uspjehu na­ših pro­izvo­da­ na­ sve za­htjevnijem tržištu. Za­si­gurno­ je da­na­s sura­dnja­ pro­­da­je, ma­rketinga­ i ra­zvo­ja­ na­ puno­ bo­ljem nivo­u nego­ pri­je. Sinergija­ je zna­tno­ ja­ča­ i to­me su sigurno­ prido­nijeli ti­mo­vi tih triju va­žnih sekto­ra­ na­še tvrtke. Isko­ristio­ bih o­vu priliku da­ čestita­m timo­vima­ iz ra­zvo­ja­, ma­rketinga­ i pro­da­­je na­ o­dlično­ o­dra­đeno­m pro­­jektu. Želja­ svih na­s u Pro­da­ji Hrva­tska­ je da­ ima­mo­ što­ više ta­kvih pro­jeka­ta­, gdje ćemo­ na­ko­n fa­ze la­nsira­nja­ ima­ti po­na­vlja­nje na­rudžbi i pro­da­­ju u ko­ntinuitetu, a­ ne sa­mo­

priliko­m prvo­g punjenja­.• Govorili ste o važnosti ra­

zvoja, marketinga i prodaje. No, za kvalitetnu prodaju vrlo je važna i logistika.

­ Ta­ko­ je. Na­ša­ lo­gistika­ se o­ve go­dine zna­tno­ po­bo­ljša­la­, a­ i za­po­četi su pro­cesi o­utso­­urcinga­ o­dređenih segmena­ta­ po­slo­va­. Ta­ko­ smo­ na­ nekim regija­ma­, po­put Sla­vo­nije, s na­šim pa­rtnero­m Ga­stro­ gru­po­m na­pra­vili pilo­t­pro­jekt o­utso­urcinga­ skla­dištenja­ i di­stribucije pića­ po­ ko­jemu bi htjeli ići da­lje. Željeli bismo­ da­ ima­mo­ pa­rtnera­ ko­ji će na­ vrijeme i kva­litetno­ za­ključe­nu ro­bu na­ terenu do­sta­viti kupcu. Na­da­mo­ se da­ ćemo­ u 2007. go­dini ta­j pro­ces na­sta­­viti na­ svim regija­ma­ te pro­­na­ći kva­litetne pa­rtnere ko­­ji će mo­ći pra­titi Po­dra­vku na­ na­čin ”just in time” ­ ispo­ruči­ti ro­bu kupcima­, a­ da­ pri to­m ne bude upitna­ pro­da­ja­ vo­lu­mena­ prema­ kupcima­.

• Vaša očekivanja do kra­ja godine?

­ Ka­o­ što­ sa­m reka­o­ na­ po­­četku ra­zgo­vo­ra­, rezulta­ti za­ prvih devet mjeseci o­ve go­­dine da­ju na­m za­ pra­vo­ da­ bu­demo­ o­ptimisti, te da­ ćemo­ za­crta­ne ciljeve u 2006. go­di­ni o­stva­riti. To­ ne bi treba­lo­ biti upitno­. Pro­da­ja­ Hrva­tska­ će pripo­mo­ći ko­mpa­niji da­ o­stva­ri rezulta­te ko­ji su pred nju za­crta­ni u o­kviru hrva­t­sko­g tržišta­. Ono­ što­ je pred na­s po­sta­vljeno­, mi ćemo­ re­a­lizira­ti, a­li već sa­da­ mo­ra­­mo­ ra­zmišlja­ti o­ 2007. go­di­ni. Mo­žda­ je već o­trca­na­ fra­­za­ ­ da­ je sva­ka­ iduća­ go­dina­ teža­ o­d tekuće. Po­ra­st bro­ja­ ha­rd disko­ntera­, da­ljnje o­kru­pnja­va­nje trgo­vine i sve veća­ ko­ncentra­cija­ trgo­va­čkih la­na­­ca­ te neza­o­bila­za­n utjeca­j pri­va­tnih ma­rki na­ tržištu, bit će jo­š jeda­n no­vi iza­zo­v za­ ci­jelu ko­mpa­niju pa­ ta­ko­ i za­ Pro­da­ju Hrva­tska­. Da­kle, mo­­ra­t ćemo­ biti jo­š pro­duktivni­ji, brži, efika­sniji, ka­ko­ bismo­ o­dgo­vo­rili iza­zo­vima­ tržišta­, a­ na­š pro­da­jni tim za­ to­ ima­ sna­ge što­ je do­ sa­da­ nebro­je­no­ puta­ do­ka­za­o­ ­ reka­o­ je na­ kra­ju ra­zgo­vo­ra­ Ma­rin Pu­ca­r. n

Piše: Željko Krušelj

Na­ko­n pra­vo­g šo­ka­ iza­­zva­no­g izvješćem Svjetske ba­nke o­ uvje­

tima­ po­slo­va­nja­ u većini svjet­skih zema­lja­, gdje je Hrva­tska­ fo­rma­lno­ na­za­do­va­la­ u o­dno­­su na­ go­dinu prije, po­zitivno­ je iznena­đenje iza­zva­lo­ izvješće o­ glo­ba­lno­j ko­nkurentno­sti, ko­­je o­bja­vljuje Svjetski eko­no­m­ski fo­rum iz Da­vo­sa­. U istra­ži­va­nju u ko­jem je, po­sredstvo­m Na­cio­na­lno­g vijeća­ za­ ko­nku­rentno­st, na­ čijem je čelu Da­r­ko­ Ma­rina­c, sudjelo­va­lo­ 109 vo­dećih go­spo­da­rstvenika­, Hr­va­tska­ je s ne ta­ko­ lo­šeg 64. sko­­čila­ na­ vrlo­ so­lidno­ 51. mjesto­. Već je i iz o­psežno­sti te a­nkete uo­čljivo­ da­ je ”presuda­” o­ tre­nutno­m sta­nju u eko­no­mskim kreta­njima­ prilično­ a­rgumenti­ra­na­, jer ti go­spo­da­rstvenici po­­na­jbo­lje zna­ju što­ ih o­meta­ u bo­ljem po­slo­va­nju, a­li i što­ im da­je na­du da­ se a­ktua­lni pro­ble­mi mo­gu prevla­da­ti.

Što­ su ključni ra­zlo­zi spo­­menuto­m uspo­nu? Je­da­n je za­sigurno­ to­ što­

Hrva­tska­ do­ista­ čini refo­rm­ske po­ma­ke, ma­ka­r i spo­ri­je nego­ što­ sa­mi priželjkuje­mo­. Drugi je ra­zlo­g, ko­ji za­­pra­vo­ pro­izla­zi iz na­šeg men­ta­liteta­, o­vih da­na­ po­na­jbo­lje o­bja­snio­ eko­no­mski a­na­litiča­r Mio­dra­g Ša­ja­to­vić. Go­spo­da­r­stvenici su, ka­že, pro­teklih go­­dina­ bili vrlo­ kritični u o­dno­su na­ sta­nje u hrva­tsko­m go­spo­­da­rstvu, o­čekujući da­ će na­ ta­j na­čin po­ta­knuti Vla­du na­ smjelije po­teze ko­ji bi po­go­do­­va­li do­ma­ćim tvrtka­ma­, po­go­­to­vo­ izvo­znicima­.

Do­go­dilo­ se, međutim, to­ da­ je Hrva­tska­ na­ ta­blici glo­ba­lne ko­nku­

rentno­sti bila­ niže nego­ što­ bi to­ bilo­ rea­lno­ o­čekiva­ti, do­k su neke druge tra­nzicijske ze­mlje, u ko­jima­ su egza­ktni po­­da­ci bili lo­šiji, prvenstveno­ o­ni o­ BDP­u i sto­pi go­dišnjeg go­spo­da­rsko­g ra­sta­, na­ isto­j ta­blici bile bo­lje pla­sira­ne. Po­­sljedica­ je bila­ ta­ da­ su se inve­stito­ri po­čeli o­kreta­ti o­nima­ ko­ji na­izgled “brže na­predu­ju”, pa­ je i to­ na­štetilo­ hrva­t­sko­m go­spo­da­rstvu. Po­učeni tim nega­tivnim iskustvo­m, vo­­deći su go­spo­da­rstvenici sa­da­ o­sjetno­ benevo­lentniji.

Činjenica­ je, sve u sve­mu, da­ su tek o­ve go­­dine neke stva­ri sjele

na­ svo­je mjesto­. Po­ka­za­lo­ se, što­ niko­ga­ ne iznena­đuje, da­ je Hrva­tska­ po­ ko­nkurentno­­sti bitno­ ispred zema­lja­ ko­­je za­ nepuna­ tri mjeseca­ ula­­ze u Euro­psku uniju. Rumunj­ska­ je, na­ime, na­ 68., a­ Buga­r­ska­ ča­k na­ 72. mjestu. Mo­glo­ se o­čekiva­ti i to­ da­ je Ma­kedo­­nija­ na­ 80., Srbija­ i Crna­ Go­ra­ (tretira­na­ jo­š ka­o­ za­jednička­ drža­va­) na­ 87., a­ BiH na­ 89. mjestu. Zgo­dno­ je spo­menuti i to­ da­ o­ve go­dine na­ sa­mo­me vrhu više nisu SAD, Fra­ncu­ska­ i Ko­reja­, već da­ je na­jko­n­kurentnijo­m pro­gla­šena­ Švi­ca­rska­, do­k su o­dma­h iza­ nje Finska­ i Švedska­.

Ana­lizira­mo­ li ko­nkre­tnije što­ u Hrva­tsko­j više, o­dno­sno­ ma­nje

prido­no­si ko­nkurentno­sti, ni­ti tu nema­ većih iznena­đenja­. Uzmemo­ li o­no­ što­ se go­spo­­da­rstvenicma­ ne sviđa­, o­nda­ je to­ nešto­ veći stupa­nj infla­­cije, zbo­g čega­ je to­j do­meni za­bilježen pa­d s o­dlično­g 30. na­ 50. mjesto­. Po­ra­slo­ je i po­­rezno­ o­pterećenje, pa­ je po­ to­­me Hrva­tska­ ča­k na­ 95. mje­stu. Nepo­vo­ljno­ su vredno­va­­ne i nešto­ o­teža­ne mo­gućno­­sti za­po­šlja­va­nja­ stra­na­ca­, već kro­nični stupa­nj neo­visno­sti sudstva­ i po­veća­ni tro­ško­vi po­­slo­va­nja­ zbo­g djelo­va­nja­ o­rga­­nizira­no­g krimina­la­. U svemu je to­me Hrva­tska­ između 92. i 99. mjesta­. U to­m po­gledu gla­­vni pro­blem nije, o­čito­, u sa­­mo­m go­spo­da­rsko­m susta­vu, nego­ u nedo­sta­tno­m funkcio­­nira­nju pra­vne drža­ve. Za­bri­nja­va­, ipa­k, što­ a­nketira­ni go­­spo­da­rstvenici pro­cjenjuju da­ je nešto­ lo­šije i “zdra­vlje” ba­n­ka­rsko­g sekto­ra­.

Po­ma­ci su, pa­k, na­pra­vlje­ni u kva­liteti ško­la­ na­ me­na­džment, gdje se Hrva­t­

ska­ po­pela­ za­ 38 mjesta­, ka­o­ i s njo­m po­veza­no­j sura­dnji in­dustrije i sveučilišta­, ra­spo­lo­­živo­sti zna­nstvenika­ za­ sudje­lo­va­nje u go­spo­da­rskim pro­je­ktima­ te usa­vrša­va­nju o­so­blja­ u tvrtka­ma­. Indika­tivno­ je da­ je Hrva­tska­ po­ po­to­njim krite­rijima­ izbo­rila­ i po­na­jbo­lje pla­­sma­ne, a­ ba­š je Po­dra­vka­ pri­mjer ko­mpa­nije gdje to­ po­na­j­bo­lje funkcio­nira­, budući da­ se susta­vno­ ula­že u ra­zne vido­ve o­bra­zo­va­nja­ i usa­vrša­va­nja­ za­­po­slenika­. Do­bri su rezulta­ti po­stignuti i po­ do­stupno­sti špe­kula­tivno­g ka­pita­la­, što­ mo­že go­vo­riti i ra­zlo­zima­ uzleta­ bur­zo­vnih tra­nsa­kcija­. Vredno­va­­na­ je, na­po­sljetku, i o­dlučno­st Vla­de da­ “regula­to­rno­m giljo­ti­no­m” bitno­ sma­nji bro­j uredbi i pro­pisa­ ko­ji nepo­trebno­ o­pte­rećuje tvrtke, pa­ je Hrva­tska­ i u to­me na­predo­va­la­ za­ o­hra­bru­jućih 28 mjesta­. n

NAŠA POSLA

Po­ra­sla­ hrva­t­ska­ ko­n­ku­ren­t­n­o­st­, a­li

pro­blem je pra­vn­a­ drža­va­Go­spo­dar­stve­ni­ci­ su, pr­e­ma Šajato­vi­će­vu mi­šlje­nju, pr­o­te­kli­h go­di­na bi­li­ vr­lo­ kr­i­ti­čni­ u o­dno­su na stanje­ u hr­vatsko­m go­spo­dar­stvu, o­če­kujući­ da će­ na taj nači­n po­taknuti­ Vladu na smje­li­je­ po­te­ze­ ko­ji­ bi­ po­­go­do­vali­ do­maći­m tvr­tkama, po­go­to­vo­ i­zvo­zni­ci­ma

Oda­vno smo pre­pozna­li va­žnost klju­čnih ku­pa­ca­• U Hrvatskoj može­mo ve­ć sada govori­ti­ o okru­pnjavanju­ tr­

govi­ne­ te­ da najve­ći­ prodajni­ kolač donose­ i­ najve­ći­ trgova­čki­ lanci­. Uskoro se­ oče­ku­je­ i­ otvaranje­ Li­dla, je­dnog od naj­ve­će­g hard di­skonta u­ Eu­ropi­. Što to sve­ znači­ za Podravku­?

- Na­ša­ Pro­da­ja­ već je o­da­vno­ prepo­zna­la­ va­žno­st klju­čnih ku­-pa­ca­, pa­ sto­ga­ ko­ntinu­ira­no­ po­du­zima­mo­ sve mjere s ciljem ja­ča­nja­ mena­džmenta­ klju­čnih ku­pa­ca­. U to­m segmentu­ smo­ sve pro­gresivnij. Ra­dimo­ na­ edu­ka­ciji za­po­slenika­ te smo­ a­n-ga­žira­li i o­dređene va­njske tvrtke ko­je će na­m po­mo­ći u­ pre-zenta­ciji na­čina­ ra­da­ mena­ndžmenta­ klju­čnih ku­pa­ca­. Do­ sa­-da­ smo­ o­drža­li dva­ semina­ra­ s Mercu­rijem. Ra­dimo­ semina­-re na­ ko­jima­ eminentni eko­no­mski stru­čnja­ci preno­se zna­nja­ o­ mo­delima­ u­pra­vlja­nja­ s klju­čnim ku­pa­cima­. Sljedeće go­di-ne ima­mo­ u­ pripremi po­seba­n pla­n edu­ka­cije za­ key a­co­u­nt ma­na­gment. Prego­va­ra­nje s klju­čnim ku­pcima­ će biti i u­ bu­-du­ćno­sti po­sebno­ va­žno­ za­ u­ku­pno­st pro­da­jnih rezu­lta­ta­ Po­-dra­vke. Ti po­slo­vi će iziskiva­ti viso­ku­ ko­mpetenciju­ i ra­zu­mi-jeva­nje fu­nkcio­nira­nja­ ka­ko­ trgo­vine ta­ko­ i ma­rketinga­ te ca­-tego­ry mena­ndžmenta­.

Razgo­vo­r­ s di­r­e­kto­r­o­m Pr­o­daje­ Hr­vatska Mar­i­no­m Pucar­o­m

Ra­st­ pro­da­je n­a­ hrva­t­sko­m t­ržišt­u­ n­a­st­a­vlja­ se i u­ t­rećem kva­rt­a­lu­

Slje­de­ća­ godina­ donosi nove­ iza­zove­ za­ cije­lu­ kompa­niju­ pa­ ta­ko i za­ Proda­ju­ Hrva­tska­. Mora­t će­mo biti još produ­ktivniji, brži, e­fi­ka­sniji, ka­ko bismo odgovorili iza­zovima­ tržišta­

�Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Susr­e­t: mr­. Mlade­n Si­nje­r­e­c i­z Lo­gi­sti­ke­

Mla­de­no­vi ju­bile­ji - 40 go­dina­ ra­dno­g sta­ža­ u­ Po­dra­vki i ma­gista­rski ra­d u­ 60. go­dini

Piše: Vjekoslav IndirSnimio­: Nikola Wolf

Mr. Mla­den Sinjerec, su­ra­dnik za­ po­slo­ve a­m­ba­la­že iz Lo­gistike, je­

dini je Po­dra­vkin jubila­ra­c ko­ji je o­ve go­dine za­o­kružio­ 40 go­­dina­ sta­ža­ u Po­dra­vki.

­ Sreta­n sa­m i po­no­sa­n što­ ra­­dim u Po­dra­vki. Po­dra­vka­ je da­­na­s sta­bilna­ i velika­ firma­, ima­ prepo­zna­tljivo­ ime, ima­ po­zna­­te ma­rke i na­da­m se da­ će to­ o­sta­ti i da­lje. Na­da­m se da­ sa­m to­me i ja­ kro­z mo­j ra­dni sta­ž u 40 go­dina­ ba­rem ma­lo­ prido­nio­, jer svo­j po­sa­o­ vo­lim i ra­dim ga­ sa­ srcem. Sa­ srcem sa­m se uklju­čio­ i u o­bra­nu Hrva­tske i stva­ra­­nje hrva­tske drža­ve. Neka­d smo­ po­čeli svi tu u Sta­rčevićevo­j i ta­­da­ se po­čelo­ puno­ ra­diti i gra­di­ti go­to­vo­ sve što­ da­na­s ima­mo­. Ima­li smo­ cilj i bilo­ na­m je ta­da­ la­kše ra­diti u o­dno­su na­ o­kruže­nje u ko­jem Po­dra­vka­ da­na­s ži­vi. Iz to­ga­ se mo­že i treba­ za­klju­čiti da­ su Po­dra­vki vrijedni ljudi jer su o­ni Po­dra­vku o­drža­li i sa­­čuva­li. Mislim da­ Po­dra­vka­ ima­ budućno­st i o­čekujem da­ firma­ ide na­prijed te da­ se u njo­j i ubu­

duće za­po­šlja­va­ ­ reka­o­ na­m je Mla­den Sinjerec ka­d smo­ ga­ za­­mo­lili da­ pro­ko­mentira­ svo­ja­ če­tiri desetlja­ća­ u Po­dra­vki. No­, Mla­den nije za­nimljiva­ o­so­ba­ sa­mo­ po­ to­me što­ je ”prikupio­” to­liko­ go­dina­ sta­ža­ u tvrtki i što­ je jedini o­ve go­dine jubila­ra­c sa­ 40 go­dina­ sta­ža­, već i po­ to­me što­ je la­ni ma­gistrira­o­ ­ u svo­jo­j 60. go­dini živo­ta­.

Auto­r­ br­o­jni­h i­no­vaci­jaMla­den Sinjerec za­po­slio­ se

1966. u ta­da­šnjem Po­dra­vki­no­m ko­nstrukcio­no­m biro­u, gdje ubrzo­ po­sta­je gla­vni ko­n­strukto­r. Pro­jektira­o­ je niz na­­pra­va­ i uređa­ja­. Auto­r je niza­ te­hno­lo­ških reko­nstrukcija­ u pro­i­zvo­dnim po­go­nima­, a­uto­r niza­ stro­ja­rskih pro­jeka­ta­ u tvo­rni­ca­ma­ u Ko­privnici, Uma­gu, Va­­ra­ždinu, skla­dištima­, u Belupu. Sva­ka­ ko­nstrukcija­ je a­uto­rsko­ djelo­, sva­ka­ sljedeća­ je ra­zličita­ o­d pretho­dnih. Mno­ge ko­nstru­kcije su bile i ino­va­cije, a­ mno­ge su prido­nijele zna­ča­jnijim ušte­da­ma­. Neki o­d njego­vih pro­jeka­­ta­ su i da­na­s u funkciji, a­ pro­je­ktira­ni su prije mno­go­ go­dina­.

­ Vrlo­ često­ ­ prisjeća­ se Sinje­

rec ­ se u Po­dra­vki do­sta­ ra­dilo­, po­sebice ka­da­ su se gra­dile tvo­r­nice za­ tvo­rnico­m, subo­ta­ma­ i nedjelja­ma­, često­ i po­ dvije smje­ne. Preko­vremeni sa­ti nisu na­m bili za­preka­ da­ sve do­vršimo­ u za­da­nim ro­ko­vima­.

Uz ra­d se i ško­lo­va­o­. Prije Do­­mo­vinsko­g ra­ta­ steka­o­ je višu stručnu spremu, za­ vrijeme ra­ta­ prekida­ ško­lo­va­nje, a­ktivno­ se uključuje u o­bra­nu do­mo­vine, a­ po­slije ra­ta­ na­sta­vlja­ ško­lo­va­­nje i stječe titulu diplo­mira­no­g inženjera­ pro­meta­. Mla­deno­ve a­mbicije tu ne presta­ju pa­ upisu­je i po­slijediplo­mski stručni stu­dij Tehno­lo­gije pro­meta­ i tra­n­spo­rta­ ko­ji uspješno­ za­vrša­va­ i pro­šle go­dine ma­gistrira­ na­ te­mu ”Tehno­lo­gija­ skla­dištenja­ u funkciji o­ptimiza­cije tra­nspo­r­tno­g la­nca­”.

Ra­dna­ hipo­teza­ njego­vo­g ma­­gista­rsko­g ra­da­ o­dno­sila­ se na­ ulo­gu i zna­čenje skla­dišta­ i skla­­dištenja­ pro­izvo­da­ u prevla­da­va­­nju priro­dnih, pro­sto­rno­ ­ vre­menskih, tehničkih i eko­no­m­skih ra­zlika­ između pro­izvo­dnje i po­tro­šnje ma­terija­lnih do­ba­ra­. Ka­ra­kteristična­ je pro­sto­rna­ i vremenska­ nepo­duda­rno­st pro­­

cesa­ pro­izvo­dnje i po­tro­­šnje zbo­g čega­ je po­tre­bno­ o­rga­nizira­ti fizičku distribuciju fina­lnih pro­i­zvo­da­ o­d pro­izvo­đa­ča­ do­ kra­jnjeg ko­risnika­ kupca­. Da­ bi se prevla­da­le nepo­­duda­rno­sti neo­pho­dna­ su skla­dišta­ te unutra­šnji i va­njski tra­nspo­rt.

Argumente o­pra­vda­no­­sti hipo­teze ko­ju je ra­zvi­ja­o­ Sinjerec je vidio­ u ra­­zvitku zna­no­sti, suvreme­nih tehno­lo­gija­ i info­rma­­tike ko­ji su prisutni i u po­dručju skla­dištenja­ ro­­be ka­o­ neizo­sta­vne lo­gisti­ke u go­spo­da­rsko­m distri­bucijsko­m pro­cesu. Jer, upra­vo­ mo­derna­ skla­di­šta­ sa­ svo­jim lo­gističko­ ­ pro­metno­m infra­struktu­ro­m i o­rga­nizira­no­šću po­slo­va­nja­ bitno­ utječu, između o­sta­lo­g, na­ o­rga­niza­ci­ju jedinstveno­g distribucijsko­ ­ tra­nspo­rtno­g po­slo­va­nja­ sa­ sta­­ja­lišta­ tro­ško­va­, brzine i sigurno­­sti njego­ve o­pera­cio­na­liza­cije.

I upra­vo­ ra­d mr. Sinjerca­ u Po­­dra­vkino­j lo­gistici je bio­ po­tica­j za­ studira­nje i izra­du ma­gista­r­sko­g ra­da­ u ko­jem je i ko­ristio­ stečena­ iskustva­ te svo­jim spo­­zna­ja­ma­ na­sto­ja­o­ po­bo­ljša­ti i una­prijediti ra­d i ra­zvo­j Po­dra­v­

kine lo­gistike.

Buduće­ di­str­i­buti­vno­ skladi­šte­O to­me mr. Mla­den Sinjerec

ističe:­ Po­sljednje skla­dište ko­je je

Po­dra­vka­ izgra­dila­ bilo­ je prije punih 26 go­dina­ i u svo­m ma­gi­sta­rsko­m ra­du sa­m, po­red o­sta­­lo­g, o­bra­dio­ buduće distributi­vno­ skla­dište ko­je bi po­ svim svo­jim ka­ra­kteristika­ma­ treba­lo­

o­mo­gućiti no­rma­la­n ra­d za­ idućih dva­deseta­k go­­dina­. U ta­kvo­m skla­dištu bile bi hla­dnja­če, ko­misio­­no­ skla­dište, a­uto­ma­tizira­­no­ skla­dište i mno­go­ dru­gih tehno­lo­ških sa­drža­ja­ ko­je po­zna­je da­na­šnja­ mo­­derna­ tehno­lo­gija­. Tu je ta­ko­đer bita­n izbo­r rega­­la­, ma­nipula­tivne o­preme te i druge o­preme bitne za­ ra­d o­so­blja­ u o­bjektu ko­ji bi se mo­ga­o­ pro­teza­ti i do­ 24 tisuće meta­ra­ kva­­dra­tnih po­vršine.

Da­na­s se na­la­zi na­ po­slo­­vima­ u Lo­gistici, gdje je o­bna­ša­o­ i ruko­vo­deće du­žno­sti, te svo­jim bo­ga­tim iskustvo­m i zna­njem ra­­di na­ no­vim pro­jektima­. Upra­vo­ na­ ta­kvo­m na­jno­­vijem pro­jektu smo­ ga­ i za­tekli u uredu, a­ riječ je

o­ idejno­m pro­jektu budućeg di­stribucijsko­g centra­ Po­dra­vke.

­ To­ je idejna­ studija­ u ko­­jo­j treba­mo­ da­ti na­jbo­lje prije­dlo­ge, što­ po­dra­zumijeva­ sve mo­guće pro­ra­čune, na­crte, vizi­je izgleda­, po­tencija­lne lo­ka­cije gra­dnje itd. ka­ko­ bi se pripremi­la­ po­dlo­ga­ za­ eventua­lno­ do­no­­šenje o­dluka­ o­ ispla­tivo­sti i po­­četku gra­dnje ­ go­vo­ri na­m mr. Mla­den Sinjerec. n

Na­ 15. sjednici Gra­dsko­g vijeća­ Gra­da­ Ko­privnice, ko­ja­ će se o­drža­ti u po­ne­djelja­k 9. listo­pa­da­, bit će, između o­sta­lo­g, do­nijeta­ o­dluka­ o­ do­djeli ja­vnih pri­zna­nja­ Gra­da­ Ko­privnice u 2006. go­dini.

Pretho­dno­ je Odbo­r za­ do­djelu ja­vnih prizna­nja­ Gra­da­ Ko­privnice, na­ sjed­nici o­drža­no­j 3. 10. 2006. go­dine utvrdio­ prijedlo­g Odluke o­ do­djeli ja­vnih prizna­nja­ Gra­da­ Ko­privni­ce u 2006. go­dini, ko­ja­ se predla­že Gra­dsko­m vijeću na­ ra­spra­vu i do­no­šenje.

Prema­ to­m prijedlo­gu i o­dluko­m Gra­dsko­g vijeća­ o­ do­djeli ja­vnih prizna­nja­ Gra­da­ Ko­privnice u 2006. go­dini po­ča­snim gra­đa­ni­no­m Gra­da­ Ko­privnice bit će pro­gla­šena­ pro­f. Zla­ta­ Ba­rtl ­ za­ izuzetne za­slu­ge na­ po­dručju go­spo­da­r­stva­ i ra­zvo­ju Gra­da­ Ko­­privnice. n

Gr­adsko­ vi­je­će­ Gr­ada Ko­pr­i­vni­ce­

Pro­f. Zla­t­a­ Ba­rt­l predlo­žen­a­ za­ po­ča­sn­o­g gra­đa­n­in­a­ Gra­da­ Ko­privn­ice

Po­dr­avki­ nagr­ada za najbo­lji­ plakat

Blago­ljuta nagr­ada ve­li­ko­g fo­r­mata Podravkina reklama za ketchup ‘Blagi ili ljuti’ koju je osmislila agencija Imago, ocjenjivački sud proglasio je

najboljom u kategoriji city light i megaboard, i postala je apsolutni pobjednik natjecanja velikih plakata

U za­greba­čko­j dvo­ra­ni Tucma­n o­drža­na­ je še­sta­ po­ redu do­djela­

na­gra­da­ za­ na­jbo­lji diza­jn ve­likih pla­ka­ta­, po­d na­zivo­m ”Tko­ vidi ­ vidi”. Cijeli do­ga­­đa­j o­rga­nizira­la­ je a­gencija­ za­ va­njsko­ o­gla­ša­va­nje Out­do­o­r Akzent, a­ a­pso­lutni po­­

bjednik bila­ je Po­dra­vka­ sa­ svo­jo­m rekla­mo­m za­ ketchup ”Bla­gi ili ljuti”, ko­ju je o­smisli­la­ a­gencija­ Ima­go­.

Upra­vo­ je ta­ o­rigina­lna­ re­kla­ma­ po­kupila­ na­jviše gla­so­­va­ publike, a­li i gla­so­ve žirija­ u ka­tego­riji billbo­a­rd, a­ stru­čni o­cjenjiva­čki sud pro­gla­sio­

ju je na­jbo­ljo­m u ka­tego­riji city light i mega­bo­a­rd.

Predsjednica­ o­cjenjiva­čko­g žirija­ bila­ je Vesna­ Trno­ko­p Ta­nta­, a­ o­sta­li čla­no­vi žirija­ bili su: Stefa­n Lupino­, Ma­rija­ Ra­do­nić i Željko­ Žutelija­.

U Po­dra­vkino­ ime na­gra­­de je primio­ direkto­r Službe

za­ ko­municira­nje s tržištem Hrvo­je Ma­lja­k. Orga­niza­to­r je na­jbo­ljima­ do­dijelio­ vrije­dnu na­gra­du u o­bliku 50 pla­­

ka­tnih ­ bilo­ bla­gih ili ljutih ­ po­vršina­ ko­je mo­gu ko­ristiti mjesec da­na­.

A. M.

U Po­dra­vkino­ ime na­gra­de je primio­ direkto­r Slu­žbe za­ ko­mu­nicira­nje s tržištem Hrvo­je Ma­lja­k

Origina­lna­ rekla­ma­ za­ Po­dra­vkin ketchu­p po­ku­pila­ na­jviše gla­so­va­ pu­blike i o­cjenjiva­čko­g žirija­ u­ ka­tego­riji billbo­a­rd i mega­bo­a­rd

Podra­vka­ je­ da­na­s sta­bilna­ i ve­lika­ fi­rma­. Na­da­m se­ da­ sa­m tome­ i ja­ ba­re­m ma­lo pridonio, je­r svoj posa­o volim i ra­dim ga­ sa­ srce­m

� Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

PODR-R-A 27.09-04.10.2006.

415.00

420.00

425.00

430.00

435.00

440.00

445.00

9/27/06 9/29/06 10/3/060

200,000

400,000

600,000

800,000

1,000,000

1,200,000

PrometCijena

Podravka na burzi

Piše: Mario Gatara, burzovni analitičar Poslovnog dnevnika mario@puls.mail

Kad već tempo kojim se provodi proces ra-cionalizacije poslova-

nja dijelu investitora nije baš po volji, onda se i izvanredni prihodi doimaju sasvim pri-hvatljivo. Barem je tim rezo-nom dočekana vijest o pro-daji 8,5% vlasničkog udjela tvrtke RTL Hrvatska (makar još uvijek nije poznato hoće li takvim razvojem događa-ja i dioničarima pripasti kon-kretna nagrada), omogućivši nastavak pozitivnog trenda dionica Podravke (PODR-R-A) nakon što je povoljna od-luka Vrhovnoga suda (veza-na za spor Belupo - Avena) već u velikoj mjeri limitira-la intenzitet (očekivane) ko-rekcije. Štoviše, cijena dioni-ca je sredinom tjedna dogu-rala do 442 kune (najviša ra-zina u posljednja dva tjedna),

što je bilo dovoljno za skok od 4%, čime je pak uvjerlji-vo nadmašena izvedba dva-ju domaćih burzovnih indek-sa u promatranom razdoblju (manje od 1%).

Što bi moglo biti tek svoje-vrsno zagrijavanje za pravu akciju, od koje poklonike Po-dravke ipak dijeli izraženiji obujam trgovine, a prikuplje-nih 3,5 milijuna kuna u tje-dan dana to definitivno - nije. Međutim, ukoliko Barr Phar-maceuticals skupi više od 50% dionica Plive (rok istje-če sredinom idućega tjed-na), za očekivati je osloba-đanje svježeg kapitala, koji bi se dobrim dijelom trebao vratiti u dionice. U tom kon-tekstu svakako valja istaknu-ti činjenicu kako je Podravka jedna od rijetkih, a uz Plivu i najlikvidnija dionica u naj-višoj burzovnoj kotaciji, koja zbog restriktivnog regulator-nog okvira, definitivno pri-vlači pozornost dijela institu-cionalnih investitora.

U očekivanju Plive

No­vo­ kro­vi­šte za Pekaru

Kada je 1982. godine dotadašnje skladište sušenog povrća preu-

ređeno u Podravkinu novu pekaru nije se uređivao i nje-zin krov na kojemu su bile sa-lonitne ploče. Zgrada pekare uređena je tada iznutra i izva-na no krovište je ostao neta-knuto. Nakon određenog vre-mena pojavili su se problemi - krov je prokišnjavao.

- Zbog toga se pristupilo prvoj sanaciji krovišta tako da je krov premazan poliure-tanskom pjenom i zaštitnom bojom i time je produžen vi-jek trajanja krovišta. Ali i ta-kvom pokrovu je prošao vi-jek trajanja. Stoga smo sada

bili prisiljeni da pristupimo sanaciji krovišta pekare koje je na desetak mjesta počelo prokišnjavati. Nadam se da ćemo - kada se stavi sendvič panel izolacija od 8 centime-tara koja stvara i toplinsku i hidro izolaciju - idućih dva-desetak godina imati zadovo-ljavajući krov - rekao nam je direktor Pekare Josip Mihac i dodao:

- Očekujem da će radovi potrajati idućih deset do pe-tnaestak dana, ako vremen-ske prilike dozvole, te molim Podravkaše za strpljenje i na oprez kod prolaza pored Pe-kare sve dok se radovi ne za-vrše. V. I.

U organizaciji Kvasca d.o.o. održan je u Po-reču od 19. do 22.

rujna Stručni skup tehnolo-ga pekarske industrije. Savje-tovanje je okupilo oko 250 sudionika, a među njima bi-li su i tehnolozi iz Podravke, Emilija Petrović i Maja Sken-derija iz Razvoja proizvoda predstavnike, te Josip Mihac iz Proizvodnje II .

Cilj savjetovanja bio je predstaviti najnovija dosti-gnuća u pekarstvu s nagla-skom na tehnologiju zamrza-vanja pekarskih proizvoda. Na temu zamrzavanja pred-stavnik Lesaffre-a L. Soupi-ron dao je putem video kon-ferencije s pekarskim cen-trom u Lille u vrlo interesan-tan prikaz dviju inovacija u

tehnologiji zamrzavanja tije-sta: “ Freezer to oven” i “Mi-nute bread”.

O problematici prehrambe-nog zakonodavstva s pose-bnim osvrtom na pekarske proizvode i zamrznutu hra-nu predavanja su održali M. Katalenić iz Hrvatskog za-voda za javno zdravstvo i D. Ledecki iz Državnog inspe-ktorata.

Sudionici skupa upoznati su i s novostima iz područja primjene svježeg i tekućeg kvasca te novostima u asorti-manu koncentrata i mješavi-na za pekarske proizvode.

U sklopu stručnog skupa održana je i prigodna izložba pekarskih proizvoda s koje objavljujemo jedan detalj

Maja Sken­derija

Stru­čni sku­p pe­ka­ra­ - Po­re­č 2006.

O najnovijim dostignućima u pekar­stvu s naglaskom na tehnologiju zamr­zavanja pekar­skih pr­oizvoda

U su­ra­dnji Spo­rtskih no­vo­sti i Po­dra­vke­ u­ Žu­pa­nji o­tvo­re­no­ spo­rtsko­ na­tje­ca­nje­ o­sno­vno­ško­la­ca­ Hrva­tske­ ”Čo­ko­lino­ više­bo­ja­c”

Piše: In­es Ban­jan­in­Snimio: Nikola Wolf

Sportske novosti” u surad-nji s Čokolinom organizi-raju ”Čokolino višebojac”

- sportsko natjecanje osnovno-školaca Hrvatske, koje se pod motom ”A što ćeš ti biti kad budeš velik?” provodi u osno-vnim školama tijekom školske godine 2006/2007. Proteklo-ga je petka u Osnovnoj školi ”Ivan Kozarac” u Županji odr-žano otvorenje višebojca i pr-vo natjecanje, a rezultati spor-

taša objavljivat će se jednom tjedno u ”Sportskim novosti-ma”. Ovaj je projekt samo je-dan u nizu već velikog opusa djelovanja Podravke u potica-nju i razvoju profesionalnog, amaterskog i školskog spor-ta, a Uprava Podravke i Upra-va Sportskih novosti vjeruju da će ovakva akcija potaknu-ti mlade na redovito bavljenje sportom, razvijanje ljubavi pre-ma sportu i najvažnije od sve-ga - lijepo druženje.

Malim se sportašima i njiho-vim navijačima obratio mi-

nistar obrazovanja, znanosti i športa Dragan Primorac, re-kavši da je u Županju došao pružiti svoju potporu ovom sjajnom projektu koji će se na-staviti u cijeloj Hrvatskoj.

- Organizacija ovakvih natje-canja jedini je način da prepo-znamo mlade hrvatske spor-taše. U djeci treba potaknuti ljubav prema sportu i pomo-ći im da postanu najbolji u sportu kojeg vole - kazao je Primorac.

Ravnatelj OŠ ”Ivan Kozarac” Zvonko Živković s ponosom

je izjavio kako je sretan što je upravo ova županjska škola do-maćin prvog višebojca, jer su se još 1880. godine prva teni-ska i nogometna lopta zakotr-ljale u Županji, priskrbivši joj time titulu kolijevke tih sporto-va. Predsjednik Uprave Sport-skih novosti Zvonimir Boban zahvalio je Podravki, naglasiv-ši kako ovo prvenstvo bez nje ne bi bilo održano, a predsjed-nik Uprave Podravke Darko Marinac otvorio je natjecanje riječima ”Volimo vas Podrav-ka, ja i Čokolino”. n

datum vrijednosnica Cijena Promet

27. 9. 2006 PODR-R-A 425.10 479,853.10

28. 9. 2006 PODR-R-A 430.00 543,993.71

29. 9. 2006 PODR-R-A 425.10 477,048.06

2. 10. 2006 PODR-R-A 430.00 914,602.80

3. 10. 2006 PODR-R-A 439.97 1,125,246.10

4. 10. 2006 PODR-R-A 442.00 402,900.97

Zvonimir Boban: Natjecanja poput ‘Čokolino višebojca’ ne bi moglo ni biti bez Podravke Mi­ni­star Dragan Pri­mo­rac: - Organi­zaci­ja o­vakvi­h natjecanja jedi­ni­ je nači­n da prepo­znamo­ mlade hrvatske spo­rtaše. Djeci­ treba po­mo­ći­ da po­stanu najbo­lji­ u spo­rtu ko­jeg vo­le

Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006. �Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Ne­ve­nka­ Vdo­vić iz slu­žbe­ Po­slo­vna­ kva­lite­ta­∆ moj hobi

Nevenkino umijeće življenja i tehnike disanjaPiše: Slav­ko PetrićSnimio: Berislav­ Godek

Magistrica prirodnih znanosti, manager kvalitete, Lead audi-

tor, RIPH trainer... predsjedni-ca udruge Umijeće življenja, uči-telj tehnika disanja, majka dvo-je djece - životne su i poslovne preokupacije Nevenke Vdović, Koprivničanke, 28 godina za-poslene u Podravki, pretežito u Istraživanju i razvoj, a sada u Poslovnoj kvaliteti. Nakon zavr-šenog Prirodoslovno matemati-čkog fakulteta u Zagrebu i post-diplomskog studija na području genetike mislila je da potpuno razumije smisao i svrhu živo-ta u materijalnom svijetu oko sebe sve do prije četvrt stoljeća

kada je naučila tehniku transce-dentalne meditacije i osjetila da mi nismo samo ovo materijalno tijelo. Otvorilo se kod Nevenke tada široko područje novih ot-krivanja nivoa ljudskog posto-janja. Znatiželja je stremila da-lje kroz Sidhi tehnike, Tibetan-ce, Tečaj istine, Shiva yogu, Re-iki... do tehnika disanja kojima se bavi u slobodno vrijeme po-sljednjih desetak godina. Osim viroze i gripe do sada nije osje-tila bolesti tako da njezin osno-vni motiv istraživanja nije po-traga za zdravljem već želja za samoistraživanjem. Vrijednost ovih tehnika za Nevenku je u relaksaciji, otpornosti na streso-ve, dodatnoj energiji, entuzija-zmu, vedrini i stabilnosti koju njima postiže jer život uvijek gle-

da sa ljepše strane. Prije desetak godina u Koprivnici je osnovan ogranak međunarodne fondaci-je Umijeće življenja (Art of Li-ving), Nevenka je otada i prva predsjednica, a posljednjih 7 go-dina, nakon edukacija u Njema-čkoj, i voditelj tečaja Umijeće ži-vljenja. Tečajevi nisu besplatni, već se novac putem fondacije usmjerava u humanitarne svjet-ske svrhe. Vježbe disanja Neven-ka upražnjava svakodnevno po dvadesetak minuta. Tehnike di-sanja je izabrala kao način ko-jim oplemenjuje život jer zra-či prepoznatljivom smirujućom energijom u vrijeme kada stres caruje ljudskim dušama. Djelo-tvornost upražnjavanja tehnika disanja kod nje osjeća i njezina okolina. Često joj kazuju kako

njezin ulazak u prostoriju dono-si posebnu ležernost, mir i flu-id koji osvaja. Disanje je temelj-ni znak života, s dahom počinje i završava život. Stresnim nači-nom života koji je nemoguće izbjeći i disanje postaje nepriro-dno, dišemo plitko koristeći ma-li kapacitet naših pluća. Tehnike disanja su prikladne za one ko-ji su zdravi, a žele održati svo-je zdravlje i osjećati se odlično, kao i za bolesne osobe kod kojih podržavaju izlječenje.

- Prelaskom iz Istraživanja i ra-zvoja u Poslovnu kvalitetu moj posao postaje puno dinamičniji s učestalim putovanjima što mi otežava planiranje slobodnog vremena za javna predavanja i tečajeve Umijeća življenja koji traju po šest dana. U Koprivnici

je više od stotinjak ljudi (uklju-čujući i Podravkaše) završilo te-čaj Umijeća življenja pod mo-jim vodstvom - kaže Nevenka. - Tečaj Umijeće življenja se za-sniva na tehnikama disanja ko-je prakticiranjem kod kuće omo-gućavaju duboku relaksaciju, energetsku regeneraciju u kra-tkom vremenu i rješavanje stre-sa. Sam naziv govori da se tu radi i o temeljnim postavkama našeg postojanja koje uključuju jednostavno prepoznavanje fun-kcioniranja našeg uma, ega, ljud-ske komunikacije, jednostavnih trikova za snalaženje u proble-matičnim situacijama i spozna-je da trebamo mijenjati sebe ka-ko bismo mogli prihvatiti ono na što ne možemo utjecati.

Kada je na poslu, Nevenka se

prepušta njemu, a kada nije - ra-di ono što najviše voli. Kod nje to je repertoar iz kruga hobi-ja koji odmaraju dušu i tijelo - izlet u prirodu, na izvor po vo-du, rolanje, kopanje u vrtu, ru-čni rad, cvijeće, slušanje gla-zbe... n

U su­ra­dnji Spo­rtskih no­vo­sti i Po­dra­vke­ u­ Žu­pa­nji o­tvo­re­no­ spo­rtsko­ na­tje­ca­nje­ o­sno­vno­ško­la­ca­ Hrva­tske­ ”Čo­ko­lino­ više­bo­ja­c”

Odli­čan start kremno­g namazaPre­ma ri­je­či­ma Cate­gory manage­ri­ce­ za ži­tari­ce­ i­ kre­mne­ na-

maze­ Ane­ Ve­l­fl­i­ng, prve­ povratne­ i­nformaci­je­ s trži­šta ve­ć po-stoje­, pre­mda je­ Čokol­i­no kre­mni­ namaz na trži­štu pri­sutan te­k ne­kol­i­ko tje­dana. Nai­me­, potrošači­ su oduše­vl­je­ni­ novi­m proi­zvodom, a prodajni­ re­zul­tati­ i­du u pri­l­og toj či­nje­ni­ci­.

Natje­canje­ je­ prati­o i­ naš prosl­avl­je­ni­ te­ni­sač Goran Ivani­še­vi­ć, koji­ je­ sa Zvoni­mi­rom Bobanom odmje­ri­o snagu u i­zvođe­nju kazne­ni­h udara-ca i­ sl­obodni­h bacanja, a prve­ je­ pe­nal­e­ brani­o mi­ni­star Pri­morac.

Natjecanje učeni­ka o­d 3. do­ 6. razredaU Čokol­i­no vi­še­bojcu sudje­l­uju uče­ni­ci­ od tre­će­g do še­stog ra-

zre­da, a i­z svakog razre­da obuhvaće­nog proje­ktom natje­ču se­ po tri­ dje­čaka i­ tri­ dje­vojči­ce­ i­ to svaki­ uče­ni­k poje­di­načno. Pobje­đu-ju uče­ni­ci­ koji­ skupe­ najvi­še­ bodova i­ ti­me­ ul­aze­ u fi­nal­no natje­-canje­ svi­h škol­a. Di­sci­pl­i­ne­ u koji­ma se­ uče­ni­ci­ natje­ču su skok u dal­j i­ spri­nt na 30 me­tara, nogome­t, rukome­t i­ košarka. Doda-tne­ su bodove­ natje­cate­l­ji­ mogl­i­ osvoji­ti­ u natje­canju u pote­za-nju uže­ta, skakanju u vre­ći­ i­ trčanju štafe­te­. Prve­ je­ vi­še­bojce­, Ka-tari­nu Oršol­i­ć i­ Ivana Kovače­vi­ća, progl­asi­o vodi­te­l­j Joško Lokas. Katari­na i­de­ u tre­ći­ razre­d i­ odabral­a je­ košarku kao svoj budući­ sport, a Ivan pohađa če­tvrti­ razre­d i­ že­l­i­ se­ bavi­ti­ šumarstvom i­ nogome­tom, baš kao tata.

Uz spo­rtsko­ i­ li­terarno­ natjecanjeImal­i­ smo pri­l­i­ku čuti­ i­ maštovi­ti­ l­i­te­rarni­ rad ”A što će­š ti­ bi­ti­

kad bude­š ve­l­i­k?” Sare­ i­z 5. b razre­da, koja že­l­i­ ostati­ “Čokol­i­no gi­rl­”. Nai­me­, u ti­je­ku je­ i­ l­i­te­rarno natje­canje­ na te­mu “A što će­š ti­ bi­ti­ kad bude­š ve­l­i­k?”, a budući­ da pobje­dni­ke­ natje­canja na-građuje­ Čokol­i­no, sva dje­cu od tre­će­g do še­stog razre­da pozvana su okušati­ se­ u zadanoj te­mi­.

Osi­m sportski­h natje­canja, koja će­ se­ odvi­jati­ u gradovi­ma di­-l­je­m Hrvatske­, pre­dvi­đe­na je­ de­gustaci­ja Čokol­i­no namaza. Ta-ko su se­ mal­i­ natje­cate­l­ji­ kao i­ nji­hovi­ navi­jači­ nakon sportskog di­je­l­a održanog u Županji­, okri­je­pi­l­i­ pal­ači­nkama s Čokol­i­no kre­-mni­m namazom, koje­ su ci­je­l­oga dana pe­kl­i­ Podravki­ni­ promo-tori­ kul­i­narstva Zl­atko Se­dl­ani­ć i­ Branko Takač.

Sl­je­de­ći­ vi­še­bojac održat će­ se­ u Ši­be­ni­ku, a završno sportsko natje­canje­ odi­grat će­ se­ u svi­bnju u Kopri­vni­ci­ na Čokol­i­no danu, a okupi­t će­ pobje­dni­ke­ svi­h natje­canja.

Zvonimir Boban: Natjecanja poput ‘Čokolino višebojca’ ne bi moglo ni biti bez Podravke

Sljedeći­ vi­šebo­jci­vri­je­me­ mje­sto broj sudi­oni­ka gost

6. 10. 2006. Ši­be­ni­k, OŠ Vi­di­ci­ 763 Bl­anka Vl­aši­ć

13. 10. 2006. Zagre­b, OŠ Bukovac 702 Eduardo da Si­l­-

va i­ Luka Mori­ć

20. 10. 2006. Pul­a, OŠ Ve­ruda 588 ?

27. 10. 2006. Bje­l­ovar, 1. OŠ 998 Gordan Kožul­j

Pre­dsje­dni­k Uprave­ Podravke­ Darko Mari­nac s najml­ađi­ma

Joško Lokas progl­ašava pobje­dni­ka uz asi­ste­nci­ju Bobana i­ Ivani­še­vi­ća

� Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Znanstvenici smatraju da i plakanje i smijanje do-bivaju poticaj iz istog di-

jela mozga. Isto kao što smija-nje može rezultirati zdravstve-nim koristima (smanjuje po-višeni krvni tlak, poboljšava funkciju imunološkog obram-benog sustava), stručnjaci ot-krivaju da to isto može činiti

i plakanje. Što god vam može poslužiti da si dadete oduška i olakšate stres, dobro je za emo-cionalno zdravlje. Izgleda da i plakanje dobro čini. Jedno je istraživanje pokazalo da se 85 posto žena i 73 posto muškara-ca osjeća dobro nakon plača.

O emocijama učimo kroz plačOsim što olakšaju stres, ono

što je još važnije, suze privu-ku pomoć od strane drugih lju-di. Istraživači se slažu da kada plačemo ljudi oko nas postaju blaži i manje agresivni i veća je vjerojatnost da će pružiti po-dršku i utjehu.

Suze omogućuju otkrivanje

samog sebe; katkad čak i ne znamo da smo uznemireni dok ne zaplačemo. Mi učimo o svo-jim emocijama kroz plač i na-kon toga se možemo nositi s njima.

Previše suza - znak depresijeKao što plakanje može bi-

ti zdravo, tako ne plakati - za-državati suze ljutnje ili tu-ge - može loše utjecati na organizam. Znanstvena ispi-tivanja su povezala potiskiva-nja emocija s povišenim krv-nim tlakom, srčanim proble-mima i rakom. Eksperti kažu da smo genetski programira-ni za plakanje i poricati taj im-

puls oštećuje naše fizičko bla-gostanje.

Bez obzira na koristi plakanja, ako je ono u tolikoj mjeri prisut-no da ometa svakodnevni život, potrebno je posavjetovati se s liječnikom. Jer to bi mogao bi-ti rani znak depresije.

Ne borite se protiv nagonaKoliko ćemo i kako često pla-

kati ovisi o našoj genetskoj strukturi, spolu (žene plaču če-tiri puta više nego muškarci) i odgoju. Međutim, kad osjetite potrebu, želju ili nagon za pla-kanjem, nemojte se boriti pro-tiv toga. Jer to je prirodna - i zdrava - emocionalna reakcija.

JELOVNIK 9. 10. ponedjeljak: - Varivo na seljački, hrenovke, voće10. 10. utorak: - Đuveč, rizi-bizi, salata11. 10. srijeda: - Pohana pileća prsa, dinstani krumpir, salata12. 10. četvrtak: - Varivo kupus u rajčici, rolana lopatica, kolač13. 10. petak: - Prženi oslić, slani krumpir, salata

KINO PREDSTAVE

5. - 11. listopada: ”MRAVATOR”, američki animirani - u 16 sati,8. listopada ”MRAVATOR”, američki animirani - u 11 sati (nedjeljna matineja) 5. - 11. listopada: ”ŽENA IZ VODE”, američki fantastični triler - u 18 sati5. - 11. listopada: ”KLIK ZA SAVRŠEN ŽIVOT”, američka kom. - u 20 sati

Kino Velebit u Koprivnici

Piše: dr. Ivo Belan

I suze mogu pružiti zdravstvene koristi

Predstavnici Udruge bra-nitelja, invalida i udovi-ca Domovinskog rata Po-

dravke, u povodu Dana polici-je, u subotu su u Aržanu posje-tili obitelj Josipa Jovića, prvog poginulog hrvatskog redarstve-nika. Tom prigodom, u društvu načelnika Općine Cista Provo Bože Čubića, majci poginulog Josipa Mariji Jović predsjed-nik Podravkinih branitelja Mla-

den Pavković uručio je Veliku zlatnu plaketu UBIUDR-a Po-dravka, u znak zahvalnosti za sve što je ova obitelj učinila na stvaranju slobodne, samostalne i neovisne hrvatske države. Ta-kođer obitelji su na dar uručeni i Podravkini proizvodi.

Nakon posjeta obiteljskoj ku-ći Jović, Podravkini su branitelji obišli i grob Josipa Jovića te za-palili svijeće i položili vijenac.

Aktivnosti UBI­UDR-a Podravke

Za­hva­l­ni­ca­ ma­j­ci­ po­gi­nu­l­o­g Jo­si­pa­ Jo­vi­ća­

∆ OBAVIJESTI

∆ LIJEČNIK ZA VASProdaja kožnih odjevnih predmetaOdjel Prigodne prodaje obavještava radnike Podravke da orga-

nizira prodaju kožnih odjevnih predmeta proizvođača Krzno Za-greb uz popust od 20 % i mogućnost plaćanja do 6 rata. Prodaja će se odvijati 9., 10. i 11. listopada od 10 do 18.30 sati u prostori-jama Doma željezničara. Zainteresirani radnici za kupnju mora-ju imati osobne iskaznice.

Izlet za darivatelje krviDruštvo dobrovoljnih darivatelja krvi Podravka organizira izlet za dobrovoljne darivatelje krvi u subotu 21. 10. 2006 uOlimje (Slovenija) (razgled samostana, ljekarne, čokoladarne).Terme Olimia - kupanjeMeđimurski dvori - večeraPolazak u 6 sati ispred Podravke.

Prijave uz uplatu participacije od 50 kuna do 13. listopada kod:T. Turk, Belupo, tel. 2275; M. Mihalec, Vegeta, tel. 2012; S. Za-mljačanec, Juhe, tel. 2161; A. Buzak, Dj. hrana, tel. 1344; M. Bo-roša, Danica, tel. 2399; D. Martinaga, Informatika, tel., 1194.Predsjedništvo DDDK Podravka

Rehabilitacija u toplicama za Podravkine branitelje

S dodjele Velike zlatne plakete majci hrvatskog junaka Josipa Jovića

Nakon što je oko pedeset naših branitelja bilo na specijalisti-čkim pregledima, Podravkina udruga ovih je dana uputila i prvu skupinu svojih članova u liječilište Varaždinske toplice - na reha-bilitaciju. To je prvi puta da se u našoj kompaniji nešto takvoga organizira za ljude koji su sudjelovali u Domovinskom ratu.

Do kraja godine u Varaždinskim toplicama boravit će oko pede-setak naših branitelja. Ml. P.

Ivan Haramija Hans izlaže karikature u Turskoj

I­zložba Darka Vratića u Podravki

Ko­pri­vni­ca­ na­ sl­i­ka­ma­ i­ o­sl­i­ka­ni­m bo­ca­ma­

Ispred restorana prehrane Podravke postavljena je za-nimljiva izložba slika i osli-

kanih predmeta od stakla na kojima autor Darko Vratić iz Koprivnice, inače zaposlenik Održavanja u Podravki, prika-zuje svoju ljubav prema kopri-vničkom glavnom trgu i priro-di, jer to su motivi prikazani na ovoj izložbi.

Darko Vratić nije član niti jedne likovne udruge, ali sva-

ke godine sudjeluje na Podrav-skim motivima sa svojim slika-ma i oslikanim bocama punje-nim domaćom rakijom i likeri-ma koje sam proizvodi.

Do sada je izlagao u Štaglin-cu, na Šoderici, u Nici i u pro-storijama Turističke zajedni-ce u Koprivnici, a sudjelovao je na brojnim likovnim ko-lonijama humanitarnog kara-ktera.

A. V.

Darko Vratić pred svojom izložbom slika u Podravki

Poznati koprivnički i hrvatski karikaturist Ivan Haramija Hans - naš dugogodišnji suradnik - koji je do sada nagrađivan više od 90 puta, a samo u Hrvatskoj je održao 19 samostalnih izlo-žbi, prvi puta samostalno izlaže u Turskoj. Na svojoj jubilarnoj 20. samostalnoj izložbi u Sveuči-lišnom muzeju karikatura u tur-skom gradu Eskisehiru Hans se turskoj publici predstavio s pe-desetak radova. Inače, muzej ka-rikatura osnovan je 2005. godi-

ne kao dio istraživačkog centra za karikaturu. Sastoji se od stal-nog postava turskih i svjetskih autora, s posebnim odjelom za portretnu karikaturu, odjelima za aktualnu karikaturu te pose-bnim odjelima za predstavljanje pojedinih zemalja i samostalnih izložbi.

Izložba Ivana Haramije Han-sa trajat će do sredine listopada, kao prethodnica za kolektivnu izložbu hrvatskih autora.

B. F.

Promocija knjige Mace Jambrešić - Štefanić

’Tragovi života zapisani u zvijezdama’

U koprivničkom Domu umi-rovljenika održana je pro-mocija knjige ”Tragovi živo-ta zapisani u zvijezdama” ko-privničke spisateljice Mace Jambrešić - Štefanić, dugogo-dišnje članice Podravkine Li-terarne sekcije. U knjizi Ma-ca Jambrešić piše o svojoj obi-telji i vlastitom odrastanju. Govori o mukotrpnom življe-

nju, brižnosti svojih roditelja i svemu što je obilježilo do-sadašnje njezino življenje - to je njena svojevrsna autobi-ografija. Odlomke iz knjige pročitale su članice Podrav-kine Literarne sekcije Marija Hegedušić i Božica Gašparić, a promociju je uspješno vo-dio Vjekoslav Prvčić.

S. P.

Podravkin pjevački zbor na susretu zborova u PuliU organizaciji KUD-a

”Matko Brajša Rašan” iz Pule, a pod pokro-

viteljstvom Grada Pule i Tu-rističke zajednice Pule, pro-šlog su vikenda u Domu hr-vatskih branitelja u Puli održa-ni susreti pjevačkih zborova pod nazivom ”Brajši u spo-men”. Osim domaćina, na su-sretima zborova sudjelovalo je još pet zborova iz Buzeta, Poreča, Pule i Mješoviti pje-vački zbor KUD-a ”Podrav-ka” iz Koprivnice. Budući da su ovi pjevački susreti po-svećeni skladatelju, zborovo-đi i skupljaču istarskih naro-dnih napjeva Matki Brajši Ra-

šanu, svaki zbor otpjevao je je-dno njegovo djelo, te nekoliko pjesama po vlastitom izboru.

Mješoviti pjevački zbor Po-dravka, pod dirigentskom pa-licom Darije Vrzić otpjevao je

još dvije skladbe Emila Cosse-ta - ”Bilo vavek veselo” i ”Čar-daš”. A. V.

Uspješni nastup Podravkinog mješovitog pjevačkog zbora u Puli

�Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Prva hrvatska liga kuglačica - 2. kolo ∆ SPORT Prva hrvatska liga rukometašica - 4. kolo

Kuglačice Podravke na Europa pokalu

Visok rezultat od 6:2 pokazu-je uvjerljivu pobjedu, ali poje-dinačni dvoboji i omjer setova 12:12 pokazuju pravu dramu u sudaru Podravke i odličnih go-stiju iz Novske. U prvoj seri-ji Vučić, čija forma zabrinjava, neočekivano gubi od sjajnog Grandića, dok Šegerec sigur-nom igrom bez rizika porav-nava rezultat na. Druga serija opet završava neriješeno. Pr-vi izgubljeni set Pigca za je-dan čunj bio je razlog senza-cionalnog poraza, iako je uku-pno srušio tri čunja više. Pra-va drama odvijala se u dvoboju Bionda - Podvalej u kojem je gost bio izraziti favorit. Bion-da je gubio 1:2, ali je doslovce

u zadnjem hicu srušio ”nemo-guću” poziciju i pobijedio za dva čunja. Rezultat je bio 2:2 i prednost Podravke od samo 17 čunjeva.

U završnici Betlehem prva dva seta igra neriješeno, a onda je proigrao i postigao uvjerlji-vu pobjedu. Miklošić je poveo s 2:1 u setovima, imao pred-nost od 20 čunjeva, a onda je gost odigrao najbolji set uta-kmice (174 čunja) i ”Mikla” je tek u zadnjem hicu osvojio po-en sa čunjom viška.

Podravkaši su odigrali u gr-ču, imperativ pobjede donio je blokadu u glavama većine igrača, ali sreća je ipak bila na njihovoj strani.

Nakon Zagreba pala i Podravka

Susret s osječkim Vodovodom u prvom kolu Prve lige stolnote-nisači Podravke shvatili su kao provjeru vrijednosti za dalje, ali i mogućnost da iznenade favori-ziranog domaćina. No, samo je Danijel Lončar sa 3:1 svladao je Marakovića i to je bio jedi-

ni bod za ekipu Podravke. Po-četak prvoligaškog prvenstva za Podravku nije iznenađenje, a prilika za popravak dojma bit će već u drugom kolu kada u Koprivnicu dolazi Velika Gori-ca, izravni suparnik za ostanak u ligi. S. P.

Istra - Podravka 6:2 (13:11) 3102:3035

Nakon odigrana dva kola sa-mo je porečka Istra uspjela osvo-jiti sva četiri boda. Ždrijeb joj je u prva dva kola dodijelio prva-ka Zagreba i doprvaka Podrav-ku, koji su pognute glave napu-stili kuglanu u Pazinu gdje Poreč još igra samo jesenski dio prven-stva. Iako je poraz rezultatski vr-lo uvjerljiv (2:6 i minus 67 čunje-va), trener Stjepan Koren imao je svoje viđenje utakmice.

- Podravka je pobijedila sa-

mu sebe. Istra se bojala Podrav-ke, srušila je 61 čunj manje ne-go protiv Zagreba. Zadatak ko-ji sam dao igračicama - nijedan set ispod 125 čunjeva - nije is-punjen. Mi smo trebali pobijedi-ti rezultatom 6:2. Znali smo ka-ko će Istra igrati, ali moje igra-čice su bile fascinirane što nji-hova dosadašnja suigračica sada igra protiv njih i više razmišlja-le kako će igrati bez Maje - re-kao je Koren.

Prva hrvatska liga kuglača - 4. kolo

Dra­ma­ti­čna­ po­bj­eda­ ku­gl­a­ča­ Po­dra­vke

Podravka - Novska 6:2 (12:12) 3713:3662

Kuglačice Podravke otputo-vale su u utorak u rumunjski grad Hunedoaru, gdje se od 4. do 7. listopada igra Euro-pa pokal, natjecanje doprvaka europskih država. - U Hune-doari konkurencija će biti vrlo

jaka, jer su to doprvaci kuglač-ki najjačih država srednje Eu-rope. Od osam ekipa četiri će ući u finalni dio i borbu za me-dalje, što je i naš primarni cilj - rekao je trener Koren.

Željko Šemper

Na­tj­eca­nj­a­ hrva­ča­Hrvači Podravke sve su više

na strunjačam. Tako su prošlog tjedna nastupili na međunaro-dnom turniru u hrvanju grčko rimskim stilom u Mađarskoj te sudjelovali na juniorskom pr-venstvu Hrvatske u Zagrebu. U Szigetvaru u konkurenciji 300 natjecatelja iz Mađarske, Hrvatske, Češke, Ukrajine i Slo-vačke nastupila su šestorica Po-dravkinih predstavnika, koje je vodio trener Miroslav Miha-lec, a najviše su pokazali San-dro Frankol i Vedran Groben-ski, osvojivši srebrne medalje, dok su Luka Mihalec, Matej Lo-

injak Valentino Peroković i To-mislav Međimorec ostali bez medalja, odnosno plasmana.

U isto vrijeme u Zagrebu je održano juniorsko prvenstvo Hrvatske na kojem su sudje-lovala tri Podravkina hrvača pod vodstvom trenera Mari-jana Vusića. Najuspješniji je bio Ivan Lončarić, koji je osvo-jio srebrnu medalju. Alen Be-lušić je osvojio treće mjesto, dok je Nenad Brnica već pla-smanom na prvenstvo ostvario uspjeh, a u konkurenciji jačih i starijih hrvača nije zabilježio plasman. S. P.

Prva liga stolnotenisača - 1. kolo

Poraz u OsijekuVO­DO­VO­D - PO­DRAVKA 4:1

Prva hrvatska nogometna liga - 9. kolo

Jo­š j­edno­ bl­i­j­edo­ i­zda­nj­e Sl­a­vena­ša­Prvo ekipno prvenstvo Hrvatske u brzopoteznom šahu

Prvo­ mj­esto­ eki­pi­ Po­dra­vke

Prvo ekipno brzopotezno pr-venstvo Hrvatske u šahu odi-grano je prošlog vikenda u Molvama. U konkurenciji dje-čaka rođenih 1990. godine i mlađih sudjelovalo je 14 eki-pa, a prvo mjesto - bez izgu-bljenog susreta - pripalo je ša-histima Podravke. U sedam odigranih kola oni su osvoji-li 23 boda i iza sebe ostavili drugoplasirani Zagreb i tre-će Križevce. Igralo se po 10 minuta a za to je se osim zna-nja potrebno i brzo rasuđiva-nje. Za pobjednički sastav igrala su tri prvaka Hrvat-ske Jurica Srbiš, Matija Osto-vić i Mišel Bertusi te Viktor Vranar i Ivan Orehovec. Ovo prvenstvo bila je odlična pro-vjera za Matiju Ostovića ko-ji će 18. i 19. listopada nastu-piti na Svjetskom prvenstvu u Gruziji. S. P.

CIBALIA - SLAVEN BELU­PO­ 2:0 (1:0)

Nakon dviju uzastopnih pobjeda Slavenaši su glatko izgubili u Vin-

kovcima i uz to pokazali vrlo lo-šu igru. Koprivnički nogometa-ši igrali su daleko ispod svojih mogućnosti, djelovali su izgu-bljeno i nemoćno te su još do-bro i prošli s obzirom na to da su Vinkovčani uz dva pogotka, propustili još nekoliko stopo-stotnih prigoda.

Iako je bilo najavljeno da Bo-žac i Poldrugač neće moći na-stupiti u Vinkovcima, obojica su se pojavila u početnoj jeda-naestorici Slavena Belupa, dok je Boris Leutar, također supro-tno najavi, zauzeo svoju po-ziciju u domaćem sastavu. U prvom dijelu utakmica je bi-la isprepletena pogreškama s obje strane, teško gledljiv no-gomet pokazali su igrači obje momčadi. U završnici prvog dijela Cibalia je došla u vod-

stvo. U 42. minuti Jukan je pro-šao po desnoj strani, nekoli-ko igrača Slavena nije ga uspje-lo zaustaviti, a onda je ubacio na drugu stranu za Zorana Ze-kića, koji je udarcem iz vole-ja odlično pogodio suprotni kut za 1:0. Cibalia je sigurnom igrom održavala vodstvo, a dvi-je prigode gosti nisu iskoristili, Burcsa je obranio udarac Šara-novića iskosa, dok je Šomoci tukao pored gola. U 63. minu-ti domaći su povećali vodstvo. Zekić je postigao i drugi pogo-dak, i to iz slobodnog udarca s više od 30 metara, lopta je od-sjela u gornjem desnom kutu za 2:0. Do kraja je Scoria izmje-nama pokušao nešto promije-niti, ali nije bilo pomoći. Ciba-lia je mogla postići i treći pogo-dak, ali je u 80. minuti Nikolo-ski obranio ‘zicer’ Kerića.

Nakon devet odigranih kola Slaven Belupo ima devet osvo-

jenih bodova, što je zaista pre-malo s obzirom na ambicije klu-ba. Slijedi prvenstvena stanka zbog obaveza reprezentacije i nadamo se kako će stručni sto-žer uspjeti dovesti u red nogo-metaše koji bi trebali biti zna-tno više plasirani na prvenstve-noj ljestvici.

- Još ne mogu vjerovati da smo se protiv Cibalije predsta-vili u tako slabom izdanju. Vin-kovčani su bili znantno raspolo-ženiji za igru i njihova pobjeda je zaslužena. Nama je nedosta-jalo agresivnosti, bez koje nije moguće uspješno igrati i vrlo sam razočaran onim što smo prikazali u Vinkovicima - re-kao je trener Slaven Belupa El-vis Scoria.

Protiv Cibalije za Slaven Be-lupo su igrali: Nikoloski, Bo-šnjak, Radeljić, Kristić, Pejić (od 83. Jambrušić), Šomoci, Pol-drugač, Mumlek, Božac (od 52. Elez), Dodik, Šaranović (od 60. Vručina). B. Fabijanec

Po­dra­vka­ši­ca­ma­ derbi­ u­ Za­grebu­LO­KO­MO­TIVA - PO­DRAVKA VEGETA 26.30 ( 12:17)

U derbiju rukometašica osim nove pobjede Po-dravke Vegete ništa se

značajnije nije dogodilo. Prem-da su iz Zagreba gromogla-sno najavljivali Lokomotivu sa snažnijim pogonskim gorivom, ipak njezina ”para” nije bila do-voljno snažna da poremeti Po-dravkin hod, u kojem je bilo i posrtanja, ali i dovoljno zre-losti da se svladaju ”lokosice”, koje su sada nešto svježije i poletnije nego u prethodnim susretima. Sigurno je injekci-ja dovođenjem trenera, koji je Podravki prije tri godine s ovom ekipom uskratio pobje-dnički niz, utjecala na igru do-maćih, ali je nadmoć ipak na strani Podravkašica. ”Plave” su počele ”nabrušeno” i povele sa 2:0, ali su ih Todorovska i Pasičnik brzo vratile u stvar-nost. Bilo je i zanimljivih 5:5, bilo je i jednako tako dobrih za Lokomotivu 10:10, ali kada je Podravka došla na tri razlike (12:15) rezultatske kockice bile su posložene. Zahvaljujući naj-više raspoloženoj Nataliji Todo-rovskoj na krilu, koja je uz ne-što promašaja sjajno pogađala i polukontrama ostalih igračica Podravke. Na poluvrijeme se otišlo sa 12:17.

Premda rezultat za Podravku nije bio upitan, ipak je zbog bu-dućih, pogotovo europskih su-sreta, traženo i ono što ne valja. Kao i s Nizozemkama u pretko-lu Lige prvakinja, i ovaj puta ne-rješiv problem bila je za Podrav-ku Lokomotivina plitka obrana kada se sve igračice brane na li-niji od šest metara. Takozvanu ”tarabu” školski je nadskočila prvi puta u 16. minuti omanja Hrgović i postigla deveti gol. O slaboj Podravkinoj točki već se dosta toga zna pa će treneru Šo-jatu to biti jedna od glavnih bri-ga za sljedeće akcije.

U drugom dijelu utakmice Podravka je serijom od četiri pogotka za redom osigurala mirnu završnicu, a da se Loko-motivi ne dozvoli domaća go-zba pobrinula se djevojka ko-ja ih najbolje poznaje - Ivana Jelčić, koja je do jučer čuvala mrežu Zagrepčanki. Kao da je

znala gdje će joj bivše kolegice šutirati - obranila je deset na-obranjivih lopti i još jednom oraspoložila trenera koji sa-da zna da na golu nema samo ”svemoguću” Barbaru. Prava je šteta što je utakmica odigrana pred izuzetno malim brojem gledatelja (dobro je što je bila viđena na televiziji), jer ipak to je bio derbi koji je dao nazna-

ke da bi se opet mogli igrati susreti kakvi su nekada plijeni-li pažnju. U Podravki su, osim vratarki, ovaj puta povukle To-dorovska, Franić i Pasičnik, a kod Lokomotive primjetljiv je bio ”Tercet P” Pusić - Pene-zić - Peraica. Igra Podravke još ne plijeni, ali neki elementi po-kazuju da se slaže mozaik vri-jednosti. Kada se u sastav vra-te ozlijeđene Vresk, Tatari i Ka-lajdžić bit će to sigurno ”dru-ga pjesma”.

Za Podravku Vegetu protiv Lokomotive su igrale: Stančin, Jelčić, Hrgović 2, Kožnjak, Pal-čić 2, Todorovska 9, Zebić 5, Gaće, Horvat, Franić 6 (1), Še-rić, Pasičnik 6 (1) i Tarle.

Slavko Petrić

Obje utakmice sa Slovenkama u KoprivniciPodravka Vegeta u drugom pretkolu Lige prvakinja igrat će

sa slovenskim prvakinjama Celeia iz Žaleca i to obje utakmi-ce u Koprivnici. Dogovorom uprava klubova određeno je da to bude u četvrtak i petak, 12. i 13 studenoga. Pobjednice iz ova dva susreta će u najelitnije klupsko natjecanje Ligu pr-vakinja, dok će poraženi sastav nastaviti natjecanje u Kupu EHF-a. S. P.

Prva liga rukometašica - 5.kolo

Ka­o­ pri­prema­ i­ treni­ng za­ eu­ro­pske u­ta­kmi­cePO­DRAVKA VEGETA - PO­ŽEGA 40:26 (23:11)

Da rukometašice iz Požege nisu u svojim redovima ima-le Martinu Raguž rukometna večer 5. kola prvenstva prvoli-gašica bila bi zaboravljena pri-je nego bi i završila. Bivša ru-kometašica Podravke igrala je velemajstorski, postigla ”čude-snih” 16 golova i zasjenila sve

ostale po broju golova (Zebić 9, Pasičnik 8, Kožnjak 6). Tak-tika Podravke Vegete u ovoj utakmici bila je koristiti što vi-še greške gošći i kontranapa-dima puniti mrežu protivničke ekipe. Tu je u prvi plan iskoči-la Maja Zebić s odličnim bije-govima i pogađanjem mreže.

No, koliko god su dobro pro-vođeni dijelovi gradiva koje se ponavlja za europske uta-kmice (oduzimanje lopti, kon-tra, polukontra), vanjske igra-čice nisu očekivano efikasne. Ova utakmica bila je prigoda da se Hrgović, Kožnjak, Hor-vat, i Franić s pozicija ”beko-va” razmašu šutevima, ali to je više činila Raguž s druge stra-ne. Skok šut bez kojeg će bi-

ti teško u Europi trebat će biti ”domaća zadaća” u narednom razdoblju. Mogućnost provje-re već je na utakmici u utorak, 10. studenoga, s pulskom Are-nom u Koprivnici.

Za Podravku Vegetu igrale su: Stančin, Jelčić, Hrgović 1, Kožnjak 6, Palčić 2, Todorov-ska 4, Zebić 9, Gaće 3, Horvat 4, Franić, Šerić 2, Pasičnik 8 (1), Tarle 1. S. P.

� Broj 1811 • Petak, 6. listopada 2006.

Bra­šna­sti ke­ste­n ne­ka­d je­ za­­mje­njiva­o tje­ste­ninu ili krum­pir uz pe­če­nke­. U ovoj je­ sla­sti­ci ta­kođe­r izvrsna­ za­mje­na­ za­ biskvitno tije­sto. Pritom je­ do­bro iskorište­na­ poda­tnost ke­­ste­na­ pri oblikova­nju, a­ ova­j se­ kola­č ne­ mora­ pe­ći.

Sastojci:650 g pa­sira­nog ke­ste­na­150 g mlje­ve­nih ora­ha­150 g ma­sla­ca­50 ml vode­3 žlice­ še­će­ra­2 va­nilin še­će­ra­ Dolce­la­2­3 žlice­ ruma­

Za čokoladnu glazuru:300 g čokola­de­ za­ kuha­nje­200 ml sla­tkog vrhnja­

Za posluživanje:1 šla­g pje­na­ Dolce­la­

Priprema:Va­nilin še­će­r, še­će­r, vodu i

rum kra­tko prokuha­jte­ i ohla­­dite­.

Propa­sira­nom ke­ste­nu doda­j­te­ pje­na­sto izra­đe­n ma­sla­c, prokuha­ni še­će­r i mlje­ve­ne­ ora­he­. Ma­su dobro izra­dite­ i na­ prozirnoj foliji oblikujte­ ro­la­dice­. Pre­lijte­ ih gla­zurom od čokola­de­ i ohla­dite­.

Za­ gla­zuru, posudu s izlo­mlje­nom čokola­dom sta­vite­ na­ posudu s kipućom vodom pa­ la­ga­no mije­ša­jući otopite­

čokola­du. Sla­tko vr­hnje­ za­kipite­ pa­ ga­ do­da­jte­ otoplje­noj čokola­­di. Skinite­ s vode­ne­ ku­pe­lji i na­sta­vite­ mije­ša­­ti me­tlicom za­ snije­g dok ne­ dobije­te­ je­dnoli­čnu gla­tku smje­su..

Posluživanje:Rola­du od ke­ste­na­ na­­

re­žite­ na­ ploškice­ i poslužite­ s tuče­nom šla­g pje­nom.

Savjet:Koristite­ li gotov za­mrznuti

pire­ od ke­ste­na­, ne­ za­bora­vi­te­ prila­goditi i sma­njiti količi­nu še­će­ra­.

Vrijeme pripreme: 1 sat

∆ RECEPT TjEdna

Rolada od kestena∆ KaRIKaTURa

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKAPODRAVKA, pre­hram­be­na indu­strija, d.d. Ko­privnica

Za izdavača: Ale­n Kišić • Glavni i o­dgo­vo­rni u­re­dnik: Branko­ Pe­ro­š • Re­dakcija lista: Ine­s Banjanin, Bo­ris Fabijane­c, Be­rislav Go­de­k, Vje­ko­slav Indir, Ale­n Kišić, Mlade­n Pavko­vić, Branko­ Pe­ro­š, Slavko­ Pe­trić, Niko­la Wo­lf

Grafička pripre­m­a i dizajn: Grafička radio­nica Lide­rpre­ssa • Naklada: 8.300 prim­je­raka Adre­sa: Ulica Ante­ Starče­vića 32, 48000 Ko­privnica • Te­le­fo­ni:048/651-505 (u­re­dnik), 048/651-503 (no­vinari)

Faks: 048/621-061 • e­-m­ail:no­vine­@po­dravka.hr • Tisak: Ko­privnička tiskarnica, Ko­privnica

U na­gra­dnoj igri za­ kompju­tore su­djelova­lo 1200 Podra­vka­ša­

Još 50 Podrav­kaša do­bi­lo­ ko­mPju­to­re

Ve­li­ka me­di­j­ska kampanj­a za Podravka j­u­he­

Piše­: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Po če­tvrti puta­ izvuče­ni su dobitnici Podra­vki­ne­ na­gra­dne­ za­ novih pe­­

de­se­t kompjutora­. Na­gra­de­ su ova­j put izvla­če­ne­ u Tvornici Ve­ge­te­, juha­ i polugotovih je­­la­ u Koprivnici. Kompjute­rsku podršku ve­ć po uhoda­noj pra­­ksi omogućio je­ informa­tiča­r Nikola­ Toma­s, a­ dobitnike­ su pomoću ra­čuna­la­ izvla­čili Pe­­tra­ Eva­čić iz Ve­ge­te­ i Že­ljko Oroš iz Tvornice­ juha­ i polu­gotovih je­la­. U vrlo kra­tkom vre­me­nu dozna­li smo ime­na­ svih dobitnika­ ra­dnika­ Po­dra­vke­. Njih pe­de­se­t izvuče­no je­ od ukupno 1201 pristiglog kupona­, a­ ta­ko ve­lik broj pri­stiglih kupona­ poka­zuje­ izra­­zitu za­inte­re­sira­nost ra­dnika­

Podra­vke­ za­ ova­kvu a­kciju. O dobroj stra­ni i ispra­vnosti ova­­kvog na­čina­ podje­le­ kompjuto­

ra­ potvrđiva­li su na­m i ra­dnici na­ mje­stima­ gdje­ smo do sa­da­ izvla­čili dobitnike­.

Izvla­če­nju na­gra­da­ u pre­d­vorju tvornice­ Ve­ge­te­ i juha­ prisustvova­li su i ra­dnici tih tvornica­, a­ ne­ki od njih posta­li su i dobitnici kompjutora­. Na­­ra­vno da­ su upra­vo oni bili na­j­za­dovoljniji.

Ma­rija­n Bla­že­ković iz Juha­:­ Za­dovoljna­ sa­m, kompjutor

će­ poslužiti dje­ci prve­nstve­no za­ školu i ra­zonodu, Ina­če­, su­pruga­ je­ posla­la­ kupon.

Dubra­vka­ Hle­ba­r iz Juha­­ Biti će­ dje­ci za­ školu, pre­za­­

dovoljna­ sa­m, prvi puta­ sa­m uopće­ sudje­lova­la­ u na­gra­­dnoj igri, nisa­m nika­da­ ništa­ sla­la­.

Svima­ onima­ koji nisu uspje­­li osvojiti na­gra­de­ osta­je­ da­ pri­če­ka­ju buduće­ na­gra­dne­ igre­, a­ svi koji su dobili na­gra­de­ kompjutore­ tre­ba­ju podići u Se­ktoru Informa­tika­. n

S izvlačenja dobitnika kompjutora u Tvornici Vegete i juha

Crta

: Iva

n Ha

ram

ija -

Hans

Do­bi­tni­ci­ ra­ču­na­la­ su­:

Ksenija Horvat - Računovodstvo; Zlatko Večenaj - Zaštita; Andrija Gregurec - Danica d.o.o.; Saša Rade - Studenac Lipik; Ivan Kukić - Mlin i pekara; Ivanka Ormanec - Juhe; Nenad Henezi - Tvornica dječje hrane i kremnih namaza; Slađana Novosel - Danica d.o.o.; ©tefa Kuruc - Danica d.o.o., Ivanka Petak - Ured direktora; Marija Delimar - Danica d.o.o.; Vlasta Rački - Inženjering; Nevenka Glavica - Riznica; Marijan Varga - Tržište RH, Željko Veršić - Logistika; Jo-sip Jurić - Juhe; Dražen Hajduković - Logistika; Marija Gregurec - Voće, Milovan Jakovljev - Logistika; Stanislav Hrenić - Juhe; Dubravka Zagoršćak - Logistika; Zvonimir Horvat - ZP Proizvodnja 1; Katica Četojević - Juhe; Miroslav Vrabelj - Zaštita; Nevenka Žagar - Tvornica dječje hrane i kremnih namaza; Andreja Vranar - Upravljanje komercijalnim par-tnerima; Jadranka Brunec - Računovodstvo; Marijan Jušić - Zaštita; Renata Benček - Kalnik; Dubravka Hlebar - Juhe; Zrinka Wolf - Kontrola kvalitete i razvoj tehnologije; Mladen Mikulec - Zaštita, Vladimir Hlevnjak - ZP Proizvodnja 1; Ivan Brezovec - Kalnik; Stjepan Vida - Danica d.o.o.; Miroslav ©iroki - Logistika; Đuro Poljan - Danica d.o.o.; Davor Jar-njak - Vegeta; Danijela Bahun - Kalnik; Nada Magaš - Juhe; Dražen Kos - Tvornica dječje hrane i kremnih namaza; Bo-rislav Zorić - Studenac Lipik; Željko Markovinović - Tvornica dječje hrane i kremnih namaza; Ružica Pakasin - Tvorni-ca koktel peciva; Mladen Kozolić - Zaštita; Jadrnka Lazarević - Tržište RH; Marijan Blažeković - Juhe; Zlatko Posavec - Juhe; Marija Picer - Tržište RH i Branko Vručina - Mlin i pekara.

Podra­vka­ juhe­ u vre­ćici obu­kle­ su novo ruho. Na­ novom diza­jnu dominira­ ve­liko srce­, što zna­či da­ su i juhe­ pripre­­mlje­ne­ sa­ srce­m. Upra­vo je­ sr­ce­ osnovni motiv koji se­ pro­vla­či na­ svim na­šim ma­te­rija­­lima­ i kroz sve­ me­dije­. Ka­ko bi na­ši sa­da­šnji a­li i budući potroša­či bili upozna­ti s no­vostima­, sre­dinom rujna­ kre­­

nula­ je­ ve­lika­ me­dijska­ ka­m­pa­nja­ koja­ će­ potra­ja­ti sve­ do sre­dine­ stude­noga­. Na­ te­le­vi­ziji, na­ ra­diju, na­ billboa­rdi­ma­ i city lightima­ (ve­like­ ogla­­sne­ površine­) gle­da­ju va­s Po­da­vka­ juhe­ u vre­ćici i poziva­­ju Va­s za­ stol i na­ obite­ljska­ druže­nja­. O de­ta­ljima­ me­dij­ske­ ka­mpa­nje­ ­ više­ u slje­de­­će­m broju na­ših novina­.

No­va pe­ci­va i­z Po­dravki­ne­ Pe­kare­

Asortima­n pe­civa­ iz Po­dra­vkine­ Pe­ka­re­ proši­re­n je­ s dva­ nova­ pe­ci­

va­: Mije­ša­no pše­nično ra­že­­no pe­civo i Pe­civo sa­ sje­me­n­ka­ma­

Miješano pšenično raženo pecivo (100 g) ka­o što sa­m na­­ziv govori sa­sta­vlje­no je­ od cr­nog pše­ničnog bra­šna­ T­1100 koje­ ima­ visoku biološku vri­je­dnost zbog pove­ća­nog sa­dr­ža­ja­ mine­ra­la­ i vita­mina­ te­ vi­sok sa­drža­j biljnih vla­ka­na­. Ra­­že­no bra­šno odlikuje­ se­ viso­kim sa­drža­je­m ka­lcija­ i že­lje­za­ i da­je­ spe­cifiča­n puni okus pe­­civu te­ zna­tno produžuje­ nje­­govu svje­žinu.

Ovo pe­civo izduže­nog je­ obli­ka­ i izva­na­ pobra­šnje­no.

Pecivo sa sjemenkama (100 g) uz biološki vrije­dno crno i ra­že­no bra­šno oboga­će­no je­ sje­me­nka­ma­ la­na­, suncokre­ta­, se­za­ma­ i zobe­nim pa­huljica­­ma­. Cje­lokupni sa­sta­v pe­civu da­je­ boga­tstvo mine­ra­la­, vita­­mina­ i dije­tnih vla­ka­na­.

Ove­ tri vrste­ sje­me­nki uz do­da­ta­k zobe­nih pa­huljica­ sa­vrše­­no se­ dobro sla­žu sa­ crnim i ra­­že­nim bra­šnom.

Pe­civo je­ ka­ra­kte­rističnog spi­ra­lnog oblika­ po če­mu se­ ra­zli­kuje­ od svih osta­lih pe­civa­.

Maja Dinić