1. Podjela zemljišta prema namjeni?

građevinsko zemljište

poljoprivredno zemljište

šumsko zemljište

vodene površine

zaštićena zelena i rekreaciona područja

infrastrukturni sistemi

eksploataciona područja

rezervisane površine

2. Građevinsko zemljište?

Građenje naselja i građevina može se vršiti samo na građevinskom zemljištu. Uslovi i

način sticanja prava na građevinskom zemljištu , vrijeme prestanka tih prava , način korištenja

i upravljanja , kao i naknade za korištenje ovog zemljišta propisani su Zakonom o

građevinskom zemljištu. Građevinsko zemljište može biti u gradu ili van grada.

Građevinskim zemljištem se smatra izgrađeno i neizgrađeno zemljište u gradovima i

naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno uređenje i urbanističkim

planovima namijenjeno za izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom

uređenje.

Ostalo građevinsko zemljište je izgrađeno i neizgrađeno zemljište namijenjeno za

izgradnju objekata u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju , a koje se nalazi

van zone gradskog građevinskog zemljišta , odnosno van gradova i naselja gradskog

karaktera.

3. Građevinska parcela?

Građevinsko zemljište namijenjeno za izgradnju sastoji se od građevinskih parcela koje se

utvrđuju prijedlogom plana parcelacije , a koji je sastavni dio plana prostornog uređenja.

Građevinska parcela obuhvata jednu ili više katastarskih čestica ili njihovih dijelova,

određena je brojem , oblikom i površinom.

Građevinska parcela mora da ima trajan pristup na ulicu , odnosno put i mogućnost

priključenja na komunalnu infrastrukturu.

Katastarska čestica je osnovna prostorna jedinica katastra nekretnina i predstavlja dio

područja katastarske općine omeđen granicama koje određuju pravni odnos na zemljištu , te

granicama načina upotrebe zemljišta.

4. Hijerarhija prostornih planova u BiH?

Prostorni planovi mogu biti razvojni i provedbeni. Prostorni planovi kantona usklađuju se

sa strategijom prostornog uređenja Federacije Bosne i Hercegovine i oni su osnova za izradu

prostornog plana posebnog područja i urbanističkih planova.

Urbanistički planovi kantona su osnova za izradu regulacionog plana i urbanističkog

projekta.

Prostorni planovi se donose se na nivou Federacije , kantona i grada.

Vrste dokumenata prostornog uređenja mogu se podijeliti na :

Prostorni plan Federacije BiH čiji je donositelj Vlada Federacije BiH

Prostorni plan kantona čiji je donositelj Vlada kantona.

Prostorni plan posebnih obilježja Federacije/kantona čiji je donositelj Vlada

Federacije BiH/Vlada kantona.

Prostorni plan čiji je donositelj grad ( gradsko vijeće ).

Urbanistički plan se donosi za naselja gradskog tipa ili druga urbana područja.

5. Osnovni principi urbanističkog planiranja?

Osnovni zadatak jest odrediti način upotrebe i izgrađenosti zemljišta , raspored gustoće

stanovanja i radnih mjesta , uskladiti interese korisnika zemljišta i urediti saobraćaj u gradu.

Utvrditi osnovni raspored komunalne infrastrukture, osigurati zaštitu okoliša i uslove

života u gradu, zaštitu spomenika te prostornim rješenjem osigurati mogućnost zaštite od

elemntarnih nepogoda i ratnih razaranja.

6. Procedura realizacije procesa građenja?

Procedura realizacije procesa građenja objekta može se svesti pod slijedeće aktivnosti:

odluka o investiranju

izbor lokacije u skladu sa prostornim planom

uređenje imovinsko-pravnih odnosa na građevinskoj parceli

pripreme za dobivanje urbanističke suglasnosti

dobivanje urbanističke saglasnosti

jasno definisan projektni zadatak

izrada glavnog projekta

revizija glavnog projekta

izdavanje građevinske dozvole

tenderska procedura odabira izvođača radova

ugovaranje radova sa najpodobnijim izvođačem

potpisivanje ugovora o građenju

izrada izvedbenog projekta

prijava početka izvođenja radova - prijava za otvaranje gradilišta

izvođenje radova - izgradnja objekta sa paralelnim nadzorom nad izvođenjem

izrada projekta izvedenog stanja

tehnički pregled objekta

izdavanje upotrebne dozvole

konačan obračun izvedenih radova

upis prava svojine u zemljišne knjige

7. Dijagram toka realizacije izgradnje objekta?

ODLUKA O INVESTICIJI

PRIPREME ZA DOBIVANJE URBANISTIČKE SAGLASNOSTI

IZBOR GRAĐ. PARCELE I UREĐENJE IMOVINSKO PRAVNIH ODNOSA

DEFINISANJE SVIH URBANISTIČKIH USLOVA ZA GRAĐEVINU

DOBIVANJE SVIH PRETHODNIH SAGLASNOSTI ( od svih javnih i komunalnih preduzeća)

IZRADA IDEJNOG PROJEKTA

UREDNA URBANISTIČKA SAGLASNOST

JASNO DEFINISAN PROJEKTNI ZADATAK

IZRADA GLAVNOG PROJEKTA

REVIZIJA GLAVNOG PROJEKTA

8. Investicioni program?

Osnovni elementi investicionog programa su:

opis investicionog objekta i njegova namjena, kapacitet i asortiman proizvodnje i

perspektiva razvoja sa načinom uklapanja u postojeću privredu

analiza lokacije za izgradnju

analiza baze sirovina, snabdijevanje energijom, rješenje transporta, društvenog

standarda

prikaz karakteristika građevinskog objekta, njegova vrijednost, kao i vrijednost

opreme sa montažom

analiza utjecaja građevine s aspekta zaštite prirodne sredine

analiza mogućnosti zadovoljenja prostornih, urbanističkih, energetskih,

vodoprivrednih, saobraćajnih i drugih uslova konkretnog lokaliteta

vrijednost prethodnih ulaganja (na studije, istraživanja, projektovanje...)

vrijednost obrtnih sredstava kao i rekapitulacija sredstava potrebnih za izgradnju sa

planom njihovog ulaganja i izvorom finansiranja

ekonomska analiza osnovnih pokazatelja (cijena gotovog proizvoda, otplata

investicija...)

DOBIVANJE GRAĐEVINSKE DOZVOLE

UGOVARANJE GRAĐENJA

IZRADA IZVEDBENOG PROJEKTA

NEPOSREDNA IZGRADNJA PROJEKTA + NADZOR NAD GRADNJOM

TEHNIČKI PRIJEM OBJEKTA

UPIS PRAVA SVOJINE U ZEMLJIŠNE KNJIGE

UPOTREBNA DOZVOLA

PRIJAVA POČETKA IZVOĐENJA RADOVA

PROJEKAT IZVEDENOG STANJA

9. Urbanistička saglasnost?

Urbanistička saglasnost je temeljni dokument ili upravni akt kojim se utvrđuje da li će se

investicijski zahvat u prostoru provoditi u skladu sa Zakonom o prostornom uređenje, drugim

uslovima utvrđenim za taj prostor, Zakonom o općem upravnom postupku, važećim posebnim

zakonima i ostalim urbanističkim uslovima.

Urbanistička saglasnost sadrži:

oblik i veličinu građevinske parcele, tj. izvod iz plana na osnovu kojeg se donosi

urbanistička saglasnost sa granicama pripadajućeg zemljišta

podatke o namjeni, veličini i površini građevine

obaveze u odnosu na susjede i prava drugih lica

propisane saglasnosti, odnosno uslove za gradnju nadležnih organa i pravnih lica

urbanističko-tehničke uslove

saglasnost o načinu i uslovima priključenja građevine na javnu saobraćajnu površinu i

komunalnu infrastrukturu

način sprečavanja nepovoljnog utjecaja na okoliš

Urbanističko tehničkim uslovima se utvrđuje:

građevinska i regulaciona linija

nivelacione kote poda prizemlja građevine u odnosu na javni put

uslovi uređenja zemljišta

koeficijent izgrađenosti, kao i procent izgrađenosti parcele

visina i odstojanje građevine od susjednih građevina

uslove za arhitektonsko oblikovanje

uslove za uređenje zelenih površina

površine za parkiranje, odnosno garažiranje vozila

uslove za zaštitu od elementarnih nepogoda

10. Građevinska dozvola?

Odobrenje za građenje ili građevinska dozvola je pravni akt u obliku rješenja koje donosi

nadležni organ i na osnovu kojeg investitor može pristupiti građenju nove ili rekonstrukciji

postojeće građevine.

11. Građevina?

Građevinom se smatra sve što je nastalo građenjem i povezano je trajno sa tlom, a sastoji

se od građevinskog objekta i ugrađenih postrojenja, tj. opreme, koji zajedno čine tehničko-

tehnološku cjelinu, kao i samostalna postrojenja trajno povezana sa tlom.

12. Rekonstrukcija?

Pod pojmom rekonstrukcija se podrazumijeva izvođenje građevinskih i drugih radova na

postojećoj građevini kojima se: mijenjaju konstruktivni elementi koji mogu bitno utjecati na

stabilnost građevine ili njenih dijelova, uvode se nove instalacije i oprema, mijenja namjena,

tehnološki proces ili vanjski izgled građevine i mijenjaju uslovi pod kojima je izgrađena

građevina. Radovi koji se izvode na oštećenoj građevini sa stepenom oštećenja preko 70% u

cilju vraćanja građevine u prvobitno stanje se također smatraju rekonstrukcijom.

13. Tekuće održavanje objekta?

Tekuće održavanje građevine, ili radovi redovnog održavanja, ne utječu na konstrukciju

građevine, zaštitu okoline, namjenu, promjenu dimenzija i vanjskog izgleda. Tim radovima se

ne mijenjaju uslovi dati u urbanističkim uslovima i građevinskoj dozvoli. Tu spadaju manji

popravci, malterisanje, bojenje fasada i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, bojenje i

zamjena dotrajalih fasadnih otvora i njihovo dovođenje u prvobitno stanje, zidanje i rušenje

pregradnih zidova...

14. Dokumenti potrebni za izdavanje građevinske dozvole?

Za izdavanje građevinske dozvole potrebno je priložiti:

zahtjev za izdavanje građevinske dozvole

urbanistička saglasnost

4 primjerka glavnog projekta

izvještaj o obavljenoj reviziji glavnog projekta

pisani izvještaj o kontroli glavnog projekta, ako je projekat izrađen prema stranim

propisima, tj. izvještaj o obavljenoj nostrifikaciji

elaborati o geotehničkim i drugim istražnim radovima, te tehnološki, saobraćajni i

drugi elaborati

konačne saglasnosti, mišljenja i uvjerenja nadležnih upravnih tijela

dokaz da ima pravo graditi na građevinskoj parceli

15. Šta spada u investicionu-tehničku dokumentaciju?

Pod pojmom investiciono – tehnička dokumentacija se podrazumijeva skup projekata i

elaborata u kojima se tehnički razrađuje tehnološko – proizvodna koncepcija investicionog

objekta i daju tehnička rješenja za njegovu izgradnju.

16. Kako se dijeli?

Dijeli se na:

Ekonomsko-financijski dio,

Planski dokumenti

Projektno – tehnicko – tehnoloski dio

17. Podjela tehničke dokumentacije prema redosljedu izrade?

Dijeli se:

Idejni projekat ( za dobijanje urbanisticke saglasnosti)

Glavni projekat ( za dobijanje građevinske dozvole)

Izvedbeni projekat ( za izgradnju građevine)

Projekat izvedenog stanja ( za održavanje građevine)

18. Šta definiše projektni zadatak?

Projektni zadatak je dokument koji definise investitor, odnosno njegovi savjetodavni

inžinjeri, a kojima se definise zadaća koju projektant treba rijesiti i uslovi pod kojima se trazi

to rjesenje. To je dobar pocetak za definisanje zelja i ocekivanja investitora u smisli kakav

objekat zeli, kojeg nivoa i kvalitete opreme.

Ovaj dokument naravno ne mora da bude konacan i on ce tokom projektovanja prezivjeti

transformaciju , ali ce biti materijalni dokaz odakle se krenulo i koji su to zahtjevi investitiora.

19. Sadržaj idejnog projekta?

Tehniči izvještaj

Situacija raskršća R 1:500

Uzdužni profil ceste R 1:500/50

Karakteristično poprečno profil R 1:100

Dokaznica glavnih radova

Predračun

20. Sadržaj glavnog projekta?

Građevinski dio:

Tehnički izvještaj

Potrebni detalji

Geodetski elaborat

Dimenzioniranje kolovozne kontsrukcije na mjerodavno opterecenje 115 KN

Uzdužni profil ceste R 1:500/50

Karakteristični poprečni profil R1:100

Dokaznice glavnih radova

Situacija raskršća R 1:500

Uzdužni profil ceste R 1:500/50

Poprečni profili R 1:100

Dokaznice radova

Predmjer radova

Projekat odvodnje oborinskih voda:

Tehnički izvjestaj

Potrebni detalji

Situacija sa ucrtanom horizontalnom i vertiklanom signalizacijom

Uzdužni profil

Dokaznice radova

Predmjer radova

Preojekat horizontalne i vertiklane signalizacije:

Tehnicki izvjestaj

Potrebni detalji

Situacija sa ucrtanom horizontalnom i vertiklanom signalizacijom

Dokaznice radova

Predmjer radova

21. Projekat izvedenog stanja?

To je izvedbeni odnosno glavni projekat u koji su ucrtane sve izmjene i dopune što su

nastale tokom izvođenja radova. Služe korisniku građevine kao podloga za moguće kasnije

radove na rekonstrukciji. Investitor , odnosno pravni sljedbenik građevine dužan je čuvati taj

projekat za sve vrijeme dok građevina postoji.

22. Tehnički zahtjevi bitni za građevinu propisani zakonom?

To su:

1. Mehanička otpornost i stabilnost zahtjeva da tokom izgradnje i korištenja građevine

predviđena djelovanja na građevinu ne preuzrokuju:

rušenja građevinu

deformacije ne dopustenog stepena

oštećenja građevinskog objekta

prevelika ostecenja u odnos na uzorak nastanka

2. Zaštita od požara i eksplozije što podrazumijeva da građevina mora biti projektovana i

izgrađena tako da u slučaju požara:

Očuva nosivost konstrukcije tokom određenog vremena, a što je utvrđeno posebnim

propisima

Spriječi širenje vatre i dima unutar građevine

Spriječi širenje vatre na okolne građevine

Omogući da osobe mogu nepovrijeđene napustiti građevinu, tj. da se omogući njihovo

spašavanje

Omogući zaštita spasioca

3. Zaštita života i zdravlja ljudi. Građevina mora biti projektovana i izgrađena tako da

udovoljava uslovima zaštite života i zdravlja ljudi, posebno s aspekta:

Zagađivanje zraka

Opasnih zračenja udara struje

Atmosferskog praženjenja

Zagađivanje vode i tla

Neodgovarajućeg zbrinjavanja otpada

4. Ostalo

Uklanjanje arhitektonskih barijera ( osobe sa teškoćama u kretanju moraju imati trajno

osiguran nesmetan pristup javnim ustanovama, uslužnim i preivrednim objektima,

zgradama sa više stambenih jedinica)

Zaštita od ozljeda

Zaštita od buke i vibracija

Ušteda energije i toplotna zaštita

23. Kontrola projektne dokumentacije?

Kontroli projektne dokumentacije podliježu svi objekti izuzev stambenih objekata i

jednostavnih poljoprivrednih objekata razvijene brutto površine do 400 m2.

Kontrola projektne dokumentacije se radi na zahtjev investitora, a mogu je raditi samo pravna

lica registrovana za poslove projektovanja i koja ispunjavaju ostale zakonom propisane

uslove.

Pravna lica, koja su učestvovala na bilo koji način u projektovanju nekog objekta, ne

mogu vršiti poslove kontrole projektne dokumentacije.

Kontrola projektne dokumentacije moze pokazati:

Da je projekta u redu, sto znaci da se moze ici u dalju proceduru oko građenja,

Da projekat nije u redu i da se ponistava

Da projekat ima manjkavosti te se daje mogućnost projektantu da u određenom

roku otkloni nedostatke. Nakon toga slijedi ponovna revizija.

24. Ko su učesnici u građenju?

Investitor kao glavni sudionik u procesu građenja

Projektant

Revident

Izvođač

Nadzor gradnje

25. Investitor?

Investitor je pravno lice ili fizička osoba u čije ime i za čiji račun se projektuje i gradi

građevina i vrše drugi zahvati u prostoru.

Zakonske obaveze investitora:

Projektovanje , revizija projekta

Imenovati glavnog projektanta

Dobiti urbanističku saglasnost i građevinsku dozvolu

Prijaviti početak građenja odjelu za izgradnju i građevinskoj inspekciji najkasnije u

roku od 8 dana prije početka radova

Osigurati stručni nadzor građenja ili rekonstrukcije, osim u slučaju gradnje građevine

za koju nije potrebna građevinska dozvola

Investitor ,koji je ujedno i izvođač, mora stručni nadzor povjeriti drugoj osobi

registrovanoj za stručni nadzor

Mora omogućiti pravovremeni pregled radova za koje je propisana kontrola projekta, a

na zahtjev projektanta

Dužan je omogućiti revidentu pravovremenu kontrolu radova

Ako izvedbeni projekat nije izradio projektant glavnog projekta, investitor je dužan

prije početka građenja ili izvedbe određenih dijelova dostaviti izvedbeni projekat

U slučaju prekida radova dužan je poduzeti mjere zaštite osiguranja građevine i

susjednih građevina i površina

Dobiti dopunu građevinske dozvole ako promjene na građevini utječu na tehnička

svojstva građevine

26. Projektant?

Projektant je pravno lice registrovano za obavljanje poslova projektiranja.

Po zakonu mora imati uposlene odgovorne projektante tj. diplomirane inžinjere svih

profila u stalnom radnom odnosu ili putem poslovnih ugovora angažovati pojedine odgovorne

projektante po potrebi.

Projektant kao pravno lice, imenuje jednog ili više projektanata, kao fizička lica, koji su

odgovorni da projekti koje projektuju zadovoljavaju zakone, tehničke normative i pravila

struke. U slučaju kada sudjeluje više projektanata, projektant kao pravno lice imenuje

projektanta voditelja koje je odgovoran za kompletnost projektne dokumentacije.

27. Revident?

Revident je pravno lice registrovano za obavljanje poslova projektovanja. Revident, kao

pravni subjekat, imenuje revidente, kao fizička lica, za reviziju određene faze ili dijela

projekta.

Odgovorni revident je fizička osoba ovlaštena za usklađivanje i objedinjavanje svih

revizorski izvještaja po fazama projekta.Organizuje izradu zbirnog izvještaja na osnovu

pojedinačnih izvještaja koji se prilažu zbirnom.

28. Izvođač?

Izvođač je pravno ili fizičko lice registrovano za obavljanje poslova građenja.

Zakonske obaveze izvođača su:

Graditi u skladu sa građevinskom dozvolom, odnosno urbanističkom dozvolom

Graditi kvalitetno u skladu s glavnim i izvedbenim projektom i zahtjevanim tehničkim

svojstvima bitnim za građevinu

Ugrađivati materijale, opremu i proizvode dokazane kvalitete

Osigurati dokaze o kvaliteti izvršenih radova, ugrađenih proizvoda i opreme

Imenovati glavnog odgovornog inžinjera gradilišta

Izraditi elaborat zaštite na radu i urediti gradilište

Blagovremeno poduzimati mjere za sigurnost građevine i radova, opreme i materijala,

za sigurnost radnika

U toku građenja voditi građevinski dnevnik i građevinsku knjigu

29. Nadzor gradnje?

S aspekta dužine vremena i učestalosti koji nadzor provodi na gradilištu, nadzor može biti:

Stalni nadzor (svakodnevni)

Povremeni (npr.sedmični)

Nadzor vodi računa da se gradnja odvija:

sigurno uz provođenje svih zaštitnih mjeraž

u skladu sa Zakonom o gradnji i građevinskom dozvolom

kvalitetno i u skladu sa zahtjevima iz glavnog projekta

da je kvalitet dokazan propisanim ispitivanjima

u ugovorenim rokovima i ugovorenim troškovima građenja

Postoji tri vrste nadzora:

1. Inspekcijski

2. Upravni i

3. Stručni

30. Inspekcijski nadzor?

Inspekcijski nadzor obavljanadležno ministarstvo na nivou Federacije ili inspekcija

nadležnog ureda u kantonu, gradu ili općini, zavisno od toga ko je izdao odobrenje za

građenje.

Inspekcijski nadzor obavljaju:

Urbanistički inspektori za poslove prostornog uređenja

Građevinski inspektori za poslove nadzora gradnje

Nadzor nad gradnjom u ime investitora može obavljati samopravno lice registrovano za te

poslove, a u skladu sa zakonom. Ovisno o složenosti građevine pravno lice može formirati

nadzorni tim i imenovati koordinatora.

Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inžinjera i odgovoran je za usklađivanje rada

tima i pojedinih faza objekta i dijelova objekta.

31. Stručni nadzor?

Nadzor nad gradnjom u ime investitora može obavljati samopravno lice registrovano za te

poslove, a u skladu sa zakonom. Ovisno o složenosti građevine pravno lice može formirati

nadzorni tim i imenovati koordinatora.

Koordinator se imenuje iz reda nadzornih inžinjera i odgovoran je za usklađivanje rada

tima i pojedinih faza objekta i dijelova objekta. Akt o imenovanju nadzornog tima i

koordinatora, nadzorni organ odnosno investitor je dužan dostaviti nadležnom tijelu.

32. Šta sve izvođač mora imati od dokumentacije na gradilištu?

rješenje o upisu u sudski registar tj. obrtnicu

akt o imenovanju odgovorne osobe (voditelja projekta, glavnog inžinjera gradilišta)

akt o imenovanju nadzornog inžinjera tj. glavnog nadzornog inžinjera

građevinsku dozvolu i glavni projekat

izvedbene projekte s mišljenjem projektanta glavnog projekta ovjerene od revidenta,

koji je to u izvještaju o obavljenoj kontroli glavnog projekta zatrazio za to, do tada ,

izvedeni dio gradevine i gradevinske i druge radove koji su u toku sa svim izmjenama i

dopunama,

građevinski dnevnik

građevinsku knjigu

dokaze o usklađenju za ugrađene gređevinske proizvode i dokaze o svim drugim

potrebnim usklađenostima

dokumentaciju o ispitivanju ugrađenih materijala, proizvoda i opreme, prema programu

ispitivanja iz projekta,

elaborat o iskoločenju građevine koji je izradila osoba ovlaštena za obavljanje te

djelatnosti prema posebnom propisu,

plan uređenja privremenog gradilišta, odnosno šemu organizacije gradilišta,- elaborat o

zaštitu na radu

33. Građevinski dnevnik?

Građevinski dnevnik je knjiga formata A4 sa numerisanim stranicama, a vodi se sa

kopijom i to po jedan primjerak za izvođača radova i za investitora.

To je zapravo dokument o toku gradnje kojima se dokazuje usklađenost uslova i nacina

gradnje sa zahtjevima iz glavnog projekta, izvedbenog projekta, propisa i normi.

Vodi se svakodnevno i svaki list mora biti potpisan od ovlaštenih organa izvođača –

odgovornog rukovodioca gradilišta i investitora – nadzornog inžinjera.

U dnevnik treba da se unose svi podaci koji su od znacaja za izvođenje radova , vrste radova

njihov tok i uslovima pod kojima se izvode.

Sadrzi podatke o :

građevini, investitoru, nadzoru, građevinskoj dozvoli ili dokumentaciji

pocetku i zavrsetku gradnje

vremenskim i klimatskim uslovima gradnje

stanju podzemnih i nadzemnih voda

brojnom stanju i strukturi radnika

mehanizaciji

vrsti izvrsenih radova

ispitivanju i kvaliteti izvrsenih radova

rjesavanju tekuce probelmatike gradnje

34. Građevinska knjiga?

Građevinska knjiga je dokument na osnovu kojeg se vrsi obracun i naplata izvrsenih

radova. Vodi je izvođač radova preko svog ovlaštenog lica i daje na pregled investitoru preko

nadzornog inžinjera. Nakon ovjere od strane nadzornog organa, izvođač ispostavlja

privremene i okončanu situaciju.

Upis podataka u građevinsku knjigu se vrši po pravilu nakon zavrsetka određene pozicije

radova ili po potrebi ranije tj u skladu sa mjesecnim napredovanjem pojadinacne stavke iz

troskovnika.

Građevinska knjiga vodi se u jendom primjerku na nacin da svaka stavka iz ugovorenog

predracuna ima svoj zasebni list. Po zavrsenom konacnom obracunu svi listovi građevinske

knjige se uvezuju i predaju investitoru.

35. Koje radove tretira zakon o javnim nabavkama?

Izada projektne dokumentacije

Revizija projektne dokumentacije

Izvođenje radova

Nadzor nad građenjem

36. Objasniti metode odabira izvođača za vršenje usluga i ustupanja radova?

Vršenje usluga i ustupanje radova naručilaca provodi slijedećim metodama:

1. Javnim nadmetanjem koji je osnovni način nabavke i otvoreni postupak obvaljanje

poziva za nadmetanje u javnim sredstvima informisanja za dostavljanje ponuda

zainteresiranih ponuđača.

2. Prednadmetanjem kada naručilac obavezno vrši prethodnu selekciju prijavljenih

ponuđača, a potom utvrđuje prihvatljive ponude kad podobne i kvalifikovane u

postupku odabira najpovoljnije ponude po objavljenom javnom pozivu. U javnom

pozivu se obavezno ističe kada odabir najpovoljnije ponude uključuje i

prednadmetanje.

3. Ograničenim nadmetanjem koji naručilac u skladu sa objektivnim okolnostima

nabavke obavlja na slijedeći način:

Nadmetanje po pozivu ili

Neposrednom pogodbom

37. Nadmetanje po pozivu?

Nadležno ministarstvo finansija daje saglasnost da se izvrši nadmetanje po pozivu za

usluge u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva naručioca uz prethodno ispunjenje svih

potrebnih uslova.

Nadmetanje po pozivu za usluge provodi se tako što naručila dostavlja pismeni poziv s

opisom traženih usluga najmanje trojici ponuđača. Nadmetanje po pozivu se preovodi ukoliko

vrijednost usluga ne prelazi iznos od 50.000 KM. Uz pozivno pismo obavezno se prilažu

upute i nacrt ugovora o izvršenju odnosnih usluga.

38. Neposredna pogodba?

Neposredna pogodba provodi se tako da se naručilac neposredno dogovori s jednim

ponuđačem za nabavku, vršenja usluge ili radova. Naručilac će prije dostave pismenog poziva

analizirati popis i uslove mogućih ponuđača, te procijeniti troškove usluga koje su predmet

nadmetanja.

Pismeni poziv sadrži kratak opis zadataka, način ocjenjivanja , vrijeme predviđeno za

podnošenje ponude i zaključenja ugovora. Uz pozivno pismo prilaže se i nacrt ugovora o

nabavci.

Naručilac ne može dijeliti vrijednosti nabavke na više pojedinačnih nabavki manje

vrijednosti do dozvoljenog limita u cilju izbjegavanja provođenja postupka javnog

nadmetanja.

39. Ugovor o građenju?

Ugovor o građenju sklapaju investitor i izviđač radova. Izvođač se obavezuje da će, prema

određenom projektu, sagraditi u ugovorenom roku određenu građevinu na određenom

zemljištu ili na već postojećoj građevini izvesti pojedine druge građevinske radove. Investitor

se obavezuje da će mu za te poslove isplatiti određenu naknadu - ugovorenu cijenu. Vrlo

važan sastavni dio ugovora o građenju je ugovoreni troškovnik iz kojeg proističe ugovorena

cijena. Jer radovi koji nisu sadržani u ugovorenom troškovniku, a izvedeni su, spadaju u

nepredviđene radove i moraju se nakanadno ugovoriti. Za takve radove se mora prethodno

uraditi analiza cijena na temelju jediničnih cijena satnica radnika i materijala.

40. Elaborat o uređenju gradilišta?

To je sastavni dio projekta organizacije građenja i kao takav se mora imati na gradilištu.

U skladu sa zakonom o zaštiti na radu, izvođač radova je dužan najmanje osam dana prije

početka izvođenja radova predati elaborat o uređenju gradilišta nadležnom organu inspekcije

rada. Izvođač je dužan da po potrebi ažurira i nadopunjuje prvobitno urađen elaborat o

uređenju gradilišta.

Sastavni dijelovi elaborata o uređenju gradilišta su:

Način osiguranja i obilježavanja opasnih i drugih ugroženih mjesta na

gradilištu.

Osiguranje gradilišta prema okolini.

Uređenje i održavanje saobraćajnica.

Način transporta, istovara i deponovanje građevinskih materijala.

Poseban osvrt na prostor za čuvanje opasnih materijala

Određivanje vrste i načina izvođenja skele.

Osvjetljenje pojedinih radnih mjesta.

Popis građevinskih mašina i postrojenja.

Način zaštite od pada sa visine i pada u dubinu,

Mjere i sredstva tehničke zaštite.

Mjere i sredstva protivpožarne zaštite

Organizacija prve pomoći na gradilištu.

Izgradnja, uređenje i održavanje sanitarija, garderoba i prostora za odmor i

topli obrok na gradilištu.

Spisak odgovornih osoba za kontrolu i primjenu zaštite na radu sa navođenjem

odgovornosti i poslova pojedinih osoba.

41. Projekat organizacij građenja?

Izvođač radova je dužan, nakon potpisivanja ugovora o građenju, izraditi projekat

organizacije građenja. Projekat može biti urađen kao:

Idejni projekat organizacije građenja

Glavni projekat organizacije građenja

Sastavni dijelovi organizacije građenja su:

Shema organizacije gradilišta (situacioni plan gradilišta sa ucrtanom građevinom,

granicama parcele, ogradom, ulazima i izlazima, stalnim i privremenim

saobraćajnicama, opremom itd.).

Karakteristične faze prethodnih, pripremnih i glavnih radova.

Izbor sredstava rada.

Izbor mašina.

Rješenje snadbijevanja energijom.

Broja radnika, kvalifikacija i struktura radne grupe.

Dinamički plan izvođenja radova po svim fazama i vrstama radova urađenog po

jednoj od tehnika detaljnog planiranja.

Dinamički plan finansijske realizacije projekta.

Prostorije za smještaj uprave gradilišta, nadzornih službi i investitora.

Snadbijevanje pitkom i tehničkom vodom.

Organizacija kontrole kvaliteta na gradilištu.

Organizacija vođenja dokumentacije na gradilištu, prikupljanje podataka za

evidenciju i statistiku.

Elementi za obračun jediničnih cijena pojedinih radova- kalkulacije.

Projekat betona u sklopu tehnološkog dijela projekta.

Elaborat i uređenju gradilišta po Zakonu o zaštiti na radu.

Projekat organizacije mora biti usaglašen sa svim učesnicima u izgradnji i ovjeren od

strane investitora, izvođača i ovlaštenog nadzornog inžinjera na gradilištu.

42. Projekat betona?

Projekat betona nije potrebno raditi u slučaju izgradnje individualne prizemne kuće,

barake, šupe i slične građevine. U svim drugim slučajevima izgradnje, potrebno je uraditi

projekat betona i to prije spravljanja i ugrađivanja betona u konstrukciju.

Postoje dva slučaja:

kada izvođač radova nije unaprijed poznat i

kada je izvođač unaprijed poznat

U prvom slučaju je preporučljivo da projekat betona jednim dijelom uradi projektant i

da ga kompletira zajedno sa izvođačem nakon što izvođač bude izabran. U durgom slučaju

projekat betona radi projektant sa izvođačem.

Projekat betona sadrži:

Sastav betonskih mješavina, količine i tehničke uslove za projektovanje klase betona.

Plan betoniranja, organizaciju i opremu.

Način transporta i ugrađivanja betona.

Način njege ugrađenog betona.

Program kontrolnih ispitivanja sastojaka betona.

Program kontrole betona, uzimanja uzoraka.

Plan montaže elemenata, projekat skele za složene konstrukcije i elemente betona i armiranog

betona ako nije dat u projektu konstrukcije

43. Elaborat o uređenju gradilišta?

Elaborat o uređenju gradilišta je sastavni dio projekta organizacije građenja i takav se

mora imati na gradilištu. U skladu sa zakonom o zaštiti na radu, izvođač radova je duzan

najmanje osam dana prije početka izvođenja predati elaborat o uređenju gradilišta nadležnom

organu inspekcije rada.

Sastavni dio elaborata o uređenju gradilista je:

1. način osiguranja i obiljezavanja opasnih i drugih ugrozenih mjesta na gradilistu

2. osiguranje gradilista prema okolini

3. uredenje i odrzavanje saobracajnca

4. nacin transporta, istovar i deponija gradjevinskih materijala

5. poseban osvrt na prostor za cuvanje opasnih materijala

6. nacin rada na mjestima gdje se pojavljuje prasina, stetni plinovi itd.

7. odredjivanje vrste i nacina izvodenja skele

8. osvjetljenje pojedinih radnih mjesta

9. popis gradjevinskih masina i postrojenja

10. nacin zastite od pada sa visine i pada u dubinu

11. odredivanje radnih mjesta radnika u kojima postoji povecana opasnost po njihov zivot

12. mjera i sredstva tehnicke zastite

13. mjera i sredstva protupozarne zastite

14. organizacije prve pomoci na gradilistu

15. izgradnja, uredjenje i odrzavanje sanitarija, garderoba, prostor za odmor

16. spisak odgovornih osoba za kontrolu

44. Šta spada u krivična djela u procesu građenja?

Investitor može biti kažnjen kazbom zatvora:

ako gradi nove objekte bez odobrenja za građenje,

ako dograđuje ili nadograđuje postojeće objekte bez odobrenja za građenje

45. Šta spada u prekršaje u procesu građenja?

Investitor može biti kažnjen novčanom kaznom:

ako projektovanje, građenje ili nadzor provjeri licu koje nije registrovano u

skladu sa zakonom

ako se gradi bez osiguranja nadzora

46. Zadatak komisije za tehnički pregled?

Zadatak komisije za tenicki pregled je da u samom objektu izvrsi detaljan pregled

izvedenih gradjevinskih radova, instalacija, opreme, i postrojenja i to nakon detaljnog

upoznavanja sa investicionom – tehnickom dokumentacijom. Od posebne je vaznosti, da li su

u toku gradnje ispostovani kriteriji u pogledu dimenzija građevine, kvaliteta i njena stabilnost,

te da li je ispostovana primjena propisa, normativa i standarda obaveznih za određenu vrstu

investicione izgradnje.

47. Koju dokumentaciju mora investitor predati komisiji za tehnički pregled?

Investitor mora najkasnije, na dan tehnickog pregleda, komisiji za tehnicke preglede dati

na uvid:

Obaveznu gradilisnu dokumentaciju;

Situacijski nacrt izgradjene gradjevine iz geodetskog elaborata koje je ovjerilo

nadlezno drzavno tijelo za katastar i geodetske poslove;

Dokaze o postignutom kvalitetu radova i materijala;

Izvjestaj ovlastenih revidenata o obavljenoj kontroli projekta za izvodjenje;

Zavrsni izvjestaj nadzornog inzinjera o izvodjenju gradjevine.

48. Upotrebna dozvola?

Izgradjena gradjevina moze se poceti koristiti, odnosno staviti u pogonu, nakon sto se za

nju pribavi upotrebna dozvola. Upotrebnu dozvolu izdaje isti organ koji je izdao urbanisticku

saglasnost i gradjevinsku dozvolu nakon uspjesnog obavljenog tehnickog pregleda.

Zahtjev za izdavanje upotrebne dozvole podnosi investitor.

49. Uklanjanje građevine?

Uklanjanje postojećeg objekta ili njegovog dijela, ukoliko se ne radi o nalogu

inspekcije,može se vršiti samo na temelju dozvole za uklanjanje. Zahtijev za dozvolu za

uklanjanje građevine podnosi vlasnik građevine nedležnom tijelu.

U skladu sa Zakonom o građenju, uz zahtijev se prilaže:

Projekat za uklanjanje građevine,

Dokaz o vlasništvu nad građevinom,

Procijena utjecanja na okoliš u skladu sa posebnim zakonom,

Ukoliko se rušenjem građevine može ugroziti javni interes, potrebne su saglasnosti

nadležnih tijela

Projekat uklanjanja građevine sadrži:

Tehnički opis rušenja,

Potrebne inženjerske dokaze da tokom rušenja neće doći do gubitka stabilnosti

konstrukcije čime bi se ugrozio život i zdravlje i okoliš,

rješenje zbrinjavanja građevinskog otpada,

rješenje uređenja građevinske parcele nakon rušenja.

Građevina ili njeni djelovi se mogu ukloniti po nalogu građevinskog inspektora, a bez

saglasnosti vlasnika.

50. Katastarska općina?

Katastarska općina je katastarska prostorna jedinica za koju se izrađuje katastarski

operat. Ona u pravilu obuhvaća područje jednog naseljenog mjesta s pripadajućim

zemljištem, ali jedno naseljeno mjesto može biti podjeljeno na više katastarskih općina

odnosno jedna katastarska općina može obuhvaćati više naselja.

U zemljišnim knjigama se za katastarske općine vode glavne knjige, dakle katastarska

općina je osnovna prostorna jedinica i za vođenje zemljišnih knjiga.

51. ZK izvadak a, b, c?

Svaki zemljišno knjižni izvadak/uložak sadrži podatke o nekretnini koji su podjeljeni u 3

dijela:

List A

List B

List C

List A predstavlja popisni list u koji se upisuje nekretnina, npr. kuća, dvorište ,livada, oranica,

gradilište..

Takodje u list A se upisuje i broj katastarske čestice, površina i kultura

List B predstavlja vlasnički list u koji se upisuje vlasnik ili vlasnici određene nekretnine i sva

ograničenja vlasništva

List C prestavlja teretni list u koji se upisuju svi tereti na nekretnini, ako ih ima

Ti tereti mogu biti npr.: hipoteka prema banci, teret na ime otkupa stana, pravo služnosti

prema nekoj drugoj čestici i sl.

52. Fidic?

FIDIC (Federation International des IngenieursConseils) je Međunarodna federacija

savjetodavnih inženjera, a osnovana je 1913. god. od strane tri nacionalna udruženja inženjera

iz Evrope: Belgije, Francuske i Švicarske. Danas FIDIC broji više od 60 država-članica među

kojima je i BiH.Glavno sjedište je u Ženevi.Osnovan je radi promocije zajedničkih

profesionalnih interesa članica kroz zadržavanje visokih stručnih i etičkih standarda.

FIDIC se razvio na bazi iskustava stečenih u engleskom pravnom sistemu gdje su slične

procedure razvijene za potrebe realizacije investicionih projekata u zemljama Komonvelta (

zemlje bivše engleske kolonije – danas uglavnom zemlje u razvoju) u kojima je ostao

dominantan. Danas FIDIC broji više od 50.000 firmi iz svih zemalja članica koje koriste

preko 50 FIDIC-ovih izdanja; uslove ugovora za sve vrste inženjerskih usluga, izvođenje

radova, transfer tehnologije.

53. Principi funkcioniranja fidicove procedure?

Zavisno o veličini i vrijednosti projekata i zavisno od izabrane strategije investitora o

načinu realizacije svakog konkretnog projekta, svaki investitor može pronaći dokument koji

mu najbolje odgovara.

Poznate su FIDIC-ove tenderske procedure iz kojih su se razvile procedure nabavki

velikih međunarodnih razvojnih banaka i sl., a opći uslovi ugovora koje je razvio FIDIC

danas se prihvataju od svih velikih razvojnih banaka kao sastavni dokument u tenderskim

dosijeima. FIDIC-ovi dokumenti se neprestano unapređuju i dorađuju kako bi uvijek bili

upotrebljivi.

54. Koje sve procedure definira FIDIC svojim pravilima?

FIDIC je razvio procedure za sljedeće kategorije nabavki: nabavke opreme, izvođenje

radova, konsultantske usluge i ostale usluge kao što su: predkvalifikacije, zajednički nastup,

provođenje natjecanja, upravljanje kvalitetom, zaštita okoliša, i dr.

FIDIC primjenjuje sljedeće kriterije i postupke odabira izvršilaca nabavki:

Unaprijed određeni i objavljeni kriteriji.

Ekonomski najpovoljnija ponuda.

Odabir na bazi kvaliteta.

Odabir na bazi kvaliteta i troškova

55. Postupak nabavki po FIDIC-u?

određivanje potreba i ciljeva,

identifikacija prepreka,

identifikacija strana,

planiranje, izrada budžeta i finansiranje,

izbor tipa ugovora i procedura odabira nosioca predmeta nabavke.

definisanje zahtjeva investitora, projektni zadatak, tehničke specifikacije, predmjer.

kriteriji pretkvalifikacija i postupak evaluacije,

izrada posebnih uslova,

Javnost,

tenderska dokumentacija

56. Upotreba FIDIC-ovih ugovora?

da forma ugovora odgovara tipu i vrijednosti projekta,

da se o tipu i formi ugovorwa odluči u ranoj fazi,

da se rano imenuje Odbor za rješavanje sporova,

da nacrt ugovora pripreme profesionalna i iskusna lica,

da se opći uspovi ugovora ne mijenjaju, a sprecifičnosti, ako ih ima, unesu u posebne

uslove ugovora,

da se za potrebe ugovora kupe i prilože originalni opći uslovi ugovora izdati od

FIDIC-a.

57. Vještačenje?

Građevinsko vještačenje obuhvaća skup različitih stručnih poslova koji se obavljaju po

vještaku građevinske ili arhitektonske struke. Građevinska vještačenja obuhvaćaju sva takva

vještačenja u užem smislu, a neki građevinski vještaci obavljaju i procjene nekretnina te

etažiranje.

Vještačenje se provodi radi utvrđivanja ili razjašnjenja neke činjenice. Vještačenje

sadrži nalaz i mišljenje što se najčešće elaborira u pisanoj formi, koje je po obimu ovisno o

postavljenom zadatku i predviđenim troškovima.

58. Šta je medijacija?

Medijacija je jedan od alternativnih načina rješavanja sporova. Alternativno rješavanje

sporova obuhvata različite načine i postupke za rješavanje sporova koje različiti izvori

nejednako grupiraju.

Postoje razne definicije medijacije. Najjednostavnije je medijaciju definirati kao

pregovaranje uz pomoć treće, neutralne, strane. Korijen riječi je u latinskom jeziku, potječe od

riječi ˝medius˝ što znači neutralan, nepristrasan, onaj koji ide srednjim putem.

Zakon o postupku medijacije u BiH, član 2. kaže: ˝Medijacija, u smislu ovog zakona,

postupak je u kojem treća neutralna osoba ( medijator) pomaže strankama u nastojanju da

postignu obostrano prihvatljivo rješenje spora.˝

Medijacija je još uvijek jedan od manje poznatih načina rješavanja sporova na našim

prostorima. Medijator, kao treća, neutralna, strana u postupku, pomaže strankama da kroz

pregovore dođu do obostrano prihvatljivog rješenja spora. Postupak je vansudski i

dobrovoljan za stranke. One same biraju medijatora, koji im pomaže da lakše pregovaraju, ali

ne daje rješenje. Rješenje je u rukama strana u sporu.