Planiranje TK mreţa - e-Studente-student.fpz.hr/Predmeti/2002/Planiranje_TK_mreza/...Kavran a...
Transcript of Planiranje TK mreţa - e-Studente-student.fpz.hr/Predmeti/2002/Planiranje_TK_mreza/...Kavran a...
Širokopojasne pristupne mreže
Planiranje TK mreţa
Širokopojasne pristupne mreţe
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
2
Širokopojasne pristupne mreže
- zadatak suvremenih korisničkih mreţa je osigurati pristup korisnika širokom
spektru telekomunikacijski interaktivnih i distribucijskih usluga , realiziranih
kvalitetnim digitalnim vezama
- Osnovni preduvjet da bi se različiti oblici informacija mogli prenositi putem iste
(zajedničke) mreţne infrastrukture jest da se svi oblici informacija pretvore u
istovjetan oblik (digitalan) a u prijenosu koristi IP tehnologiju prijenosa
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
3
Razvoj tehnologija zajedničkog odnosno objedinjenog govornog i podatkovnog
prometa moţemo promatrati kroz tri karakeristična razdoblja :
- odvojene mreţa
- kovergencija mreţa
- više usluţne Triple play mreţe
Seperate Networks Multi-Service
Triple-Play Networks
Converging Networks
Voice
Video
Data
Time line
To
da
y
Objedinjena komunikacija preko zajedničke mrežne infrastrukture
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
4
-Više od 95% pretplatničkih linija sastoji se od jedne upredene parice koja
podrţava tradicionalnu fiksnu analognu govornu telefonsku uslugu
-S razvojem Interneta i TCP/IP-protokola osim govora pojavila se i potreba za
prijenosom drugih usluga (prijenos podataka, glazbe, slika, videa, TV i radio
programa...)
-Za prijenos takvih usluga potrebno je osigurati veće prijenosne kapacitete te s
uskopojasne telefonske komunikacije (300-3400 Hz) prijeći na širokopjasnu
komunikaciju odnosno povećati brzine prijenosa
Usluga Brzina [Mbit/s]
Podaci dowload 2
VoIP, videotelefonija i videokonferencija 1
Muzika na zahtjev, multimedijski sadržaji 2
On-line igranje 1
SD digital TV 3
HD digital TV 10
Dodatni TV kanali (2 HD DTV) 20
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
5
-Pri definiranju širokopojasnog pristupa ne koriste se jednoznačna vrijednost brzina
nego različite vrijednosti od 64kb/s do 1 Mb/s.
-Prema OECD Broadband Statistics izvješću tipičniom brzinom širokopojasnog
pristupa smatra se brzina u download-u ≥ 256 kbit/s
-Prema US FCC tipičnom brzinom širokopojasnog pristupa smatra se brzina > 200
kbit/s.
-Usluge koje zahtijevaju širokopojasni pristup mogu se u dvije osnovne kategorije:
Širokopojasne usluge
distribucijske
usluge
usluge koje se distribuiraju od centralnog izvora neograničenom broju autoriziranih
korisnika u mreži kao npr.
Distribucija TV programa,
Kabelska televizija CATV
Televizija visoke razlučivosti HDTV
Usluga videa na zahtjev VoD
interaktivne
usluge.
konverzacijske: ostvaruju dvosmjerno komuniciranje u stvarnom vremenu s kraja na kraj
mreže. Primjeri su videotelefonija, videokonferencija, videonadzor,...,
usluge za prijenos poruka: omogućavaju komunikaciju između pojedinačnih korisnika
pomoću čvorišta s memorijom,
usluge pretraživanja: omogućuju pretraživanje informacija smještenih na različitim
lokacijama.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
6
Primjena optimizacijskih metoda kod planiranja pristupnih TK mreža
Načelan postupak za optimiziranje TK mreţa podrazumijeva:
Prikupljanje podataka
Odabir metode za optimizaciju
Primjenu metode bez ograničenja
Uvođenje ograničenja u problem
Verifikaciju rješenja
Odabir konačne varijante, izradu projekta, troškovnika itd.
Prikupljanje podataka
Optimizacija se u biti svodi na optimalno povezivanje određenog broja točaka, a
prema odabranoj metodi i funkciji cilja.
TIS (Telekomunikacijski informacijski sustavi) – alfanumerički podaci i
DIS (Dokumentacijski informacijski sustav) - povezivanje s dokumentacijskim i GIS
podacima .
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
7
povezanost aktivnosti i prostora
kvaliteta, količina, cjelovitost i dostupnost informacija o prostoru direktno utječu na planiranje, odlučivanje, realizaciju i praćenje svih poslovnih odluka i zadataka u nekom tehničko-tehnološkom procesu
KVALITETNO poslovanje uz cjelovite, pravodobne i aţurne informacije
Tehnička dokumentacija mjesnih kabela mora sadrţavati:
naslov situacijski nacrt podzemne TK mreţe
situacijski nacrt zračne TK mreţe shemu spajanja
raspored završnih kabelskih nastavaka u ATC
zauzeće telefonske kanalizacije završetak kabela na razdjelniku
detalji izlaza iz zdenaca, prijelazi itd. detalji zračne mreţe
detalji uvoda u objekte mjerne rezultate
evidenciju unošenja izmjena detalje nastavaka
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
8
Podaci o telekomunikacijskoj mreži:
GIS podloge postojeće TK kabelske mreţe promatranog područja, GIS podloge
postojeće TK kanalizacije, GIS podloge s lokacijama postojećih centrala, primarnih
sekundarnih izvoda, KR-ova, GIS podloge sa smetnjama u TK mreţi na promatranom
području, GIS podloge s prometnim podacima
Podaci o pretplatnicima:
GIS podloge s podacima o postojećim pretplatnicima, GIS podloge s podacima o
zahtjevima za zasnivanje pretplatničkog odnosa, GIS podloge s podacima o planiranom
broju pretplatnika na promatranim područjima za slijedeća planska razdoblja
Podaci za uvođenje ograničenja:
GIS podloge problematičnih urbanističkih zona, GIS podloge elektroenergetskih
postrojenja, dalekovoda i kabela, GIS podloge vodovodne i kanalizacijske mreţe
GIS podloge zona utjecaja plima i plavljenja, GIS podloge zona povećanog utjecaja
atmosferskih praţnjenja, GIS podloge s lokacijama slijeganja tla
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
9
- GIS podloge postojeće TK kabelske mreţe promatranog područja
- GIS podloge postojećih spojnih putova (svjetlovodni optički kabeli) promatranog područja
- GIS podloge postojeće TK kanalizacije promatranog područja
- GIS podloge sa lokacijama i vrstom komutacija (ATC,UPS,UPM) na promatranom području
20072007200720072007
20082008200820082008
20262026202620262026
20472047204720472047
2084208420842084208421052105210521052105
21162116211621162116
2117211721172117211721182118211821182118
21192119211921192119
2154215421542154215421552155215521552155
21562156215621562156 21572157215721572157
21712171217121712171
2191219121912191219121922192219221922192
22062206220622062206 22082208220822082208
222522252225222522252226222622262226222622272227222722272227 22302230223022302230 2231223122312231223122482248224822482248
22512251225122512251
22682268226822682268 2269226922692269226922902290229022902290229122912291229122912292229222922292229222932293229322932293
22992299229922992299 23002300230023002300
23132313231323132313
23462346234623462346
23502350235023502350 23512351235123512351 23522352235223522352
2362236223622362236223682368236823682368
23692369236923692369
2387238723872387238723882388238823882388
23922392239223922392
2407240724072407240724122412241224122412 24132413241324132413
2431243124312431243124322432243224322432
24592459245924592459 24682468246824682468
248824882488248824882489248924892489248924902490249024902490
24922492249224922492
25182518251825182518 251925192519251925192520252025202520252025422542254225422542
2544254425442544254425452545254525452545
25622562256225622562 25692569256925692569
2590259025902590259025912591259125912591
25992599259925992599
Za potrebe optimizacije TK mreže potrebni su slijedeći podaci (najčešće rabljeni):
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
10
Kod pristupnih mreţa danas u projektiranju prevladava koncentratorski pristup čija se
optimizacija moţe podijeliti u slijedeće funkcionalne cjeline:
Lociranje koncentratora (AXE, RSS, RSM):
Algoritmi COM, ADD, DROP
Pridruţivanje terminala:
Algoritmi SUKCESIVNOG PRIDRUŢIVANJA, ZAMJENE
Definiranje veza terminala prema koncentratorima ili centralama:
Algoritmi za stablaste topologije: MST, CMST, SHARMA, ESSAU-WILLIAMS
Algoritmi za prstenaste topologije: CLARKE-WRIGHTE, SIMULIRANO NAPUŠTANJE
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
11
Algoritam:
1.kreiraj početne rute (0, i, 0), tako da se svaki korisnika spoji jednim vodom
2.izračunaj uštede sij = c0i + c0j – cij kod spajanja ruta
3.poredaj uštede po padajućem redoslijedu
4.nađi najveću uštedu sij uz slijedeće uvijete:
- i i j nisu u istoj ruti
- i i j su povezani s komutacijom
- kapacitet voda nije prekoračen spajanjem ruta
5.ujedini rute tj. uvedi luk (i, j) a briši lukove (i, 0) i (0, j)
6.ako je poboljšanje moguće, idi na 4
Primjer Clark & Wright algoritma
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
12
Izvor: Telekom
- ograničenja koja je potrebno uvesti u
model kako bi on postao realniji i
primjenjiviji
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
13
VERIFIKACIJA MODELA
MODIFIKACIJE NA MODELU
USPJEŠNO
VALIDACIJA MODELA
KALIBRACIJA MODELA
USPJEŠNO
NEUSPJEŠNO
NEUSPJEŠNO
Proces verifikacije ima dva cilja:
konzistentnost sa logikom i
testiranje senzitivnosti u kojoj se provjerava da su izlazne veličine
konzistentne za sve vrijednosti ulaznih veličina u skupu dozvoljenih.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
14
Prilikom izgradnje telefonskih mreţa treba imati na umu da je svaka od mreţa
specifična i različita od druge (broj pretplatnika, konfiguracija terena, duţina kabela,
sastav stanovništva i načina stanogradnje itd.). Zbog toga je potrebno svaku od njih
zasebno analizirati i izvršiti detaljni proračun.
S druge strane, planiranje novih mreţa ne moţemo sagledavati samo s financijske
strane, nego i kroz mogućnost uvođenja novih tehnologija i usluga.
Usluge poput ISDN-a ili ADSL-a limitirane su duţinom (šum, gušenje) bakrenog
kabela. Skraćenjem udaljenosti bakrenog kabela do krajnjeg korisnika poboljšava se
kvaliteta veze i mogućnost uvođenja širokopojasnih usluga, što je zapravo trend jer
princip klasičnog telefonskog priključka koji će se upotrebljavati samo za govorne
poruke u današnje vrijeme korisnika (pretplatnika) više ne zadovoljava.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
15
Prijenosni mediji i pristupne tehnologije
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
16
Prijenosni mediji i pristupne tehnologije
Bakrena parica
-Bakrena parica sastoji se od dvaju međusobno izoliranih i upredenih vodiča.
Dvije izvedbe :
-neoklopljena (UTP - Unshielded Twisted Pair)
-oklopljena (STP - Shielded Twisted Pair)
-UTP se najčešće koristi za telefonske instalacije kabliranje i kabliranje u
lokalnim računalnim mreţama zbog jednostavne instalacije i niske cijene
ugradnje a radi smanjenja preslušavanja i poboljšanja karakteristika dodatno
se zaštićuje (oklapa) metalnim plaštom.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
17
Prijenosne karakteristike bakrenih parica
Premošteni odvojci
nalaze se izmedu glavne parice koja dolazi od centrale i pojedinih korisničkih priključaka uzrokuju
odjek (echo) a refleksija signala s odvojka koji nije zaključen karakterističnom impedancijom
uzrokuje gubitak i izobličenje
Prigušenjekod prijenosa govora žičanim rmedijem porastom duljine linije dolazi do značajnog pada kvalitete
prenesenog govora te do slabljenja i gubitka snage signala.
Preslušavanje
šum (smetnje) prouzročen preslušavanjem pojavljuje se zbog elektromagnetskog zračenja
pojedinih žica u kabelu. Električna i magnetska polja stvaraju inducirane struje u susjednim
paricarna uzrokujući u njima šum preslušavanja.
Duljina linija
uglavnom je ograničena gubitkom snage signala. Najčešće se koristi neoklopljena parica koja
omogućuje prijenos govora zadovoljavajuće kvalitete do 5,5 km od centrale
Različiti promjeri i spojevi
parica
dovode do pojave refleksije signala na svakom spoju zbog promjene karakteristične impedancije
parice.
Impulsni šum
pojava miješanja više frekvencija u trajanju od približno 100 mikrosekundi pri čemu je vršni napon
oko 10mV. To je interferencija različitih neželjenih signala nastalih od drugih izvora. Impulsni šum
osobito se uočava na višim frekvencijama.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
18
Prigušenje snage signala za različite prijenosne medije
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
19
ISDN (Integrated Services Digital Network)
ISDN je digitalna mreţa s integriranim telekomunikacijskim sluţbama
ISDN je mreţa koja nastaje iz telefonske integrirane digitalne mreţe (IDN), osigurava
digitalnu prospojnost “s kraja na kraj” (end-to end) i podrţava širok asortiman govornih
i negovornih usluga do kojih korisnici imaju pristup preko ograničenog broja
standardnih višenamjenskih sučelja “korisnik- mreţa” (User – Network interface).
. Definirana su dva tipa pristupnih kanala, B
(Bearer) za komunikaciju i D (Data) za
signalizaciju.
B kanal je namijenjen za dvosmjerni
prijenos širokog spektra informacije,
transmisijski opseg B kanala je 64 kbit/s .
D kanal namijenjen za prijenos dvosmjerne
signalizacijske informacije, opseg
transmisije D kanala je 16 kbit/s za BRI i
64 kbit/s za PRI.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
20
Osnovne varijante strategije uvođenja ISDN-a su:
Prekrivajuća digitalna mreţa – već u početnoj fazi se stvara digitalna mreţa male
gustoće pokrivanja, superponirana na postojeću analognu mreţu,
Digitalni otoci – u specificiranom području se zamjenjuju stari i uvode novi digitalni
kapaciteti,
Pragmatična strategija – formulirana je kao kombinacija prethodne dvije strategije.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
21
Osnovni elementi
Struktura N-ISDN mreže
Pristupna N-ISDN mreţa
- TE (Terminal Equipment) dvije osnovne:- TE 1 (ISDN - Terminal Equipment) i- TE 2 (Non ISDN - Terminal Equipment)
- TA (Terminal Adaptor) je adapter preko kojega se Non ISDN terminal TE 2 moţe priključiti na ISDN mreţu
- NT (Network Termination) je završetak mreţe (kod pretplatnika).
Postoje dvije razine ovog uređaja:
- NT 1 - završetak mreţe prve razine, koji sadrţi funkcije sloja 1 u OSI referencijskommodelu. Glavne funkcije NT1 su povezivanje i podrţavanje linija, napajanje prematerminalima, multipleksiranje toka informacije, prilagođenje između terminala ipretplatničke linije.
- NT 2 - završetak mreţe druge razine, koji sadrţi funkcije slojeva 1 - 3 u OSI referencijskom modelu. Djeluje kao jedinica za komutaciju, multipleksiranje i procesiranje signalne informacije, te kao koncentrator i fizička veza. NT2 zahtijeva NT1 za prilagođenje prema transmisijskoj liniji sa više od tri komunikacijska kanala.
- LT (Line Termination) (uz centralu), - ET (Exchange Termination) (u centrali).
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
22
Osnovni (bazni) pristup (Basic Access)
- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s= 128 kbit/s
- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s
- l kanal I2 (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 16 kbit/s
Ukupno: 160 kbit/s
- 2 kanala B = 2 x 64 kbit/s = 128 kbit/s
- 1 kanal Do (zajednička signalizacija za oba korisnička kanala) 16 kbit/s
- 1 kanal Il (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 48 kbit/s
Ukupno: 192 kbit/s
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
23
Primarni pristup (Primary Access)
- 30 kanala B = 30 x 64 kbit/s = 1920 kbit/s
- 1 kanal D2 (zajednička signalizacija za 30 korisničkih kanala) 64 kbit/s
- 1 kanal I (nadzor, sinkronizacija i upravljanje) 64 kbit/s
Ukupno: 2048 kbit/s
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
24
Usluge bazirane na širokopojasnom pristupu koji omogućuje velike brzine
prijenosa uz minimalna kašnjenja predstavljaju danas jedan od najbrţe
rastućih segmenata u povijesti telekomunikacija.
Širokopojasno trţište trenutačno broji oko 270 milijuna korisnika, od čega
značajni dio (137 milijuna) otpada na DSL pristupne tehnologije
DSL tehnologije
HDSL
Simetrične DSL tehnologije Asimetrične DSL tehnologije
Standardizirane Varijacije Standardizirane Varijacije
xDSL tehnologije
VDSL
ADSL2
MVL
HDSL2
SHDSL
VDSL2
SDSL
MDSL
IDSL
ADSL
(RADSL)
(G.Lite)
ADSL2+
(RADSL2)
1-Meg Modem
CDSL
EZ-DSL
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
25
<1Mps 8 M3 M 25 M 100 M Širina pojasa
Pristupna
tehnologije
ADSL / ADSL2+
Bakar
PON
Optika
VDSL / ADSL2+
Bakar
Polumjer
pokrivanja<3 km 5~20 km<1 km<2 km
Uslužni
zahtjevi
VoD
Standradni TV
Vidokonferencija
Igre
2002 2003 2006 2010
Internet
Video konferencija
Udaljena kontrola
Live TV
VoD
HDTV
PON - Passive Optical Network
Potrebe pristupnih mreža za prijenosnim medijem veće pojasne širine
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
26
Global Ranking CountryDSL Subscribers
31 December 2003
DSL per
100 phone lines
31 December 2003
1 China 10,950,000 5.1
2 Japan 10,272,052 14.4
3 USA 9,119,000 4.8
4 South Korea 6,435,955 27.7
5 Germany 4,500,000 8.4
6 France 3,262,700 9.6
7 Taiwan 2,800,000 21.4
8 Italy 2,280,000 8.3
9 Canada 2,170,243 10.9
10 UK 1,820,230 5.2 Izvor : DSL forum
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
27
DSL tehnologije
HDSL (High bit rate DSL) je prva tehnologija i od svih xDSL tehnologija je i najraširenija.
- 1991. godine
- podrţava jednake brzine za odlazni i dolazni smjer i to 1,5 Mbit/s u Sjevernoj Americi i
Japanu a 2 Mbit/s u većini ostalih područja što odgovara postojećim T1 odnosno E1
brzinama.
- dvije parice, svaka prenosi 784 kbit/s u oba smjera, a postoji i varijacija s tri parice.
Doseg HDSL tehnologije je do 3,7 km, ali se uporabom obnavljača signala (repeater)
doseg moţe povećati na 7,32 km. Ukoliko se koriste dva obnavljača (time se doseg
povećava do 11 km) potrebno je osigurati napajanje drugog obnavljača iz korisničkog
dijela što predstavlja velik nedostatak ove tehnologije.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
28
HDSL2
Sva ograničenja koja su se pojavila kod prvih HDSL proizvoda ispravljena su u
novoj generaciji HDSL-a nazvanoj HDSL2 (1998 g.)
Dvosmjemi prijenos podataka brzinama 2.048 Mbit/s po jednoj parici uz
domet od 4 km i 4 Mbit/s preko dvije parice uz domet od 4 km
Osigurava istodoban prijenos podataka i govora. Modulacijske tehnike koje
ovaj standard koristi su CAP ili PAM (Pulse Amplitude Modulation)
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
29
SDSL (Single Line/Symetric DSL) digitalna pretplatnička linija s jednom paricom
omogućava simetrični dvosmjerni prijenos podataka brzinama 384 kbit/s, 768 kbit/s, 1
Mbit/s, 1,544 Mbit/s, 2,048 Mbit/s, odnosno T1/E1 na udaljenost do 3,5 km
- otpor parice mora biti manji od 900 , a ukupno gušenje manje od –35dB,
- radi simetričnog prijenosa podataka problem ove tehnologije je preslušavanje
SHDSL (Standardizirani HDSL) industrijski ITU G.991.2 standard za HDSL linije donesen u
veljači 2001. godine.
- 20% do 30% veću udaljenost korisnika od čvora od ostalih simetričnih DSL tehnologija i
unosi daleko manje preslušavanje
- prijenos podataka brzinama od 192 kbit/s do 2,3 Mbit/s preko jedne parice i veću
spektralnu kompatibilnost s ostalim DSL tehnologijama. Za postizanje većih udaljenosti se
moţe rabiti četveroţično. Iako ne omogućava paralelnu telefonsku liniju poput ADSL-a,
prijenos glasa preko DSL-a (VoDSL) dodatno podiţu vrijednost ove tehnologije za
poslovne korisnike, kojim je potrebno brzo simetrično komuniciranje.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
30
VDSL (Very High Bit/Data-rate DSL) digitalna pretplatnička linija vrlo velike brzine
prijenosa preko parice predstavlja daljnji razvitak ADSL tehnologije i zalazi u
područje gdje dominiraju svjetlovodni mediji i kratke bakrene parice.
- podrţava simetrični i asimetrični prijenos podataka preko jedne parice
- prijedlog preporuke ANSI T1E1.4 koji definiraju frekvencijski spektar između 1-2 MHz
za odlazni i između 2-18 MHz za dolazni promet, kako bi se omogućio analogni
prijenos telefonije (0-4 kHz) i/ili ISDN signala (0-80 kHz).
- predloţene brzine prijenosa podataka kreću se od 6,5 Mbit/s od korisnika do čak
55,2 Mbit/s prema korisniku
- korisnikov VDSL modem se spaja na VDSL modem na pristupnoj strani, koji je spojen
na svjetlovodnu mreţu
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
31
VDSL2
VDSL2 je druga inačica VDSL tehnologije koja je objavljena 2005 g. preporukom
ITU-T G.993.2.
Simetrična prijenosna usluga koja podrţava prijenosnu brzinu od 100 Mbit/s u
oba smjera.
Proširenjem frekvencijskog pojasa VDSL2 sve do 30 MHz novi primopredajnici
podrţavaju simetrične brzine od 100 Mbit/s jednom upredenom paricom do
udaljenosti veće od 350 metara.
Kako bi se zadovoljile potrebe trţišta pristupnih tehnologija za lokalnim petljama
srednje i velike duljine srednja snaga predajnika je povećana za 20 dBm a
specificirano je i korištenje tehnike poništavanja odjeka kako bi se u dugačkim
petljama omogućilo postizanje performansi sličnih onima kod ADSL-a.
VDSL2 je prije svega specificiran kako bi podrţao prijenos višekanalskog HDTV-a,
videa na zahtjev i videokonferencija te transfer govora protokolom IP (VoIP -
Voice over Internet Protocol)
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
32
Širina pojasa
kb/s
128/128
384/128
1536/256
8M/512
2M/2M
25M/25M
300 1 km 3 km 4 km 5 km 10 km Udaljenost
IDSL/SDSL
ADSL
VDSL HDSL
Višekanalni video
Poslovni pristup
Telefon + PC pristup
Telefon + PC pristup
pristup
8 Mbps/
800 kbps
6 Mbps/
640 kbps
4 Mbps/
394 kbps
up to 2.5 km up to 3 km up to 4 km up to 5 km
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
33
Oznaka Puni naziv Pristup/Brzina/Domet/Parice/Broj kanala Uporaba
BB Baseband Modem Simetričan: 32 kbit/s do 2 Mbit/s
Domet: Nekoliko Km
Parica: 1
Iznajmljene linje
V.22,
to
V.90
Voice Band Modem Simetričan: 1200 bit/s do 56000 bit/s
Domet: Nema ograničenja
Parica: 1
Kanala: 1
Podatkovne veze s
telefonskim biranjem
DSL
ISDN
Digital Subscriber
Line
Dupleks: 160K (2B+D+M)
Domet : do 5500 m
Kanala : 2
Glasovne i
podatkovne ISDN
usluge
HDSL High Bit Rate
Digital Subscriber
Line
Simetričan
Domet: do3000 m (bez regeneratora)
1 parica: 1x 2320 kbit/s down / up
2 parice: 2x 1168 kbit/s down / up; 24 kanala
2x 784 kbit/s down/up
3 parice: 3x 784 kbit/s down / up; 30 kanala
T.1 i E.1 usluge
povezivanje servera,
LAN mreža
SHDSL Single Pair High
Speed Digital
Subscriber Line
Sim.: fractional bit rates n x 128 kbit/s (n=1-18)
Domet : 6500 m za 192 kbit/s
1800 m za 2304 kbit/s
Parica: 1 (moguća uporaba regeneratora )
Kanala: 24 ili 30
T.1 i E.1 usluge
povezivanje servera,
LAN mreža
ADSL Asymmetric Digital
Subscriber Line
Splitterless ASDL
(ADSL Lite)
Asimmetričan:Downstream: 1.5 do 6.144 Mbit/s
Upstream: 16 kbit/s do 640 kbit/s
Domet : 2800 m 4096 kbit/s down / 320 kbit/s up
0,4 mm 3500 m 2048 kbit/s down / 128 kbit/s up
vodičem 4200 m 578 kbit/s down / 128 kbit/s up
2800 m 1536 kbit/s down / 256 kbit/s up
3500 m 1536 kbit/s down / 96 kbit/s up
4200 m 512 kbit/s down / 96 kbit/s up
Parica: 1; Kanala: 3
Pristup Internetu
VoD and video usluge
Udaljeni pristup LAN
mrežama
Interaktivna
multimedija
VDSL Very High Data
Rate
Digital Subscriber
Line
Asimmetričan:Downstream: 13 Mbit/s do 51 Mbit/s
Upstream: 1.6 Mbit/s do 6.6 Mbit/s
Domet: 1500 m 13 Mbit/s down / 1.6 Mbit/s up
1000 m 26 Mbit/s down / 3.2 Mbit/s up
300 m 52 Mbit/s down / 6.6 Mbit/s up
Simetric: Domet 1000 m do 26 Mbit/s
Parica: 1 Kanala: 3
ADSL + HDTV
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
34
Ciljano trţište dijeli se na tri grupacije:
- rezidencijalni korisnici;
- SOHO (Small Office/ Home Office);
- SME (Small Medium Enterprise).
Spjanje poslovnog korisnika Spajanje privatnog korisnika
- brzina pristupa Internetu
- paketi veoma visokih brzina, uz
mogućnost konfiguriranja VPN-a i
primjenu outsourcinga (uvođenje rada
kod kuće i firewalla), a sve to bez
upotrebe skupih iznajmljenih vodova
U korisničkim prostorijama oprema se sastoji od:
dsl modema i dsl djelitelja.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
35
ADSL (Asymertic Digital Subscriber Line )
- je modemska tehnologija koja se upotrebljava u pristupnim mreţama širokopojasnih
sustava koristeći telefonske parice.
- bazirana je na pravilu da je krajnjem korisniku potrebna puno veća brzina prijenosa
podataka prema korisniku (eng. downstream) nego brzina prijenosa podataka od
korisnika (eng. upstream), pa je upravo zbog te karakteristike asimetričan (eng.
Asymetric) što stoji i u samom nazivu ove tehnologije.
- mogućnost obavljanja telefonskog razgovora u isto vrijeme kada se razmjenjuju
podaci
- uvjet za korištenje je ADSL modem, a pretplatnik ne smije biti udaljeniji od modema
do ADSL koncentratora više od 4,8 km (80% korisnika u urbanim sredinama)
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
36
ADSL modemi komuniciraju s računalom preko podatkovnog sučelja.
ethernet,
USB i
ATM25 sučeljem.
Računalo mora imati ili ethernet ili USB sučelje za podatkovnu komunikaciju s
modemom, dok modemi najčešće posjeduju ethernet i USB sučelje ili ATM25 sučelje
koje osim podatkovnog podrţava i vizualno komuniciranje.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
37
- spliter odvaja kanal za prijenos govora od kanala za prijenosa podataka,
- u TK čvoru se govor spliterom odvaja od podataka te se prosljeđuje u javnu
telefonsku mreţu,
- podaci dolaze u DSLAM – Digital Subscriber Line Access Multiplexer, na kojem
završavaju sve korisničke konekcije koje se multipleksiraju u jednu liniju prema ATM
čvoru,
- ATM mreţom podaci se prosljeđuju do pruţatelja usluge.
ADSL dijeli raspoloţivo propusno područje na tri kanala, kanal velike brzine za prijenos podataka prema korisniku, kanal srednje brzine za prijenos podataka od korisnika, te jedan kanal za standardnu telefonsku uslugu.
Telefonija Odlazni smjer Dolazni smjer
4 20 200 250 1100
f (kHz)
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
38
- modulacija DMT
DMT – Discrete MultiTone je način modulacije s višestrukim nositeljima,
- bitovi su grupirani u tonovima različitih frekvencija, zbog čega frekvencijsko područje dijeli na određen broj diskretnih tonova,
- bitovi se za svaki diskretan ton, za pojedini period, pretvaraju u simbol koji je definiran amplitudom i fazom,
- za upredenu bakrenu paricu broj od 265 diskretnih tonova pokazao se dostatan za postizanje vrlo dobrih performansi,
4-bitna QAM modulacija
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
39
Broj bitova koji se prenosi na pojedinomdiskretnom tonu (koji se dodjeljujupojedinom simbolu) definiran je tzv.tabelom punjenja i ovisi o:- odnosu signal-šum (SNR);- interferenciji;-- preslušavanju.
ISDN
0 31 63 127 255 Broj nositelja
0 138 276 552 1104 Frekvencija (kHz)
POTS
uppstreamdownstream
ADSL Lite
Full-rate ADSL
widlads1
Full-rate ADSL
with ISDN
Frekvencijski plan
za ADSL
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
40
ADSL2
ADSL2 je posebno dizajniran radi poboljšanja brzine i dometa prijenosa,a ima i
bolje performanse na dugačkim linijama u prisutnosti uskopojasne interferencije
ADSL2 omogućava postizanje dolaznih brzina do otprilike 12 Mbit/s i odlaznih
brzina do 1 Mbit/s ovisno o duljini pretplatničke linije i drugim relevantnim
čimbenicima
ADSL2 pruţa dodatna poboljšanja u odnosu na izvornu inačicu ADSL-a kao npr:
•poboljšana operabilnost između primopredajnika različitih proizvođača
•brza uspostava poveznice – trajanje inicijalizacije s 10 s na smanjeno na 3 s
•potpuno digitalni način rada – omogućava prijenos ADSL2-podataka POTS (Plain
old telephone service) -kanalom čime ostvaruje dodatnih 256 kbit/s u odlaznom
smjeru
•podrška paketskim uslugama – npr. prijenos Ethernet okvira
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
41
ADSL2+
Za razliku od prva dva člana skupine ADSL standarda koji specificiraju
korištenje dolaznog kanala do gornje granične frekvencije od 1,1 MHz gornja
granična frekvencija dolaznog kanala u ADSL2+ postavljena je standardom
G.992.5 na 2.2 MHz
Rezultat toga je značajno
povećanje dolaznih prijenosnih
brzina na lokalnim petljama
kraćim od otprilike 1520 m dok
odlazna prijenosna brzina seţe
do 1 Mbit/s.
Obje brzine ovise o uvjetima u
lokalnoj petlji.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
42
RE-ADSL2
ADSL2 produljenog dometa (engl. RE-ADSL2-Reach Extended ADSL2) je definiran
standardom ITU-T G.992.3 Annex L koji je usredotočen na produljenje dometa
usluge do 5.5 km na lokalnim petljama promjera vodiča 0.4 mm, uz minimalnu
dolaznu/odlaznu prijenosnu brzinu od 192/96 kbit/s i prijenos POTS-a
Testiranje tehnologije pokazalo je
da RE-ADSL2 povećava domet
prijenosa lokalnom petljom prilikom
prijenosa brzinom od 768 kbit/s u
dolaznom smjeru za 915 m pa
domet iznosi 5.795 m. Uslijed toga
se zona pokrivanja RE-ADSL2
tehnologijom povećava za 37%.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
43
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
44
Udio širokopojasnog pristupa Internetu putem ADSL pristupa
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
45
Internetske usluge 2008/Q2 2007/Q2 Promjene (%)
Br interentskih pretplatnika 506 401 438 194 15,6%
ADSL linije 402 880 277 028 45,4%
Modemski korisnici-aktivni (%) 20,4% 36,8% -0,4%
ADSL linije (%) 79,6% 63,2% 0,3%
Ključni pokazatelji poslovanja za T-Hrvatski Telekom 2. tromjesečje 2008.:
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
46
Koaksijalni kabel
Koaksijalni kabel najčešće se koristi kao prijenosni medij za analogne i
digitalne uskopojasne i širokopojasne video aplikacije kao i za digitalni
prijenos podataka
Tip Primjena
RG6 za video i TV instalacije (impedancija 75 );
RG58
za Ethemet koji dolazi u dvije izvedbe: prva RG58/U ili RG-58A/U nazvana
tanki Ethernet (thinnet) promjera kabela 0,5 cm i impedancije 50 i druga
nazvana debeli Ethernet (twinnet) promjera kabela 1 cm i impedancije 54 ;
RG62kabel impedancije 93 za lokalnu mrežu ARCNet (ARCNET Attached
Resource Computer Networks) i IBMove sustave kabliranja
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
47
Prednost koaksijalni kabela je u pogledu elektromagnetskih zračenja (manje
preslušavanje u usporedbi s bakrenom paricom). Koristi prijenosni frekvencijski
pojas od 5 MHz do 2,2 GHz unutar kojeg su podrţane prijenosne brzine do 1
Gbit/s.
Nedostaci koaksijalnih kabelase očituju se u relativno maloj savitjivosti, u
povećanoj dimenziji (promjer) i cijeni u usporedbi s bakrenom paricom.
Dok se DSL tehnologije razvijaju na infrastrukturi telefonske mreţe, pristupna
mreţa na koaksijalnom i optičkom kabelu (HFC - Hybrid Fiber Coax) i mreţa
komutiranih video usluga (SDV - Switched Digital Video) za osnovicu koriste
mreţu kabelske televizije (CATV - Community Access Television).
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
48
b) SDV se razvija kao logičan korak u trendu pomicanja optičkog vlakna od
temeljne mreţe sve bliţe korisniku (zbog velikog kapaciteta optičkog vlakna
koje zadovoljava zahtjeve za širokopojasnim uslugama) te se veći dio mreţe
izvodi pomoću optičkih vlakana a samo se u posljednjoj etapi veze do
korisnika koristi bakrena parica i koaksijalni kabel
a) Zbog velike širine
raspoloţivog pojasa
prijenosa koaksijalnog
kabela HFC se koristi za
distribuciju analognog i
digitalnog signala i sluţi
kao prijelazna osnova za
potpuno optičke digitalne
mreţe
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
49
Optičke mreže
Od svih prijenosnih medija koji se koriste danas u telekomunikacijama
svjetlovod je po svojim prijenosnim karakteristikama na prvom mjestu.
Sve je raširenija uporaba:
- otpornosti na vanjske elektromagnetske utjecaje tim
- cijena po metru duţine svjetlovoda sve manja
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
50
Osnovne arhitekture optičke pristupne mreţe (FITL - Fiber in the Loop)
nit do ormarića (FTTCab- Fiber to the Cabinet) je arhitektura optičke pristupne mreţe u kojoj se širokopojasni signali optičkim vlaknom dovode do skupine korisnika (max. 300 m) gdje se nalazi ormarić u kojem se provodi optičko-električka pretvorba. Signali se potom distribuiraju do korisnika pojedinačno putem VDSL modema i telefonske parice na udaljenosti od 300 do 1500 metara.
nit do pločnika FTTC (Fiber to the Curb – nit do pločnika) optičko vlakno se dovodi na udaljenosti od nekoliko metara do nekoliko stotina metara od korisnika. Kako je promjer pretplatničke skupine ovdje manji broj pretplatnika u njoj se kreće oko 100.
nit do zgrade FTTB (Fiber to the Building –nit do zgrade) je samo inačica FTTC-a gdje je optička mreţnajedinica smještena u podrumu zgrade.
nit do kuće FTTH (Fiber to the Home - nit do kuće) je krajnja faza razvoja sveoptičke pristupne mreţe gdje je optičko vlakno u potpunosti istisnulo potrebu za telefonskom paricom. Vlakno do pojedinih korisnika dolazi nakon optičkih razdjelnika koji dijele signal u različitom omjeru.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
51
Optičke mjesne korisničke mreţe za 3 osnovne smještajne skupine korisnika su :
1 - Velike zgrade u kojima se nalaze veliki poslovni ili mnogobrojni rezidencijalni korisnici, a optička nit dolazi do udaljenog digitalnog terminala smještenog u zgradi i dalje do više optičkih mreţnih jedinica (ONT) unutar zgrade (30% korisnika)
- Srednje zgrade (s 10 –200 mjesnih linija ) u kojima se niti od centrale ili neke udaljene jedinice spajaju izravno na ONT (25% korisnika)
- Rezidencijalne zgrade ( s oko 45% ukupnog broja mjesnih linija).
Trend pada cijena opto-elektronike i očekivana redukcija troškova te primjena
odgovarajuće strategije razvoja mreţe u pravcu integracije omogućuje
komercijalno konkurentnu izgradnju.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
52
Primjeri pristupne optičke mreţe
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
53
Osnovne topologije optičkih mreža
Prsten
(Ring)
Povezana mreža(Mesh)
Zvijezda
(Star)
Sabirnica (Bus)
Točka-točka (Point to point)
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
54
Aktivna zvijezda
Pasivna zvijezda
-procesiranje signala obavlja se u mjesnoj centrali ili kod samih korisnika, što povećava sloţenost terminalne opto-elektroničke opreme
Jednostruka zvijezda
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
55
Transportna mreža
Pristupna mreža
OXC - optički prospojnik
OADM - optički “Add & drop” multiplekser
sučelja (električka ili optička)
Bakar, radio, optika
Povezana mreža
Prstenasta mreža
Zvjezdasta mreža
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
56
Zahtjevi
• Kapacitet
• Transparentnost
• Povezanost
• Fleksibilnost
• Skalabilnost
• Pouzdanost
• Kvaliteta,mala učestalost pogreške (OSNR=Optical Signal to Noise
Ratio, BER=Bit Error Rate)
• integracija postojećih usluga
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
57
- planiranje budućih mreţa sloţen je tehničko-ekonomski problem : izvorno
jednoznačni zadaci prijenosa govora putem mreţe izrađene od simetričnih te
televizijskih signala putem mreţe koaksijalnih metalnih kabela transformirali su u
problem višenamjenskih mreža kojim pristupaju skupine različitih pretplatnika na
različitim lokacijama
- obzirom na velike investicije u korisničku kabelsku infrastrukturu , nuţno je
usporediti više rješenja mreţe glede njihove troškovne vrijednosti
Kritična Točka Planiranja je određivanje topologije i kapaciteta kabelske mreţe soptičkim nitima koji će osigurat perspektivu bez modificiranja postavljenih kabela.
Trţišno vaţan segment je razmatranje skupa velikih poslovnih korisnika koji su često koncentrirani u poslovnim zonama većih gradova (zahtijevaju relativno veliku širinu prijenosnog pojasa).
Mali poslovni korisnici su brojni, često prostorno raspršeni, a većina ima potrebu za uskopojasnim uslugama, a širim do najviše N X 2Mbit/s.
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
58
Tendencije razvoja objedinjene komunikacije
Sadašnji trendovi razvoja Budući trendovi razvoja
brzi internet
internet telefonija
internet TV
Triple play
ponuda novih usluga
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
59
Netphone paketi T-Com-a
Općenito
Prije instalacije Net
phone paketa
Nakoninstalacije Net phone
paketa
višestruke POTS
i/ili ISDN linije za
spajanje više
telefona
pozivi između 2
lokacije se
naplaćuju
telefoni i računala
su odvojeni
minimizira se broj linija.
dovoljanje jedan
POTS+ADSL za spajanje
do 4 ili do 8 telefona koji
mogu istovremeno biti u
funkciji
pozivi između dviju lokacija
su besplatni a svi ostali
pozivi jeftiniji
računalo se uključuje u isti
ADSL modem čime se
podaci integriraju s
govorom
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
60
poseban priključak za prijenos podataka
u kombinaciji s usmjerivačem (routerom)
poseban priključak za telefoniranje kao i
kućnu centralu (PBX)
Infrastruktura za telefoniranje i prijenos
podataka bile su potpuno odvojene
Telefoniranje se odvijalo uz korištenje
kućne centrale (PBX-a) koja je bila
priključena na mrežu putem npr. ISDN
PRA priključka
klasična infrastruktura
korisnik ne treba više klasičnu telefonsku
centralu (PBX)
samo jedna infrastruktura za prijenos
podataka, internet i telefoniranje
ne naplaćuju se razgovori unutar istog
Net Phone rješenja, bez obzira na lokaciju.
niža cijena razgovora prema mobilnim
mrežama i međunarodnih razgovora.
korisnik može sam administrirati uslugu i
prilagođavati je svojim potrebama
nakon prelaska na Net phone uslugu
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
61
IPTV (Internet Protocol Television)koncept transfera TV-sadrţaja IP-paketima. Za razliku od tradicionalnogprijenosa TV-signala razašiljanjem krozbeţični medij IPTV usluge se prenoseprivatnom mreţom operatora . Hrvatskitelecom je ponudio uslugu Internettelevizije pod nazivom MAXtv.
Za funkcioniranje MAXtv usluge potrebnoje:
usluga mora biti dostupna na tel brojuodnosno lokaciji korisnika
korisnik mora imati T-Com usluguADSLpristupa a ADSL modem moraimati IPTV funkcionalnost
korisnik mora imati televizor sa Scartulazom
71 602 korisnika
MAXtv
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
62
čimbenici rasta interesa za IPTV
•sve veća raširenost Gigabit Etherneta i nove pristupne tehnologije utemeljene na protokolu Ethernet (EFM).
•sposobnost IP-mreţa u pruţanju više razine kvalitete usluge.
• razvoj IP-usmjerivača i Ethernet-komutatora posebno prilagođenih IPTV-u.
•napredne softverske aplikacije (tzv. middleware) koje upravljaju isporukom videa krajnjim korisnicima
problemi još uvijek nisu sasvimi riješeni
pri prebacivanju s jednog na drugi kanal moţe nastupiti relativno veliko kašnjenje ako slanje na veći broj odredišta u mreţi nije dovoljno dobro riješeno.
kolebanje kašnjenja paketa u mreţi (tzv. delay jitter) moţe dovesti do treperenja slike na ekranu TV-uređaja.
prijenos videa oslanja se na transportni protokol UDP koji nema ugrađene mehanizme za siguran transfer paketa
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
63
paket usluga koji istovremeno uklučuju fiksnu telefoniju, prijenos podataka te prijenos televizijskog i video signala putem jedinstvene mreţe.
Triple play
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
64
Pod pojam tripe play nalaze se sljedeće usluge:
video uslugedistribucija analognog TV signaladigitalna televizijasnimanje video/audio signala prema osobnim ţeljamaTV trgovinainteraktivne TV uslugetelevizijski signal visoke rezolucijemarketingvideokonferencijevideo na zahtjev
glasovne uslugelokalni poziviusluge inteligentne mreţeudaljeni pozividvostruka linija (poziv na čekanju)
usluge prijenosa podataka / pristup Internetuširokopojasni pristup Internetubrzine pristupa veće od 1,5Mbps (ADSL2+)
dodatne uslugesigurnost korištenja Internetadigitalne igrekućno umreţavanjenadzor domova ili uredamnoge druge usluge koje će biti omogućene velikim brzinama pristupa Internetu
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
65
CORE NETWORK
DSLAM
IP phone
PC
TV xDSL Ethernet
Agrregation Switch
Access & Agrregation SwitchCPE
Set-Top
Box
Arhitektura Triple Play-a
Kavran
Pla
niranje
TK m
reţa
Širokopojasne pristupne mreže
66
Širokopojasni paketi Bandwidth consuming Tehnologije
1.Internet package basic - up to 3Mb/sec 3,5Mb/s ADSL2+
2.Internet package extra - 3-6Mb/sec 6,5Mb/s ADSL2+
3.Internet package fast – up to 16Mb/sec 17Mb/s VDSL2
4.Internet package 100 – up to 100 Mb/sec 100Mb/s ETTH
5. Triple play Basic contains of:
Internet package up to 3Mb/sec
IPTV/VOD – Single channel (SD Standard
Definition)
Voip – ( 4 channel)
7,5Mb/s ADSL2+
4. Triple play Extra contains of:
Internet package extra 3-6Mb/sec
IPTV/VOD – Single channel (SD Standard
Definition)
HDTV- Single channel (HD High definition)
Voip – ( 4 channel)
23Mb/s VDSL2
7.Triple play Premium contains of:
Internet package extra 3-6Mb/sec
HDTV/VOD- two channel (HD High definition)
Voip – ( 4 channel)/ Videophone
30Mb/s VDSL2
4. Triple play Premium Fast contains of:
Internet package fast – up to 16Mb/sec
HDTV/VOD- two chanel (HD High definition)
Voip – ( 4 channel)/Videophone
42Mb/s ETTH