PM 03-04 blok

ČASOPIS ZA PRAVNU TEORIJU I PRAKSU

3 – 4ožujak – travanj / mart – april

Sarajevo 2021.

PRAVNA MISAO

3

Izdaje: BOSNA I HERCEGOVINAFEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINEFEDERALNO MINISTARSTVO PRAVDE

ZAVOD ZA JAVNU UPRAVU

ISSN 0555-0092

ID 4200785450004

UPLATU UPUTITI NA: Federalno ministarstvo financija/finansijaUnion Banka dd SarajevoTransakcijski račun: 102-050-00001066-98Budžetska organizacija: 1501001Vrsta prihoda: 722597Općina: 077

ADRESA REDAKCIJE: Federalno ministarstvo pravdeZavod za javnu upravuSarajevo, Ul. Valtera Perića 15Tel.: +387 33 203 918, fax: 668 956Email: [email protected]

GODIŠNJA PRETPLATA: Za organe i organizacije na teritoriji BiHZa pojedinceZa studente i neuposleneZa inostranstvo

120,00 KM100,00 KM

50,00 KM200,00 KM

www.fmp.gov.ba

Časopis "PRAVNA MISAO" upisan je u evidenciju javnih glasila u Ministarstvuobrazovanja, nauke, kulture i sporta, pod brojem 727 od 23.10.1997. godine.

Redakcija časopisa:Prof. dr. Hajrija SIJERČIĆ ČOLIĆ, prof. dr. Meliha POVLAKIĆ, doc. dr. sc. Enver IŠERIĆ, Anto ČAVAR, prof. dr. Mirko PEJANOVIĆ

Glavni i odgovorni urednik: Prof. dr. sci. Almir MALJEVIĆ

Izvršna urednica: Mirjana BAŠIĆ

Produkcija: Federalno ministarstvo pravde

Štampa: "Štamparija Fojnica" d.d.

Za štampariju: Šehzija Buljina

DTP: Federalno ministarstvo pravde

Grafičko rješenje: Ice-net d.o.o. Sarajevo

Tiraž: 120 primjeraka

Časopis izlazi dvomjesečno.

Časopis "Pravna misao" indeksira se u bazi Legal Source (EBSCOhost) i uvršten je u Ulrichweb Global Serials Directory

Pravna misao | Časopis za pravnu teoriju i praksubroj 3 – 4 / 2021

SADRŽAJ

Uvodna riječ glavnog urednika .................................................................................................. 5

PREGLEDNI ZNANSTVENI RAD

Kenad Pravo kupca na raskid ugovora sa uzastopnim isporukamaOsmanović prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji robe ................................. 7

STRUČNI ČLANAK

Sakib Softić Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu ...... 22

Mirsad Čizmić Upravnosudska kontrola u postupcima javnih nabavki u Bosni i Hercegovini ..................................................................................... 37

PRIKAZ

Branko Morait Praktikum iz Uvoda u Građansko pravoPraktikum iz Obligacionog prava (Posebni dio) ................................ 74

Tahir Herenda Prikaz knjige/zbornika „Power-sharing u Evropi: Ranije prakse, postojeći slučajevi i budući smjerovi“ ...................... 79

Đemaludin Prekid toka zastarijevanja u vezi provođenja izvršenjaMutapčić naplate duga na novčanom potraživanju izvršenika ....................... 85

Arben Murtezić Stručno savjetovanje: Obrazovanje pravnika zaDavor Trlin sudijsku/tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini ........................... 88

SUDSKA PRAKSA

Ustavni sud Bosne i Hercegovine (Pripremio akademik prof. dr Miodrag N. Simović, sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine i redovni profesor Pravnog fakulteta u Banja Luci i

prof. dr Vladimir M. Simović, tužilac Tužilaštva Bosne i Hercegovine) .................................... 91

Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine (Pripremio Sead Bahtijarević, sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine

u mirovini) ............................................................................................................................................ 107

Evropski sud za ljudska prava (Pripremio Harun Išerić, stručni saradnik na Pravnom fakultetu

Univerziteta u Sarajevu) .................................................................................................................... 125

Upute za autore .............................................................................................................. 135


4 5

CONTENTS


UVODNA RIJEČ GLAVNOG UREDNIKA

Poštovani čitaoci,

Pred nama se nalazi još jedan broj časopisa "Pravna misao", najrele-

vantnijeg i najaktuelnijeg časopisa za pitanja iz pravne teorije i prakse u Bosni

i Hercegovini. U ovom broju, kao i do sada, donosimo nekoliko interesantnih

radova, prikaza knjiga i sudske prakse.

U radu Pravo kupca na raskid ugovora sa uzastopnim isporukama

prema Konvenciji o međunarodnoj prodaji robe, autor analizira definiciju

ugovora sa uzastopnim ugovorima, a zatim i pravo kupca da raskine ugovor s

obzirom na jednu isporuku, ili buduće isporuke te, u konačnici, pravo kupca

da raskine ugovor u cijelosti.

Rad Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde u Hagu se

bavi pitanjem da li je država ovlaštena tražiti savjetodavno mišljenje i da li je

Međunarodni sud pravde u Hagu obavezan dati pravno mišljenje na zahtjev

ovlaštenog tražioca, kao i kakvi su pravni efekti takvog mišljenja. Radi

odgovora na ovo pravno pitanje, autor je analizirao pravne akte po kojima

postupa Međunarodni sud pravde u Hagu, praksu suda kao i pravnu nauku u

ovoj materiji.

Autor u radu Upravnosudska kontrola u postupcima javnih nabavki u

Bosni i Hercegovini razmatra upravnosudsku kontrolu postupka sklapanja i

izvršavanja ugovora o javnim nabavkama. Na temelju kritičke analize

postojećeg zakonskog rješenja javnih nabavki u Bosni i Hercegovini, autor

ukazuje na mogućnost prevazilaženja dosadašnjih problema, što u konačnici

može dovesti do podizanja standarada pravne zaštite u oblasti javnih nabavki.

U ovom broju možete pročitati prikaz dvije nove publikacije

namijenjene praktičnim vježbama iz stručnih pravnih predmeta pravnih

studija iz oblasti Građanskog i Obligacionog prava. Radi se o dva praktikuma, i

to: 1. Praktikum iz Uvoda u Građansko pravo, Stanka Stjepanović, u izdanju

Univerziteta u Istočnom Sarajevu, Pravni fakultet, Pale, 2020, 233 str; i 2.

Foreword of the Editor-in-Chief ................................................................................................ 5

SCIENTIFIC REVIEW

Kenad Buyer's right to Declare Contract for Delivery of Goods byOsmanović Instalments Avoided According to the Convention on

Contracts for the International Sale of Goods ...................................... 7

PROFESIONAL PAPER

Sakib Softić Advisory Opinions of the International Court of Justice in Hague ............................................................................ 22

Mirsad Čizmić The Administrative - Judicial Control of Public Procurement Procedures in Bosnia and Herzegovina ................................................. 37

REVIEW

Branko Morait Practicum from the Introduction to Civil LawPracticum in Obligation Law (Special part) ......................................... 74

Tahir Herenda Review of the book/collection “Power-sharing in Europe: Past practices, existing cases and future directions “ ................................ 79

Đemaludin Adjourning the Statute of Limitations in Connection Mutapčić with the Enforcement of Debt Collection on the Monetary

Claim of the Executor .................................................................................... 85

Arben Murtezić Professional Counselling: Training of lawyers for the Davor Trlin Judicial/Prosecutorial Function in Bosnia and Herzegovina ....... 88

CASE LAW

Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina (Prepared by Academician Professor Miodrag N. Simović, judge of the Constitutional Court of Bosnia and Herzegovina and Full Professor at the Faculty of Law in Banja Luka and Assistant Professor Vladimir M. Simović– Prosecutor at

Prosecutor's Office of Bosnia and Herzegovina) ............................................................................ 91

Constitutional Court of the Federation of Bosnia and Herzegovina (Prepared by Sead Bahtijarević, Judge of the Constitutional Court

of the Federation of Bosnia and Herzegovina in retirement) ................................................. 107

European Court of Human Rights (Prepared by Harun Išerić, expert associate at the Law Faculty

of the University of Sarajevo) ........................................................................................................... 125

Instructions for Authors ........................................................................................................... 135

7

PRAVO KUPCA NA RASKID UGOVORA SA UZASTOPNIM ISPORUKAMA PREMA KONVENCIJI O MEĐUNARODNOJ PRODAJI ROBE

pregledni znanstveni rad

Kenad Osmanović, MA*

Sažetak

UDK: 347.451.031:339.54

U radu su prikazana rješenja Konvencije o međunarodnoj prodaji robe,

koja se odnose na pravo kupca da raskine ugovor sa uzastopnim isporukama.

Na prvom mjestu se analizira definicija ugovora sa uzastopnim ugovorima, a

zatim i pravo kupca da raskine ugovor s obzirom na jednu isporuku, zatim s

obzirom na buduće isporuke te, u konačnici, njegovo pravo da raskine ugovor

u cijelosti.

* Stručni saradnik u Uredu Vlade Federacije BiH za zastupanje pred Ustavnim sudom [email protected]

Ključne riječi

Bečka konvencija o međunarodnoj prodaji robe, pravo kupca na raskid ugovora

K. Osmanović: Pravo kupca na raskid ugovora sa uzastopnim isporukama prema Konvenciji ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 7 - 21

6

Praktikum iz Obligacionog prava-Posebni dio, Stanka Stjepanović, Draženka

Kudra i Bogdana Stjepanović, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pravni

fakultet, Pale, 2021, 193 str. Nadalje, možete pročitati i prikaz knjige Power-

sharing u Evropi: Ranije prakse, postojeći slučajevi i budući smjerovi (Power-

Sharing in Europe: Past Practice, Present Cases, and Future Directions),

uredili: Soeren Keil i Allison McCulloch, u izdanju Palgrave Macmillan, 2021.

Također, donosimo i osvrt na pitanje prekida toka zastarijevanja u vezi

provođenja izvršenja naplate duga na novčanom potraživanju izvršenika, kao

i Zapažanja o Prijedlogu Zakona o provođenju odluka sudova Federacije

Bosne i Hercegovine.

Čitateljstvu skrećemo pažnju i na izvještaj sa stručnog savjetovanja,

koje su Fondacija Centar za javno pravo (FCJP), Centar za edukaciju sudija i

tužilaca Federacije BiH (CEST F BiH) i Udruženje sudija Federacije BiH

organizovali 02. 10. 2020. godine na temu obrazovanju pravnika za

sudijsku/tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini.

Od sudske prakse, skrećemo čitateljicama/čitateljima pažnju na praksu

Ustavnog suda BiH, Ustavnog suda Federacije BiH i Evropskog suda za ljudska

prava.

Čitajte i pišite!

Prof. dr. sci. Almir Maljević

Glavni i odgovorni urednik


20 21

strane, odredba čl. 73. (2) štiti kupca dajući mu pravo da raskine ugovor i u

pogledu budućih isporuka ako postoji dobra osnova iz koje se može zaključiti

da će doći do bitne povrede ugovora glede budućih isporuka. U vezi sa

navedenim, možemo primijetiti da ove dvije odredbe oslikavaju neutralnu

prirodu Konvencije i njezinu prilagođenost za međunarodnu trgovinu.

Konačno, autori nacrta Konvencije su bili svjesni da će ponekad pojedine

isporuke biti toliko međuzavisne da će propust pravilnog izvršavanja jedne od

njih narušiti izvršenje cijelog ugovora, pa je tako u čl. 73. (3) predviđena

mogućnost raskida cijelog ugovora u takvim situacijama.

7. Literatura

Bennett, T. (1987) „Article 73“, u: Bianca/Bonell: Commentary on

International Sales Law. Milan. Giuffre;

Bikić, A. (2013.) Obligaciono pravo – opći dio. Sarajevo. Pravni fakultet

Univerziteta u Sarajevu;

Fountoulakis, C. (2010) „Article 73“, u: Schlechtriem/Schwenzer:

Commentary on the UN Convention on the International Sales of Goods

(CISG), 2nd edition. Oxford. Oxford University Press;

Herber, R. i Czerwenka, B. (1991) Internationales Kaufrecht. Kommentar zu

dem Übereinkommen der Vereinten Nationen vom 11. April 1980 Über

Verträge Über den Internationalen Warenkauf. München. C. H. Beck;

Honnold, J. O. (2009) „General Provisions“, u: Honnold/Flechtner, Uniform

Law for International Sales under the 1980 United Nations Convention. The

Hague. Kluwer Law International;

Huber, P. (2005) „Artikel 73“, u: Münchener Kommentar zum Bürgerlichen

Gesetzbuch mit Einführungsgesetz und Nebengesetzen: Wiener UN-

Kaufrecht;

Magnus U. (2003) „Article 73“, u: Staudinger: Kommentar zum Bürgerlichen

Gesetzbuch mit Einführungsgesetz und Nebengesetzen: Wiener UN-

Kaufrecht (CISG). Berlin. Sellier de Gruyter;

Saidov, D. (2010) „Article 73“, u: Kröll/Mistelis/Viscasillas: UN Convention on

Contracts for the International Sale of Goods (CISG) – A Commentary, 2nd

edition. München. C.H. Beck, Hart, Nomos;

Schnyder, A. K. i Straub R. M. (1997) „Artikel 73“, u: Honsell Heinrich

Kommentar zum UN Kaufrecht. Berlin. Springer.

In this paper, provisions of the Convention on international sales of

goods (CISG) about buyer's rights to avoid the instalment contracts are

presented. In the first place, the definition of an instalment contract is

analysed, following by the buyer's right to avoid contract in respect of a

particular instalment, then in respect of the future instalments, and finally,

the right to avoid the contract as a whole.

BUYER’S RIGHT TO DECLARE CONTRACT

FOR DELIVERY OF GOODS BY INSTALMENTS

AVOIDED ACCORDING TO THE CONVENTION

ON CONTRACTS FOR THE INTERNATIONAL

SALE OF GOODS

Summary

Convention on international sales of goods, buyer's right to avoid contract

Key words



22 23

1 Pisano početak 2021.

1. Uvod

Samo države mogu biti stranke u sporovima pred Međunarodnim

sudom pravde u Hagu (skraćeno: Sud), ali ne i međunarodne organizacije.

Pored nadležnosti Suda da rješava pravne sporove između država u parnič-

nom postupku, ovaj Sud je nadležan i za davanje savjetodavnih mišljenja.

Davanje savjetodavnih mišljenja mogu tražiti samo ovlaštene međunarodne

organizacije i agencije Ujedinjenih nacija (skraćeno: UN), ali ne i države.

Davanje savjetodavnog mišljenja je poseban postupak pred Među-

narodnim sudom pravde u Hagu, rezerviran samo za organe i agencije unutar

sistema Ujedinjenih nacija. Samo Generalna skupština i Savjet sigurnosti

Ujedinjenih nacija imaju izvorno ovlaštenje za traženje savjetodavnog

mišljenja. Ali Generalna skupština UN-a može ovlastiti i druge organe i

agencije UN-a za traženje savjetodavnog mišljenja o pitanjima iz njihove

nadležnosti. U ovom trenutku njih 22 mogu tražiti savjetodavno mišljenje 1Suda. Do sada je podneseno 28 zahtjeva za davanje savjetodavnog mišljenja. I

to 17 od strane Generalne skupštine UN-a, 1 od Savjeta sigurnosti UN-a, 2 od

Ekonomskog i socijalnog savjeta UN-a, 3 od Odbora UN-a za reviziju presuda

Administrativnog tribunala, 1 od UNESCO-a, 2 od Svjetske zdravstvene organi-

zacije, 1 od Međunarodne pomorske organizacije i 1 od Međunarodnog fonda

za poljoprivredu i razvoj.

Za razliku od predmeta u kojima Sud presuđuje u pravnom sporu

između država, u postupku davanja savjetodavnog mišljenja uloga Suda je

davanje pravnih savjeta organima i agencijama u okviru Ujedinjenih nacija, a

ne rješavanje sporova između država. To otvara pitanje krajnjih adresata

savjetodavnih mišljenja.

Pošto je osnovna uloga Ujedinjenih nacija očuvanje međunarodnog mira

i sigurnosti, postavlja se pitanje da li se izneseno savjetodavno mišljenje Suda

mora striktno ticati samog funkcionisanja međunarodnih organizacija i/ili

agencija. Ili se ono može odnositi i na druga povezana pitanja koja imaju za

posljedicu očuvanje međunarodnog mira i sigurnosti.

I ako je ova tema prisutna u javnom diskursu, nije joj posvećena pažnja u

domaćoj pravnoj literaturi. Pitanjem savjetodavnog mišljenja Međunarodnog

suda pravde bavili su se samo, u opštim crtama, udžbenici međunarodnog

prava bez zauzimanja stavova o delikatnim pitanjima koja odatle proizlaze.

SAVJETODAVNA MIŠLJENJA MEĐUNARODNOG SUDA PRAVDE U HAGU

stručni članak

Prof. dr. Sakib Softić*UDK: 341.645.2

Sažetak

S. Softić: Savjetodavna mišljenja Međunarodnog suda pravde u HaguPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 22 - 36


Ovaj članak se bavi pitanjem davanja savjetodavnog mišljenja o pravnim

pitanjima od strane Međunarodnog suda pravde u Hagu. Odnosno pitanjem da

li je država ovlaštena tražiti savjetodavno mišljenje i da li je Međunarodni sud

pravde u Hagu obavezan dati pravno mišljenje na zahtjev ovlaštena tražioca.

Radi odgovora na ovo pravno pitanje autor je analizirao pravne akte po kojima

postupa Međunarodni sud pravde u Hagu, utvrdio praksu suda, kao i pravnu

nauku u ovoj materiji. Države nisu ovlaštene tražiti savjetodavno mišljenje o

bilo kojem pravnom pitanju. Ovaj sud može, ali nije obavezan dati

savjetodavno mišljenje ovlaštenom organu ili agenciji Ujedinjenih nacija.

Pravno pitanje koje se postavlja mora biti u okviru djelokruga rada ovlaštenog

organa ili agencije Ujedinjenih nacija. Međunarodni sud pravde u Hagu može,

ali ne mora dati savjetodavno mišljenje o postavljenom pravnom pitanju što je

njegovo diskreciono pravo. A dato savjetodavno mišljenje pravno ne

obavezuje tražioca, niti druge subjekte međunarodnog prava.

Fakultet za kriminalistiku, kriminologiju i sigurnosne studije, Univerzitet u [email protected]

*

Ključne riječi

Međunarodni sud pravde, savjetodavno mišljenje, ovlašteni tražilac, diskreciono pravo, domašaj savjetodavnog mišljenja.

UPRAVNOSUDSKA KONTROLA U POSTUPCIMA JAVNIH NABAVKI U BOSNI I HERCEGOVINI

stručni članak

Dr. sc. Mirsad Čizmić*UDK: 351.712:35.077.3(497.6) 351.712:342.9(497.6)

Sažetak

M. Čizmić: Upravnosudska kontrola u postupcima javnih nabavki u Bosni i HercegoviniPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 37 - 73

Autor u radu razmatra upravnosudsku kontrolu postupka sklapanja i

izvršavanja ugovora o javnim nabavkama u pravu Bosne i Hercegovine. U radu

se na jedan kritički način razmatraju relevantna pitanja upravne i sudske

zaštite od momenta pokretanja postupka javne nabavke pa do izvršenja

ugovora (pravila postupka, stranke u postupku, prava i dužnosti ugovornih

organa, postupanje Ureda za razmatranje žalbi, način odlučivanja, dejstvo

odluka, odgovornost, troškovi postupka i sudska zaštita). Na temelju kritičke

analize postojećeg zakonskog rješenja javnih nabavki u Bosni i Hercegovini,

autor ukazuje na mogućnost prevazilaženja dosadašnjih problema, što u

konačnici može dovesti do podizanja standarda pravne zaštite u oblasti javnih

nabavki.

Skupština Zeničko-dobojskog kantona, Savjetnik predsjedavajućeg Skupštine Zeničko-dobojskog kantona za društvene [email protected]

*

Ključne riječi

Ugovor o javnim nabavkama, upravni postupak, upravni spor, žalba, tužba, javni interes.

36 37

ADVISORY OPINIONS OF THE INTERNATIONAL COURT OF JUSTICE IN HAGUE

Summary

This article deals with the issue of giving an advisory opinion on legal

issues by the International Court of Justice. It deals with the question whether

the Court's judgment, in a dispute between two states, where it established a

violation of imperative (ius cogens) norms of general international law by one

ethnic group within one of the states in the dispute, and establishing a new

factual and legal situation also giving benefit for that ethnic group, entails the

obligation for the United Nations authorities to remove the consequences and

reverse the benefits gained from that violation. In order to answer this legal

question, the author analysed legal acts followed by the International Court of

Justice, determined the case law as well as legal science in this matter. States

are not empowered to seek the Court's advisory opinion on any legal issue.

This Court may but is not obliged to give an advisory opinion to a competent

body or UN agency. The legal issue raised must be within the scope of work of

the competent authority or UN agency. The court may or may not give an

advisory opinion on a legal issue raised, which is its discretion. Moreover, the

given advisory opinion does not legally bind the applicant or other subjects of

international law.

International Court of Justice, advisory opinion, authorized applicant, discretion, scope of advisory opinion

Key words


72 73

Sudska praksa:

1. Bilten sudske prakse Suda Bosne i Hercegovine, broj 5/2015.

2. Predmet broj: S1 3 U 003563 10 U od 22.03.2012.

















19. Predmet broj: C - 496/99 od 29.04.2004.

20. Predmet broj: C - 538/07 od 19.05.2009.

21. Predmet broj: C - 42/13 od 06.11.2014.

22. Predmet broj: C - 15/14 od 04.06.2015.

23. Predmet broj: C - 144/17 08.02.2018.

24. Predmet broj: C - 531/16 od 17.05.2018.

25. Predmet broj: T - 282/16 i T- 283/16 od 19.03.2019.

The author discusses the administrative - judicial control over the

procedure of concluding and executing public procurement contracts in the

law of Bosnia and Herzegovina. The paper critically observes the relevant

issues of administrative and judicial protection from the moment of initiating

the public procurement procedure to the execution of the contract (rules of

procedure, parties to the procedure, rights and duties of contracting

authorities, actions of the Office for Review of Appeals, decision-making,

effect of decisions, liability, costs of proceedings and judicial protection).

Based on a critical analysis of the existing legal solutions of public

procurement in Bosnia and Herzegovina, the author points out the possibility

of overcoming the current problems, which may ultimately lead to raising the

standards of legal protection in the field of public procurement.

THE ADMINISTRATIVE - JUDICIAL CONTROL OF PUBLIC PROCUREMENT PROCEDURES IN BOSNIA AND HERZEGOVINA

Summary

Public procurement contract, administrative procedure, administrative

dispute, appeal, lawsuit, public interest.

Key words



74 75

2 Ibid., str. 3.3 Radomir Lukić Metodologija prava, str. 188.4 Ibid., 189.5 Ibid.

Profesor Romac ističe da je takav način odnosno metod pristupu studija prava,

mnogo lakši kao poduka za početnike, jer se studenti mnogo jednostavnije

upućuju u način pravničkog razmišljanja i zaključivanja i u osnove pravnih

instituta i pravnu terminologiju koja je i dalje vezana za rimsko pravo i latinski 2

jezik. Nažalost, svršeni srednjoškolci u nas nemaju dovoljno znanje latinskog

jezika da bi se upuštali u rad na izvorima rimskog prava i da bi otkrivali, iz prve

ruke, način razmišljanja i zaključivanja rimskih pravnika. Međutim, recepcija

rimskog prava u Evropi je donijela velike kodifikacije građanskog prava i tako

je stvaralaštvo rimskih pravnika, pojednostavljeno rečeno, pretočila u

moderne zakonske norme građanskog zakonodavstva. Posljedično tome,

nastaje bogata pravno-teorijska misao kao sinteza kazuistike rimskih

pravnika, ali i recepcije gotovih zbirki rimskih pravnih pravila kakve su

Digesta i Institucije. Današnja primjena prava se svodi na podvođenje

određenih stvarnih događaja pod već utvrđene pravne norme, tako da je

stvaralački domašaj ove primjene prava ograničen na pravilnu primjenu

zadate zakonske norme. Rimski pravnici su ostavili u nasljeđe izreku koja i

danas ima nesumnjivu vrijednost: Da mihi facta, dabo tibi ius. I danas se može

govoriti da ova izreka objašnjava odnos suda i stranaka.

Metod stvaranja prava preko stvaranja pojedinačne norme služi kao

osnova sudske prakse koja pruža osnovni materijal za izučavanje funkcije 3prava. Ovako se izlaže o tehničkim metodama prava. Prof. Lukić naročito

naglašava da je „stvaranje prava putem prakse, posebno sudske, i u razvijenim

pravima, pa i danas, jedan od široko upotrebljavanih metoda.“ Prof.Lukić još

ističe da će praksa ostati i danas važnim metodom stvaranja prava zbog

činjenice da „ni opšte pravne norme u obliku zakona nisu nikad dovoljno

određene da ne bi postojala mogućnost da se tumače na različite načine, čime se

pojavljuje i mogućnost, a često i potreba da se jedan način tumačenja ustali, a 4time se stvara odgovarajuća praksa.“ Pored toga, prof. Lukić ističe da praksa

ima značajnu ulogu kao prethodnica kodifikacije, misleći na savremenu

sudsku praksu nacionalnih sudova, „osobito u onim oblastima prava gde se

odnosi i norme još nisu dovoljno iskristalizirali, kakvo je naročito građansko 5pravo.“ Danas, i na međunarodnom planu, vidimo snažan uticaj sudske prakse

prikaz

Prof. dr Branko Morait*

B. Morait - prikaz: Novi praktikumi iz Građanskog i Obligacionog pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 74 - 78


sudija Suda BiH1 Romac, A. (1987) Rimsko pravo, Narodne novine, Zagreb, str. 2.

NOVI PRAKTIKUMI IZ GRAĐANSKOG I OBLIGACIONOG PRAVA

U ovom prikazu prezentovaćemo dvije nove publikacije namijenjene

praktičnim vježbama iz stručnih pravnih predmeta pravnih studija iz oblasti

Građanskog i Obligacionog prava. Radi se o dva praktikuma: dr Stanka

Stjepanović PRAKTIKUM IZ UVODA U GRAĐANSKO PRAVO, Univerzitet u

Istočnom Sarajevu, Pravni fakultet, Pale, 2020, 233 str; 24 cm i dr Stanka

Stjepanović, Draženka Kudra i Bogdana Stjepanović PRAKTIKUM IZ

OBLIGACIONOG PRAVA- POSEBNI DIO, Univerzitet u Istočnom Sarajevu, Pravni

fakultet, Pale, 2021, 193 str.: graf. prikazi tabele; 24 cm. Prije prelaska na

prikazivanje navedenih publikacija daćemo određene uvodne napomene.

Praktikum podrazumijeva stručne i naučne vježbe na visokim školama.

Mnoge naučne discipline u raznim naučnim oblastima zahtijevaju povezivanje

teorije i prakse. To se posebno odnosi na discipline koje su teorijski visoko

razvijene i tako postale isuviše apstraktne za razumijevanje, u ovom slučaju na

Građansko pravo i Obligaciono pravo. Da bismo razumjeli genezu razvoja ovih

pravnih disciplina neminovno se moramo vratiti u kolijevku modernog

privatnog odnosno građanskog prava – Rimsko privatno pravo. Rimsko pravo

se na javnim pravnim fakultetima u našoj zemlji izučava kao istorijsko-pravni 1predmet. Međutim, kako ističe profesor A. Romac , rimsko pravo je stvarano

drugačije nego moderni pravni poreci. Rimski pravnici prilikom raspravljanja

pojedinih pravnih pitanja nisu polazili od apstraktno i unaprijed formulisanih

pravnih normi, kakvo je stanje u savremenom zakonodavstvu, nego su uzimali

u obzir neposredne događaje iz svakodnevnog života, što bi se danas reklo-

činjenična stanja, analizirali ih i usvajali zaključke o primjeni prava. Tako je

stvaralaštvo rimskih pravnika išlo od konkretnog prema apstraktnom.

78 79

Ova dva praktikuma su prvenstveno namijenjena studentima da

olakšaju savlađivanje gradiva, ali i pravnicima kao repetitorij u rješavanju

konkretnih slučajeva u pravničkoj praksi i podsjetnik za obnavljanje i

dopunjavanje već postojećih znanja. Pošto oba praktikuma sadrže i izabrane

primjere iz sudske prakse Vrhovnog suda Republike Srpske, mogu biti od

koristi ne samo studentima nego i široj pravničkoj javnosti koja se ne bavi

samo teorijom već prevashodno praksom.

Zbornik „Power-sharing u Evropi: Ranije prakse, postojeći slučajevi i

budući smjerovi“, u izdanju Palgrave Macmillana predstavlja najrecentniji

osvrt relevantnih svjetskih autora na stanje power-sharing režima u Evropi.

Urednici Soeren Keil, predavač na Canterbury Christ Church Univerzitetu u

Ujedinjenom Kraljevstvu čiji je predmet akademskog rada teritorijalna

autonomija kao sredstvo rješavanja konflikta, sa posebnim osvrtom na

Zapadni Balkan, te Allison McCulloch, profesorica na Brandon Univerzitetu u

Kanadi, čiji fokus je na konsocijaciji u Sjevernoj Irskoj, su u ovom zborniku

okupili istraživače iz oblasti konsocijacije i federalizma, koji su u 11 poglavlja

ovog zbornika obradili bivše i sadašnje konsocijacijske režime u Evropi.

U prvom poglavlju knjige, Allison McCulloch kao urednica daje uvod za

ovaj zbornik. Autorica daje kraći pregled razvoja teoretskog pristupa

konsocijaciji, te kao tri ključna problema s kojim se konsocionalizam susreće

od strane njegovih kritičara određuje: teškoću postizanja konsocionalnih

sporazuma, tešku prohodnost takvih sporazuma, kao i činjenicu da jednom

prihvaćeni, konsocijacijski aranžmani teško i rijetko budu zamijenjeni

efikasnijim oblicima vladavine. McCulloch određuje ove tri karakteristike

konsocijacijskih režima kao svojevrsni metodološki okvir koji će biti

primijenjen na svim člancima koji čine ovaj zbornik. Značajno je još navesti da

McCulloch kao power-sharing aranžmane navodi ne samo konsocijacije, već i

federacije, što je svojevrsni novum – u pravilu se power-sharing koristi kao

jednostavniji i laičkom uhu prihvatljiviji izraz za konsocijacije. McCulloch

POWER-SHARING U EVROPI: RANIJE PRAKSE, POSTOJEĆI SLUČAJEVI I BUDUĆI SMJEROVI (Power-Sharing in Europe: Past Practice, Present Cases, and Future Directions),uredili: Soeren Keil i Allison McCulloch, Palgrave Macmillan, 2021

prikaz knjige

pripremio: Tahir Herenda,LL.M*

T. Herenda - prikaz knjige: Power-sharing u Evropi: Ranije prakse, postojeći slučajevi i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 79 - 84

*Stručni saradnik na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu; [email protected]


84 85

premoć kiparskih Grka (cca 80%) nad kiparskim Turcima (cca 20%). Autor

prihvata ovo objašnjenje, međutim smatra ga simplifikacijom problema, koji

ima više dimenzija, i uključuje pitanje sigurnosti, izbjeglica i sl. McGarry, slično

kao i ostali autori ovog izdanja, daje kratki historijat Kipra u svrhu preciznijeg

kreiranja poente. Inicijalni neuspjeh kiparske konsocijacije popraćen je

turskom invazijom, koja je za posljedicu imala podjelu otoka na sjeverni dio sa

većinskim turskim stanovništvom, i južni dio sa većinski grčkim

stanovništvom. U tom smislu, autor analizira pokušaje restauracije kiparske

konsocijacije kroz prizmu razloga zbog kojih je ista bila neuspješna. Autor

najveći značaj daje pitanju sigurnosti – odnosno strahu kiparskih Grka od

potencijalne invazije Turske, kao i činjenici da je veliki broj kiparskih Grka

naviknut na status quo. Obje strane su uvijek insistirale na cjelovitom

dogovoru, odnosno nisu prihvatale mogućnost parcijalnog sporazuma, što je

dodatno komplikovalo mogućnost postizanja sporazuma.

U zaključnim razmatranjima Soeren Keil i Allison McCulloch, kao

urednici ovog zbornika, razmatraju konsocijacije koje su bile predmetom

analize u ranijim poglavljima kroz okvir postavljen na samom početku

zbornika: uspostavljanje, trajanje i budućnost konsocijacijskih aranžmana.

Zbornik Soerena Keila i Allison McCulloch predstavlja izuzetno temeljit

uvod za sve istraživače zainteresovane za proučavanje konsocijacijskih

aranžmana u Evropi u praksi. U svakom poglavlju, pored osnovnih teza koje su

autori iznosili, sadržane su i osnovne informacije o kraćem historijatu te

specifične konsocijacije, osnovne strukturalne karakteristike kao i najtipičniji

problemi s kojima se susreće. U tom smislu, zbornik je temeljita i informativna.

Također vrijedi primijetiti da se zbornik oslanja na relevantnu literaturu u

ovoj oblasti, počevši od najpoznatijih autora kao što je Arend Lijphart, ali

posvećuje i dužnu pažnju autorima koji nisu proponenti konsocijacije, kao što

je Donald Horowitz.

PREKID TOKA ZASTARIJEVANJA U VEZI PROVOĐENJA IZVRŠENJA NAPLATE DUGA NA NOVČANOM POTRAŽIVANJU IZVRŠENIKA

prikaz

Mr. Đemaludin Mutapčić*

Đ. Mutapčić - prikaz: Prekid toka zastarijevanja u vezi provođenja izvršenja naplate ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 85 - 87

* Advokat; [email protected]

U praksi primjene Zakona o izvršnom postupku (“Službene novine

Federacije BiH“, br. 32/03, 52/03, 33/06, 39/06, 39/09, 15/12 i 46/16) u vezi

provođenja izvršenja naplate duga na novčanom potraživanju izvršenika,

učestali su prigovori i žalbe protiv rješenja o izvršenju na osnovu izvršne

isprave i vjerodostojne isprave iz čl. 23. i 29. Zakona o izvršnom postupku u

kojima se ističe prigovor zastarjelosti potraživanja iz člana 379. Zakona o

obligacionim odnosima (“Službeni list SFRJ“, br. 29/78, 39/85, 45/89 i 57/89;

“Službeni list RBiH“, br. 2/92, 13/93 i 13/94 i “Službene novine Federacije

BiH“, br. 29/03 i 42/11), koji se primjenjuje kao federalni zakon na temelju

člana IX.5. Ustava Federacije BiH), a kojim je propisan poseban rok

zastarjelosti tako da sva potraživanja koja su utvrđena pravomoćnom

sudskom odlukom ili odlukom drugog nadležnog organa ili nagodbom pred

sudom ili drugim nadležnim organom zastarijevaju za deset godina.

Međutim, prilikom izjavljivanja takvih prigovora i žalbi, kao pravnih

lijekova u izvršnom postupku, često se zanemaruju zakonske odredbe o

prekidu toka zastarijevanja, koje su tema ovog rada, te se u takvim

prigovorima i žalbama ističe, na primjer, da je potraživanje tražitelja izvršenja

zastarjelo, te da isprava na osnovu koje se traži izvršenje nije podobna za

izvršenje u izvršnom postupku naplate duga.

Naime, u praksi primjene Zakona o izvršnom postupku u priličnoj mjeri

se zanemaruje da je u članu 388. Zakona o obligacionim odnosima izričito

propisan slučaj prekida toka zastarjelosti tako da se tok zastarijevanja

prekida podizanjem tužbe i svakom drugom povjerilačkom radnjom

poduzetom protiv dužnika pred sudom ili drugim nadležnim organom, radi

T. Herenda - prikaz knjige: Power-sharing u Evropi: Ranije prakse, postojeći slučajevi i ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 79 - 84

88 89

STRUČNO SAVJETOVANJE: OBRAZOVANJE PRAVNIKA ZA SUDIJSKU/TUŽILAČKU FUNKCIJU U BOSNI I HERCEGOVINI”

prikaz

Priredili: dr. sci. Arben Murtezić*dr. sci. Davor Trlin **

* Direktor Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH.

** Stručni savjetnik Javne ustanove Centar za edukaciju sudija i tužilaca u Federaciji BiH;

[email protected]

A. Murtezić, D. Trlin - prikaz: Stručno savjetovanje: Obrazovanje pravnika za sudijsku ...Pravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 88 - 90


Fondacija Centar za javno pravo (FCJP), Centar za edukaciju sudija i

tužilaca Federacije BiH (CEST F BiH) i Udruženje sudija Federacije BiH su dana

02. 10. 2020. godine organizovali stručno savjetovanje o obrazovanju

pravnika za sudijsku/tužilačku funkciju u Bosni i Hercegovini. Na savjetovanju

je bilo prisutno 16 učesnika, pripadnika akademske zajednice, VSTV-a BiH i

nadležnih državnih organa.

Skup su otvorili dr. sci. Arben Murtezić, direktor CEST F BiH i prof. dr.

Edin Šarčević, profesor Pravnog fakulteta Univerziteta u Leipzigu (SR

Njemačka).

Izlagači su u prvom panelu bili autori analiza za publikaciju “Pravosudni

ispit u BiH: reforma na čekanju”. U fokusu izlaganja sudija dr. Smaje Šabića

(Općinski sud Zenica) i Branka Perića (Sud BiH), te mr. sci. Nihada Odobašića,

saradnika FCJP-a i doktoranda Pravnog fakulteta Univerziteta u Sarajevu, bio

je pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini – normativni aspekti te kritika

postupanja nadležnih ministarstava pravde u kontekstu programa, komisija,

literature i procedure ispitivanja. Sudija Šabić je, uz to, dao uporedni pregled

nadležnosti institucija koje se bave edukacijom pravosudnih kadrova.

U drugom bloku se više pažnje posvetilo uporednom pravu. Dr. sci.

Arben Murtezić i dr. sci Davor Trlin (stručni savjetnik u JU CEST F BiH) su

komparirali institucije za edukaciju sudija i tužilaca u BiH sa Pravosudnom

akademijom Srbije, a nakon njih je Aneta Arnaudovska, viša savjetnica za

borbu protiv korupcije u RCC-u, i bivša direktorica Pravosudne akademije

Sjeverne Makedonije objasnila transformaciju tamošnjeg centra za obuku

pravosudnih kadrova u Pravosudnu akademiju Sjeverne Makedonije, sa

posebnim osvrtom na probleme sa kojima se susretala u tom procesu, u

odnosu sa zakonodavnom i izvršnom vlasti, te regulatorom pravosudnog

sistema.

Nakon izlaganja referenata, uslijedila je diskusija, na osnovu koje su se

iskristalisali slijedeći zaključci:

1. Pravosudni ispit je najslabija karika u sistemu edukacije za

sudijsku/tužilačku funkciju u BiH. Kriterija za određivanje članova ispitnih

komisija nema. Primjetno je odsustvo pripadnika akademske zajednice u

komisijama. Takođe se uputila kritika pripremnim seminarima za pravosudni

ispit, u smislu svojevrsne “male privrede”- da su isti ljudi koji su ispitivači na

pravosudnom ispitu i predavači na pripremnim seminarima.

2. Moglo bi se razmisliti da se na pravnim fakultetima uvede pravosudni

smjer i to ponajbolje u drugom ciklusu studija.

3. Transformacija centara za edukaciju sudija i tužilaca u Pravosudne

akademije/Pravosudnu akademiju BiH je godinama bilo zapostavljeno

pitanje. Jedini pokušaj do sada je bio prijedlog Srednjoročne strategije početne

obuke i stručnog usavršavanja, koji je 2010. godine sačinio bivši direktor

CEST-a F BiH, gosp. dr. sci. iur. Šahbaz Džihanović, a koji nije naišao na podršku

CEST-a RS. U ovoj strategiji je predloženo formiranje Pravosudne akademije

BiH. Od izvještaja relevantnih međunarodnih organizacija, ukazalo se na Peer

Review izvještaj Evropske komisije od 2018. godine, u kojem se preporučilo

formiranje Instituta za edukaciju na državnom nivou. VSTV BiH je zaključilo da

za to nema potrebe i da je postojeći sistem edukacije dovoljan.

4. Učesnici su saglasni da je poželjno formiranje Pravosudne akademije

BiH ili barem pravosudnih akademija na nivou entiteta, ali da za to treba duži

vremenski period. Osnov za ovaj proces postoji, budući da je već započela

početna obuka za novoimenovane sudije i tužioce, zajedno sa procesom

mentorstva u “pilot” sudovima. Takođe CEST-ovi, od 2016. godine, provode

obuke sudijskih pripravnika i sudijskih pripravnika-volontera, koji se izvode

većinom ex chatedra metodom i predstavljaju svojevrsnu pripremu ovih

kategorija pravnih profesionalaca za pravosudni ispit. Ključni problem za

uvođenje modela pravosudne akademije u BiH je nedostatak političke volje i

manjak finansijskih sredstava. VSTV bi ovdje mogao biti prepreka, ukoliko bi

imao otpor da se odrekne vlastite nadležnosti u prvom imenovanju

sudije/tužioca. Pravosudna akademija/akademije bi imale nadležnosti: 1.)

90 91

pripreme polaganja pravosudnih ispita (koji bi se polagali kod drugih

subjekata - ministarstva pravde, VSTV…), te 2.) ili a.) početne obuke

novoimenovanih sudija/tužilaca ili b.) obuke onih pravnih profesionalaca koji

su položili pravosudni ispit (a nakon uspješnog okončanja obuke, VSTV bi ih

bilo obavezno imenovati).

5. Kvalifikaciono i pisano testiranje koje je jedan od elemenata prvog

imenovanja u pravosuđe na funkciju sudije/tužioca sadrži isti program kao i

pravosudni ispit, pa je riječ o svojevrsnom polaganju pravosudnog ispita

poslije pravosudnog ispita. Moglo bi se, stoga, razmisliti da se pravosudni ispiti

kod ministarstava pravde jednostavno ukinu a da “kvalifikaciono i pisano

testiranje” kod VSTV-a zapravo bude jedini pravosudni ispit.

6. Nema poopćivog modela edukacije nosilaca pravosudnih funkcija, i

evropske države se opredjeljuju za onaj model koji im najbolje odgovara

(pristup “od države do države”), uzimajući u obzir brojne faktore. Iskustva

Sjeverne Makedonije bi za promišljanje o transformaciji modela bila

adekvatnija nego iskustva Srbije, s obzirom na broj sudija i tužilaca u državi.

M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 91 - 106

:

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDABOSNE I HERCEGOVINE

Pripremili: akademik prof. dr. Miodrag N. Simović*prof. dr. Vladimir M. Simović**

Sudija Ustavnog suda Bosne i Hercegovine; Tužilac Tužilaštva BiH

***

PRAVO NA SLOBODU IZRAŽAVANJA

Došlo je do kršenja prava apelanta na slobodu izražavanja iz člana

II/3.h) Ustava Bosne i Hercegovine i člana 10. Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda jer su redovni sudovi izašli

izvan dozvoljenog stepena slobodne procjene kada su zaključili da

apelantovo pronošenje spornih informacija predstavlja klevetu kojom je

narušen ugled tužioca, čime nisu postigli pravičan balans između prava

apelanta na slobodu izražavanja i prava tužioca na zaštitu njihovog

ugleda, odnosno kada reakcija redovnih sudova u okolnostima

konkretnog slučaja nije bila neophodna u demokratskom društvu.

I z o b r a z l o ž e n j a:

Ustavni sud nije mogao ocijeniti da su se redovni sudovi pri evidentnoj

potrebi koja dopušta pokretanje pitanja o eventualnim nepravilnostima u po-

slovanju pravnog lica koje bi mogle prouzrokovati štetu za to pravno lice (zbog

čega se protiv tužioca vodio krivični postupak) uopšte bavili spornim izraža-

vanjem u vezi s kriterijima uspostavljenim u materijalnim odredbama Zakona

o zaštiti od klevete („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 37/01) i stan-

dardima uspostavljenim u članu 10. Evropske konvencije (status tužioca, javni

interes, prihvatljiva kritika ...). Naime, redovni sudovi su tvrdnje tužioca, pa,

prema tome, i osnov tužbenog zahtjeva za naknadu štete učinjene klevetom

prihvatili isključivo zbog toga što apelant ponuđenim i izvedenim dokazima

nije dokazao istinitost tvrdnje iznesenih u spornoj televizijskoj emisiji.

Ustavni sud, u tom smislu, podsjeća na presudu Evropskog suda u pred-

metu Dalban protiv Rumunije (presuda od 28. septembra 1999. godine, tač. 49-


106 107

Redovni sudovi su prilikom odlučivanja o svojoj nadležnosti u

konkretnom predmetu pozvali na odredbu člana 16. Zakona o parničnom

postupku („Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 58/03, 85/03, 74/05,

63/07, 105/08, 45/09, 49/09 i 61/13). Pri tome, Ustavni sud zapaža da iz

navedene odredbe proizlazi da sud do pravosnažnosti odluke po službenoj

dužnosti pazi da li rješavanje spora spada u sudsku nadležnost. Ustavni sud

smatra da navedeno ograničenje ima za cilj jasno razgraničenje nadležnosti

sudova i njihovo ne(postupanje) u rješavanju pojedinih sporova. Shodno

činjeničnim okolnostima konkretnog slučaja, u situaciji kada su redovni

sudovi dovoljno rasvijetlili sve relevantne okolnosti predmeta, dajući jasne

razloge za svoje odlučenje (nenadležnost za postupanje u konkretnom sporu)

utemeljene na odredbama člana 16. Zakona o parničnom postupku - Ustavni

sud smatra da je predmetno ograničenje bilo legitimno i srazmjerno cilju

kojem se težilo i da takvim ograničenjem nije povrijeđena suština apelantovog

prava na pristup sudu, kako to apelant neutemeljeno tvrdi.

U vezi s prigovorima koji se odnose na pogrešno utvrđeno činjenično

stanje i proizvoljnu primjenu materijalnog prava (Zakona o budžetskom

sistemu), Ustavni sud nije uočio proizvoljnost od strane redovnih sudova.

Naime, u konkretnom slučaju redovni sudovi su na osnovu činjeničnog stanja

utvrđenog od strane prvostepenog suda, kroz razmatranje samog sadržaja

tužbenog zahtjeva apelanta, cijeneći i ugovor zaključen između apelanta

Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih,

zaključili da se konkretni odnos, suprotno navodima apelanta, ne može

posmatrati kao obligacionopravni odnos. Pri tome, redovni sudovi su se

pozvali na relevantne odredbe Zakona o budžetskom sistemu i Zakona o

parničnom postupku kada su zaključili da rješavanje konkretnog spora nije u

nadležnosti sudova, već da se radi o sporu da li su ili nisu raspodijeljena,

odnosno isplaćena planirana budžetska sredstva tužene. Ustavni sud zapaža

da su redovni sudovi obrazložili pojam budžeta, način njegovog donošenja, te

izvršenje, kontrolu i reviziju budžeta koji u skladu sa relevantnim odredbama

Zakona o budžetskom sistemu, Zakona o izvršenju budžeta i Zakona o reviziji

ne spadaju u nadležnost sudova, budući da se radi o zahtjevu za izvršenje

budžeta za što su nadležni upravni organi, zbog čega se u sudskom postupku

ne može naložiti izvršenje budžeta prema pojedinom budžetskom korisniku.

(Odluka Ustavnog suda Bosne i Hercegovine,

broj AP-5243/18 od 24. septembra 2020. godine)

Zahtjev Premijera Federacije Bosne i Hercegovine za ocjenu ustavnosti

postupka donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o organizaciji i

djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona Sarajevo.

Utvrđuje se da Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

organizaciji i djelokrugu Organa uprave i upravnih organizacija Kantona

Sarajevo („Službene novine Kantona Sarajevo“, broj: 50/20), nije

saglasan sa Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, jer postupak

njegovog donošenja nije proveden u skladu sa Poslovnikom Skupštine

Kantona Sarajevo- Drugi novi prečišćeni tekst („Službene novine

Kantona Sarajevo“, br.: 41/12, 15/13, 47/13, 47/15, 48/16, 9/20 i

14/20).

I z o b r a z l o ž e n j a:

Premijer Federacije Bosne i Hercegovine, podnio je zahtjev za ocjenu

ustavnosti postupka donošenja Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o

organizaciji i djelokrugu organa uprave i upravnih organizacija Kantona

Sarajevo. Istim podneskom zatražio je i donošenje privremene mjere kojom bi

se privremeno obustavila primjena Zakona.

Podnosilac zahtjeva navodi da je u postupku donošenja Zakona došlo do

kršenja Ustava Federacije Bosne i Hercegovine, Ustava Kantona Sarajevo i

Poslovnika Skupštine Kantona Sarajevo.

Dalje podnosilac zahtjeva citira član 65. i član 71. Stav 4. Poslovnika i

navodi da se uvidom u usvojeni dnevni red sa XIII hitne sjednice Skupštine

Kantona Sarajevo, kao i uvidom u stenogram sa pomenute sjednice, može

utvrditi da nije bio ispunjen niti jedan od uslova propisanih Poslovnikom za

održavanje sjednice Skupštine Kantona Sarajevo hitnog karaktera, tj. nije

sudska praksa

Pripremio: Sead Bahtijarević*

SUDSKA PRAKSA USTAVNOG SUDAFEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

* sudac Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine u mirovini

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 107 - 124

: M. Simović, V. Simović Sudska praksa Ustavnog suda Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 91 - 106

:

124 125

Iznenađujuće je da kod donošenja Zakona koji, ako je suditi po

diskusijama predstavnika predlagača i pojedinih poslanika, predviđa

rekompoziciju veoma važnih resora, mišljenje „odgovarajućih radnih tijela“

nije zatraženo.

Specifična je situacija u pogledu Zakonodavno-pravne komisije

Skupštine Kantona Sarajevo i pribavljanja njenog mišljenja. To mišljenje je,

kako je vidljivo iz gore prikazane hronologije događaja, zatraženo

istovremeno i istim aktom kojim je traženo i mišljenje Vlade Kantona Sarajevo

prije zakazivanja 13. hitne sjednice, dakle zatraženo je od „postojeće“

Zakonodavno-pravne komisije u tom trenutku i, kao što je poznato, kao ni

mišljenje Vlade Kantona Sarajevo ono nije pribavljeno.

Na 13. hitnoj sjednici, po prvoj tački dnevnog reda („Prijedlog Odluke o

izmjeni Odluke o izboru predsjedavajućih, zamjenika predsjedavajućih, i

članova stalnih radnih tijela Skupštine Kantona Sarajevo“) izmijenjen je sastav

Zakonodavno-pravne komisije. Potom je ta „novoformirana“ komisija, u pauzi

skupštinskog zasjedanja održala sjednicu, te je njezin Predsjednik usmeno

izvijestio Skupštinu Kantona Sarajevo kako je Zakonodavno-pravna komisija

zauzela stav da je prijedlog Zakona „u skladu sa Ustavom kantona Sarajevo i

pravnim sistemom“, a u spisu predmeta postoji i izvještaj u pismenom obliku.

Ne ulazeći ovdje u, najblaže rečeno, atipičnu proceduru formiranja ove

komisije, u kojoj nije razvidna uloga poslaničkih klubova, koji su prema

odredbi člana 25. stav 2. Poslovnika ovlašteni za predlaganje članova stalnih

radnih tijela, može se konstatovati da činjenica njenog izjašnjenja nije

dostatna za udovoljenje odredbi člana 162. stav 1. Poslovnika.

(Presuda Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine broj U-56/20 od

24.02.2021. godine objavljena je u “Službenim novinama Federacije BiH” broj

20/21.)

Novi pregled novosti iz sudske prakse Evropskog suda za ljudska prava

(Sud) obuhvatit će presude i odluke Suda donesene od 27. februara do 14.

marta 2021. godine, a povodom navoda o kršenju Evropske konvencije za

zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda (Konvencija). Ovaj pregled sadrži

osnovne informacije o stavovima Suda u predmetima koje su zadobile pažnju

stručne javnosti, te se čitaoci upućuju na web stranicu Suda gdje su presude i 1

odluke dostupne u cjelini.

Prije nego se osvrnemo na novosti iz prakse Suda, kratko ćemo se

osvrnuti na sudijsku 2020. godinu, u kojoj je obilježena 70. godišnjica 2

potpisivanja Konvencije. Na kraju 2020. godine Sud je imao preko 62.000

neriješenih predmeta, od se čega 70% ticalo Rusije, Turske, Ukrajine i

Rumunije. U odnosu na 2019. godinu, za 22% je povećan broj predmeta u

kojima je odlučivalo Veliko vijeće ili Vijeće. U kontekstu broja riješenih

aplikacija, preko 32.000 su proglašene za nedopustive, dok je u samo 1.900

donesena presuda Suda. Vodeći članovi Konvencije čija je povreda utvrđena u

presudama Suda su: član 6. potom ostali članovi, član 5. član 3. član 1.

Protokola broj 1 član 2. i član 13.

U kontekstu BiH, u 2.040 predmeta Sud je donio odluku kojom je

aplikacije proglasio za nedopustive. Doneseno je ukupno osam presuda. U

jednoj je utvrđena povreda člana 3. u šest člana 6. (i to u četiri zbog

neizvršavanja sudskih odluka, u jednoj zbog dužine postupka i u jednoj zbog

povrede nekog drugog aspekta člana 6.). U jednoj presudi je utvrđena povreda

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 125 - 134

:

Pripremio: Harun Išerić*

sudska praksa

SUDSKA PRAKSA EVROPSKOG SUDA ZA LJUDSKA PRAVA

* Asistent na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu.1 Odluke i presude Suda su dostupne na web stranici: https://hudoc.echr.coe.int/ eng#{%22documentcollectionid2%22:[%22JUDGMENTS%22,%22DECISIONS%22]}. 2 Više informacija o događajima koji su održani tim povodom na: https://www. echr.coe.int/Pages/home.aspx?p=events/70yearsConvention&c=.

S. Bahtijarević Sudska praksa Ustavnog suda Federacije Bosne i HercegovinePravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 107 - 124

:


UPUTE ZA AUTORE

Radovi se objavljuju na hrvatskom, bosanskom i srpskom jeziku (u lati-ničnom ili ćiriličnom pismu) ili engleskom jeziku.

Ukoliko rukopis zadovoljava kriterije časopisa, upućuje se na recenziju.

Svaki rukopis ocjenjuju najmanje dva nepristrana recenzenta, pri čemu identitet autora i recenzenta ostaje obostrano nepoznat. Nakon ocjene recen-zenata i članova redakcije, rukopis se vraća autoru s obrazloženjem i zahtjevi-ma za doradu i ispravak rada, ukoliko se to smatra potrebnim. Ispravljene rukopise autori trebaju vratiti redakciji u roku od 8 dana od primitka.

Pretpostavlja se da članci i ostali prilozi nisu i neće biti objavljeni u dru-gim publikacijama, osim uz posebno odobrenje redakcije kada se to jasno na-značuje u objavi.

Autori dopuštaju časopisu postavljanje njihovih radova na web stra-nicu časopisa.

Časopis zadržava i sva ostala prava, osim ukoliko nije drugačije dogo-voreno s autorom.

Radovi koje časopis objavljuje su:

• Uvodna riječ glavnog urednika

• Izvorni znanstveni rad

• Prethodno saopćenje

• Pregledni znanstveni rad

• Stručni članak

• Sudska praksa

• Ostali radovi kao što su prikaz knjige, izvještaji o znanstvenim i stručnim skupovima i dr.

• Obavijesti o nadolazećim stručnim i znanstvenim skupovima

• Domaći autori u međunarodnim publikacijama

• Pismo uredniku

134 135

njegovo raskidanje. I na kraju, prema uvjetima ugovora, mogao je u bilo kojem

trenutku zatražiti od banke da zajam pretvori u eure i mogao je sklopiti

osiguranje od povećanja mjesečnih rata. Pravni okvir koji je uspostavila

država stoga je aplikantu pružio mehanizam za ostvarenje svojih prava prema

članu 1. Protokola broj 1 Konvencije.

Zaštita ugleda

U predmetu Sağdıç protiv Turske (aplikacija br. 9142/16) Sud je utvrdio

povredu člana 8. Konvencije. U ovom je slučaju aplikant je tvrdio da mu je

povrijeđeno pravo na zaštitu ugleda zbog niza članaka objavljenih u dnevnim

novinama Taraf i Yeni Şafak, u kojima je optuživan ga za umiješanost u plan

kodnog naziva "Kavez", navodno usmjerenog na stvaranje uvjeta povoljnih za

svrgavanje vlade. Sud je posebno zaključio da je, s obzirom na ozbiljnost

navoda sadržanih u osporenim člancima, koji su aplikanta optuživali za teška

krivična djela, šteta po njegovu reputaciju dosegla prag težine potreban da bi

se ona stavila u opseg člana 8. Sud je dalje utvrdio da domaći sudovi nisu

uspostavili odgovarajuću ravnotežu između prava aplikanta na poštivanje

njegovog privatnog života, s jedne strane, i slobode medija s druge strane; da je

sadržaj članaka bio nespojiv sa standardima odgovornog novinarstvo; da su

domaći sudovi trebali pokazati veću strogost u vaganju različitih interesa o

kojima je riječ. Sudovi nisu dovoljno razmotrili ozbiljnost kršenja

aplikantovog prava na zaštitu njegovog ugleda, koje je proizašlo iz objave

navoda koji ga optužuju za posebno teška djela i koji ga mogu izložiti javnoj

osudi.

PRAVO NA SLOBODNE IZBORE

Nemogućnost glasanja lica kojima je oduzeta poslovna sposobnost

U predmetu Strøbye i Rosenlind protiv Danske (aplikacije br. 25802/18 i

27338/18) Sud nije utvrdio povredu člana 3. Protokola broj 1 i člana 14.

Konvencije. Slučaj se odnosio na gubitak prava na glasanje usljed oduzimanja

poslovne sposobnosti. Sud je ispitao slučaj u svjetlu međunarodnih ugovora

koje je Danska potpisala i obaveza ljudskih prava. Sud je utvrdio da su danske

vlasti razvile pravni odgovor na situacije poput one u kojoj su se nalazili

aplikanta, te uspostavile kvalitetnu sudsku reviziju ovakvih predmeta. S

obzirom da prema aplikantima nije postupano na nesrazmjeran način, Sud je

zaključio da nije došlo do kršenja njihovih prava.

H. Išerić Sudska praksa Evropskog suda za ljudska pravaPravna misao (Sarajevo), broj 3 – 4 / 2021, str. 125 - 134

:



Radovi se predaju redakciji časopisa elektronskom poštom na adresu: [email protected] Dokument treba biti načinjen u programu Micro-soft Word. U njemu ne smiju postojati nikakve indikacije osobnoga identiteta autora ili institucije u kojoj bilo koji od autora radi, kako u samom radu, tako ni u karakteristikama (properties) elektroničkog dokumenta.

Radovi koji se dostavljaju redakciji moraju biti lektorirani. Lektori koje odredi redakcija vrše superviziju.

U časopisu se objavljuju znanstveni i stručni radovi koji ne prelaze du-žinu od 10.000 riječi, uključujući sve dijelove rada. Svaki rad mora sadržavati sažetak od 150-200 riječi i izbor ključnih riječi na jednom od službenih jezika u Bosni i Hercegovini i na engleskom jeziku iste dužine. Ostali radovi ne mogu prelaziti dužinu od 2000 riječi.

Izuzetno, Redakcija može odobriti objavljivanje radova izvan navede-nih kategorija i sa dužinom koja prelazi navedeni broj riječi, ukoliko je rad značajan za razvoj pravne teorije i prakse.

Svaki rukopis mora biti priložen zajedno s popratnim pismom, u kojem je nužno navesti sljedeće:

• kratki opis sadržaja članka u dvije do tri rečenice, kao i sve dodatne informacije o rukopisu koje bi redakciji mogle biti od koristi;

• razloge zbog kojih autori drže da je njihov rad zanimljiv čitateljstvu časopisa (novost koju rad donosi);

• kratku biografiju autora (25-30 riječi),

• osobne podatke:

- jedinstveni matični broj

- adresa stanovanja i općina

- kontakt telefon

Svaki autor će uz popratno pismo dostaviti i izjavu da rad nije prethod-no objavljivan.

Prva stranica rukopisa treba sadržavati:

• Naslov

• Datum

• Broj riječi u članku

• Ime autora i profesija

• Nazivi ustanova u kojima rade

• E-mail adrese

• Kategorizaciju

• Sažetak i ključne riječi na izvornom jeziku rada

• Naslov, sažetak i ključne riječi i naslov na engleskom jeziku (summary, key words)

Sažetak rada treba sadržavati opći prikaz teme, metodologiju rada, rezultate i zaključak.

Ključne riječi sadrže pojmove koji se pojavljuju u tekstu, ali ne opće i preširoke pojmove niti preuske pojmove opisane sa puno riječi.

Tablice i grafikoni trebaju biti prezentirani u programima kao što su MS Word, sa jasno iskazanim naslovima. Sve tablice i grafikoni biti će u časopisu tiskani isključivo u crno-bijeloj boji.

Napomene u radu se navode u obliku fusnote (footnote). U pravilu su objašnjavajućeg karaktera.

U fusnoti treba navoditi samo objavljene podatke (ili staviti posebnu bilješku s objašnjenjem).

U fusnoti treba navoditi samo literaturu koja je navedena u popisu literature na kraju članka.

U fusnoti treba ujednačeno navoditi sve izvore. Poželjno je staviti broj stranice.

Molimo autore da se pridržavaju sljedećih naputaka za navođenje literature i fusnota:

Ukoliko je riječ o navođenoj knjizi:

Josipović, I. (2000) Haaško implementacijsko kazneno pravo. Zagreb: Informator i Hrvatski Pravni Centar.

Ukoliko je riječ o navođenom članku:

Tschudi, F. (2008) “Dealing with violent conflicts and mass victimisation: a human dignity approach”, str. 46-69. U: I. Aertsen et al.: Restoring Justice after Large-scale Violent Conflicts. Portland. Willan Publishing.

136 137

Ukoliko je riječ o navođenom članku u časopisu:

Sijerčić-Čolić, H. (1999) “Reforma krivičnog zakonodavstva u Federaciji Bosne i Hercegovine: karakteristike federalnog procesnog krivičnog prava”, Hrvatski ljetopis za kazneno pravo i praksu, Zagreb, Vol. 6 – br. 1/1999, str. 251-268.

Ukoliko je riječ o navođenom članku u elektroničkom časopisu:

Lendvai, N., 2005. "Central and Eastern European Social Policy and European Accession – Time for Reflections" (online). Financial Theory and Practice, 29 (1), str. 1-12. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/FTP/2005/1/lendvai.pdf.

Ukoliko je riječ o navođenoj Web adresi:

World Bank, 2004. Corruption: how the World Bank Fights Corruption (online). Washington: The World Bank. Dostupno na: http://web.worldbank.org/WBSITE/EXTERNAL/NEWS/0.

Rad treba oblikovati prema sljedećim uputama:

• dokument pohraniti u programu MS Word (*.doc format);

• stranica standardne veličine (A4);

• obični prored za cijeli rukopis

• font Arial, 12 pt;

• sve margine 2,5 cm;

• ne uređivati zaglavlje (Header) niti podnožje (Footer) doku-menta;

• obavezno brojčano označiti stranice;

• slike ili fotografije prilažu se u jednom od formata: *.jpg, *.bmp, *.tiff.

Pozivamo sve autore da na adresu redakcije šalju sažetke svojih struč-nih i znanstvenih radova objavljenih u međunarodnim publikacijama indeksi-ranim u literaturnim bazama podataka. Redakcija će objaviti sve pristigle sažetke izvornih radova domaćih autora.

Radujemo se Vašim prilozima!

Redakcija


138

PM 03-04 blok

Documents

Transcript of PM 03-04 blok