SMJER KOMERCIJALIST

ZAVRNI RAD PLATNI PROMET

Mentor :

Polaznik:

SADRAJ1. Uvod.............................................................................................................................3 2. Pojam platnog prometa.................................................................................................4 2.1 Drava lanica......................................................................................................5 2.2 Matina drava lanica.........................................................................................6 2.3 Platitelj..................................................................................................................6 2.4 Primatelj plaanja.................................................................................................6 2.5 Datum valute........................................................................................................6 2.6 Referentni teaj....................................................................................................7 2.7 Radni dan.............................................................................................................7 2.8 Raun za plaanje.................................................................................................7 3. Vrste platnih usluga.....................................................................................................8 4. Pruatelji platnih usluga u zemlji.................................................................................9 4.1 kreditne institucije...............................................................................................9 4.2 Registar transakcijskih rauna...........................................................................12 4.3 Institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj...............13 4.4 Institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj..........................................................................................15 5. Jamstveni i temeljni kapital institucija.......................................................................20 6. Platni sustav...............................................................................................................22 6.1 odgovornost platitelja i primatelja sredstava u sustavu....................................23 6.1.1 6.1.2 Odgovornosti pruatelja platitelja.......................................................23 Odgovornost priatelja primatelja.......................................................24

7. Zakljuak....................................................................................................................25 8. Materijali koriteni.....................................................................................................26

2

1. UVOD

Novac, smatran gospodarom ivota i smrti te svakako najinteresantniji simbol bankarstva, novarstva I ekonomske moi jedne drutvene sredine, prisutan je pri postojanju ljudskoga roda gotovo jednako toliko, koliko je duga i povijest nae civilizacije, koja se u razmjeni dobara na njega oslanja. Njegovo postojanje se razvijalo kroz revolucije u povijesti sve do dananjeg dana. Prva je poela izumom kovanog novca, zlatnog i srebrnog, u Lidiji prije 3000 godina, izazivajui monetarnu revoluciju koja je bila jedan od temelja grke i rimske civilizacije. Sljedea promjena obiljeena je pojavom banaka u obiteljskom vlasnitvu koje su davale kredite (u renesansnoj Italiji) to je najavilo kapitalistiki sustav koji je zamijenio feudalizam i potaknuo europsku hegemoniju u obje Amerike. U treem velikom prijelazu u dananje doba papirnatog novca , papirnati novac preputa mjesto cyber-novcu ili elektronskoj vijednosti, te sve novane transakcije se obavljaju internetom i ostalim oblicima elektronskog prijenosa. Platni promet u dananje doba znai jedan korak naprijed u staroj razmjeni dobara izmeu obrtnika i graditelja , ali dobiva novu notu. Novi nain razmjene uz elektronski novac i institucije koje se za njega brinu osigurava te iste razmjene i podie ritam svakodnevnom poslovanju na koji su nai stari navikli, od ranih 90-ih plaanje usluga i dobara mijenja svoj tijek razvoja. U ovom radu , opisane su vrijednosti dananjeg sustava, na koji nain funkcionira i prepoznatljive pogodnosti zbog kojih se ti isti koriste.

3

2. POJAM PLATNOG PROMETA

Platni promet obuhvaa sva plaanja koja se vre izmeu pravnih i fizikih osoba. Javlja se kao odgovarajui novani iznos, novano plaanje izmeu dvije fizike ili pravne osobe ili mijeano, od kojih jedan podmiruje obveze , a drugi naplauje svoja potraivanja . Dakle plaanja u platnom prometu javljaju se radi dvije potrebe : plaanja za robu i usluge, plaanja po financijskim odnosima

u platnom prometu , ta plaanja mogu biti direktna ili tkzv neposredna, izmeu isplatioca i primatelja sredstava , ili posredovanjem banke koja ima dozvolu od HNB-a za obavljanje poslovanja , to moemo kategorizirati posrednim nainom plaanja. U Hrvatskoj Hrvatska narodna banka (sl.1) kontrolira i vri nadzor nad platnim prometom. Provjerava posluje li platni sustav u skladu s odredbama Zakona o platnom prometu te provjerava funkcionira li sustav stabilno. Hrvatska narodna banka moe propisati obveznike, sadraj, nain i rokove izvjetavanja o platnim uslugama. Institucije koje imaju dozvolu za poslovanje platnog prometa upisuju se u registar institucija za platni promet , te se s tom institucijom upisuju njezine podrunice i zastupnike.

Slika 1 : HNB u Zagrebu

Stoga u platnom prometu postoje jasne definicije , opisani pojmovi kako bi se jasno prepoznale uloge u sustavu.

4

U Zakonu o platnom prometu , definirani su pojmovi potroaa , platitelja, matine drave lanice,radni dan u poslovanju, to je a to nije platna transakcija i sl.

Tko su ti sudionici i to pojmovi znae, najbolje ih je opisati pojedinano: 2.1 Drava lanica jest drava potpisnica Ugovora o Europskome gospodarskom prostoru. Dakle taj prostor nastao je sporazumom 1992. godine izmeu tadanjih 12 drava lanica EU-a : Belgije, Danske, Francuske, Grke, Irske, Italije, Luksemburga, Nizozemske, Njemake, Portugala, panjolske i Velike Britanije

Slika 2 : EU zastava

te tadanjih 6 drava lanica EFTA-e (European Free Trade Association): Austrije, Finske, Islanda, Norveke, vedske i vicarske radi stvaranja jedinstvenoga trita na kojem bi se primjenjivale tzv. etiri slobode: sloboda kretanja ljudi,roba, usluga i kapitala.

5

2.2 Matina drava lanica jest drava lanica u kojoj se nalazi registrirano sjedite pruatelja platnih usluga, a ako pruatelj platnih usluga nema registrirano sjedite prema svojem nacionalnom pravu, drava lanica u kojoj se nalazi njegova uprava. Za sav promet unutar matine zemlje kae se da je to unutranji, nacionalni platni promet.

2.3 Platitelj jest fizika ili pravna osoba (ako je rije o poduzeu) koja ima raun za plaanje i daje nalog ili suglasnost za plaanje s tog rauna ili, ako raun za plaanje ne postoji, fizika ili pravna osoba koja daje nalog za plaanje.

Slika 3 : zbog strogih zakonskih odredaba suradnja i upuivanje sudionika u platnom prometu u te iste je vrlo bitna

2.4 Primatelj plaanja jest fizika ili pravna osoba za koju su namijenjena novana sredstva koja su predmet platne transakcije, bilo posredno ili neposredno, bez obzira na model koji je odabran. 2.5 Datum valute jest referentno vrijeme kojim se pruatelj platnih usluga koristi za izraunavanje kamata na novana sredstva knjiena na teret rauna za plaanje (datum valute tereenja) ili u korist rauna za plaanje (datum valute odobrenja). Dakle , to je datum kada je potrebno izvriti nalog.

6

Datum valute odobrenja rauna za plaanje primatelja plaanja ne moe biti datum nakon radnog dana, na koji je za iznos platne transakcije odobren raun pruatelja platnih usluga primatelja plaanja. Na taj datum pruatelj usluge primatelja duan je iznos koji je predmet usluge staviti na raspolaganje primatelju. 2.6 Referentni teaj jest teaj koji se upotrebljava kao osnovica za preraunavanje valute, a koji ini dostupnim pruatelj platnih usluga ili koji potjee iz izvora dostupnog javnosti, taj teaj je vidljiv na internet stranici HNB-a i mijenja se na dnevnoj bazi. 2.7 Radni dan jest dan na koji posluje platiteljev pruatelj platnih usluga ili pruatelj platnih usluga primatelja plaanja kako bi se platna transakcija mogla izvriti, treba obratiti pozornost na dan u tjednu i vrijeme uplate kako bi se uredno izvrila plaanja (nalozi zaprimljeni subotom odrauju se u ponedjeljak tj prvog slijedeeg radnog dana). Isto tako do odreenog sata u danu je potrebno izvriti uplatu, najee kroz prvu polovicu dana ukoliko platitelj eli da se isti dan obradi nalog od strane pruatelja usluge.

2.8 Raun za plaanje jest bilo koji raun koji vodi pruatelj platnih usluga na ime jednog ili vie korisnika platnih usluga, a koristi se za izvravanje platnih transakcija.Slika 4 : Izgled Euro valute

7

3. VRSTE PLATNIH USLUGAPlatne usluge su usluge koje pruatelji platnih usluga obavljaju kao svoju djelatnos. To su dakle:

Slika 5 : Kuna, valuta u HR koja se koristi unutar zemlje za plaanje robe i usluga

8

4. PRUATELJI PLATNIH USLUGA U ZEMLJI

Platne usluge u Republici Hrvatskoj mogu pruati:

4.1 Kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj

Zakon definira kao pravnu osobu koja je od nadlenog tijela dobila odobrenje za rad, a ija je djelatnost: primanje depozita ili drugih povratnih sredstava od javnosti i odobravanje kredita za svoj raun, ili izdavanje sredstva plaanja u obliku elektronikog novca. U kreditne institucije ubrajaju se : banke, tedne banke, stambene tedionice i institucije za elektroniki novac.

9

Upis kreditne institucije u sudski registar mogu je samo uz prethodno odobrenje Hrvatske narodne banke. Rijei kreditna institucija i banka ili izvedenice tih rijei ako su one sadrane u nazivu tvrtke, moe upisati u sudski registar ili upotrebljavati u pravnom prometu samo: 1. pravna osoba koja je od HNB-a dobila odobrenje za rad kao banka, 2. podrunica kreditne institucije iz drave lanice EU ili iz tree drave, 3. kreditna institucija iz drave lanice EU koja neposredno prua uzajamno priznate usluge, 4. lanica grupe kreditnih institucija i 5. predstavnitvo kreditne institucije iz drave lanice EU ili tree drave. Po pravnom statusu kreditne institucije su u Republici Hrvatskoj dionika drutva (stambene tedionice i institucije za elektroniki novac imaju i mogunost statusa drutva s ogranienom odgovornou). Zahtjevu za izdavanje odobrenja za rad potrebno je priloiti: 1. statut, 2. poslovni plan za prve tri poslovne godine, 3. zahtjev za stjecanje kvalificiranog udjela i povezanu dokumentaciju, 4. zahtjev za izdavanje suglasnosti HNB-a za obavljanje funkcije lana uprave i predsjednika uprave kreditne institucije s prijedlogom lanova nadzornog odbora, te dokumentaciju koja dokazuje ispunjavanje potrebnih uvjeta za obavljanje navedenih funkcija, 5. dokaz o namjenski izdvojenim sredstvima za temeljni kapital kreditne institucije, 6. miljenje ili suglasnost nadlenog tijela drave lanice ili tree drave o kreditnoj instituciji iz drave lanice ili tree drave koja namjerava osnovati kreditnu instituciju u RH 7. odgovarajui akt nadlenog tijela kojim se doputa obavljanje odreenih financijskih usluga.

10

HNB moe odbiti davanje odobrenja, a u pojedinim sluajevima moe ga i oduzeti ili ograniiti poslovnu aktivnost kreditne institucije.

Slika 6 : Ulaskom u EU Hrvatska moe oekivati porast konkurencije dolaskom novih kreditnih institucija u zemlju

Kreditne institucije koriste tkzv. Transakcijske raune (tekui i iro rauni) Njima se koriste : - kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, - podrunica kreditne institucije iz druge, drave lanice sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, podrunica kreditne institucije iz tree drave sa sjeditem u

Republici Hrvatskoj i Hrvatska narodna banka.

Transakcijski raun jest i raun koji pruatelj platnih usluga vodi za potrebe izvravanja platnih transakcija u svoje ime. Hrvatska narodna banka moe osim tih, kao transakcijske raune propisati i druge raune za plaanje koje vode pruatelji platnih usluga a nain otvaranja transakcijskih rauna propisuje Hrvatska narodna banka.

11

4.2 Registar transakcijskih rauna

Pruatelj platnih usluga duan je voditi registar transakcijskih rauna koje je otvorio. Naravno , pruatelj platnih usluga u tom svom registru sakuplja najmanje one podatke koje je pruatelj platnih usluga duan dostavljati HNB-u koji vri nadzor, HNB je odgovoran za rad pruatelja platnih usluga jer on i daje dozvolu. Taj obuhvat podataka, nain i rokovi dostave podataka, koritenje i davanje podataka te uvid u podatke iz Jedinstvenog registra rauna, propisan je u Pravilniku o Jedinstvenom registru rauna. Obveznici ( pruatelji usluga ) u Jedinstveni registar rauna dostavljaju: 1. Podatke o otvorenim raunima u banci za sve transakcijske raune prema propisima kojim se ureuje platni promet i nain otvaranja i voenja transakcijskih rauna. 2. Podatke o novanim sredstvima: novanom pologu po vienju i ulogu na tednju po vienju, oroenim novanim sredstvima, stambenom tednom ulogu, depozitu u kreditnoj uniji. 3. Podatke za transakcijske raune poslovnih subjekata

12

4.3 Institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj

Prema definiciji, elektroniki novac jest elektroniki, ukljuujui i magnetski, pohranjena novana vrijednost koja je izdana nakon primitka novanih sredstava u svrhu izvravanja platnih transakcija i koju prihvaa osoba koja nije izdavatelj tog elektronikog novca, a koja ini novano potraivanje prema izdavatelju. Dakle, meu osnovnim znaajkama elektronikog novca jest da on kao novana vrijednost nastaje nakon to se pohrani odreena koliina stvarnog novca i tek onda slui plaanju Institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj jest pravna osoba koja je od Hrvatske narodne banke dobila odobrenje za izdavanje elektronikog novca. Tu spadaju usluge koje omoguuju : - polaganje, odnosno podizanje gotovog novca na raun za plaanje, kao i svi postupci koji su potrebni za voenje rauna za plaanje; - usluge izvrenja platnih transakcija; - usluge novanih poiljaka; - usluge izvrenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvrenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, digitalnim ili informatikotehnolokim ureajem .

plaanje se obavlja telekomunikacijskom ili mrenom operatoru ili operatoru informatikotehnolokog sustava, koji djeluje iskljuivo kao posrednik izmeu korisnika platnih usluga i dobavljaa robe i usluga.

13

Elektroniki novac je rjeenje za poslovne sluajeve kada telekom ili internetski provider djeluje kao posrednik izmeu prodavaa i kupca, a platne transakcije se obavljaju elektronikim putem tom provideru.

Slika 7 : kartice koje omoguavaju bezgotovisnko poslovanje elektronikim pute

14

4.4 Institucija za platni promet sa sjeditem u Republici HrvatskojInstitucija za platni promet sa sjeditem u RH je pravna osoba koja je od HNB-a dobila odobrenje za pruanje platnih usluga. Pravna osoba moe u sudski registar upisati djelatnost pruanja platnih usluga nakon to dobije odobrenje HNB-a za obavljanje tih usluga, i institucija je duna funkcionirati prema zakonu o platnom prometu koji regulira njeno davanje usluge.

Pruatelj platnih usluga odgovara HNB-u i mora mu dakle slati izvjetaje o prometu koji obavlja. Uputa za rad s aplikacijom za dostavljanje podataka banaka je dostupna na stranici HNB-a

Pruatelj platnih usluga duan je, prije nego to se korisnik platnih usluga obvee ponudom ili ugovorom o jednokratnoj platnoj transakciji (bez obzira na oblik ili nain sklapanja tog ugovora), dati ili uiniti raspoloivim korisniku platnih usluga sljedee informacije:

- podatke u odnosu na primatelja plaanja odnosno platitelja koje treba dati korisnik platnih usluga u svrhu pravilnog izvrenja naloga za plaanje i/ili da u tu svrhu treba dati jedinstvenu identifikacijsku oznaku primatelja plaanja odnosno platitelja,

- o maksimalnom roku za izvrenje platne usluge koja se prua,

- o ukupnom iznosu svih naknada koje korisnik platnih usluga treba platiti svom pruatelju platnih usluga i o iznosu svake pojedine naknade,naknade se nesmiju naplaivati iz transakcijskog iznosa osim ako nije tako dogovoreno,

15

- o stvarnom ili referentnom teaju, ako ta platna transakcija ukljuuje preraunavanje valute i na zahtjev korisnika platnih usluga dati na papiru ili na nekom drugom trajnom nosau podataka. Bitno je dati razumljivim rijeima i u jednostavnom i sveobuhvatnom obliku na hrvatskom jeziku, te na bilo kojem drugom jeziku dogovorenom izmeu pruatelja i korisnika platnih usluga, i uiniti raspoloivim korisniku informacije na lako dostupan nain, kako bi ponuda bila razumljiva buduem korisniku usluge institucije za platni promet.

Slika 8 : izgled naloga koji se mora pravilno popuniti kako bi bio vaei: platitelj, primatelj...

Dakle korisnik platnih usluga koji plaa neku uslugu ili robu , daje nalog pruatelju te usluge, da sa rauna koji se nalazi u pruatelja, isplati neka sredstva njihovom primatelju, na koga glase. Ovisno o valutama , te vrsti prometa , postoje odreeni rokovi u kojima se ta transakcija mora obaviti od datuma zaprimanja naloga. Korisnik platnih usluga koji inicira nalog za plaanje i njegov pruatelj platnih usluga mogu ugovoriti da se nalog za plaanje zapone izvravati: - na odreeni dan, - na kraju odreenog razdoblja ili - na dan kad platitelj stavi na raspolaganje svom pruatelju platnih usluga potrebna novana sredstva.

16

Posebnu pozornost treba obratiti na injenicu da se onda kada se izvrava taj nalog ( na odreeni dan, kada platitelj stavi sredstva na raspolaganje, il na kraju nekog razdoblja ) datum zaprimanja smatra onim datumom kada je izvrena transakcija sredstava. Nalozi koje dobije od platitelja pruatelj usluge platnog prometa, mora izvriti, u protivnome kri prava korisnika usluge. No postoje situacije kada je odbijanje opravdano. Dakle duan je, osim ako drugim propisom nije drugaije odreeno, obavijestiti korisnika platne usluge: 1) o odbijanju, 2) o razlozima odbijanja i 3) o postupku za ispravljanje svih pogreaka koje su dovele do odbijanja Platiteljev pruatelj platnih usluga ne smije odbiti izvrenje autoriziranog naloga za plaanje bez obzira na to je li nalog za plaanje inicirao platitelj, ili je iniciran od strane ili preko primatelja plaanja, ako su ispunjeni svi uvjeti iz okvirnog ugovora izmeu platitelja i njegovog pruatelja platnih usluga.

Slika 9 : Brojai novca detektiraju i lane novanice kod brojanja gotovinskog novca, danog od strane platitelja za stavljanje na raun za plaanje platitelja, s kojeg se poslije koristi za transakciju.

Bitna stavka kod izvravanja platnih naloga jest i rok u kojem se ta radnja treba dogoditi. Od datuma zaprimanja naloga do sjedanja sredstava na raun primatelja ( ako ga ima, ako ne novac mu je jednostavno dostupan ) moe proi krai ili dui vremenski period.

17

To ovisi o tome jeli transakcija predmet: nacionalnih platnih transakcija u slubenoj valuti Republike Hrvatske, nacionalnih platnih transakcija u valuti tree drave ( drave koje nisu lanice EU ), meunarodnih ( tree zemlje ) platnih transakcija prekograninih ( lanice EMU )platnih transakcija u eurima, ukljuujui transakcije u eurima koje sadre preraunavanje iz kune u euro, kao i kod nacionalnih platnih transakcija u eurima do pristupanja Republike Hrvatske Europskoj monetarnoj uniji te nacionalnih platnih transakcija koje ukljuuju jedno preraunavanje valuta izmeu kune i eura

Dakle iznimno se moe rok za zadnju stavku produiti do kraja treeg radnog dana ukoliko platitelj/korisnik i njegov pruatelj usluge tako dogovore.

Rokovi su prvenstveno nastali kako bi se pokrili platitelj i primatelj u sustavu od odugovlaenja pruatelja usluge, njima posao ovisi o brzini naplaivanja svoje robe i usluga i zato sam ritam poslovanja ovisi o brzini platnog sustava i rokova kojima je odreen.

Iz iste logike jasno je da je u nacionalnom prometu i valuti tree drave , najsporija transakcija zbog preraunavanja i drugih procesa koji utjeu na brzinu transakcije, procesa odobravanja svote i sl.

18

ROKOVI: Do kraja: Nacionalni RH valuta Nacionalni valuta tree drave Meunarodni platni promet Prekogranini treeg dana slijedeeg dana 5. JAMSTVENI I TEMELJNI KAPITAL INSTITUCIJA slijedeeg dana etvrtog dana

, -kn Nacionalni do slijedeeg dana EMU Nacionalni kn, kn- - slijedeeg dana

Slika 10 : dolar kao valuta tree drave

Temeljni kapital se koristi pri osnivanju institucije za pruanje usluge platnog prometa . 19

Dokaz o visini upisanog iznosa temeljnoga kapitala se mora izmeu ostalog pruiti HNBu kako bi se mogla osnovati takva institucija. Uz temeljni kapital mora biti prisutan i jamstveni kapital. Na stranicama HNB-a je dostupan i obrazac za dostavljanje informacija u kojem, dakle u obliku u kojem se taj kapital nalazi, npr dionice, rezerve i zadrana dobit. Institucija za platni promet je duna radi sigurnog i stabilnog poslovanja odnosno ispunjenja obveza prema svojim vjerovnicima odravati odgovarajuu visinu jamstvenoga kapitala.

Za jamstveni kapital je bitno da nije manji od temeljnog kapitala koji je za tu vrstu institucije primjeren, a metode izrauna i njegov minimalni iznos dodatno moe odrediti HNB.

Za razliite vrste institucija , postoje i razliite visine tog iznosa

:

Usluge novanih poiljaka usluge izvrenja platnih transakcija kad se suglasnost platitelja za izvrenje platne transakcije daje nekim telekomunikacijskim sredstvom, digitalnim ili informatiko-tehnolokim ureajem, a plaanje se obavlja telekomunikacijskom ili mrenom operatoru ili operatoru informatikotehnolokog sustava, koji djeluje iskljuivo kao posrednik izmeu korisnika platnih usluga i dobavljaa robe i usluga.

150.000,00 400.000,00

20

1)usluge koje omoguuju polaganje gotovog novca na raun za plaanje kao i svi postupci koji su potrebni za voenje rauna za plaanje; 2) usluge koje omoguuju podizanje gotovog novca s rauna za plaanje kao i svi postupci koji su potrebni za voenje rauna za plaanje; 3) usluge izvrenja platnih transakcija, ukljuujui prijenos novanih sredstava na raun za plaanje kod korisnikovog pruatelja platnih usluga ili kod drugog pruatelja platnih usluga: izvrenje izravnih tereenja, ukljuujui jednokratna izravna tereenja, izvrenje platnih transakcija putem platnih kartica ili slinog sredstva, izvrenje kreditnih transfera, ukljuujui trajne naloge; 4) usluge izvrenja platnih transakcija u kojima su novana sredstva pokrivena kreditnom linijom za korisnika platnih usluga: izvrenje izravnih tereenja, ukljuujui jednokratna izravna tereenja, izvrenje platnih transakcija putem platnih kartica ili slinog sredstva, izvrenje kreditnih transfera, ukljuujui trajne naloge; 5) usluge izdavanja i/ili prihvaanja platnih instrumenata

1.000.000,00

6. PLATNI SUSTAVJe platni sustav iji je barem jedan sudionik pruatelj platnih usluga, koji je odobrenje za pruanje platnih usluga dobio od Hrvatske narodne banke. Sudionici u platnom sustavu su : - pruatelj platnih usluga - upravitelj toga platnog sustava, - drugi platni sustav i - druga osoba u skladu s pravilima rada toga platnog sustava. Za rad tog platnog sustava potrebno je odobrenje HNB-a. Upravitelj upravlja platnim sustavom, i Upravitelj platnog sustava moe biti:

21

1) institucija za platni promet sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, 2) kreditna institucija sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, 3) institucija za elektroniki novac sa sjeditem u Republici Hrvatskoj, 4) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj osnovana kao dioniko drutvo ili drutvo s ogranienom odgovornou, 5) druga pravna osoba sa sjeditem u Republici Hrvatskoj koja moe upravljati platnim sustavom prema posebnom zakonu, 6) Hrvatska narodna banka i 7) podrunica pravne osobe iz druge drave sa sjeditem u Republici Hrvatskoj Budui da je HNB davatelj odobrenja, njemu svi odgovaraju, a on propisuje nain funkcioniranja svog sustava. Pritom Upravitelj tog sustava mora paziti da ne naruava mogunost obavljanja nadzora od strane Hrvatske narodne banke, i pravila rada kojima se ureuje pristup pruatelja platnih usluga pojedinom platnom sustavu moraju biti objektivna, nediskriminirajua i razmjerna, nikome nesmije pristup biti zabranjen,ukoliko se to ne odnosi na osiguranje od posebnih rizika poput rizika namire, operativnog rizika i rizika poslovanja te za zatitu financijske i operativne stabilnosti platnog sustava.

6.1 Odgovornost platitelja i primatelja sredstava u sustavuKako bi sustav funkcionirao uredno i platitelj i primatelj sredstava moraju imati obzira da jedan drugome isplauju sredstva kako bi mogli svoje poslovanje odravati na ivotu, i time nastaviti rad. Zbog toga su donesene i odluke koje ukljuuju i pruatelje usluga primatelja i platitelja.

6.1.1 Odgovornosti pruatelja platitelja

22

Poevi od platitelja, platiteljev pruatelj platnih usluga odgovara platitelju, za izvrenje platne transakcije koju je inicirao platitelj. Ako se desi da transakciju nije mogue izvriti, duan je na platiteljev zahtjev za povrat iznosa neizvrene ili neuredno izvrene platne transakcije platitelju bez odgaanja vratiti iznos te transakcije, a u sluaju tereenja s rauna za plaanje, dovesti taj raun u stanje koje bi odgovaralo stanju tog rauna da platna transakcija nije ni bila izvrena. Primateljev pruatelj platnih usluga dakle duan je iznos platne transakcije odmah staviti na raspolaganje primatelju plaanja, kako bi ga on ili podigao ili iskoristio za neko drugo plaanje, ili pokuao ponoviti transakciju ispravnim upisom podataka. Ukoliko sredstva zaglave na strani pruatelja primatelja, odgovornost je njegova da popravi situaciju i navedena sredstva vrati U sluaju plaanja na raun za plaanje primatelja plaanja, dunost pruatelja primatelja je odobriti taj raun za odgovarajui iznos, kako bi novac sjeo na njegov raun u ve spomenutim rokovima, ukoliko pruatelj ne obavlja ugovorom propisane dunosti, kazne se za razne sluajeve znaju kretati od 5000 pa do 500.000,00 kn , to su veliki iznosi i zbog toga u veini sluajeva stavke ugovora se potuju u detalje.

6.1.2 Odgovornosti pruatelja primateljaAko primatelj dogovorom daje nalog za tereenje rauna platitelja, pruatelj usluge primatelja je duan osigurati da se taj nalog ispravno prenese, kako bi se ostvarila transakcija. Pruatelj platnih usluga primatelja plaanja duan je iznos platne transakcije staviti na raspolaganje primatelju plaanja odmah nakon to je za taj iznos odobren raun pruatelja platnih usluga primatelja plaanja, novac primatelju plaanja treba odmah biti raspoloiv za koritenje u njemu potrebne svrhe.

Iz zakona o platnom prometu je vidljivo da svota koja je predmet transakcije, ne moe biti koritena za naplatu te usluge, tj naknade za transakciju , i taj iznos je zatien zakonom.

23

Korisnik platnih usluga ukoliko se transakcija ne izvri , ima pravo na naknadu tete od strane svog pruatelja, u iznosu do one visine troka koja je time nastala, dakle prema opim pravilima o odgovornosti za tetu zbog povrede ugovora koji pokrivaju ovakve sluajeve. Za povredu prava korisnika odgovaraju isto kao i pruatelji platitelja, u visokim novanim iznosima.

7. ZAKLJUAKU svijetu proetim poslovanjem i globalnim tvrtkama koje financijski prelaze i mo zemalja u kojima posluju, vana je mogunost da u skladu sa zakonom propisanim od institucija koje se za transakcije brinu, obavljaju poteno , sigurno i neogranieno poslovanje. U Hrvatskoj se zbog manjka proizvodnje dosta proizvoda i uvozi , to uzrokuje izlazak deviznih sredstava, ali i mogunost da se ta sredstva jednako i vrate, jaanjem gospodarstva, ulaganjem i otvorenou prema idejama koje kolaju europskim prostorima, koji potuju etiri slobode kretanja ljudi , robe , usluga i kapitala. Za ovjeka u modernom i elektroniki usavrenom sustavu sistem poslovanja bez pravila, interneta, platnog sustava i institucija koje osiguravaju da njihov posao cvate, ivot i se sveo

24

na stari tip razmjene dobara za neku drugu robu, to bi definitivno smanjilo mogunosti da se razmjena dobara desi. Stoga novi oblici elektronikog novca daju napretku poticaj , i otvaraju nove fronte u poslovanju. Ukoliko se ideja o ulasku u Europsku Monetarnu Uniju ostvari i valuta Hrvatske kao lanice postane Euro, osigurat e bre transakcije prema inozemstvu i za platni promet to je korak naprijed ali za zemlju , budunost je neizvjesna.

S obzirom da je Kuna kao valuta u zemlji valuta tree zemlje lanicama u Uniji, ta sada se poslovanje vri mijenjanjem valute u Euro, i sam ulazak u Uniju e biti popraen raznim izmjenama stavki u novom Zakonu o platnom prometu izalog u sijenju 2011, koji regulira poslovanje kakvo se danas primjenjuje.

8. Materijali koriteni za izradu rada :

25

Zakon o platnom prometu - sijeanj 2011 http://www.hnb.hr http://www.wuestenrot.hr/ www.hpb.hr/ www.bankamagazine.hr/ www.poslovni.hr Blagajniko poslovanje i platni promet / Ivica Gergori

26