• Ve} tre}a generacija poha|areformisanu nastavu. [ta mi-slite koliko je reforma uspje-{na i koji su weni slijede}i to-kovi?

- Poznato je da ovu generacijutre}eg razreda 2009/2010 ~eka pr-va dr`avna matura koja je eks-ternog tipa. Ovu maturu obavqaIspitni centar kao institucijakoja se ina~e bavi istra`ivawemobrazovawa u Crnoj Gori. U pret-hodnoj {kolskoj godini imalismo prvu probnu maturu. Ispitnicentar }e ovim probnim matura-ma mo}i da utvrdi kvalitet rada{kola i da odgovaraju}e testoveprilagodi obimu i znawu sa prob-nih matura. Poslije prve dr`av-ne mature ta~no }e se znati kojaje {kola najboqa u Crnoj Gori,odnosno bi}e izvr{eno wihovorangirawe. Maturu pola`u sviu~enici, bez prava osloba|awa.Znam da je prvoj generaciji najte-`e, ali Ispitni centar radi natome da u~enici budu dobro in-formisani. U~enici i pro-fesori su na vrijeme obavi-je{teni o na~inu izboraobaveznih izbornih pred-meta. Svaki u~enik je do-bio bro{uru o obaveznimizbornim predmetima ufunkciji dopune maturskogstandarda.

• U skladu sa reformom,da li je napravqen iskoraku opremawu {kolskih pro-storija?

- Poznato je da je do sadaMinistarstvo ulo`iloprili~no sredstava u opre-mawe kabineta. Svi stolo-vi i stolice su zamjeweni.Najnoviji kabinet u {ko-li je kabinet informati-ke, koji je opremqen ra~u-narskom tehnikom premanivou u~enika. Kompjute-rima su opremlqeni: zbor-nica, biblioteka, ra~uno-

vodstveni sektor, kancelarije pe-dagoga i direktora. [kola je naj-vi{e ulo`ila u opremawe bibli-oteke, koja radi kao ~itaonica.Biblioteka dobija veliki brojkwiga na poklon ili donaciomministarstva. Novi nastavnipredmeti sa novim nastavnimprogramima tra`e i savremenuopremu.

• U prethodnom periodu ulo-`ena su zna~ajna sredstva u reno-virawe postoje}e zgrade. Da li semo`e o~ekivati nastavak radovana enterijeru i eksterijeru?

- Na eksterijeru {kole dosta jeura|eno, to se da primijetiti: odfasade do zamjene krovnog pokri-va~a. Eksterijer {kole }e do}i dopravog izra`aja kada se zamjenikompletna stolarija, prozori,vrata tkz. eloksirana bravarija.Me|utim, slijedi generalna re-konstrukcija Gimnazije: pored za-mjene stolarije obavi}e se i iz-mjena drvanih greda, elektroinstalacije, vodovodne instala-

cije, toplovodnih instalacija,zatim sre|ivawe mokrih ~vorovai svega onoga {to je dotrajalo.Ovih dana raspisan je tender zaizradu projekta, a investitorisu: Ministarstvo prosvjete i na-uke i Op{tina Pqevqa. Poslijeodabira projektanta, radi }e sefazna rekonstrukcija {kole ko-ja }e ko{tati dva miliona evra.

• Mo`emo li idu}e godine o~e-kivati uvo|ewe druge smjene?

- U narednok {kolskoj2009/2010. godini {kola }e ra-diti u dvije smjene, zato {to po-stoji velliki broj obaveznih iz-bornih predmeta. Primjera radi:ove {kolske godine {kola ima56 izbornih grupa u prvom, dru-gom i tre}em razredu, a idu}e{kolske godine u~enici ~etvr-tog razreda ima}e osam ~asovasedmi~ne nastave izbornih pred-meta. Radom u dvije smjene bio biizbjegnut osmo~asovni dnevniraspored..

(Nastavak na 2. strani)

RAZGVOR SA DIREKTOROM GIMNAZIJE

PLANIRANA GENERALNAREKONSTRUKCIJA

[KOLSKIH OBJEKATA

Omladinski parlament Gimna-zije u saradwi sa Domom zdravqaPqevqa, a u ciqu preventivnogdjelovawa i o~uvawa zdravqa u~e-nika, u toku 2007/08. {k. g organi-zovao je niz edukativnih tribina.

Prva tribina o karcionima doj-ke odr`ana je 23. oktobra, a o di-jabetesu 28. novembra 2007.g.

Tribina o sidi odr`ana je povo-dom 1. decembra, Svjetskog danaborbe protiv side.

U toku drugog polugodi{ta temena tribinama bile su: Reproduk-tivno zdravqe mladih trudnicai za{tita od trudno}e, zatim Pu-{ewe, alkoholizam i narkomani-ja.

Istovremeno ~lanovi OP, vr-{wa~ki edukatori, sa u~enicima

1. razreda koji izu~avaju izbor-ni predmet “ Hemija i ̀ ivot” re-alizovali su radionice “Zdravistilovi `ivota protiv zloupo-

trebe droge”. U periodu od 5. do 10. maja 2008.

g. Omladinski parlament organi-zovao je niz aktivnosti pod nazi-vom “ Nedeqa borbe protiv narko-manije”, uz podr{kuSekretarijata za dru{tvene dje-latnosti op{tine Pqevqa.

Omladinski parlament Gimna-zije formiran je oktobra 2005. g.Projekat je realizovalo NVU “Viva Vita”, zahvaquju}i podr{ciameri~kog konzulata iz Ppodgori-ce i saglasnosti Ministarstvapprosvjete i nauke Crne Gore.

Od osnivswa Parlament je po-krenuo i realizovao mnogo akci-ja. Ali, glavni ciq i prioritet uradu Parlamenta je prikupqawesredstava za rekonstrukciju i vra-}awe prvobitnoj namjeni prosto-ra koji je nekada bio Klub u~eni-ka Gimnazije.

Rosa Terzi}, prof.

IZ RADA OMLADINSKOG PARLAMENTA

EDUKATIVNE TRIBINE

Slijede}i u~enici su u toku{kolovawa postigli odli~anuspjeh iz svih nastavnih predme-ta (“Lu~a I”): Ivona Lu~i}, [ef-ket Drnda, Ivana Kezi}, Strahi-wa Vrane{, Sawa Perovi}, EminaHalilovi}, Tijana Spaji}, AnaGrba i Vladan Lalovi}.

Slijede}i u~enici su u toku{kolovawa postigli op{ti od-

li~an uspjeh (“Lu~a II”): Bojan]uzovi}, Milica Dajevi}, AmraDurutli}, Maja To{i}, TijanaXogaz, Vesko Stevanovi}, TijanaVukovi}, Emira Kurtanovi},Marina Vujanovi}, Una Vuka-ni}, Marko Cvijovi}, Danko Se-kuli}, Bojan Krvavac, Ivana Du-ki}, Ana Stankovi} i NevenaLakovi}.

Lu~ono{e u {kolskoj 2007/08. godini

2

(Nastavak sa 1. strane)

• U~enici ove {kole postiglisu zna~ajne rezultate na Repu-bli~kom takmi~ewu. [ta nam mo-`ete re}i povodom toga?

- Uspjeh u~enika na dr`av-nom takmi~ewu 2007/2008. godi-ne je izvanredan. Listaju}i qe-topise pro{lih godina mo`e seslobodno zakqu~iti da je ovonajboqi rezultat u istorijiGimnazije. U nau~nim discipli-nama kao {to su matematika,fizika, hemija, biologija istranim jezici (ruski, engleski,francuski), Gimnazija je osvoji-la {est prvih mjesta i jo{ jed-nom pokazala da je u samom vr-hu gimnazija u Crnoj Gori.U~enike je nagradio gradona-~elnik Op{tine dr. Filipa Vu-kovi}a, prigodnom kwigom inov~anim iznosom od 100 evra.Ministarstvo prosvjete i naukepoklonilo je lap-top-ove po-sledwe generacije. T-com ih jenagradio besplatnim jednogodi-{wim kori{}ewem Internet-a, a [kola prigodnim pokloni-ma, prema svoji mogu}nostima.Na sve~anoj sjednici kada su do-djeqivane diplome Lu~a i ma-turske diplome, svaki na{ u~e-nik dobio je kvalitetnu kwigu iodlazak na sajam kwiga u Beo-grad. Ostali u~enici koji suu~estvovali na takmi~ewu osvo-jili su zna~ajan broj bodova, ta-ko da i to pokazuje da je na{agimnazija u samom vrhu u CrnojGori.

• Gimnazija ima zna~ajnu ulo-gu u kulturnom ̀ ivotu grada. Ko-ji su zna~ajni doga|aji obiqe-`ili prethodnu {kolsku godinu?

- U prethodnoj {kolskoj godi-ni Gimnazija nije oskudjevalakulturnim de{avawima, kako zau~enike tako i za gra|ane. U~eni-ci su izvodili vi{e pozori{nihpredstava na na{em i francu-skom jeziku. Osim predstava tu sui kwi`evne ve~eri organizovanena nivou grada. Gosti su nam bi-li pisci: Svetislav Basara, Qu-bivoje R{umovi}, Du{an Gove-darica, QiqanaHabjanovi}-\urovi}, zatim mu-zi~ki umjetnici: Vili Ferdi-nandi, Lepa Pe{i} i Igor Pera-zi} (“Trio klasika”).Omladinski parlament organi-zovao je razna predavawa i radi-onice.

• Da li }e se i ove {kolskegodine nastaviti tradicija odr-`avawa sportskih takmi~ewa?

- Profesori fizi~kog vaspi-tawa “zatrovali” su u~enike tak-mi~ewima u disciplinama: ko-{arka, odbojka, fudbal, stonitenis... Mnogo je va`no da se |a-ci bave sportom, a kroz {koluse to najboqe odra|uje. Rekon-strukcijom fiskulturne sale iprostorija koje su u wenoj funk-ciji, u~enici }e imati mnogo bo-qe uslove. Tu su i svla~ionice,koje }e biti ure|ene po evrop-skim standardima. Mnogi na{iu~enici su ~lanovi sportskihklubova. Oni daju zna~ajan do-prinos razvoju sporta u gradu.Profesori fizi~kog vaspitawaodli~no organizuju sportske ak-tivnosti: sportski dan koji je de-finisan kao pje{a~ewe jedan jeod zna~ajnih segmenata sporta u{koli. Va`no je pomenuti i ̀ en-ski fudbal. U~enice u `enskomfudbalu osvojile su drugo mje-sto u Crnoj Gori. Ekipu je vodi-la profesorica Mervana Manoj-lovi}.

Milica Bubawa IIGordana Jelovac II

RAZGVOR SA DIREKTOROMGIMNAZIJE

PLANIRANAGENERALNA

REKONSTRUKCIJA[KOLSKIHOBJEKATA

Pouzdani, inova-tivni, kreativniqudi s vi{im nivo-ima znawa i vje{ti-na, sa stavovima ko-ji promovi{ujednakost i prepo-znaju razli~itost,ujedno su i qudi ko-ji se suo~avaju sapromjenama i potre-bama pojedinca, eko-nomije i dru{tva.

Osposobiti i pri-premiti u~enika zatakvu novu ulogu udru{tvu obuhvataniz aktivnosti, i nesamo u {koli. Po-red razvoja svijestii usmjeravawa u~e-nika tokom {kolo-vawa, neophodno je iwihovo daqe ospo-sobqavawe na rad-nom mjestu kroz in-f o r m a l n o(instruktorstvo,mentorstvo i u~eweod drugih kolega),elektronsko i kom-binovano u~ewe.

Stvarawe kultureorijentisane na u~ewe predsta-vqa kqu~nu komponentu i efek-tivnog cjelo`ivotnog u~ewa iefektivnog razvoja qudskih re-sursa, vezanih za budu}a privred-na i dru{tvena kretawa.

Tim CARDS Project-a organi-zovao je seminare za programeosposobqavawa: “Obuka trenera”i “U~ewe usmjereno na u~enika”.

Programi su dio projektaEvropske agencije za rekonstruk-ciju

“ sa `eqom da se promovi{upristupi na nivou organizacijaobrazovawa i osposobqavawa usjevernom regionu Crne Gore”.

U okviru programa nastavnicisu obu~avani da prepoznaju kom-ponente, primjewuju nove, djelo-tvorne strategije osposobqavawai da prezentuju usvojena znawa.

Izdvoji}emo veoma va`nu temuza aktivan proces u~ewa:

POBOQ[AJTE U^EWEU CRNOJ GORI ZA 30%

(BEZ DODATNIH SREDSTAVA)DAVAWEM KONSTRUKTIVNEPOVRATNE INFORMACIJE

U~ewe je aktivan proces. U po-~etku planiramo, zatim poku{a-vamo da realizujemo plan i nakonsvega dobijamo povratnu infor-maciju za na{ trud.Upravo tu po-vratnu informaciju koristimoda poboq{amo rad koji smo nepo-sredno zavr{ili. U obrazovawu,~esto, na{a naredna aktivonostobuhvata ono {to smo nau~ili.Povratna informacija uti~e nana{ odnos prema radu, mi{qeweo nama samima, naravno i na mo-tivaciju u~enika.

Davawe dobrih povratnih in-formacija je vje{tina koja se mo-`e nau~iti i usavr{iti.

“Prva rije~” trebalo bi da Vampomogne:

- da po~nete tako {to }ete tra-`itit samoprocjenu u~enika

- da pozitivno reagujete na do-bre stvari u radu u~enika

- da dajete korisne sugestije nana~in koji bi mogao da poboq{awihov rad

- da ispravite gre{ke koje suotkrivene tokom wihovog rada

- da dajete sugestije kako mogu ubudu}nosti da promjene svoj pri-stup

- da uradite ovo na na~in kojipokazuje po{tovawe samostalno-

sti i sposobnosti svakog u~enika- da ovo uradite na na~in na

koji se dobro i efikasno koristiva{e vrijeme

POVRATNA INFORMACIJAU “SENDVI^U”

- Po~nite sa pozitivnim ko-mentarima

U~enici moraju da znaju {tasu uradili pravilno i dobro, dabi nastavili da rade sa osje}awemzadovoqstva. Oni ponekad ne{tourade dobro slu~ajno, zato je neo-phodno objasniti za{to je to ta-ko i u kom pogledu je bilo pravil-no i dobro. Saop{tewe mora dabude:

- Jasno. Nemojte brinuti zbogupotrebe kli{ea

- Specifi~no. “Kad emocio-nalni trenutak pro|e, intelek-tualna glad ostaje”

- Li~no. U~enik osje}a da jepriznat kao pojedinac; upotrebali~nog imena u~enika doprinositakvom osje}awu

- Iskreno. Kao i istina, iskre-na vijest se jasno razlikuje od~iwenice i na{eg suda

- Dajte negativne komentarekonstruktivno

Recite u~enicima za{to je ne-{to bilo pogre{no i {ta mogu daurade boqe. Moraju da znaju u kompogledu je rad bio pogre{an, lo{,neodgovaraju}i, uz sugestije nakoji na~in da isprave gre{ku ilida boqe urade zadatak. Po`eqnoje da komentari na pogre{ne od-govore budu takvi:

- da u~enik ne ponovi speci-fi~nu gre{ku

- da mo`e da identifikuje ne-sporazume koji su doveli do gre-{ke

- da mo`e da razvija novo i bo-qe razumjevawe

Negativan komentar mora da bude:- Specifi~an. Trebalo bi da

u~enicima bude jasno na {ta re-agujete. Objasnite u kom je pogle-du rad pogre{an, neodgovaraju}iili...

- Konstruktivan. Predlo`itena~in na koji bi rad mogao bitiboqi. Predlo`ite izvore infor-macija. Dajte im prikladan pod-strek, ohrabrewe.

- Qubazan. Specifi~no je qu-bazno. Konstruktivno je qubazno.“Lo{e” ne~itko napisano na dnustrane je okrutno.

- Iskren. Kao i kod pozitivnogkomentara.

- Zavr{ite pozitivno, uz sna-`an podsticaj i ohrabrewe

Recite {to god mo`ete sa pri-zvukom ohrabrewa i istine. Vje-rovatno postoji ne{to, {to ispu-wava oba kriterijuma.

Jadranka Jestrovi}Rosanda Terzi}

KAKO POBOQ[ATI EFEKTE OBRAZOVNOG PROCESA

U^EWE USMJERENONA U^ENIKA

• “Politika” je 29. 12. 1904. godine donijela vijest:Na duhvnom koncertu prire|enom u sali Velike [kole-~iji je

prihod namewen podizawu gimnazije u Plevqu-Kraq je dao pri-log 300 dinara u zlatu.

• “Pravda” (Beograd) 6. 11. 1931.godine donosi vijest:

U PQEVAQSKOJ GIMNAZIJIZABRAWEN FUDBAL

Po nare|ewu Ministarstva prosvete i Banske uprave direktorPqevaqske gimnazije g. V. Ne{kovi} zabranio je svojim u~enici-ma zanimawe i u~estvovawe u futbalskim utakmicama zbog r|avihposledica po zdravqe. Mesto toga preporu~io je |acima da se upi-suju u sokolska dru{tva u kojima se, naprotiv, strogo vodi o pra-vilnom telesnom i duhovnom razvijawu omladine.

• “Politika” 10. 6. 1970. javqa:

ODLI^AN U^ENIK ODBIO DAPRIMI SVEDO^ANSTVO

Ono {to je do`iveo razredni stare{ina III1 u gimnaziji u Pqe-vqima verovatno nije zabele`eno u {kolskoj praksi. U~enik Mi-{o Zajevi} odbio je da primi svedo~anstvo iako je imao odli~anuspeh. U~enik je smatrao da ne zaslu`uje takav uspeh-jer mu je jed-na “~etvorka” na sednici Razrednog ve}a ispravqena . Zajevi} sma-tra da u~enik treba da ima ocene koje su realan odraz wegovog zna-wa. On misli da mu ocenu iz ruskog jezika nije trebalo mewati jersu drugi u~enici sa istim znawem dobili vrlo dobre ocene.

U ovoj {koli se de{avalo da u~enik koji ponavqa ili po~a`epopravni ispit ne}e da primi svedo~anstvo, ali se nikada rani-je nije desilo, da to u~ini odli~an u~enik.

• “Vijesti” od februara 2005. pi{u:

DIREKTORU GIMNAZIJE KAZNA JERJE PU[IO U KANCELARIJI

Pqevqa-Sanitarna inspekcija prethodnih dana je kontrolisa-la po{tovawe Zakona o zabrani pu{ewa na javnim mjestima uzdravstvenim, {kolskim i pred{kolskim ustanovama na podru~-ju pqevaqske op{tine.

Pqevaqski sanitarci napisali su i dvije mandatne kazne od 25eura osobama koje su zatekli da pu{e na javnim mjestima.

Me|u ka`wenima je i direktor pqevaqske Gimnazije DragojeKne`evi}, koga je inspekcija zatekla sa cigaretom u kancelariji.

On je ju~e “Vijestima” rekao da mu je napisana kazna i da je ju-~e uplatio predvi|eni iznos. Kne`evi} je objasnio da je pu{io ukancelariji, jer u woj sam radi i da time nikoga ne truje.

Pripremio: dr Rade Xuverovi}

PRAVILA DIJALOGA

Kultura govora jeta~ka sudarawanauke i `ivota

Pedantni, zahtjevni, dvosmi-sleni qudi ne mogu o~ekivatiprijatan dijalog.

Dobro je biti obavje{ten iupu{tati se u diskusiju toli-ko, koliko da iznesete logi~nomi{qewe s malo rije~i. ^u-vajte se gor~ine i nestrpqe-wa. S wima u sebi, ne napadaj-te tu|e stavove. Ne buditeuporni u odbrani svog mi{qe-wa kroz ̀ ustru prepirku. Uko-liko po{tujete uputstva, raz-govor postaje zanimqiv.Sagovornici ne gube dobro ras-polo`ewe. Imaju mogu}nost daizvuku pouku. ^ak i najpamet-niji qudi u takvom razgovoruprona|u si`e za razmi{qawe.

Ta~ka sudarawa nauke o jezi-ku i `ivota, odnosno svako-dnevnog poznavawa jezika obi~-nog ~ovjeka, je kultura govora.Ciq je da susret kriti~kog igovornog jezika bude dobrona-mjeran i plodotvoran. Narav-no, to zahtjeva voqu, napor,hrabrost i iskrenost.

Qudi, sa hrabrim izjavamada znaju {ta je to va`no za op-{te dobro, veoma su glasni. Vje-rovatno i ti poku{aji, ukoli-ko su iskreni, vode u progres.

No, nemam namjeru da pole-mi{em o stavovima. ̂ iwenicaje, da whova kultura govora od-govara potrebama publike ko-ja ih prihvata. Koliko je od-mjerena, koliko odgovarazakonima jezika, mo`da u ovomtrenutku ne treba suditi. Vri-jeme donosi rje{ewa, ma kakve`eqe i namjere imali.

Jadranka Jestrovi}

IZ PRO[LOSTI I SADA[WOSTIGIMNAZIJE U PQEVQIMA

3

Na uspjeh u~enika uti~e veli-ki broj faktora, jedan od wih jesvakako i saradwa porodice i{kole.

Saradwa porodice i {kole re-alizuje se putem roditeqskih sa-stanaka, individualne i grupnesaradwe sa roditeqima i Savjetaroditeqa.

Op{ti roditeqski sastanci seorganizuju po potrebi i na wimase roditeqi upoznaju sa op{timpitawima iz ̀ ivota i rada {ko-le, obrazovawem i vaspitawemu~enika i drugim pitawima zna-~ajnim za uspje{an rad u~enika i{kole.

Odjeqenski roditeqski sastan-ci organizuju se obavezno 4 putau toku {kolske godine, a po po-trebi i vi{e. Na wima se disku-tuje o svim pitawima bitnim zaodjeqewe kao cjelinu.

Individualni razgovori (infor-macije) organizuju se sa ciqem raz-mjene mi{qewa nastavnika, rodi-teqa i stru~nih saradnika.

Grupne razgovore organizujeodjeqenski starje{ina u saradwisa stru~nim saradnicima, sa ro-diteqima onih u~enika koji ima-ju sli~ne ili iste pote{ko}e uu~ewu i pona{awu, koji posti-`u lo{e rezultate u u~ewu, nepona{aju se u skladu sa zakon-skim normama, imaju ozbiqne so-cijalne probleme i sli~no.

Savjet roditeqa zastupa inte-rese roditeqa i u~enika i svojrad usmjerava na unaprije|ewevaspitno-obrazovnog rada, krozrazli~ite aktivnosti predvi|eneStatutom {kole.

Uspje{na saradwa na relacijiroditeq-{kola pored ostalog za-visi od li~nosti, i odjeqenskog

starje{ine i roditeqa. De{ava seda imamo nezainteresovane rodi-teqe koji smatraju, da ako su dje-ci obezbjedili pristojne materi-jalne uslove, time zadovoqilisvoju roditeqssku du`nost. Sdruge strane ima roditeqa, kojisvoje neostvarene ambicije `eleostvariti kroz djecu pri ~emu nevode ra~una o mogu}nostima dje-ce, wihovim ̀ eqama, potrebama,ambicijama. Ne dozvoqavaju impravo na izbor, i kod takve djece~esto se javqaju psiho-somatsketegobe (djeca se ̀ ale na ~este gla-voboqe, bolove u stomaku, mu~ni-nu i sl.). Prezahtjevni roditeqise ~esto brane pri~om da nisuoni ti koji te`e uspjehu, ve} dadijete ima previsoke ambicije,{to je ~esto i ta~no. Naime, dje-ca brzo u~e, pa ve} na ranom uz-rastu prepoznaju o~ekivawa i za-htjeve roditeqa, te sve podredejednom naizgled jednostavnom ci-qu-roditeqskom povjerewu.

Svakako na razvoj li~nosti dje-teta i wegov uspjeh u vaspitno-obrazovnom radu, neophodno jeostvariti zdrav odnos na rela-ciji roditeq-dijete i roditeq-{kola. S toga je potrebno redov-no posje}ivati {kolu, biti u tokusa de{avawima, u~estvovati u ak-tivnostima koje {kola organi-zuje. Obostranom saradwom mo-`emo zna~ajno uticati naunaprije|ewe vaspitno-obrazov-nog rada, a time i na boqi uspjehu~enika u {koli.

Od ukupno upisanih 85 u~enikasa odli~nim uspjehom iz osnovne{kole, na kraju I razreda Gimna-zije bilo je 49 sa odli~nim uspje-hom, 35 sa vrlo dobrim i 1 u~eniksa dobrim uspjehom.

Od 50 u~enika upisanih sa vr-lo dobrim uspjehom na kraju I raz-reda Gimnazije bilo je 30 u~eni-ka sa vrlo dobrim uspjehom, dva sadobrim i 2 sa dovoqnim uspje-hom.

6 u~enika sa dobrim uspjehom izosnovne {kole ostvarili su istiuspjeh i na kraju I razreda Gimna-zije.

[kolske 2007/2008. godine upi-san je 31 u~enik sa diplomom Lu-~a i to: iz O[ “Ristan Pavlo-vi}” 13, O[ “Salko Aqkovi}”10, O[ “Bo{ko Buha” 4 i iz osta-lih {kola 4 u~enika. Na kraju Irazreda sa svim odli~nim ocjena-ma , iz svih nastavnih predmetabilo je: 8 u~enika iz O[ “RistanPavlovi}”, 7 iz O[ “Salko Aq-kovi}”, 3 iz O[ “Bo{ko Buha” i2 u~enika iz ostalih {kola .Ukupno 20 u~enika. Ostali u~eni-ci su tako|e imali odli~anuspjeh. U pore|ewu sa prethod-nim godinama “lu~ono{e” su mno-go stabilnije po uspjehu, obziromda je me|u wima ranije bio zapa-`en broj vrlo dobrih u~enika nakraju I razreda Gimnazije. To go-vori o realnijem kriterijumuprilikom dodjele diploma “Lu~a”u osnovnoj {koli.

Navedeni podaci govore da suu~enici sa dobrim uspjehom izosnovne {kole zadr`ali istiuspjeh i u Gimnaziji, a da su zapa-`ene oscilacije kod odli~nih ivrlo dobrih u~enika iz osnovne{kole (npr. jedan u~enik sa od-li~nim uspjehom iz osnovne {ko-le je dobar u I razredu Gimnazije,a dva u~enika sa vrlo dobrimuspjehom u osnovnoj {koli su do-voqni u I razredu Gimnazije).

Mila Nenadi}, pedagog

FAKTORI USPJEHA U^ENIKA

VI[E SARADWE IZME\UPORODICE I [KOLE U~enici i profesori na{e

Gimnazije posjetili su 25. okto-bra Sajam kwiga u Beogradu.

U Beograd smo stigli rano uju-tru. Posle malo lutawa stiglismo i do Sajmi{ta. Na{li smogdje da se okrijepimo i popije-mo kafu posle napornog puta.Sajam se otvorio u deset.

Nikad nisam vidio tolikokwiga na jednom mjestu. Bilo meje strah. Odakle po~eti? [takupiti i izabrati? Kakose odlu~iti? Treba-lo je imati nekiplan ili kupova-ti nasumise. Upo~etku sam ispla-nirao da obi|emizdava~e, da vidim{ta mi se svi|a izapi{em na-slov, i da nakraju done-sem kona~nuodluku {tada kupim. Alisam shvatio,ve} kod tre}egizdava~a, da tone}e i}i. [tasad? Na{ao samInternet kiosk.Skinuo sam “Top Ten” listukwiga objavqenih od 2000. Za-tim i jo{ jednu. Onda i listupreporu~enih kwiga o nekim te-mama koje su me interesovale.Sve sam to iskombinovao u jed-nu listu, sa nekih 20-ak kwiga.Gotovo. Ostao je jo{ samo onajtakti~ki dio: trebalo se pro-biti kroz tu gungulu, sti}i doodre|enog izdava~a i kupitikwigu, za najkra}e mogu}e vri-jeme. To bi mi, da se nisam mo-rao sudarati sa ostalim qudi-ma, pro{lo kao za ~as. Ovako

me je sudarawe, gurawe, ~ekawena red, stalno podsje}alo da sami sam tu prisutan, i nisam mo-gao da se skroz prepustim tom“takti~kom” dijelu. No dobro,bilo je podno{qivo.

Zavr{io sam. Iza{ao sam is-pred sajma da se odmorim. Pola-ko su stizali i ostali. Izgleda-li su izgubqeno, koliko zbogvreve i zagu{qivosti u sajmu,toliko i zbog toga {to su se pi-tali jesu li ne{to zaboravili,

je li trebalo da jo{ ne-{to uzmu, je li ne-ka kwiga i suvi{eskupa za ono {toima u woj. Meni je

bilo dosta. Ja samza taj dan zavr{io.Dr`ali smo u ruka-

ma kese, povijeni, anajlon nam se

usijecao u ru-ke. Neka mijo{ nekoka`e da

kwige nisu fi-zi~ki rad.

Kwige sam pore|ao u redza ~itawe. Na po~etku reda sto-ji neka kwiga jo{ od avgusta.Wu stalno preska~em. Mo`da{to je debela. Ne znam vi{e niza{to je na po~etku reda. A ovekwige, koje sam uzeo na Sajmu, }evaqda do}i na red. Problem jebio pore|ati ih, po{to nisamznao ni{ta o wima, morao samsuditi prema naslovima. Ipak,peki}a sam stavio prvog, wega}u odmah pro~itati. To je barlako. Ne nosi sajmovski bulevarxabe wegovo ime. Palahwuk, Ku-ci, Nabokov, I{iguro, Kjerke-gor, Minkovski }e dobiti svojihpet minuta. Mo`da.

Nikola Milinkovi} IV5

UTISCI SA SAJMA KWIGA

RIZNICA PISANE RIJE^INA JEDNOM MJESTU

Dana 21. oktobra za maturantepqevaqske Gimnazije organizo-vana je posjeta odsjeku Ma{in-skog fakulteta u Pqevqima,smjer: ma{inska obrada drveta.

U pratwi razrednih starje{i-na prof. Emire Hamzi} i prof.Rado{a Zukovi}a, kao i direkto-ra Gimnazije, Dragana Zukovi}a,u~enici 4. razreda, imali su pri-liku da se upoznaju sa radom iinventarom Akademskog centra.

Novoadaptirani objekat, u ko-me se izvodi nastava, nalazi se ukrugu Garnizona Vojske Crne Go-re, a zvani~no je otvoren 2. sep-tembra ove godine. Zgrada fa-kulteta, ure|ena po savremenimakademskim standardima, ima svepotrebne uslove za rad i boravak,kako studenata tako i profesora,koji dolaze na predavawa iz Pod-gorice. Fakultet je opremqen sa-vremenim u~ilima, a posjeduje i

nekoliko ra~unarskih sala {tou mnogome olak{ava pra}ewe na-stave.

Na{ vodi~ bila je g|a MilenaVukovi}, rukovodilac Ma{in-skog Fakulteta u Pqevima, odkoje smo i saznali ne{to vi{e osamim stuidijama.

“Nastava se odvija svakodnev-no, prije i posle podne, od pone-deqka do subote.Plan i programje po “Bolowi”. Studije su trogo-

di{we, s tim {to stu-denti posle zavr{enetre}e godine imaju mo-gu}nosti da nastave ~e-tvorogodi{we studi-je.Imamo pet smjerova.Nakon dvije godinestandardnih studija, natre}oj godini, studen-ti se odlu~uju za smjerkoji }e da studiraju.

U Pqevqima }e bitidrvoprerada. I svi onistudenti, koji studira-ju u Podgorici, ako bu-du `eqeli da upi{utre}u godinu drvopre-rade, mora}e da poha-|aju nastavu u Pqevqi-ma.

Ove godine upisano je57 studenata: od togatri stdenta iz Ro`aja i2 iz Bosne.Svi studenti

su dobili stipendije.Studenti-ma na buxetu dodijeqene su mje-se~ne stipendije u iznosu od 100evra, a samofinansiraju}im stu-dentima 150 evra.Vrijednost stu-dija je 500 evra na godi{wem ni-vou.Upla}uju se dvije rate od po250 evra u septembru i februa-ru.”

Kao korisnu informaciju bu-du}im studentima izdvajamoprincipe bodovawa pri upisu naMa{inski fakultet.

“Za u~enike gimnazija bodujuse matematika i fizika.Za |akedrugih {kola matematika i me-hanika.Boduju se ocjene iz 3. i 4.razreda.Ukoliko u~enik nijeimao mehaniku ili fiziku u 3. i4. godini uzima se ocjena iz 1. i2. godine. A ko je imao pomenutepredmete samo u jednoj godini,ta se ocjena prepisuje i u drugu..Jako su bitni izborni predmetikao i uspjeh u sve ~etiri godinesredwo{kolskog {kolovawa, na-

ravno i zavr{ni matrurski is-pit.”

O daqim planovima gospo|aVukovi} ka`e:

“Naru~ena su i dva automataza kafu i grickalice, kako bistudenti mogli da konzumirajune{to za vrijeme pauze i odmo-ra.U toku su i zavr{ni radovi nastudentskom bifeu.Fakultet }eorganizovati i kurseve engleskogjezika svih nivoa, a od 1. novem-bra po~e}e sa radom i polaznicikursa AUTO CAD -2009.”

Maturanti su ponijeli veomapozitivne utiske, kako o osobqusa kojim su imali priliku darazgovaraju i saznaju dodatne in-formacije, tako i o izuzetno ~i-stom i ure|enom enterijeru. Ovaposjeta, prvenstveno edukatka-tivnog karaktera, mo`e se sma-trati jednim novim i veoma zna-~ajnim iskustvom na putu kadaqem obrazovawu.

Tijana Pejatovi} IV5

PRVA VISOKO-[KOLSKA USTANOVA U NA[EM GRADU

Gimnazijalci posjetiliMa{inski fakultet

Zgrada Ma{inskog fakulteta - odjeqewe Pqevqa

Goran ]ulafi}, dekan podgori~kog Ma{inskog fakulteta i Filip Vukovi},predsjednik op{tine Pqevqa sve~ano presjekli vrpcu 2. septembra 2008.

4

@e| je smrtonosnija odgladi. Kad su prije vi{edesetina hiqada godina pr-ve grupice qudi krenule upotragu za hranom, moralesu da se dr`e blizine rije-ka, izvora i jezera, ne bili imale stalan pristupsvje`oj vodi. Od tada, pa dodanas, pi}e je u velikoj mje-ri uticalo na qudsku isto-riju.

Tek u posledwih desetakhiqada godina pojavila suse i druga pi}a spremna dauzurpiraju neprikosnove-ni status vode. Ona ne po-stoje u prirodi ve} morajuda se proizvedu.

Kako se istorija mijewa-la, tako je svako vrijeme,mjesto i svaka kultura ima-la svoje omiqeno pi}e. Sva-ko od tih pi}a postajalo jepopularno kada se javilapotreba za wim, ili seuklopila u istorijske ten-dencije; u nekim slu~ajevi-ma ona su imala i neo~eki-vani uticaj na tok istorije.Osim uobi~ajene periodi-zacije, istoriju je mogu}epodijeliti na periode u ko-jima su dominirala razli-~ita pi}a. Tok svjetskihzbivawa obiqe`ilo je {estveoma razli~itih napitaka:pivo, vino, `estoka alko-holna pi}a, kafa, ~aj i ko-ka-kola (tri sadr`e alko-hol, tri kofein).

Doga|aj koji je usmjerio~ovje~anstvo ka modernomdobu, bio je usvajawe zemqo-radni~kog na~ina `ivota.Naime, po~etak uzgajawa`itarica-prvo na Bliskomistoku prije otprilike de-set hiqada godina, i{ao jeu korak s pojavom rudimen-tarnih vrsta piva. Prve ci-vilizacije , koje su ponikleoko pet hiqada godina ka-snije u Mesopotamiji iEgiptu su dvije paralelnekulture izgra|ene na vi-{ku `itarica dobijenihorganizovanom ekstenziv-

nom proizvodwom. Na samoda je pivo hranilo, nego sui nadnice i obroci pla}a-ni hqebom i pivom, po{tosu ̀ itarice ~inile osnovuprivrede.

Pomaci koje je procvatkulture u polisima stareGr~ke u prvom milenijumuprije nove ere donio u fi-lozofiji, nauci, politici ikwi`evnosti, jo{ uvijek~ine osnovu moderne naukei filozofije. Vino, koje jebilo u krvotoku ove medite-ranske civilizacije, posta-lo je osnovno sredstvo trgo-vine u velikimprekomorskim trgova~kimpohodima preko kojih su segr~ke ideje i kultura {iri-la na sve strane svijeta. Po-litika, filozofija i poe-zija bile su glavne teme nazvani~nim prijemima, po-znatim pod nazivom sympo-sia, na kojima se pilo raz-bla`eno vino iz jednezajedni~ke posude. Popular-nost vina nastavila je daraste pod Rimqanima, ~ijase jasno odre|ena hijerar-hija u dru{tvu odra`avalana precizno utvr|ene vrstevina, na redosled kojim suse ona pila, kao i na na~inwihovog konzumirawa.

Dvije vode}e svjetske re-ligije zauzele su potpunoopre~ne stavove u vezi savinom: u hri{}anskom ri-tualu pri~e{}ivawa, vinoima kqu~nu ulogu, dok je, sdruge strane, posle padaRimskog carstva i usponaislama, vino zabraweno u~itavoj regiji iz koje je po-niklo.

Evropski istra`iva~i suu XV vijeku zaplovili nazapad prema sjevernoj i ju-`noj Americi i na istokprema Indiji i Kini. Uovom dobu velikih istra-`ivawa pojavio se ~itavniz novih pi}a, dobijenihdestilacijom, koja je obez-bje|ivala alkohol u kon-

centrisanom, trajnom obli-ku idealnom za transportbrodovima. Alkoholna pi}akao {to su brendi, rum iviski slu`ila su kao sred-stvo pla}awa za robove, apostala su i izuzetno po-pularna u sjevernoameri~-kim kolonijama gdje je to~e-we alkohola postalo iveoma va`no politi~ko pi-tawe.

Tik za geografskom eks-panzijom bio je i wen inte-lektualni pandan. Domi-nantno pi}e dobaracionalizma bila je kafa-tajanstveno i pomodno pi}edonijeto u Evropu sa Sred-weg istoka. Novi lokali ko-ji su slu`ili kafu znatnosu se razlikovali od kr~miu kojima se pio alkohol ibrzo su postala glavna mje-sta okupqawa trgova~ke, po-liti~ke i intelektualneklijentele. Kafa je krstali-sala misli i tako postalaidealno pi}e za nau~nike,poslovne qude i filozofe.Diskusije koje su se vodile ukafeterijama dovele su doosnivawa nau~nih dru{ta-va, novina, finansijskihinstitucija, a postale su iplodno tle za razvijawe re-volucionarnih ideja, pogo-tovo u Francuskoj.

U nekim evropskim ze-mqama, naro~ito u VelikojBritaniji, umjesto kafeprimat je preuzeo ~aj, kojise uvozio iz Kine. Wegovapopularnost u Evropi do-vela je do otvarawa unosnihtrgova~kih puteva premaDalekom istoku, u~vrstilaimperijalizam i podstaklaindustrijalizaciju do ne-vi|enih razmjera. Po{to se~aj ustoli~io kao nacio-nalno pi}e Britanije, po-treba za odr`avawem stal-nih zaliha ~aja imala je

dalekosezne posqedice pobritansku spoqnu politi-ku.

Iako su se vje{ta~ki ga-zirana pi}a prvi put poja-vila u Evropi krajem XVI-II vijeka bezalkoholnagazirana pi}a do`ivjela supravu popularnost tek kadje izmi{qena koka-kola,sto godina kasnije. Prvo-bitno ju je napravio jedanapotekar iz Atlante kaoqekovito sredstvo za okre-pqivawe, a zatim je prera-sla u ameri~ko nacionalnopi}e i postala simbol onogsna`nog potro{a~kog ka-pitalizma koji je pomogaoAmerici da postane super-sila. Putuju}i sa ameri~-kim vojnicima, dok su vodi-li ratove {irom svijeta,koka-kola je postala najpo-znatiji i najprodavanijiproizvod na svijetu, i danaspredstavqa pravu ikonukontroverznog napredova-wa prema jedinstvenomsvjetskom tr`i{tu.

Pi}a su bila mnogo vi{epovezana sa tokom istorijenego {to se misli, i imalasu znatno ve}i uticaj nawen tok. Razumijevawe jed-nog slo`enog pitawakao{to je ko je {ta pio, za{toi odakle je pi}e nabavqano,zahtijeva temeqno pretre-sawe brojnih potpuno raz-li~itih oblasti. [est slo-`enih pi}a ukazuju naslo`enost me|usobnog uti-caja razli~itih civiliza-cija i na povezanost svjet-skih kultura. Ona i danaspostoje u na{im domovimakao `ivi podsjetnici opro{lim vremenima, te~-ni savremenici onih silakoje su oblikovale modernisvijet.

Prof. istorijeQiqana Baj~eti}

Za govorni jezik ka`e seda je mrtav ako ga niko nekoristi kao materwi pa sa-mim tim nije ni slu`benijezik. Me|utim, utkaniduboko u tkivosvakodnevnog`ivota, latin-ski i gr~ki je-zik, to srceevropske civi-lizacije i tra-dicije, sna`nopulsiraju {ire-}i uglavnom dobrevibracije. Svismo wima okru-`eni, bilitoga svje-sni ili ne,svi u`iva-mo u wego-voj ~istotikoja se gra-ni~i sa sa-v r { e n -stvom.

P i t a t ekako? Ka`ete da je wihovovrijeme “passe”. Poku{a-vate na}i dokaze da su tosahraweni jezici, stavqe-ni ve} odavno “ad acta”, gr-~evito kopate po svim lin-gvistikama evropskihjezika (lingua-jezik; opet tajlatnski). Pronalazite dasu se neki jezici razviliiz latinskog (francuski,italijanski, {panski, por-tugalski, rumunski) dok jeuticaj latinskog jezika ve-oma prisutan u engleskom iwema~kom jeziku. Osnovgramatika pomenutih jezi-ka ~ini gramatiks latin-skog jezika, gotovo bespre-koran sistem nastao podvelikim uticajem gr~kog je-zika. Istovremeno, korije-ni rimske kwi`evnosti na-pajaju se gr~kim izvorima.Latini nisu u svom jezikuimali ~ak ni rije~ za pojam“pjesnik”, ve} su je uzeli izgr~kog jezika (poeta) Teknakon Punskih ratova, kad

je Rim Gr~ku osvojio oru`-jem, a Gr~ka Rim kulturomi umjetno{}u (Graecia cap-ta ferum victorem cepit et ar-tes intulit agresti Latio), Ri-

mqani shvataju da wihovjezik ne mora biti is-kqu~ivo vojni~ki je-zik, ve} jezik kojimse mogi izre}i i poet-ske misli.

@ive}i u “decenijiHarija Potera” sazna-jete da je u ovom djeluX. K. Rouling koristi-la latinski kao osnov

za gra|ewe ~arolija o ko-jima je pisala i da

je ovo djelo,kao i Aste-riks, prevede-no na latinskijezik.

Potom u ~a-sopisu kakav jeNIN na|ete~lanak Du{a-na Katilovi}a

o prikazu ovog jezika naInternet-u sa velikim bro-jem adresa:

• http://latin.about.com(pretra`iva~ po kategori-jama)

• http://www.geoci-ties.com/stilicho/latinin-dex.html (prikaz anti~kogRima, zanimqivosti)

•http://www.yle.fi/fbc/lati-ni/trans.html (najnovijevijesti na latinskom)

i iznena|eni ste obiqemmogu}nosti.

Op{te je poznato da jepapa Racinger najavio pov-ratak tkz. Tridentskoj misi(misi na latinskom jeziku)ukoliko to zatra`i vi{eod 30 vjernika. Dobroinformisani znaju dafinska vlada ve} nekolikogodina, revoltirana domi-nacijom engleskog jezika,svoja zvani~na dokumentaprevodi na latinski jeziki da je, dok je bila na ~eluEU, tra`ila uvo|ewelatinskog kao jezika Unije.

Nasmije{ite se! Melo-dije Elvisa Prislija pre-vedene su na latinski jezik,a wema~ka hip hop grupaISTA izdala je tri CD-ana ovom jeziku. Ka`u da jeS. Berlusconi izjavio da“tako dobro vlada latin-skim da bi mogao ve~eratisa Cezarom.”

Ovo su bili, mo`e sere}i “kurioziteti”. Ostalosu, re}i }ete “antikvite-ti”. Da li je ba{ tako?Poku{ajmo “osloboditi” odlatinskog jezika nauku,umjetnost, politiku, diplo-matiju, moderne evropskejezike. Kako, kad je on “con-ditio sine qua non” (uslovbez koga se ne mo`e) za svacivilizacijska dostignu}a,to je jezik koji povezuje svenarode.

Zato u`ivajmo u neiscrp-nom bogatstvu ovog jezika,univerzalnosti wegovihrije~i! Divimo se sjajulatinskih citata, opleme-wuju}i wihovom upotrebomsvakodnevnu komunikaci-ju! Pribli`imo sepro{lim vjekovima,oslu{nimo tok istorije,pokucajmo na ta magi~navrata “PULSATE ET OPE-RIETUR VOBIS”-KUCAJTEI OTVORI]E VAM SEDVERI ^OVJE^ANSTVA.Emira Hamzi}, profesor

ESEJ (francuski essai, en-gleski essay) teorijski jeozna~en kao oblik kwi-`evne kritike. Esej karak-teri{e sugestivnost kazi-vawa, qepotu izraza,inventivnost u interpre-taciji problema, intelek-tualnost i originalnost unau~nom shvatawu.

Tematski esej obuhvata{iroko podru~je dru{tve-nih, politi~kih, umjetni~-kih i filozofskih sadr-`aja. Za razliku od pisacanau~nih studija, koji svo-je ocjene i saznawa temeqina osnovu analiti~ke ra-cionalnosti, pisac esejakoji se bavi umjetni~kimproblemima, iznosi subjek-tivni odnos prema proble-mu, isti~u}i svoje utiske,razmi{qawa, a nau~no is-pituje samo one problemekoji su u centru wegovogsubjektivnog interesa ipreokupacije, tj.samo ono{to smatra esencijalnimproblemom. Sve to esej ~i-ni zanimqivom formom isadr`inom.

Jedna od teorijskih mi-sli o eseju sadr`i slede-}e:”Esej je takva kwi`evnavrsta u kojoj biva ujediwe-na nau~na namjera u obra-di odre|enog pitawa, sa te-`wom da se ta obradaostvari na korektan, `iv,

i stilski uvjerqiv na~in,u kojem dolazi do izra`a-ja sposobnost pisca daostvari umjetni~ki uti-sak.”

Istorijski posmatranoesej najranije sre}emo u an-ti~koj kwi`evnosti u spi-sima Seneke i Plutarha,zatim znatno kasnije u {e-snaestom vijeku u djelufrancuskog pisca Mi{e-la Montewa i u engleskojkwi`evnosti. F. Bejkn jeobjavio u kwizi: Oglediili savjeti gra|anski ilimoralni, eseje koji }e po-stati uzor mnogim engle-skim esejistima, i eseji-stima Evrope. Od togvremena esej se neprekidnorazvija i weguje u evrop-skoj i daqe u svjetskojkwi`evnosti, a pi{u gapisci koji su izrazite po-ete, prozaiste ili samoesejisti.

U savremenoj koncepcijinastave kwi`evnosti esejima zna~ajnu ulogu, jer sefunkcionalno ukqu~uje u{kolsku interpretacijukwi`evnih tekstova. Ka-ko savremeni procesi

obrazovawa pred u~enikapostavqaju zadatke samo-stalnog eseisti~kog rada,potrebno je kao pomo} u tu-ma~ewu kwi`evnih teksto-va i stvarala~kim esei-sti~kim procesima predu~enike postaviti zadat-ke. Da bi kwi`evno djelobilo svestrano ocjewenopotrebno je odrediti te-matsko-stilsku sadr`inui vrijednost, zatim soci-jalni miqe, kulturolo{kevrijednosti, moralneaspekte u duhovnom kontek-stu autora. Za ovo posled-we ponekad je potrebno ipoznavawe biografijeautora. Ovakvi zahtjevipodsti~u i ukqu~uju u~e-nika u aktivan, stvarala~-ki, nastavni proces. U~e-nik tako postaje sudioniknastavnog procesa i otkri-va nove svijetove, izra`a-va svoja zapa`awa i sudo-ve o djelu. Ovo doprinosi~itala~kom interesu ipodsti~e talenat. Narav-no ovome treba dodati dasavremeni izvori saznawane bi trebali da slu`e kaosredstvo pomo}u kojih u~e-

nik pronalazi formiraneocjene od kojih ne pravipomak u samostalnom is-tra`ivawu, {to se de{avasa tekstovima sa interne-ta. Svi pomo}ni tekstovi utuma~ewu kwi`evnog djelatreba da imaju podsticajnuulogu u shvatawu umjetni~-ke i dru{tvene vrijednostikwi`evnog djela.

Mogu}nosti eseisti~kihtekstova su razli~ite kakou funkciji pomo}i u ocje-wivawu kwi`evnih djela,tako i u stvarala~kom pro-cesu formirawa i izra-`avawa samostalnih sta-vova i ocjena. Tako se mo`eodgovoriti slo`enosti na-u~no umjetni~kih zahtjevau nastavi kwi`evnosti.Naravno cijeli proces imai vaspitnu ulogu, jer pred-stavqa do`ivqajno-inte-lektualnu motivaciju zau~enika. Daqe do`ivqaj-no-intelektualna motiva-cija doprinosi estetskojformi i dubini do`ivqa-ja. Na ~asu tome mogu do-prinijeti i fragmenti mu-zi~kih tekstova ililikovna ostvarewa, a koja

su tematski ili hronolo-{ki povezana sa osnovnimsadr`ajem ~asa. Tako se vi-{e upotpuwava i razvijaliterarni senzibilitet.

Da bi u~enik mogao is-tra`iti odre|eni literar-ni problem, najprije morapro~itati kwi`evno dje-lo. Za razumjevawe savre-menih kwi`evnih djelakojasu filozofski into-nirana, a literarni po-stupci originalni, potreb-ni su ponekad sekundarniizvori, na primjer: leksi-koni, enciklopedije, teo-rije kwi`evnosti, istori-je kwi`evnosti i eseji.Nakon takvih istra`iva-wa analogijom i ostvare-nom sopstvenom vizijom,u~enik mora shvatitiosnovnu ideju, a potom iestetsko-stilske vrijedno-sti jednog umjetni~kog tek-sta i ostvariti potpunuanalizu djela. Mislim daje takav istra`iva~ki po-stupak u razumjevawu lite-rarnog problema potrebanda bi u~enik uspje{no pre-{ao put od tajanstvene za-gonetke do zadivqenostisvijetom koji otkriva ispoznaje. To je ujedno ipreduslov da u~enik pod-staknut istra`ivawima isam napi{e esej.

Nevenka Jelovac

OSVRT

ISTORIJA SVIJETAU [EST PI]A

“Ne postoji jedna istorija ~ovje~anstva, postoje samobrojne istorije razli~itih aspekata qudskog ̀ ivota”.

Karl Poper

PULSATE ET OPERIETUR VOBIS

“Mrtvi - `ivqinego ikada”

(I. Klajn)

Esej u nastavi kwi`evnosti

5

• [ta za tebe predstavqa pobjedana takmi~ewu?

DIJANA XARI]: Ova pobjeda,prije svega, predstavqa priznaweza ulo`eni trud i rad, kao i pod-strek za daqe takmi~ewe.

NIKOLA POTPARA: Ovaj uspjehje za mene veliki podsticaj da nasta-vim sa ovakvim radom i da u budu}-nosti ostvarim jo{ boqe rezultate.

MARKO PETRI]: Osvojeno dru-go mjesto za mene predstavqa od-sko~nu dasku ka daqem usvajawuznawa i nizawu sli~nih uspjeha.To mi je tako|e ̀ ivotna lekcija -daznawe uvijek pobje|uje.

JELENA BRA[ANAC: Pobjeda natakmi~ewu predstavqa vrhunac mogdosada{weg prou~avawa biologije ipodstrek da svoje daqe {kolovaweusmjerim na prirodne nauke. Dr-`avno takmi~ewe pokazuje kolikoste dobri u onome {to radite, a akoje to ono {to najvi{e volite, uspjehnajboqe potvr|uje ispravnost va-{ih odluka.

• Koliko su trajale pripreme zatakmi~ewe?

MILAN MILINKOVI]: Pri-preme su trajale oko nedequ danaprije takmi~ewa.

DIJANA XARI]: Pripremalasam se tokom cijele godine, ali in-tenzivnije sam vje`bala posledwihdesetak dana pred takmi~ewe.

ANA VUKOVI]: Tokom godinesmo imali dodatne ~asove sa mento-rom, dok smo zadwa dva mjeseca predtakmi~ewe vje`bali mnogo ~e{}e.

MARKO PETRI]: Svaka novalekcija i novo saznawe jesu vrstepriprema. Poha|aju}i dodatne ~aso-ve fizike, tokom {kolske godinevr{io sam pripreme za predstoje}etakmi~ewe, ali nedequ dana prijetakmi~ewa pripreme su kulmini-rale.

JELENA BRA[ANAC: Dvije-trinedeqe prije takmi~ewa imala samnekoliko dodatnih ~asova na koji-ma sam obnovila pre|eno gradivosa profesorkom Tawom Draga{e-vi}. Ostala priprema se svela naredovnu nastavu tokom koje smo bi-li oslobo|eni radi itenzivnije pri-preme.

• Da li su bili te{ki zadaci/pi-

tawa?IRINA TOMI]: Test nije bio

nimalo lak, ali mogao ga je uradi-ti svako ko se dovoqno pripremao zatakmi~ewe.

NIKOLA MILINKOVI]: Mi-slim da su zadaci bili te{ki {toje i logi~no, jer se, ipak, radi o dr-`avnom takmi~ewu, ali uz dovoqnovje`bawa mogli su se uraditi.

JELENA BRA[ANAC: Nisu bi-la naro~ito ni te{ka , ali ni laka.Gradivo,obuhva}eno testirawem, jeop{irno tako da su pitawa bilakompleksna.

• Da li si u potpunosti zadovo-qan/na svojim u~inkom?

MILAN MILINKOVI]: Nisamu potpunosti zadovoqan u~inkomjer sam mogao i vi{e da postignem,ali nisam dovoqno radio.

MARKO PETRI]: Veoma sam za-dovoqanv onim {to sam pokazao natakmi~ewu, ali uvijek mo`e boqe.Nedostatak koncentracije oduzeo mije nekoliko va`nih bodova, ali sa-

mim tim {to je takmi~ewe na nivoudr`ave ponosan sam onim {to sampokazao.

NIKOLA POTPARA: Nisam upotpunosti zadovoqan jer uvijek mo-`e boqe. Za slijede}e takmi~ewe}u mnogo vi{e da se potrudim i na-dam se ostvarim boqi rezultat.

DIJANA XARI]: Zadovoqna samu~inkom, ali ne u potpunosti. Kaoi uvijek, mislim da sam ne{to boqemogla da odradim.

• Koliko je pomo} mentora utica-la na tvoj uspjeh?

MARKO PETRI]: Pored mogupornog rada i voqe, za ovaj uspjehjednako je zaslu`na Angelina Vu~i-ni}-moj mentor. Ona me je uvela usvijet fizike i zainteresovala meza ovu prirodnu nauku. Zahvaquju-}i woj savladao sam na~in rada mno-gih zadataka. Podr{ka mentora je umnogome olak{ala moj rad i omogu-}ila mi da ostvarim ovaj uspjeh.

NIKOLA MILINKOVI]: Veli-ka uloga u mom radu pripada mommentoru profesoru Draganu Zukovi-}u. Bez wegove pomo}i sigurno nebih postigao ove rezultate.

DIJANA XARI]: Dobar profe-sor mnogo uti~e na uspjeh, kako pru-`awem stru~ne pomo}i, tako i ohra-brivawem i usmjeravawemu~enika.Da sam savjete svoje pro-fesorice iskoristila na pravi na-~in pokazuje pobjeda.

• Ho}e{ li se takmi~iti opet?IRINA TOMI]: Ho}u, ali tek za

dvije godine (u tre}em razredu), jermogu}nost takmi~ewa iz jezika (a odove godine i iz svih ostalih pred-meta) imaju u~enici tre}eg razredasredwih i osmog razreda osnovnih{kola.

NIKOLA MILINKOVI]: Radobih se takmi~io ponovo, ali pro-gram reformisanog obrazovawapredvi|a takmi~ewa samo za u~e-nike tre}eg razreda. U svakom slu-~aju, bi}u tu da pru`im podr{kuprijateqima.

MILAN MILINKOVI]: Takmi-~i}u se opet iz fizike, jer postojimogu}nost da odem na Olimpijadu.

• Kakve su tvoje ambicije na na-rednom takmi~ewu?

MARKO PETRI]: Moj ciq je daponovim uspjeh sa prethodnog tak-mi~ewa. Uz pomo} mentora i upor-no{}u smatram da mogu da postig-nem jo{ boqi plasman.

DIJANA XARI]: Trudi}u sa daopet ponovim uspjeh i da}u svoj mak-simum da to i ostvarim.

NIKOLA POTPARA: Moj ciq jeda ponovim uspjeh sa prethodnog

takmi~ewa. Smatram da uz upornosti pomo} mentora, mogu da postignemjo{ boqi plasman.

• Da li su nagrade ispunile tvo-ja o~ekivawa?

JELENA BRA[ANAC: Nagrade suprevazi{le na{a o~ekivawa. Kam-povi u Virpazaru i Bijeloj, lap-to-povi, ADSL... zadovoqna sam, kao isvi ostali takmi~ari.

NIKOLA MILINKOVI]: Na-grade su bile na zavidnom nivou,ve}em nego sve nagrade od pro{lihgodina skupa.

ANA VUKOVI]: Jesu, u potpuno-sti!

IRINA TOMI]: Ove godine na-grade su nadma{ile moja o~ekivawa,a mislim i o~ekivawa drugih uspje-{nih takmi~ara. One ~ine dodatnumotivaciju da se nastavi put trijum-fa na takmi~ewima.

• Koja ti je omiqena nagrada, akose mo`e izdvojiti?

ANA VUKOVI]: Moja omiqenanagrada je kamp u Virpazaru, a mi-slim da nema potrebe obja{wavatiza{to.

MILAN MILINKOVI]: Omi-qena nagrada mi je lap-top koji jetrenutno na popravci, ali }u u we-govim zadovoqstvima u`ivati tekza koju nedequ dok stigne sa poprav-ke...

DIJANA XARI]: Omiqena na-grada mi je kamp engleskog jezika uBijeloj. Pored mogu}nosti da pro-{irimo i utvrdimo znawe iz engle-skog jezika, na kampu je bila orga-nizovana i {kola plesa, koja jeboravak tamo u~inila jo{ zanimqi-vijim. Tih deset dana provedenihna kampu dugo }u pamtiti, kao idru{tvo koje sam tamo upoznala.

• Da li si ne~im nezadovoqan/nauvezi sa takmi~ewem?

NIKOLA POTPARA: Uslovi ni-su jednaki za sve u~enike, jer u~eni-ci iz Podgorice mogu odmorniji dado|u na takmi~ewe, dok npr. u~eni-ci iz Pqevaqa moraju da putuju i ponekoliko sati i zatim umorni darade zadatke. Osim toga, nema za-mjerki.

ANA VUKOVI]: Jedine zamjerkeu vezi sa takmi~ewem odnose se naovogodi{wu odluku da se ubudu}emogu da takmi~e samo u~enici tre-}eg razreda.

• Neki savjet u~enicima koji setakmi~e prvi put...?

JELENA BRA[ANAC: Vjerujte usebe, u~ite i znajte da se svaki mi-nimum rada i truda mo`e isplati-ti. Ne samo da }ete probuditi zna-we iz oblasti koju volite ve} }etedobiti mogu}nost da putujete, upo-znate mnogo qudi i steknete jakodobre prijateqe.

Reporteri: MILENA ^OLOVI]i NEMAWA DRAGA[

5U aprilu, 2008. godine u Podgo-rici, u organizaciji Ispitnog cen-tra, odr`ano je Republi~ko takmi-~ewe u~enika osnovnih i sredwih{kola Crne Gore u znawu prirod-nih nauka, stranih jezika i isto-rije.

Takmi~ewe je gimnaziji “Tana-sije Pejatovi}” u Pqevqima doni-jelo {est fantasti~nih prvih mje-sta, {est pobjednika koji svoj putka uspjehu mogu opisati u duhu sen-tencije: “Veni, vidi, vici!”.

“Ekipi snova” u septembru su sepridru`ila i ~etiri u~enikaosnovnih {kola, tako|e osvaja~i

vode}ih mjesta.Pqevaqski u~enici, gimnazi-

jalci, Crnoj Gori su dali “desetdobitnih kombinacija”.

Ispitni centar nagradio je u~e-nike zavidnim nagradama. Pobjed-nici su dobili diplome koje svje-do~e postignuti uspjeh, mobilnetelefone i boravak u nekom od trikampa (“Kamp engleskog jezika” uBijeloj, “Kamp za biologe i hemi-~are” u Virpazaru i “Kamp itali-janskog jezika” na Ivanovim ko-ritima”). Vlada Crne Gore posebnoje nagradila pobjednike najnovijimmodelima lap-topova, a predstav-

nik T-Com-a odobrio im je bes-platno kori{}ewe Internet-a uperiodu od godinu dana.

Postignuti uspjeh svjedo~i dabez rada i dobrog u~iteqa nemadobrog u~enika. Ovom prilikomu~enici zahvaquju svojim mentori-ma na svesrdnoj pomo}i i saradwi,profesorima: Rosandi Terzi}, Ve-sni Kastratovi}, Tawi Draga{e-vi}, Mi}unu Svrkoti, direktoruDraganu Zukovi}u, kao i nastavni-cima Slavki Dragi}evi}, Angeli-ni Vu~ini} i Oliveri Unkovi}.

Milena ^olovi} iNemawa Draga{

TAKMI^ARI ODJEQEWEBROJ

BODOVAPREDMET

RAZRED/KATEGORIJA/

MJESTO

Nikola Milinkovi} IV5 97 matematika III 1.

Jelena Bra{anac IV4 77 biologija III 1.

Dijana Xari} III4 79 hemija II 1.

Milan Milinkovi} III2 75 fizika II 1.

Milena ^olovi} II2 78 hemija I 1.

Nemawa Draga{ II2 85 biologija I 1.

Ana Vukovi} I2 87 hemija VIII 1.

Irina Tomi} I1 98 engleski jezik VIII 1.

Marko Petri} I1 84 fizika VIII 2.

Nikola Potpara I1 81 fizika VIII 3.

SA TAKMI^EWA U^ENIKA OSNOVNIH I SREDWIH [KOLA

“DO\OH, VIDJEH, POBJEDIH”

Uputstvo za rje{avawe:Ovaj zadatak je osmislio poznati nau~nik Al-

bert Ajn{tajn,zbog ~ega i nosi wegovo ime.Po we-mu, ovaj problem je sposobno da rije{i samo oko2% populacije na{e planete Zemqe. Provjerite dali spadate u tih 2% qudi...

Ima ukupno pet ku}a koje se razlikuju po boji.Usvakoj od tih ku}a ̀ ive osobe dru-ge nacionalnosti koje piju raz-li~ito pi}e, bave se razli~ittimsportovima i imaju razli~iteku}ne qubimce.Zna~i nemaju ni-{ta zajedni~kog. Va{ zadatak jeda otkrijete ko `ivi u kojoj ku-}i.Ovo treba rije{iti za 30 mi-nuta uz ukupno tri poku{aja.Sre}no! (za elektronsku verzijuposjetite http/:www.Ni-kel.com).1. Britanac `ivi u crvenoj ku}i.2. [ve|anin ima psa kao ku}nog

qubimca.3. Dancu je omiqeno pi}e ~aj.4. Lijevo od bijele ku}e nalazi se

zelena.5. ^ovjek koji je u zelenoj ku}i

pije kafu .6. Ptice gaji osoba koja voli

biciklizam .7. Odbojku igra vlasnik `ute ku}e.8. ^ovjek koji `ivi u sredwoj

ku}i, pije mlijeko.

9. U prvoj ku}i `ivi Norve`anin.10. Susjed ~ovjeka koji igra ko{arku, ima ma~ku.11. Susjed ~ovjeka koji igra odbojku, ima kowa.13. Osoba koja se bavi plivawem, voli da pije pivo.14. Nijemac voli da igra golf.15. Norve`anin `ivi pored plave ku}e.16. Susjed osobe koja igra ko{arku, pije vodu.

Ajn{tajnov test inteligencije

KU]A#1 KU]A#2 KU]A#3 KU]A#4 KU]A#5

Boje ku}a:

Vlasnik:

Omiq. pi}e:

Sport:

Qubimac:

INTERVJU SA POBJEDNICIMA TAKMI^EWA

Ispitni centar organizovao jeprijem povodom dodjele nagradapobjednicima ovogodi{weg Dr-`avnog takmi~ewa u~enika u zna-wu prirodnih nauka, stanih jezi-ka i istorije.

U zgradi Ekonomskog fakulte-ta osje}ali smo se druga~ije. Po-laskani naravno, ali pomalo zbu-weno i mo`e se re}i, napeto iupla{eno o~ekivali smo... Sve{to smo znali o prijemu, bilo jeto da }e nas 93 u~enika, osvaja~ejednog od prva tri mjesta na tak-mi~ewu u znawu, prozvati i pojed-na~no nam dodjeliti diplome inagrade. Primjetili smo da sumjesta ozna~ena. Na svakoj sto-lici bio je papir sa navedenimpredmetom, osvojenim mjestom irazredom. Posle ~ekawa voditeq-ka programa qubazno nam se obra-tila. Iskreno, ne sje}am se {ta jeona, a i drugi qudi, predstavni-ci razli~itih ustanova i sponzo-ra govorili. Svi mi, bili smo ne-strpqivi da primimo o~ekivanenagrade. Gurkali smo se, vrpoqi-li. Voditeqka je, kona~no, po~e-

la s prozivawem jednog po jednogpobjednika. Dok su pojedina~noprimali diplomu i nagradu, fo-tografija prozvanog u~enika bi-la je na slajdu, u pozadini.

[to je vi{e djece oko mene iz-lazilo, ~ekaju}i svoj red, to su imoje noge sve vi{e po~ele da po-drhtavaju, a i stomak da se gr~i.Trebalo je u prepunoj sali, istu-piti na glavnu scenu ispred rado-znalih novinara. Kad su me pro-zvali, kao iz topa sam ustala ido{la do scene. Imala sam veoma~udan osje}aj da svi gledaju u me-ne i da se svaki moj pokret, trep-taj oka, vi{e nego o~igledno vi-di. No dobro, mnogo je lak{e bilokada sam se stopila sa masomostalih u~enika koji su tu staja-li. Uskoro su blicevi fotoapara-ta postali da mi budu zanimqivi.

A {to se ti~e nagrada , one zanas nisu bile obi~an poklon.Predsavqale su ne{to samo na{e,koje smo zaradili svojim trudomi ne{to {to nam niko ne mo`eosporiti.

Milena ^olovi}

PRIJEM ZA POBJEDNIKE

U I[^EKIVAWU NAGRADE

6

Talija nije ostavila rav-nodu{nim ni u~enike na{e{kole.

Novo vrijeme donosi po-trebu da se anga`ujemo itamo, gdje je ranije to izgle-dalo komplikovano. @eqada se provjerimo, oproba-mo, poka`emo i doka`e-mo,naro~ito je do{la do iz-ra`aja na poqu glume iamaterskog pozori{ta.

Samostalne grupe gluma-ca-amatera izveli su pred-stave koje su privukle pa-`wu gledalaca {iromCrne Gore i daqe.

U~enici: Nemawa Golu-bovi}, Dejana Ani~i}, Mi-lo{ Milinkovi}, JelenaBjekovi}, Ivana @ivkovi},Valentina Pupovi}, IldaMeki}, Tijana Vukovi},Aleksandar Tawevi}, Tija-na [}epanovi}, Veqko Ter-zi}, Nevena Zindovi}, Da-mir Hrastovina... uspje{nosu izveli tri predstave uprotekloj sezoni:

- Predstava “TV” zbog in-teresovawa publike izvo-|ena je tri puta u Pqevqi-ma: premijera i prvarepriza, Sala Gimnazije;druga repriza, Sala DomaVojske.

- Predstava “Kod Spase-nije” izvo|ena je dva puta uSali Gimnazije.

- Predstava “Qubav, na-vika, panika”, po istoime-nom scenariju, izvedena je u

Sali Gimnazije, repriza uSali Doma Vojske. S ovompredstavom Grupa je gosto-vala na @abqaku i u Pod-gorici (prvo u gimnaziji“Slobodan [kerovi}”, aslede}eg dana u Kreativ-nom centru).

U~enici ~etvrtog razre-da izveli su predstavu “Po-kondirena tikva”. Dva pu-ta su izveli predstavu uDomu Vojske i u~estvovalina festivalu amaterskihpozori{ta u Baru, gdje suimali zapa`en uspjeh. Bo-jana Bra{anac je za uloguFeme osvojila prvo mjestou kategoriji sporednih ulo-ga. A sama predstava plasi-rala se na ~etvrto mjesto.

U~enici, koji izu~avajufrancuski jezik sa svojompredstavom “Adolescenti”imali su u Domu Vojske vi-{e izvo|ewa. U~estvovalisu na festivalu francu-skog jezika i kulture u Be-ranama. Osvojili su prvomjesto i stekli pravo u~e-{}a u Francuskoj na Fe-stivalu Frankofonije.Prije odlaska u Francu-sku gostovali su u Podgori-ci. Boravkom u Francuskojpotvrdili su da temeqanrad i talenat donose uspjeh.U maju ove godine u HercegNovom otvorilisu novi fe-stival francuskog jezikai kulture.

Milo{ Milinkovi} III3

Oktobra 2006. god odr`anaje audicija za predstavu“Adolescenti” po tekstu To-de Nikoleti}a. @iri su ~i-nili Ismet [quka i Ibra-him Hasanbegovi}. Naravno,kao prava djeca, isprva smonegodovali na razne zahtjeve`irija, ali to su neophodne`rtve ukoliko ̀ elite da bu-dete glumac, makar i nakratko. Uloge su dobili: Bo-jan Krvavac, Tijana [}epa-novi}, Nemawa Golubovi},Neboj{a Unkovi}, MarijaZindovi}, Vladan [arac,Eldina Strojil, Veqko Ter-zi}, Hana Hoxi}, Sava Mi-linkovi} i Emina ^engi}.

Kona~no, po~eli smo da sepewemo na “daske koje `i-vot zna~e”, dodu{e, prvo sit-nim, nesigurnim koracima,akasnije sa sve ve}om dozomsamopouzdawa. ProfesoriceDragiwa Ze~evi} i EmiraHamzi} na{u “glumu” preto-~ile su u ne{to konkretno,One su bile glas razuma ko-ji nas je stalno upozoravaoda se bli`i premijerno iz-vo|ewe, da nema mjesta zaneozbiqnost i pau{alno od-ra|ivawe. Dok je IbrahimHasanbegovi}- ]ata, sa svo-jim “fazon~i}ima”, daopredstavi poseban {mek.

Premijera ,,Adolescenata,,izvedena je 12.6. 2007. god.pred prepunim Domom vojskena francuskom jeziku. Po-javqivawe prve bubuqicekao siguran znak po~etka pu-berteta, zaqubqivawe, osvo-jilo je simpatije gledalaca.Ovacije, ~estitke! Kod svihnas pojavila se poja~ana ̀ e-qa za glumom.

Ovo izvo|ewe poslu`iloje kao sjajna generalna probaza “Festival teatra” koji seodr`ao ~etiri dana kasnije,u Beranama. U~estvovali sugotovo svi gradovi Crne Go-re. Na{a predstava je pro-gla{ena za najboqu! Zaslu-`eno- rekao bih.

Eufori~no smo napustiliBerane... Pozvani smo da od-igramo predstavu za “Danenovembarskih sve~anosti”

ali ovog puta i u originalui na srpskom jeziku. Pred-stava na srpskom bila je punpogodak. Kona~no su gledao-ci mogli da u`ivaju, u pot-punost i u obiqu humora ko-ji na{a predstava nosi.

Po~eli smo da “`ivimo odslave”. 22. marta 2008. god.nastupili smo na “DanimaFrankofonije” u Podgori-ci, kao izabrani predstavni-ci Crne Gore na “Festivaldes festivals” u Roche surYon-u, gradu u zapadnojFrancuskoj. Francuski am-basador u Crnoj Gori, Ber-nard Garanche, ~estitao namje uspjeh i po`elio sre}u naFestivalu.

U Francusku smo stiglikasno uve~e. Ujutro, 1. majabilo je otvarawe festivala.Kolona sastavqena od svihu~esnika, krenula je ka grad-skom pozori{tu. Sve~ani go-vori, intervjui, me|usobnaupoznavawa, konfete, balo-ni, sam osje}aj da ste ba{ viodabrani da budete na tommjestu; {ta re}i? Nezaborav-no! Slede}eg dana, organizo-vane su kreativne radionicena kojima smo mogli da nau-~imo neke od vje{tina po-trebnih svakom glumcu. Ne-vjerovatno je koliko ih ima:improvizovawe, retorika,igrawe, pjevawe, svirawe,ma~evawe. Ne}emo lako zabo-raviti Jusufa i Marokance,Litvance, Belgijance, Srbi-jance, [pance. Djevojke }ejo{ dugo uzdisati za Itali-janima.

Predstavqawe svake ze-mqe sastojalo se iz dva dije-la: pozori{nog komada ifolklora. Prva dva dana bi-li smo slobodni, tako da smoimali vremena da obi|emograd uzdu` i poprijeko.

3. maja predstavili smocrnogorski folklor. Pobra-li smo sve simpatije , {tozbog zanimqivh narodnihno{wi, {to zbog specifi~-nosti na{ih igara, jer nemasli~nih u svijetu. Za potre-be ovih nastupa, podignut jeogroman {ator, koji je na-

kon svakog predstavqawafolklora, postajao presscentar. U~esnici bi sjedjelina bini i odgovarali na pi-tawa publike.

Ujutro smo izveli “LesAdos”. Do tada smo sklopilibrojna prijateqstva tako danas je publika aplauzimavra}ala na scenu vi{e puta.Ina~e, postojalo je nezva-ni~no takmi~ewe, me|u ze-mqama u~esnicama, koga }epublika vi{e puta vratitina scenu. Mi smo naravno zapedesetak sekundi tr~ali izazavjesa i vra}ali se tri pu-ta, tako da smo osvojili i tonezvani~no priznawe. Fe-stival nije bio takmi~ar-skog karaktera, ali sude}ipo reakcijama publike i ~e-stitkama znamo da silneprobe i stotine sati prove-denih na sceni nisu bileuzalud.

Nakon 5 dana u Roche surYon-u krenuli smo u Nant,prestonicu regiona Pays deLoire ( postoji 26 regiona).Ogroman, prelijep grad. Iovde smo prezentovali crno-gorske narodne igre i pje-sme. Sve je proteklo savr{e-no. Svi su se divili~iwenici, da tako mala ze-mqa kao {to je Crna Gora,ima toliko bogat folklor.Nant je, tako|e, simbolizo-vao opro{taj od drugova izostalih zemaqa. Bilo je po-malo emotivno. Zavladala jeturobna atmosfera. Umor,olovno nebo, strah od nepo-znatog. ̂ ekale su nas “poro-dice doma}ini”. Veliki je{ok kad vas odvoje od ostat-ka grupe i predaju qudimakoje nikad niste vidjeli. Po-gotovo, ako su doma}inipri~qivi, a vi niste pre-tjerano ekstrovertni. Ipak,opustio sam se uz wihova vi-na. Da biste stekli pravusliku o qudima iz neke ze-mqe, dobro je da posjetitemawi grad. Mi smo bili u

Anseniju (Ancenis). To je mi-ran gradi} u kome se prepli-}u sudbine 7000 qudi. Svakood nas je imao ,,brata ili se-stru,, Francuza (kako ve} toglobalizuju). Tri dana, kol-ko smo proveli kod wih, bi-li smo wihove sijenke. I{lismo sa wima u {kolu, izla-zili zajedno, obilazili grad,upoznavali jedni druge o zna-menitostima na{ih zemaqa.Mladi u Francuskoj mnogosu opu{teniji u pogledu sti-la `ivqewa, ali i qudi sumawe konzervativni. Svakogleda svoja posla. Na kraju,ko bi rekao da za samo tridana ~ovjek mo`e toliko dase ve`e za nekoga. Ali na-{i doma}ini su toliko pla-kali, da su nam opro{taju~inili mnogo te{kim.

U povratku smo mislilida je ovo bilo zadwe poja-vqivawe “Adolescenata”.Me|utim, dobili smo pozivda u~estvujemo na “Festiva-lu teatra” u maju 2008. god. uHerceg Novom.

Slijede}i “Festival fe-stivala” odr`ava se u Kve-beku. Pobjednicima smo po-`eqeli svu sre}u, uz naduda }e nastaviti da uspje{nopredstavqaju Crnu Goru vanwenih granica!

Vladan [arac IV5

PALINDROM - podrazumijeva re~e-nicu ili stih koji glase jednako bez ob-zira da li se ~itaju od po~etka ili odkraja (tj. s lijeva na desno ili s desna nalijevo).

Svima je dobro poznato ono:“ ANA VO-LI MILOVANA.“

Pjesnici, poput V. Brjusova i V. Hleb-nikova, pisali su cijele pjesme i poemeu obliku palindroma.

^uvena je poema Razin V. Hlebwikova.Ponajte`a jezi~ka „akrobatika“ jeste

ostvarewe magi~nog kvadrata ili pjesmelavirinta. Slova jedne rije~i ili re~e-nice raspore|uju se u poqa kvadrata, ta-

ko da se isto mo`e pro~itati i kada se~ita horizontalno (lijevo i desno) i ver-tikalno (gore i doqe).

Najstariji i naj~uveniji magi~ni kva-drat jeste ~uvena

“sator-formula”, sastavaqena od ukvadrat raspore|enih rije~i

SATOR AREPO TENET OPERA ROTAS(“Sija~ Arepo dr`i s mukom kola.”), a taje formula predstavqala magijski za-pis “upotrebqavan u narodnoj medicini”.

S A T O RA R E P OT E N E TR O T A S

U astronomiji, crna rupa je naziv zaobjekat ~ije je gravitaciono poqe tolikojako da nijedan oblik materije ili radi-jacije ne mo`e da se otisne od we, ukqu~u-ju}i i kvantne svjetlosti za koje se smatrada imaju najve}u brzinu u prirodi, zbog ~e-ga objekat pri posmatrawu djeluje crno. Go-dine 1969. skovao ga je ameri~ki nau~nikXon Viler.

Crne rupe su se najednom na{le u ̀ i`iinteresovawa zbog jednog od najambicio-znijih eksperimenata ikada. Sprovodi}e gaEvropski centar za nuklearna istra`iva-wa u @enevi, poznatiji kao CERN, koji jeuspje{no pustio u pogon Veliki sudara~hadrona (neodoqivo podsje}a na naziv ne-ke ma{ine za masovno uni{tewe iz seri-jala o Xemsu Bondu)- ogromni akceleratorkoji bi nau~nicima mogao da pru`i uvidu su{tinu materije koja nas okru`uje i odkoje smo i sami sa~iweni, ali i tajne na-stanka svemira.

Kona~na namjena Velikog sudara~a je daomogu}i sudar dva snopa protona, koji }ese kroz tunel kretati u suprotnim pravci-ma brzinom koja je gotovo istovjetna brzi-ni svjetlosti, pri temperaturi od oko - 270stepeni Celzijusovih.

Kako je navedeno, cioistra`iva~ki postupak,koji bi trebalo da otkri-je tajne nastanka kosmo-sa i wegove budu}nosti,traja}e oko 15 godina.

Nau~nici koji ruko-vode projektom ne sporeda bi u kasnijim fazamaeksperimenta na trenu-tak mogle da nastanu si-}u{ne crne rupe-ali ka-`u da su sigurni da }eone nestati prije negobilo {ta progutaju.

“ Postoje mnogo mo}ni-je ~estice koje stalnoudaraju u Zemqu i uda-raju je otkako je nastala,pa je ipak nisu uni{ti-le. Ne radimo, dakle, ni-{ta {to ne postoji uprirodi. Sve {to radimo

je da te sudare sprovodimo pod kontrolisa-nim uslovima, kako bismo mogli da ih pro-u~avamo”, ka`e za VVS doktor Dejvid Evans.

Me|utim, tokom izvo|ewa eksperimena-ta, do{lo je do pregrijavawa sastava zahla|ewe, te je ra~unar automatski iskqu-~io sastav. Za sad je eksperiment na ~eka-wu, a svijet trenutno ne mo`e da brine oneizvjesnosti “sudweg dana”.

Usled ~itave pomame oko “eksperimen-ta vijeka” i pretpostavki da smo mo`da natragu najve}eg otkri}a u na{oj kratkojistoriji, u samim qudima se javila pani-ka, strah ili neopravdana euforija. Jed-na mlada Indijka je po~inila samoubi-stvo iz straha da }e, stvoreneeksperimentom, crne rupe “progutati” svei dovesti do smaka svijeta. Drugi su seokrenuli hedonizmu i odlu~ili da svoje“posledwe dane” provedu u u`ivawu, `e-le}i da probaju sve {to se do sada nisuusu|ivali.

Sve ovo dokazuje da na{a ma{ta iznati`eqa nikako ne mogu da prate na{atehnolo{ka dostignu}a, a qudi }e i daqevjerovati glasu u sebi.

Oqa Ko}alo IV4

POSLIJE SVEGA

PREDSTAVA“LES ADOS”

GIMNAZIJALCINA DASKAMA KOJE

@IVOT ZNA^E

Evo jo{ nekih palindroma:

Ana nabra par banana. E sine ,`eni se.Ana voli Radovana. Evo love.Awa sebe sawa. Evo sade sove.A mene tu ni minute nema. Idu qeta ,pate qudiAvda tera dva jareta. Idu qudi.

I jogurt ujutru goji. Ru`an Edo ode na `ur.Milan na lim. Udovica baci vodu.Imaju Arapi i para u jami. Ris ukrade Darku sir.Ma~e jede je~am. On ̀ uri,onda govori sirovo,gadno i ru`no.Nema Kata kamen Ovo je Jovo.

Poku{ajte i vi da napravite svoj PALINDROM.Tijana Pejatovi} IV5

BOGATSTVA JEZIKA I POEZIJE

P A L I N D R O M I

TAJNA NASTANKA SVEMIRA

CRNE EVOLUCIONE RUPE NAPRETKA

Hrast zeleni kraj morskih voda,na wemu lanac zlatni sija.Na lancu u~en ma~ak hodaBeskrajna mu je {etwa ta .

Na desno kad ide pjesmu zavodiA na lijevo-pri~e besjedi.

^udesa tu se bezbroj skrivaI {umski duh {umom prolaziu granama vila snivaNa neznanoj se tako staziKraj nevi|ene zvijeri stazikoko{ije tu nose nogeBez okna i vrata izbe mnoge.

7

Visoko, u gorama Kavkaza,`ive gor{taci Dagestana –“zemqe planina”. U tim gora-ma naseqeno je 36 nacional-nosti, a jedna od wih su Avar-ci, kojih je oko 200 hiqadadu{a. Oni `ive iznad svih,na samim pre vojima Kavkas-kog grebena. Avarci su i dvo-jica narodnih pjesnika D age-stana – Hamzat Cadasa iRasul Hamzatov.

Dok je Rasulov otacdo~ekao revoluciju kao~ovjek u godinama, bio wenu~esnik i prosvetiteq svoganaroda, wegov sin, koji serodio 1923. godine, stasavaoje uslovima novog dru{tva,{kolovao se u ruskoj {koli,stekao visoko obrazovawe uKwi`evnom institutu u

Moskvi – vra-tiv{i se svojimgorama, postao jejedan od najpopularnijihpjesnika Dagestana.

Svoju poeziju Hamzatov jenezvao ~edom dviju majki.Prva je wihala wenu koli-jevku; weno ime je - folklor,usmeno stvarala{tvo ano-nimnih pjeva~a. Druga jepodarila krila gorskoj poe-ziji i uvela je u veliki svi-jet. Weno ime je – ruska huma-nisti~ka kultura.

Novo i staro za wega nisupstrakcije, ve} nagomilanisplet najboqih vjekovnihtradicija {to su dospjele uplanine, otvoriv{i novehorizonte. Vjekovima su stva-rali gor{taci, ne znaju}i za

rodno pismo do Sovjetskogsaveza, urezane poruke i nat-pise, poput arapskih – na sed-lima i hanxarima, spomeni-cima i drvenim kolijevkama,i jednostavno na stijenama.To su aforizmi, u kojima suvjekovi narodne mudrosti.Rasul Hamzatov se odnosioprema wima, kao juvelirprema dragom kamewu,- bru-sio ih i davao u okvir. Mnogiod tih natpisa djelo su samogautora. Oni ponekad svjedo~eo nacionalnim crtama karak-tera, kao {to je gosto-primstvo: “Pokucajte i no}ui dawu. Kucawe gosta – pjes-ma je za mene”. A nekad je topri~a o qudskoj sudbini:

“Pod ovim kamenom po~iva~ovjek koji se cijeli `ivotprotiv nepravde borio. Kostisu se odavno rasule, a zlo jo{zemqom hodi”.

Stoqe}ima su gor{tacislavili snagu, otpornost ihitrinu – jer `ivot je biosurov i okrutan. Rasul Ham-zatov je pjesnik novih odno-sa me|u qudima. Kao {to se ukapi ki{e sunce ogleda, takoi wegova poezija odra`avanovog ~ovjeka. “Prema dale-kim zvijezdama odlije}urakete, - pi{e Hamzatov. Oqudi, zvijezde visoke! Samoda mi je do vas doletjeti!”

Preveli: Stevanovi} Marko,Radovi} Goran, Cvijovi} Miqan

BARD KAVKAZA

RASULHAMZATOV

@ivjeti u pustiwi nijesamo postati sli}an te-{kom, neprijateqskom inemilosrdnom svijetu.

To je legenda o plavom ~o-vjeku, neukrotivom ratniku,sposobnom da pre`ivi nazemqi{tu gdje je procenatvla`nosti pribli`no jed-nak onome na Mjesecu.

Sposoban da pre`ivi svojput bez znakova, posmatra-ju}i nebo i zvijezde, kadarje da opazi kamen~i} na vr-toglavim udaqenostima.

^ovjek hrabar, dare`qivi okrutan poput svijeta ko-ji naseqava.

@ivjeti u pustiwi zna~ibiti umjeren, nau~iti dapodnosi{ sun~evu jaru, datrpi~ `e| cijeli dan, dapre`ivi{ ne ̀ ale}i se nagroznice i dizenteruije,nau~iti se ~ekawu, jelu na-kon ostalih kada ne ostaneni{ta na ov~ijim kostimaosim `ile i komada ko`e.

Nau~iti se savladavawustrahova, bola i sopstve-nog egoizma.

Ali to je tako|e u~ewe o`ivotu na jednom od naj-qep{ih i naj`e{}ih pri-rodnih okru`ewa na svi-jetu, ogromnom poput moraili santi leda.

Mjesto gdje vas ni{ta nezadr`ava, gdje je svakog da-na sve novo, kao zora kojabaca svjetlost na {kriqac,kao vru}ina koja pr`i odjutra do posledweg trenut-ka dana.

Mjesto na kome ni{ta nerazlikuje `ivot od smrti,jer dovoqno je jedno skreta-we, jedna nepa`wa ili jed-nostavno napad ludila pre-grijanog vjetra na kamewuda vas napusti zemqa, davas prekrije, ponese vas usvoje ni{tavilo.

(prevod odlomka “Vivreau desert” - Le Clezio)

Tijana Pejatovi} IV5

FRANCAIS

Vivre au desertVivre au desert, ce n, est pas

seulement devenir semblable aun monde dur, hostile, impi-toyable. Cela c’est la legendade l’homme bleu, guerrierindomptable, capable de sur-vivre sur une terre ou le tauxd’hygrometrie est voisin decelui de la lune. Capable deraconnaitre son chemin sansreperes, en regardant le ciel etles etoiles, capable de distinu-er un caillou a des distancesvertigineuses. Un homme cou-rageus, genereux et cruelcomme le monde qu’il habite.

Vivre au desert, c’est aussietre sobre, apprendre a sup-porter la brulure du solei, aporter sa soif tout un jour, asurvivre sans se plaindre auxsoit tout in jour, a survivresans se plaindre aux fievres etaux dysentries, apprende aattendre, a manger apres les

autres, quand il ne reste plussur l’os du mouton qu’un ten-dom et un bout de peau.Apprende a vaincre sa peur,sa douleur, son egoisme.

Mais c’est aussi apprende lavie dans un des endroits lesplus beaux et les plus intensesdu monde, vaste comme la merou comme la banquise.

Un lieu ou rien ne vousretient, ou tout est nouveauchaque jour, comme l’aurorequi illumine les schistes,comme la chaleur qui bruledes le matin jusq’a la dernie-re seconde du jour. Un lieu ourien ne differencie la vie de lamort, parce qu’il suffit d’uneinattention, ou simplementd’un acces de folie du vent sur-chauffe sur les pierres pourque la terre vous abandonne,vous recouvre, vous prennedans son neant.

@ivjeti u pustiwi

Dobitnik Nobelove nagradeza kwi`evnost za 2008. godinu jefrancuski pisac @an-Mari Gi-stav le Klezio, autor avanturi-sti~kih romana, eseja i djela dje-~ije kwi`evnosti. U saop{tewu[vedske kraqevske akademije na-uka navodi se da je Le Klezio“autor novih literarnih prava-ca, poetske avanture i senzual-nog zanosa, istra`iva~ qudskogroda izvan i ispod (granica) vla-daju}e civilizacije”. Nagrada iz-nosi 1,4 miliona dolara, a sve~a-na dodjela bi}e odr`ana 10.decembra u Stokholmu i Oslu,na dan smrti Alfreda Nobela.

@an-Mari Gistav le Kleziorodio se 1940. godine u Nici, ufamiliji britanskog porijekla,koja se u 18. vijeku preselila naMauricijus, nekada{wu francu-sku koloniju u Africi, (u to do-ba pod britanskom kontrolom).Wegova porodica dugo je ̀ ivjelau Africi, gdje mu je otac slu-`io britansku vojsku kao hirurg,pa je Le Klezio odrastao u dvo-jezi~noj sredini, podjednako kori-ste}i francuski i engleski jezik.

Tokom jednomjese~nog boravka

u Nigeriji, Le Klezio je jo{ kaoosmogodi{wak zapo~eo kwi`ev-nu karijeru kwigama “Un longvoyage”(“Dugo putovawe”) i“Oradi noir” u kojima je ~ak naja-vio svoja budu}a djela. Nakonstudija u Bristolu u Nici, pre-selio se u SAD, gde je radio kaouniverzitetski profesor u Bo-stonu.Jedna od wegovih `ivot-nih maksima posta}e: “Samo o~inemaju granice”. Skrasio se u Mek-siku, gdje se o`enio Indijankom,jedno vrijeme ~ak i `ivio u jed-noj indijanskoj kolibi. Dobio jedvije }erke koje obo`ava i na ko-je, kako ka`e, neprestano mislidok pi{e.

Wegov opus obuhvata 30 kwiga,ukqu~uju}i kratke pri~e, novele,eseje i dva prevoda na temu indij-ske mitologije. U novijim dje-lima Le Klezio se osvr}e nauspomene iz djetiwstva, pa u ro-manu “L’Africain” pi{e o svomocu od kojeg se razdvojio kao de-~ak, dok je wegov nedavno obja-vqeni potresni roman “Ritour-nelle de la faim” (“Tu`balica ogladi”) inspirisan doga|ajima iz`ivota wegove majke.

@an-Mari Gustav Le Kleziodobitnik Nobelove nagrade za kwi`evnost

Pisac ~ije romane`ene najvi{e vole

Qubiteqi poezije A. S.Pu{kina (1799-1837), 6.juna ove godine, organizo-vali su poetsko ve~e ovogznamenitog slovenskog pjes-nika. Manifestacija jeodr`ana u podgori~kojgaleriji “Centar”, podnazivom “Dan Pu{kinovepoezije”. Organizatori suAmbasada Rusije u Pod-gorici, Centar savremeneumjetnosti, Ruski kulturni

centar “Vozrodenie” izBudve i dru{tvocrnogorsko-ruskog prijate-qstva “Pavel Polonovi~Rovinski”.

Dan Pu{kinovog ro|ewa,6. juni, obiqe`ili suu~enici Gimnazije-mladiprevodioci. U ovom brojuobjavqujemo dio wihovihradova, uz napomenu da pre-vodila~ka grupa okupqa 20u~enika.

Videste li devojku na steniU ode}i beloj izn do svojih valaDok pene}i u bure kopreni Igra more do svojih obala?Dok blesak je muwe obasjavaI vetar je pla{tom umotava

Ko da ludi ili je pokriva?Divno je more u bure kopreniI nebo u bqesku bez azura;Verujte, i sad je ona na steniLep{a od vala, neba i bura.

Preveo: M. Z.

A. S. Pu{kin (1825)

B U R J A

PREVODILA^KA SEKCIJA RUSKOG JEZIKA

Prevodioci Pu{kinu za ro|endan

Ruslan i QudmilaTu privi|ewa lugovi kriju,a zorom vali simonom vijuna pje{~ani i pusti svodGdje trides vitezova krasnihIzdvajaju iz boja bistrihI cara uzgred groznog samoZna Kraqevi} zarobit tamo.I ~esto buka ~arobwakaKroz oblake, kroz buku, {umeJunaka smijelo, nositi znaTu princeza u ropstvu sami

A sivi vuk sa wom druguje.Tu Avan se~e sa baba-RogomSve misle}i za wenim tragomTu rusko sve je, i du{a Ruska!Tamo kraj mora sam je bioPod hrastom medovinu sam je pioOd wih sam jednu zapamtioI sad je svima pri~am ja...

A. S. Pu{kin Preveli: Branko Ivanovi} III1 i

Milo{ Lalovi} III1

8

U Pqevqima je 29. maja 2008. godi-ne odr`ano Op{tinsko takmi~eweu pru`awu prve pomo}i. U kategori-ji podmlatka u~estvovalo je 5 ekipakao i u kategoriji omladine. Iz gim-

nazije “Tanasije Pejatovi}” u~estvo-vale su tri ekipe kojesu osvojile pr-va tri mjesta.

Pobjedni~ka ekipa je bila u sasta-vu: Jovana Draga{ (kapiten), Elma

Bulut, Dra`enka Laketi}, Ivan Je-lovac, Alma Vlahovqak i Dejan Je-strovi}.

Mentor ekipa prve pomo}i iz gim-nazije je prof. biologije Vesna Ka-stratovi}.

Nakon pobjede na Op{tinskom tak-mi~ewu pvoplasirana ekipa u~estvo-vala je na 36. Dr`avnom takmi~ewu6. i 7. juna 2008. godine u Sutomoru.

U kategoriji podmlatka takmi~i-lo se 13 ekipa, dok je u kategorijiomladine bilo 12 ekipa.

6. juna organizovano je takmi~eweu obje kategorije, a 7. juna odr`ano jeprogla{ewe pobjednika i uru~ewenagrada.

Organizatori su se kao i svake go-dine potrudili da nam boravak u Do-mu solidarnosti u~ine {to intere-santnijim i qep{im.

Ekipa na{e {kole, u veoma jakojkonkurenciji, osvojila je drugo mje-sto. To predstavqa izuzetan uspjeh zana{u {kolu i grad, time smo poka-zali da se nalazimo me|u najboqima.

Ekipa prve pomo}iGimnazije “Tanasije Pejatovi}”

U ̀ eqi da saznamo gdje to i u ~emumaturanti na{e {kole vide svojubudu}nost, sproveli smo anketu natemu: [ta i gdje bi voqeli da nasta-ve {kolovawe?

Anketa je pokazala da ~ak oko 40%anketiranih maturanata jo{ uvijekne zna {ta }e da studiraju jer kakoka`u, zbog veoma lo{eg ekonomskogstawa i malih mogu}nosti za zapo-slewe, danas vi{e nego ikad, trebadobro razmisliti o tom pitawu. Osimtoga, mnogi `ele da sa~ekaju i videkakav }e status slede}e godine imatistudenti iz Crne Gore u Srbiji jerkao {to znamo i do ovih godina,mnogo na{ih sredwo{kolaca bivoqeli da studiraju u Srbiji.

Anketa je tako|e pokazala da jemnogo maturanata zainteresovanoza fakultete kao {to su: pravo,

ekonomiju, prirodne, politi~kenauke, stomatologiju, filologiju itd. Oni su naj~e{}e uvjereni da }euspjeti da se upi{u na buxet jerkako ka`u visoke tro{kove pri-vatnog studirawa ne bi mogli pod-miriti skromni prihodi wihovihroditeqa. Nasuprot wima ima ionih koji ponosno isti~u da }e stu-dirati neke od privatnih fakul-teta, jer im je jedino tako zagaran-tovano zaposlewe odmah nakondobijawa diplome.

Ono {to je najva`nije jeste da svi`ele da nastave {kolovawe iusavr{avawe i nadamo se da }e imdr`ava to i omogu}iti jer su namstru~waci iz svih oblasti prijekopotrebni.

Sne`ana @ivkovi} IV2Dragna Markovi} IV2

FakultetiUpisa}e

u~enika (%)

pravo 7

ekonomija 15

prirodne nauke 10

medicina 3

stomatologija 2

filolo{ki 12

arhitektura 4

DIF 3

ostalo 2

neopredjeqeno 40

Ushi}eni smo, neki su ~ak iprevi{e radosni, eufori~ni.Stojimo ispred na{e stogodi{weGimnazije. Manija ekskurzije,putovawa, dru`ewa, saznawa...,mo`e da po~ne.Generacija 90-tihkona~no ima priliku da pro{i-riri svoje vidike, da osjeti ko-smopolitski duh nekih novih, zanas nepoznatih zemaqa. Putova-wa nas u~e toleranciji, u ko~i-jama pro{losti nigdje se ne mo-`e putovati. Mudri qudi bivajujo{ boqi, ali budale, one posta-ju gore. Balkanska djeca su kre-nula, poletjela na krilima beo-gradskih “Lasti”.

Kidamo granice, premostilismo sve barijere i {verc-pre-preke. Pro{li smo lijepu Bo-snu. I Zagorje se zeleni. I{lismo novim putevima, kojima selak{e sti`e do Evropske Unije.Carinici i u Sloveniji pregle-daju na{e prazne paso{e sa sli-kom i identitetom.

Putovawe se nastavqa. Sve ne-dogledne daqine sada su sve bli-`e; postaju vidqive, opipqive.

Jutro je, ogla{ava se dr. Pika-so, raspjevani smo i razbu|eni. Ustvari niko nije ni spavao. Mimijewamo dan za no}, no} za dan.U bunilu. U snovima. U ma{ti.Ulazak u raj.

Venecija, zemqa Sv. Marka jeispred nas. Ukrcali smo se i po-lako brodimo. [um Jadranskogmora, mediteranske slatke soli,{apat sipqivih valova vode naska 7-ore.

^ini mi se kao da lebdimo nadJadranom, ma{emo krilima, onimxinovskim nalik albatrosu, kra-qu Azura. Nekima smetaju da le-te, oni znaju samo da plutaju. Alisu svi o~arani drevnom, misti~-nom Venecijom. Do~ekuju nas bud-ni duhovi romanske kulture. Dve-ri ezoteri~nog grada su otvorene.Mar{iramo sa paradom paraglaj-dera, koji gordo kli~u i defilu-ju. Izgleda da j bio prazni~nidan. Prava ekstaza na trgu Sv.Marka. Umorni, tumaramo krozuske prolaze masonerije, ezoteri-je. Sve nam je novo i nepoznato,strano. Vijore se zastave krila-tog lava, a impresivne gra|evi-ne stoje postojano kao klisurine!Stojimo na mostu. Sjetih se An-dri}eve }uprije. Koliko je na-{ih nara{taja, u toku stoqe}a,presjedjelo na ovakvim mostovi-ma, ~ekalo zoru ili no}ne ~aso-ve kad se neprimjetno pomjeracio zvjezdani svod nad glavom.Po~eli smo da “lajemo na zvije-zde”. Mentalitet, sveukupni qud-ski kvalitet.

Ukrcali smo se u jeftinu gon-dolu sredwe klase. Plutamo krozkanale i u`ivamo veslaju}i svedo crkve Santa Maria della Sallu-te. Nije ni ~udo za{to je LazaKosti} bio toliko o~aran i na-

dahnut. Osjetio sam nekakvu zeb-wu i ogromno strahopo{tovawe.Ja ne sawam. Na javi sam.Sve mi je jasno i bjelodano.Impresioniran fotografi{em jei qubim joj pre~iste skuteSanta Maria della Sallute.

Opijeni narkoti~nom qepotom,lutamo lavirintom nepoznatihkanala. Nasmijani mornari, pra-vi “ragazzi-{mekeri”, zapjeva-{e sa nama: “O sole mio”! Noteitalijanskih kancona su nago-vijestile nastavak puta. U busuludilo, koje je kasnije splasnu-lo ne od umora, ve} smo se bli`i-li Romeovoj i Julijinoj ku}i.Mirisna romanti~na aura lepr-{a vazduhom. I istina je da qu-bav najvi{e cvjeta u maju.

Dobro do{li u grad qubavi,strasti, po`ude i mutne poro~nedra`i. Srce kuca, tu je, samo dane do|e do aritmije, jer su svipotpisali voqene osobe na ziduzaqubqenih. Sve to posmatrabronzana \ulijeta, i kao da jojsrce u grudima jo{ kuca, zlatnakosa treperi, vrele une se smije-{e... Kao da `eli biti jo{ jed-nom u Romeovom zagrqaju na wi-hovoj kamenoj terasi. Italia, asad adio, ja }u se vratiti!

Pro{la je jo{ jedna no} u de-

lirijumu, ekstazi. [panija, zemqa obe}ana, glav-

na destinacija na{e mar{ute.Oti{li smo daleko od na{ihgranica, promilenili smo klimu,ali ne i du{u; `urili smo pre-ko mora i Azurne obale. Trucka-mo se na ravnim putevima bezskretnica. Pjevamo, urlamo,Espana, Barsa, pokli~i se ~uju doGaudijevog parka. Inventivni ~u-dak, ali prije svega, on je vanvre-menski umjetnik, vanzemaqac.Zadu`io je grad Barselonu da muse ime slavi svakim danom, mje-secom, godinom, stoqe}em. “Sa-grada familia” je Gaudijeva grob-nica, wegova besmrtnost. Neskladje pretvorio u harmoni~ni skladvo}a, grijeha, |avola, an|ela,patnika i stradalnika, brodo-lomnika i mornara i sve to podkrstom i oreolom Isusa Hrista.Wegova poruka je u {iframa, ko-je su mnogima nerazumqive. Taqepota treba da se osjeti, ne sa-mo vidi. O~i katkad varaju, du{aje uvijek iskrena.

Navija~ki rekviziti, gr~ka za-stava i megafon vidjeli su se natribinama gradskih rivalaEspawola i Barse, prelijepomstadionu Mon`uiku i velelep-nom, legendarnom CAMP NOU.Tamo se kli~e:

Barca, Barca;Jugadores, SeguidorsTots unit fem forza...!A i mi smo zapjevali na{e na-

vija~ke pjesme.Nakon navija~kih strasti, na

red je opet do{la ona qubavnastrast magi~ne fontane i opetromantika. Romanska magija nasponovo odvodi u visine, u raj.Spektakularni vodoskok, preli-vawe boja, bujica emocija, roman-ti~na muzika, ostavqali su nasbez daha. Impresionirani turi-sti blicaju kamerama, jedan mla-di} je zaprosio djevojku, koja jenaravno rekla-DA! Okupani ma-gijom ~udesne fontane oti{lismo na Flamenco show.

[panske strastvena igra uzsangriju i {ampawac i kultnadiskoteka HOLLIWOOD, jeste za-pravo kulminacija na{eg no}-nog `ivota u [paniji. Opijeni,ispijeni, premoreni vra}amo senazad. Stigli smo u Monte Kar-lo. Rasko{, sjaj, mo} i bogatstvo,i qepota Azurne obale (Kana iNice) je ne{to neponovqivo. Sveje glamurozno i nakin|ureno. Go-spoda se kocka, a Nica ubira plo-dove poroka.

Povratak na Balkan je veomanaporan. Putujemo nazad, Evropagleda na nas. Oni nemaju na{eplanine, bistre izvore, na{e ne-bo sa milijardama zvjezdica, ne-maju na{e rijeke i toplo more.

Mi lajemo na EUROPSKE zvi-jezdice! Orelo je!

Boris Baji} IV5

NA PO^ETKU …Jedno efektno osvje`e-

we o~ekuje nas na planumuzi~kih aktivnosti. Na-kon pune ~etiri godinepostojawa benda i du`epauze u radu ovim mladimmuzi~arima otvaraju senove i zna~ajne mogu}ni-osti. Od soft do hard ro-ka prevla~e preko `icatonove svojih omiqenihizvo}a~a.

BEND…“Mladi qudi, entuzija-

sti, sa ciqem da se posve-te muzici, dobri |aci,uredni i zaista predanionome {to rade i iznadsvega – vole,” vi|ewe jeprofesorice @aklineMrdovi} kojoj su kaov idirektoru Draganu Zuko-vi}u, a kako i sami ka`u,neizmjerno zahvalni nabezuslovnoj pomio}i i po-dr{ci.

Da bismo se uvjerili usnagu wihovog zvuka pri-sustvovali smo jednoj odpopodnevnih proba benda.Trenutno se u sastavu ben-da nalaze: Aleksa \a~i}-solo gitara, Kerim Hali-lovi}-bas gitara, Emir]irlija (]iro)-bubwevii Emir Pilav-vokal.

Prvi zvani~ni nastupodr`ali su za 50 godinapostojawa O[. “Bo{koBuha” u prisustvu mini-stra prosvjete i nauke. (“Iministar je bio zadovo-

qan...” dodaju uz osmijeh).Novim ~lanom mo`e sesmatrati pjeva~ Emir Pi-lav koji se prije tri mje-seca prikqu~io ve} po-stoje}em sastavu.

RAD…U saradwi sa Petkom

@ivkovi}em, predsjedni-kom KUD-a, direktor pqe-vaqske Gimnazije DraganZukovi} obezbijedio je or-ganizovawe proba u pro-storijama SC “ADA”. Bendtrenutno radi na uvje`ba-vawu izabranih kompozi-cija a repertoar za ve} na-javqeni koncert, koji }ese odr`ati za dan {kole usali za dru{tvene aktiv-nosti gimnazije “Tanasi-je Pejatovi}”, osta}e u taj-nosti do samog kraja.

KOMENTARI…“Omladini bi trebalo

da se posve}uje vi{e pa-`we i veoma mi je dragokad do izra`aja dolaziaktivnost pqevaqskihgimnazijalaca. Prire|u-ju se predstave, kwi`evneve~eri, likovne izlo`be.I pored svih obaveza ko-je imaju oni se trude i ra-de na svom anga`ovawu,{to slu`i za primer izaslu`uje svaku pohva-lu.”, istakla je profeso-rica Mrdovi}. O~ekujemoda naoru`ani pozitivnomenergijom krenu u novoosvajawe publike.

Tijana Pejatovi} IV5

ENDEFFECT

Putovawe u Evropu

TAKMI^EWE IZ PRVE POMO]I

DRUGI NA DR@AVNOM PRVENSTVU

ANKETA

[TA I GDJE BI VOQELI DANASTAVITE [KOLOVAWE?

9

ENGLISH

Funny quotesSmije{ni citati

“I am free of all prejudices. I hate everyone equally.” WCFields

Nemam nikakvih predrasuda. Mrzim sve jednako“My father confused me. From the ages from one to seven,

I thought my name was Jesus Christ!” Bill CosbyOtac me je zbunio. Od prve do sedme godine sam mislio

da se zovem Isus Hrist.“Human beings are the only creatures on Earth that allow

their children to come back home.” Bill CosbyQudska bi}a su jedina stvorewa na zemqi koja dozvo-

qavaju svojoj djeci da se vrate ku}i.“To me, old age is always 15 years older than I am.” Ber-

nard BaruchZa mene, starost je uvijek neko ko je 15 godina stariji

nego {to sam ja.“Children really brighten up a household - they never turn

the lights off.” Ralph BusDjeca stvarno osvjetle dom – nikada ne gase svjetlo.“Experts say you should never hit your children in anger. When

is a good time? When you’re feeling festive.” Roseanne BarrEksperti ka`u da nikada ne biste trebaki da udarite

djete kad ste quti. Kada je zgodno vrijeme? Je li kada steveseli?

“Women speak because they wish to speak, whereas a manspeaks only when driven to speech by something outsidehimself – like, for instance, he can’t find any clean socks. “ Je-an Kerr

@ene pri~aju zato {to ̀ ele da pri~aju, dok mu{karacgovori samo kada ga na to navede neka spoqa{wa sila –kao npr. kada ne mo`e da na|e ~iste ~arape.

“I can resist everything except temptation.” Oscar Wilde Mogu odoqeti svemu osim isku{ewu.Everybody wants to go to heaven, but nobody wants to die.Svi `ele na nebo, a niko ne `eli da umre.Cheer up, the worst is yet to come.Razvedri se, najgore tek dolazi.

Olmo Vlahovqak III3

U posqedwe vrijeme sve sevi{e qudi odlu~uje na `i-vot u inostranstvu. I ja sam,kao i mnogi drugi, sawala dajednog dana, makar i na krat-ko, ̀ ivim u nekoj dalekoj ze-mqi. Ali nikad nisam do-zvoqavala samoj sebi daprevi{e razmi{qam o tome,jer sam smatrala da je to je-dan od onih snova koje je ne-mogu}e ostvariti. Pro{legodine, nakon {to sam vidje-la oglas u novinama, odlu-~ila sam da se prijavim nakonkurs za A – SMYLE (Ame-rican Serbia & MontenegroYouth Leadership Exchange)stipendiju koja je pokrivalasve tro{kove putovawa, {ko-lovawa i boravka u Sjedi-wenim Ameri~kim Dr`ava-ma u trajawu od godinu dana.Selekcija kandidata vr{enaje u 3 kruga testirawa. Pri-javqeno je vi{e stotinasredwo{kolaca iz cijeleCrne Gore da bi se na kraju,nakon testirawa, broj sveona 24 koji }e postati dobit-nici A – SMYLE stipendije.

Prijavila sam se i sa la-ko}om polo`ila sve testo-ve, ali i daqe nisam bilasvjesna ~iwenice da su mi{anse za dugo `eqeni odla-zak ogromne. Ostalo je jo{samo da obavim finalni in-tervju. Nekoliko nedeqa po-sle, kontaktirali su me i sa-op{tili da sam izabraname|u 24 stipendista. Te{koje opisati kako sam se osje}a-la u tom trenutku, jer su osje-}awa bila pomije{ana. Sajedne strane sre}a, jedan odmojih najve}ih snova posta-je stvarnost, napokon }u is-kusiti `ivot van Balkana,sa druge strane tuga, {to }ubiti odvojena od porodice idru{tva na godinu dana.Ostatak qeta sam provela u

pripremama, nestrpqivoi{~ekuju}i 13.avgust kada jetrebalo da putujem. Do{ao jei taj dan, krenula sam saostalim stipendistima kana{em odredi{tu.

Po prvi put sam se “oti-snula” na tako dug put, alisavr{ena organizacija pu-tovawa, svima nam je rastje-rala sumwu i strah. Krenu-li smo zajedno zaFrankfurt, zatim Va{ing-ton, a odatle svako svom fi-nalnom odredi{tu! Moje jebilo Liberty Hill,Texas. Ve-}ina nas je ve} tokom qetabila u kontaktu sa porodi-cama koje }e ih prihvatiti.Moji doma}ini bili su div-ni qudi, kakve sam samomogla po`elqeti. Trudilisu se da mi udovoqe na sva-kom koraku i omogu}e da seosje}am kao kod svoje ku}e.Priznajem, iako ne ba{ ve-liki, ali bio je to kulturni{ok za mene. Sre}na okol-nost po mene bila je u tome,{to sam `ivjela i i{la u{kolu u mawoj sredini, u sa-mom srcu Teksasa. Kulturai obi~aji tog naroda, ne{to{to sam mogla vidjeti samona televiziji, sada su meokru`ivali i vremenom sampostala dio wih. Odlazak nabejzbol i fudbalske utakmi-ce, rodeo, muzeje nacionalneumjetnosti i kulture, zatimobilazak svih ve}ih gradovau Teksasu u kojima sam posje-tila brojne znamenitosti,u~inili su da se vremenomveoma brzo uklopim i osje-tim kao dio svega toga. Ono{to je ostavilo ogroman uti-caj na mene bila je posjetaNASA centru, ne{to za menedo tada nezamislivo. Upo-znala sam i wihove obi~aje,porodi~na okupqawa, pra-znike kao {to su Dan zahval-

nosti, No} vje{tica, zatimsvadbe, a na`alost i sahra-ne. ̂ este posjete crkvi i slu-`bama omogu}ili su mi dana najboqi na~in upoznamwihovu religiju i raciona-lan pristup `ivotu, koji tiqudi imaju. Sve {to sam slu-{ala o toj zemqi i qudima,nije se ba{ poklopilo saonim {to sam zatekla tamo.^iwenica je da su me|uqud-ski odnosi raznovrsniji ine{to formalniji nego kodnas, ali u osnovi qudi su ve-oma srda~ni. Prihvatili sume mnogo boqe nego {to samo~ekivala.

[kola koju sam poha|ala,po broju u~enika odgovarana{oj Gimnaziji. Po svojojorganizaciji predavawa iopremqenosti, moja nova{kola, predstavqala je ne-{to {to sam imala prilikuda vidim samo u filmovi-ma.. Uslovi rada bili su ta-kvi, kakvi se samo po`eqe-ti mogu. Predavawa itestirawa nisu li~ila naovda{wa. Izborne oblastipojedinih predmeta, svako-dnevno poha|awe predavawai vje`bi, na kraju svake sed-mice testirawe iskqu~ivou pismenoj formi bili sunovina za mene. Na kraja se-mestra tj. polugo|a pola`use zavr{ni ispiti. U~eni-ci sa svim odli~nim ocjena-ma, me|u kojima sam bila ija, oslobo|eni su te obaveze.Ne postoje stalna odjeqewakao kod nas, ve} u~enici po-sje}uju predavawa onih pred-meta i wihovih oblasti ko-je odaberu. Bitno je samo dase u toku {kolovawa polo-`e svi predmeti, tako da se~esto na predavawima moguna}i u~enici skoro svih uz-rasta. Sve to, iako neobi~no,prihvatila sam znatno br-

`e nego {to sam se nadala.Stekla sam veliki broj pri-jateqa za cijeli `ivot iimala sre}e {to su me pri-hvatili od sveg srca. Bez ob-zira {to dolazim iz sasvimdruga~ije kulture, iz jednezemqe za koju apsolutno ni-ko od wih nije ni ~uo, poka-zali su interesovawe i rado-znalost da {to vi{e saznajuo woj. Neki su ~ak nau~ili ipojedine rije~i i fraze na-{eg jezika.

Sve u svemu, bilo je to pu-tovawe koje nikada ne}u za-boraviti i nosim samo lije-pe uspomene sa wega. A sve{to je lijepo i zanimqivona`alost brzo pro|e. Nakonprvih mjesec-dva privika-vawa na qude, obi~aje, kli-mu i hranu, ostatak mog bo-ravka je pro{ao kao dlanomo dlan. I u~inilo mi se da senisam ni osvrnula, a dan po-vratka se pribli`io. Iakosam osje}ala potrebu da ko-na~no pri~am svojim jezi-kom, moram priznati da mise nije i{lo nazad, makar nejo{. Ali eto, nakon svega,morala sam. Tek {to sam senavikla na {kolu, upozna-la mnogo u~enika, profeso-ra, kao i qudi van we, do-{lo je vrijem da krenem.Svima wima, bilo jako `aozbog toga {to moram da sevratim. Naro~ito veliki{ok je bio za moje ‘’host pa-rents’’ koji su me prihvati-li kao svoje dijete. Svi suse pitali da li postoji nekina~in da produ`im boravak,nadam se nekada, makar u da-qoj budu}nosti. Naravno, tobi mi pri~inilo neizmijer-no zadovoqstvo, a do tadaostaju prelijepe uspomene idragocjena iskustva i po-znanstva.

Ivana B. Kotlaja IV3

Kada se pojavila kwiga“Ja sam genije” mnogi su sesa odu{evqewem slo`ilida bi to svakako bioodli~an na~in da se oka-rakteri{e lik i djelo Sal-vadora Dalija, {panskognadrealisti~kog slikarakoji je bio i glumac, pisac,vajar i scenograf,. Onspada me|u 20 najzna~ajni-jih umjetnika HH vijeka iostaje glavni simbol nad-realizma, ne samo zbog svo-jih slika ve} i izjava, pos-tupaka, same pojave, tako dase mo`e re}i da je i wegov`ivot bio u potpunostinadrealisti~ki.

“Dalizmi”• Sa sedam godina Dali

je izjavio da `eli da budekuvarica kad poraste.

• Na izlo`bi nadrealis-ta u Londonu 1936. godinepojavio se u ronila~komodijelu.

• Na jednom zvani~nomskupu, kada je zamoqen daodr`i govor, rekao je:”Bi}utoliko kratak da sam upra-vo zavr{io!”

• Dali je insistirao dasam izabere zgradu u kojoj }ebiti wegov muzej, {to je iostvario. Sam je osmisliosve u zgradi, a jedna od~udnijih stvari jeste da jeWC spojio sa svojim grobom.

• Tvrdio je da wegovi{iqati brkovi slu`e kaoantene za komunikaciju savanzemaqcima.

“Izjave”• “Ne boj se savr{enosti-

nikada je ne}e{ dose}i”.• “Protivim se monoto-

niji, podr`avam raznoli-kost, protivim se ogra-ni~ewu, podr`avam divqustrast, protivim se jednoo-braznosti, podr`avamhijerarhiju, protivim sespana}u, podr`avam pu`a

sa wegovom ku}icom”.• “Raj nije gore, ve} u

srcu ~ovjeka”.• “Postoji samo jedna

razlika izme|u ludaka imene-ja nisam lud”.

• “Trgovawe bez reklameisto je {to i namigivawedjevojci u mraku; ti zna{

{ta radi{, ali niko drugito ne zna”.

• “Svako jutro kada seprobudim osjetim izuzetnuradost-radost {to sam jaSalvador Dali-i pitam se{ta }e novo i lijepo Dalidanas posti}i”.

@aklina Mrdovi}

Vizuelne umjetnostisu tokom posledwih de-cenija pro{log vijekapostale jedan od najva-`nijih faktora kul-turnog, medijskog i po-slovnog razvoja kako usvijetu, tako i u CrnojGori. To je ujedno i mo-tiv osnivawa Fakulte-ta vizuelnih umjetno-sti u Podgorici iuvo|ewa predmeta u re-formisanim {kolama(kao obavezni izbornipredmet koji se izu~avau sva ~etiri razreda) saciqem da stvara i una-pre|uje kreativni pro-stor izu~avawa univer-zalnih vizuelnihjezika: jezika grafi~-kog i WEB dizajna, jezi-

ka likovnih umjetnosti,kao i fotografije.

Stvarawe ambijenta ukome u~enici produ-bquju, usavr{avaju iusmjeravaju svoju nada-renost je jedan od osnov-nih namjena predmeta.S obzirom na vrijeme ukome `ivimo i na raz-voj tehnologije, ovajpredmet je skoro neop-hodan.

Predmet treba da po-mogne u~enicima da po-stanu estetski gledao-ci, prakti~ari,qubiteqi likovneumjetnosti, {to svakakouti~e i podsti~e na hu-mani razvoj i podi`enivo op{te kulture.

@aklina Mrdovi}

U duhu modernog vreme-na i ekspanzije engleskogjezika, ime na{eg junaka bimogli tuma~iti kao rije~i“ham” - {unka i “let” - pu-stiti. Ta kovanica bi moglazna~iti mnogobrojne “out-let” prodavnice, izuzev {tobi se u ovoj prodavala pro-{logodi{wa {unka.

Razumjela bih Hamletada, sada sjede}i pored menei ~itaju}i ova prva ~etirireda, odlu~i da organizujepredstavu u kojoj bi glavniglumac umro od trovawasalmonelom, ra~unaju}i namoju savjest.

Moram priznati da u momograni~enom umu predstavarenesansnog ~ovjeka uop-{te nije i ovako kako jeHamlet prikazan, {to zna-~i da me je [ekspir u star-tu iznenadio, {to je uvi-jek pozitivno. Zaviriv{i uHamletov svijet, vidimo daje on filantrop, da se divi~ovjeku zbog wegovog uzvi-{enog bi}a i plemenite du-{e, ali ipak na kraju dola-zi do hipoteze da su sviqudi nitkovi, da je i onsam takav-ohol, vlastoqu-biv! Tako vidimo da svakoudubqivawe u smisao ne~e-ga neumitno dovodi do raz-o~aravaju}eg zakqu~ka. Onje obrazovan, inteligentan,duhovit i, na `alost, su-vi{e preoptere}en pita-wem ~ovjekove su{tine ivrijednosti ovozemaqskog`ivota. A on nam je tolikodragocjen na ovom strati-{tu qepote. Zato ga se gr~e-vito dr`imo. On nas mu~i,poigrava se s nama, ali gami volimo jer nam je jedini.

Posle vjekovne okrenuto-sti prema Bogu, ~ovjek jepogledao samog sebe i shva-tio da je uvijek qep{e gle-dati u nebo, jer je ono lije-po i kad je tmurno, tamno.Mo}no je. ^ovjek je rijetkomo}an kad je tmuran, kad je

prazna qu{tura, a mogaobi biti kraq orahove qu-ske, a osje}ao se vladarembezgrani~nih prostransta-va, kad ne bi imao r|avihsnova, sjenki `ivota.

Hamlet je bio kao crvan-da}. Kada je letio, bio je ne-dosti`an ideal qepote, ali,da nije sletio na zemqu (jersmo mi to ̀ eqeli) ne bi upo-znali wegovu qepotu i on nebi stradao. Bio bi samo “cr-na ta~ka na nebu” i zvijezdebi bile samo `uti fewerida ih nismo vidjeli tele-skopskim o~ima. Kako bana-lan bi na~in da se stigne dojedinstvene qepote... Da libi Hamlet i u dana{wemvremenu bitisao kao plemi}?Da li bi na privatnim ostr-vima ili na jednoj od 101jahte razmi{qao o samoubi-stvu, smislu `ivota , pre-vrtqivosti `ene? Da li biga iste teme tangirale da ne`ivi u “truloj Danskoj”?Mislim da bi Hamlet biozabrinut zbog stawa na{egsudstva i zakonodavstva,stepena korupcije i tranzi-cionih bolesti. Ne bi ni do-~ekao Madonin koncert...

Hamlet i Ofelija mo`danisu umrli de facto u istovrijeme, ali su se wihovedu{e oprostile zajedno.Ofelija je sa vijencem mr-tva~kih prstiju oti{la usvoj vodeni grob, a Hamletje iskrvario u svom domu,na hladnom kamenu. Obojesu naxivjeli svoje rodite-qe, ali je Hamlet nosio do-voqno tuge za svakoga odnas ponaosob.

On }e uvijek biti na{aptica koja je u sebi nosilagen zle kobi koji ga je pre-rano spustio na zemqu, alise crvenda} prepustio bogusjevernog vjetra. Sve Niobe}e plakati za wim, a Tita-ni ga prokliwati... Mi }e-mo ga razumjeti.

Oqa Ko}alo IV4

SIMBOL NADREALIZMA

SALVADOR DALI

Par sa glavama punim oblaka, 1936. (privatna kolekcija)

Upornost se}awa (Meki satovi), 1931. (uqe na platnu, Wujork, Muzejmoderne umjetnosti)

UMJETNOST I VIZUELNEKOMUNIKACIJE

PRELIJEPE USPOMENE

DRAGOCJENA ISKUSTVA I POZNANSTVA

HAMLET

RENESANSNI ^OVJEKI NA[ SAVREMENIK

10

Svaki bol, pla~, pesimi-sti~ki pogled, svaka patwa,tjeskoba, puko `ivotno vege-tirawe... Suvi{nost. Ona ta~-ka nad “i” i malim “j”. Ovetri ta~ke u naslovu. Jo{ jedannatpis vi{e, tamo negdje, ona-ko uzgred, reda radi, bezidejan.Ono obi~no, tipi~no, u~estalo.@uqa, bode, o{tro sasje~e uonoj jednoj, a ve} sa titulom“dosadnoj” sekundi.

Da li je dovoqno samo posto-jati; biti na tvrdom zemaq-skom tlu; isprogramirano pu-zati kroz `ivot, wegove sate,dane, mjesece, godine...? Jeste.Dovoqno. Samo dovoqno. Alije i ograni~eno. Sa tom ogra-dom se ne smijemo, a i ne mo`e-mo zadovoqiti.

Klasi~na svakodnevnica re-alnog ̀ ivota u modernom dobu.Ne zvu~i lo{e, ali je opet sa-mo dovoqno, a qudi nisu suvi-{e skromni.

Me|utim, ne bi li bilo qep-{e razbiti monotoniju ovog,kao po pravilu, uvijek istogtoka? Promijeniti dominant-nu boju (lako je, jer, “nebu odplave svile” nije te{ko da po-boji od tamnog ogrta~a indu-strije, mada je jasno da ne skre-}emo na ovoj raskrsnici)?Dobra ideja! Osve`iti fasa-du. Bar najedan dan unijeti ne-ka “hipi” obiqe`ja. Samo ne-ka. Dugine boje i muziku.Miroqubivost se podrazumije-va.

Ili da ova lipa, dok jo{ima “krpica” na sebi i malo“kose” na glavi, postane pal-ma na... na... , pa po{to skrom-nost ostavqamo po strani, ne-ka skokne do Bahama. Okean(ulica ), palma (lipa) i Baha-mi. Dajmo joj {ansu. Kada ogo-li u svakom pogledu, ~ar{ij-ske pri~e }e do wenogoporavka imati vremena napretek za netra`ene, ali naro-du nekako korisne komentare o

wenoj nakaradnosti, grotesk-nosti, bezobrazluku i poqu-qanom moralu.

Za{to sebi ne dati odu{kai stvoriti li~ni pe~at, pot-pis, simbol? Prepoznatqiv?Jasan? Znan sebi, a ne Femi,Persi i ostalom kom{iluku?Ne patiti samo zbog “jesewin-skog” umirawa, Ili}evog pesi-mizma; “fjodorski” kazniti?Zar je obaveza da nas boli ono{to boli sve? Gospodina saaktn-ta{nom? Damu preko pu-ta? Ne. Imati svoj znak, potpi-sati svoj dan, dati svoj otisaksvojoj patwi i svojoj radosti.Postati sam po sebi simbol.

Zbog ovoga su veliki umovistvarali. Zbog sebe prvenstveno,a mi smo uzgredna stanica nakojoj se daju i primaju uputstva,pa posle svako svojim putem.Nude nam slobodu i svijetletrenutke. Za{to ih ne iskori-stiti? Ako ni{ta, bar su vrlopovoqni-ne tra`e nadoknadu, aovo je jedini na~in na koji nasmogu ubijediti-ne previ{e iz-dataka, jer, svako je ponekad kirJawa.

Realisti~ki gledano, svakiovaj suvi{ni red bi trebalo daizazove ono otvarawe usta nakoje ne mo`emo da uti~emo. Te-pamo mu “zijevawe”. Ali sadruge strane, modernisti~ki,dio o zijevawu (propra}enulijetawem muva i sl. i to,gle, ironije!-u jednoj “splinsekundi”) mo`emo i da pre-sko~imo. ^isto dok ru{imosivi zid dosade. Na ~asak. Jer,tu smo “pour l’ art”, a ne “po-ur l’ utilise”. Bar ovaj put.

Bilo kako bilo, nekad samneskromna i drska pa sebi do-zvolim luksuz da se slo`imsa velikim Gogoqem jer je pre-poznao ono {to sa vremana navrijeme osjetim, rekav{i daje “dosadno, gospodo, `ivjetina ovom svijetu”.

Jovana Banovi} III5

Vo|a, vo`d, firer, du~e, kaudiqo,samo su neke od odrednica zaosobe koje imaju apsolutni uti-

caj na odre|enu grupu qudi. U zavi-snosti od vida komunikacije kojiostvaruje sa svojim “sqedbenicima”razlikujemo autokrate - kod kojih jegotovo sve iskqu~ivo jednosmjerno(odozgo stalno sti`u naredbe, a odo-zdo prihvatawe bez pogovora) i de-mokratski izabrane vo|e (koji trajudok u`ivaju povjerewe naroda). Naprelazu, izme|u ovih krajnosti, uvr-stit’ }emo i harizmati~ne vo|e (gr.charisma-milosni, bo`ji dar). Kodovog tipa, sqedbenici se identifiku-ju sa nekim izra`enim sposobnosti-ma vo|e kao i na~inom komunikacijekoji ih motivi{e na akciju. Pojavaovakvih vo|a, kada sebe progla{ava-ju spasiocima, ~esto se ve`e za te{kai krizna vremena. Oni se pojavqujukao demokratski izabrane vo|e odstrane naroda, ali kada zadobiju pot-puno povjerewe, doga|a se da postajuautokrate!

Pojava vo|a zavisi od vi{e fakto-ra od kojih presudnu ulogu imaju:

• odre|ene istorijske aktivnosti• potrebe sqedbenika za vo|om• psiholo{ka struktura samog vo|eZa vo|u je najva`nije da postoje qu-

di koji }e ga obo`avati, tra`iti,slu{ati, podr`avati, koji }e sepot~iwavati svakoj wegovojzapovjesti.. On je “indivi-dualna ponuda na kolektiv-nu tra`wu” kako re~e LavTrocki. Vo|e imaju speci-fi~an mentalni sklop ~i-je su odrednice projekcija, osje}a-we nadmo}nosti, negirawestvarnosti, narcizamkao i vje~no gladni ego!Sve vo|e su, vjerovatno,u su{tini destruktiv-ne, pa im je potrebanneko na koga }e da pro-jektuju svoju destruk-tivnu mo}, kako se nebi sami uru{ili.Poricawe je primi-tivni mehanizamodbrane koji slu`iza negirawe stvarnostikoju ne ̀ ele da prihvate.Zanimqivost je da su gotovo svi veli-ki diktatori bili niskog rasta paotuda i pojam “napoleonski kom-pleks”. @eqa svakog diktatora je daza sebe ve`e bo`ansko porijeklo, pashodno tome bri{u sve i svakoga koasocira na neke mrqe iz wihove pro-{losti. Sistematski uni{tavaju sva-koga ~ije ime po~iwe da se izdvaja izmase obi~nih, wemu pot~iwenih.Iako mrze svoje sqedbenike zbog kom-pleksa vi{e vrijednosti, javnostimoraju da se prika`u kao milostivii prosti qudi pa ih ~esto gledamo ka-ko poma`u starima, qube djecu, zapo-

~iwu radne akcije i sl.Prvi pravi vo|a u qudskoj istori-

ji bio je Mojsije. On je bio religio-zni i politi~ki vo|a. Ovakve, mesi-janske vo|e se ~esto pojavquju zavrijeme velikih dru{tvenih turbu-lencija-ekonomskih kriza, ratova,elementarnih nesre}a. ̂ ovjek je u su-{tini zbuweno bi}e koje se boji dadonese odluke u kriti~nom trenutku,zbog kajawa koje bi izazvao pogre{anizbor. U tom slu~aju, rado prepu{ta-ju drugome da donese tu odluku umjestiwih i priklawaju se grupi radi ka-snije eventualne empatije. Naime ujednom istra`ivawu 80 % je negativ-no odgovorilo na pitawe u kome jeodgovor o~igledno pozitivan zato {toje i ostatak grupe odgovorio neta~no.

Recimo, dugotrajniji finansijskiproblemi izazivaju dru{tvenu i psi-holo{ku krizu ~ije su posqediceanksioznost i napetost. ̂ ovjek se osje-}a bespomo}no, napu{teno, izgubqe-no. Bez mogu}nosti da upravqa sop-stvenom sudbinom. Ovakvi qudi selako pot~iwavaju i brzo padaju pod

tu|i uticaj. Za psihu svakog ~o-vjeka je najgora neizvjesnost.

^ovjek brzo prihvata porazi miri se sa wim, ali ga ne-izvjesnost ubija. Pojavqi-vawe Adolfa Hitlera nasvjetskoj sceni ima direkt-

nu vezu sa velikom ekonomskomkrizom koja je potresala tada-

{wu Vajmarsku republi-ku od 1922-1933. Slomekonomije je uni{tioni`u i sredwu radni~kuklasu. Uli~ni nemiri,{trajkovi, protestiizazivali su uznemire-nost kod prosje~nogWemca koji je“programiran”za red, rad ita~nost. Po{tonije mogao dapodnese takvo

stawe, tra`io je ~ovjeka koji }ega izbaviti iz tog sveop{teghaosa. Kao “mesija” se 1933. go-dine pojavio Hitler.

Zajedni~ko, ~esto, za sve ve-like vo|e i diktatore je ranigubitak oca (Buda, Isus, Moj-sije, kao i Cezar, Hitler, Sta-qin..). Oni u djetiwstvu idea-lizuju o~insku figuru. Gledajuoko sebe druge roditeqe, shva-taju {ta su izgubili, pa `eleda postanu o~evi ~itave naci-je. Sve vo|e imaju izvanrednumo} komunikacije, imaginaci-

je, i odli~ni su psihoanaliti~ari!Po{to vo|a postoji samo dok posto-je qudi koji ga prate i idealizuju,gubitak povjerewa je ujedno krah we-govog `ivota, koji ne `eli da okon-~a sam. Kada osjeti da gubi sqedbe-nike, u wemu se budi pani~ni glaskoji mu nala`e da se spasi! Me|u-tim, po{to sebe smatraju svojevr-snim mesijama, dolazi do izobli~a-vawa ideje iz “spasiti sebe” u“spasiti naciju”, jer osje}aj mesijan-stva }e odlo`iti neizbje`ni krah.Vo|a ne pokazuje svoje sve ve}e psi-hi~ko posrnu}e dok god ga pratesqedbenici, jer kad ga ne bi prati-li, onda ne bi imao koga da spasi ivodi do “obe}ane zemqe”. Oni ga upo~etku odu{evqeno prate, jer krozwegovu li~nost posti`u poquqanupsihi~ku ravnote`u, i po{to`ive uvrijeme velikih kriza, o~ekuju izba-vqewe! U zavr{nim stadijumima kaduvide da ih je svo vrijeme vodio sli-jepac, nema povratka, ve} se kotr-qaju niz jamu.. Vo|a obi~no ima jakaparat koji kontroli{e sve “jereti-ke” i neistomi{qenike i sistemat-ski ih uni{tava, da kao korov nebi zasmetali “onima koji `ele daizrastu”.

Gubitak sqedbenika je wegov kraj,pa ih sve egoisti~no vodi u smrt!Primjer je kolektivno samoubistvopripadnika sekte “ Hram naroda” uGvajani 1979. godine kada je otrov po-pilo 998 qudi zajedno sa svojim “me-sijom” Ximom Xonsom. Hitler je in-direktno ubio preko 50 milionaqudi, i potpuno uni{tio Wema~kukoja mu je slijepo vjerovala.

Ovo je bio poseban osvrt na politi~-ke vo|e, qude, kod kojih se naglo ja-vqala mesijanska ideja kada bi se na-{li u ̀ ivotnoj krizi iz koje jedan putvodi ka psihozi ili samoubistvu a dru-gi ka “mesijanstvu kao spasewu”. Spa-sewu iz kojeg su proistekli najve}i ra-tovi i pogibije u istoriji ~ovje~anstva..

Vladan [arac IV3

Obnavqawe grobnice porodice Pejatovi}, koja je uqetopis prosvjete i kulture upisala nekoliko veomazna~ajnih imena, pravi je primjer odanosti i izuze-tan iskaz po{tovawa prvenstveno prvom direktopupqevaqske Gimnazije Tanasiju Pejatovi}u

JEDAN (PRE) DOSADAN DAN...

V O \ A

Vrlo su interesantne pri~e ituma~ewa koja je Tanasije pribi-qe`io o imenima mjesta za ~ija sustvarawja postajali razli~itimotivi i pobude.

Po postanku, imena mjesta svr-stava u ~etiri grupe :

1. Imena bez korijena u srpskomjeziku ( Lim, Tara, ]otina, Ka-{tel, Obarde Mataruge)

2. Imena koja imaju korijen u srp-skom jeziku, ali su bile razli~itepobude za wihovo stavarwe premaobliku terena, po rastiwu, po pri-rodnim pojavam i sl. (Guke, CrnaStijna, Jabuka (zbog jab~astog obli-ka u sredini sela), Kosanica ( zbogtalasastog zemqi{ta-kosa ) .

3. Imena mjesta koja su dobila

nazive prema prezimenima stanov-nika, po imenu jedne li~nosti ilipo nekom doga|aju ( Kojovi}i, [iq-ci, Babine,Kozica )

4. Najzad imena mjesta, koja ta-ko|e imaju korijen u srpskom jeziku,ali ne mogu da se protuma~e pa se uzwih nadovezuju pri~e.

Tako se pri~a za selo Otilovi-}i da su mu stanovnici u doba ko-sovske bitke krenuli u vojsku i po-tjerali stoku za ishranu. Kad jeto vidio Knez Lazar blagoslovio

ih je rije~ima : „Ej, dabogda Vam seotilo.“ Otuda i ime sela.

Ime planine Qubi{we pri~a seda je postalo ovako: Kad je Herceg[}epan `enio sina, svatovi sui{li preko ove plaine. Vjetar slu-~ajno digne duvak s lica nevjestina. Kad je vidi Herceg zadivi se wenojqepoti. Preko no}i, na jednom pro-planku Herceg se prikrade i obqubije. Po tome se proplanak nazoveQubi~ina livada, a po livadi i ci-jela planina Qubi{wa.

“U ovakvim pri~ama ogleda sestalna te`wa kod naroda da sesve nejasno i neprotuma~eno obja-sni, pa makar da je sve to ~estonevje{to smi{qeno i daleko odpameti.”

TANASIJE ITOPONIMIKA

O T P O R Z A B O R A V U

Nobel Alfred Bernhard,{vedski hemi~ar, pronala-za~, filantrop, ro}en je 21.10. 1833. u Stokholmu.Osnovno {kolovawe zavr-{io je u rodnom gradu, a ka-snije, po prelasku oca u Ru-siju (1842), nastavqasredwu {kolu u Petrogra-du. Ve} tada govori ruski,engleski,k francuski i we-ma~ki. Nastavqa {kolova-we u Americi, ali se ubrzovra}a u Petrograd i radisa svojim ocem na pronala-scima mina za odbranu nakopnu i moru, torpeda idrugih eksplozivnih na-prava za carsku Rusiju.

Nobel pokazuje velikointeresovawe za eksplozi-ve, a naro~ito za nitrogli-cerin (`u}kasta te~nostkoja pri udaru, mu}kawuili zagrijevawu eksplodi-ra), a kada se razbla`i al-kohol slu`i i kao lijek zasr~ane bolesnike. Nakonprvih neuspje{nih poku-{aja sa smje{om nitrogli-cerina i baruta (u toku ko-

ih su se uzastopno doga|alenesre}e, a u jednoj od wih`ivot je izgubio wegov naj-mla|i brat), slu~ajno 1867.godine, otkriva da se glav-na mana nitroglicerola(wegova prevelika osjetqi-vost) mo`e u prili}nijmjeri otkloniti dodava-wem infuzorijske zemqe.Tako je dobijeni eksplozivnazvao dinamit. Ubrzo di-namit sti~e svjetsku slavui donosi Nobelu veliko bo-gatstvo. Fabrike za proiz-vodwu ovog eksploziva ni-~u u Wema~koj, Austriji,Finskoj, [paniji... Nobelosniva dvije kompanije:„Societe central de dina-mit“ „Nobel dinamit trustcompany“ u Londonu.1888.godine proizveo je iprvi bezdimni dinamit, ba-listit. Nekoliko dana predsvoju smrt prijavquje i svojposledwi, 129 patent.

Wegovo bogatstvo je biloogromno i veliki dio jeostavqen fondu za dodjeqi-vawe Nobelovih nagrade. U

prisustvu svoja dva asisten-ta 27. Novembra 1895. godi-ne, napisao je testament ko-ji je nakon smrti, 10.Decembra iste godine obja-vqen. U svom testamentu jenaveo da se wegova stecenaimovina proda, a novac ulo-`i u banke. Radi se zapra-vo o najvrijednijoj godi-{woj nagradi koja sedodjequje svake godi-ne po~ev{i od1901(sa izuzetkomratnih godina1940-1942) na danNobelove smr-ti(10.12.). Nagra-de se dodjequju izkamata glavnice,namjewene poje-dincima iliorganizacija-ma bez obzi-ra na narod-nost, koji sustekli najvi-{e zasluga za~ovje~anstvootkri}ima uoblasti fi-

zike, hemije, medicine ilifiziologije, stvarawa kwi-`evnog djela i uspjesnim za-lagawem na radu oko {ire-wa bratstva me|u narodima,odnosno pove}awa broja mi-rovnih kongresa. @alosnaje ~iwenica da su kandida-ti za ovu nagradu redovnomalobrojni. Nagrada zakwizevnost smatra se veli-kim me|unarodnim prizna-wem koje nagra|enom pri-

bavqa novemase ~italaca,a sama je po sebi dovoq-ha da pisca u~ini mili-onerom. Visina nagrade

je jednaka za svih pet ka-tegorija, ali iz-nos nagrade nijesvake godineisti, jer zavisiod veli~nefondova(kre}ese otprilikedo visine odoko 700000

{vedskih kru-na).

Dijana Xari}III4

JO[ JEDANPUT ZA GENERACIJU KOJA RASTE

O NOBELU I NOBELOVOJ NAGRADI

11[kolske 2007/08. godine upisana

su 604 u~enika. Formirano je 20odjeqewa (u svim razredima po 5odjeqewa; po razredima broj u~eni-ka: u prvom: 144, u drugom 169, utre}em 147 i u ~etvrtom 144).

Redovna nastava po~ela je 3. sep-tembra 2007. godine (ponedjeqak, sapunim fondom ~asova).

U nastavu je ukqu~eno 35 profe-sora i 5 pripravnika. U prvoj sed-mici u organizaciji {kole naru~e-ni su uxbenici, preko “Pqevaqskekwi`are”.

15. septembra odr`ana je sjedni-ca [kolskog odbora. Na sjednicije razmatran uspjeh i vladawe u~e-nika u {kolskoj 2006/07. godini.Bilo je govora o po~etku nove

2007 /08. g. i zavr{etku rekon-strukcije zgrade koja je zapo~eta uprethodnoj godini.

20. septembra odr`ana je sjedni-ca Odjeqewskih vije}a svih raz-reda. Na sjednicama su razmatraneinformacije odjeqewskih starje-{ina o uslovima `ivota i radau~enika i wihovim mogu}nostimaza pra}ewe i usvajawe programskihsadr`aja. Nastavnici su govorilio uxbenicima i drugoj literaturi(snsbdjevenosti). Vije}a su uskladi-la izradu pismenih, kontrolnih itest zadataka.

Od 17. do 24. septembra profeso-rica Mirka \urovi} prisustvova-la je seminaru iz informatike,odr`anom u Podgorici.

22. i 23. septembra planinarsko-izvi|a~ka sekcija izvela je pohodena planinu Kova~ i kampovawe uBukovici.

27. septembra u sve~anoj saliGimnazije “Tanasije Pejatovi}”odr`ano je kwi`evno ve~e Sloboda-na Kalezi}a, pod pokroviteqstvomNarodne biblioteke “Stevan Sa-marxi}” i Radio-televizije Pqe-vqa.

27. 28. i 29. septembra odr`an jeseminar za profesore fizike uTivtu. Seminaru su prisustvovaliprofesori fizike Mi}un Svrkotai Slobodan Jelovac.

28. septembra konstituisan je Sa-vjet roditeqa koji broji 15 ~lano-va. Za predsjednika Savjeta izabra-na je gospo|a Elma Katana,slu`benik Rudnika ugqa u Pqe-vqima.

4. oktobra izveden je jesewi izletsa sportskim sadr`ajima preko Vo-

dica i Golubiwe.4. oktobra odr`ana je sjednica

Nastavni~kog vije}a sa dnevnim re-dom:

1) Informacije o po~etku {kol-ske 2007/08. godine;

2) Razmatrawe godi{weg plana iprograma rada;

3) Prezentacija sajta Gimnazije;4) Izbor dva predstavnika Na-

stavni~kog vije}a u [kolski od-bor. (tajnim glasawem izabrane suprofesorice Jovanka Bra{anac iJadranka Jestrovi}).

4. oktobra u 20 ~asova dramsko-recitatorska sekcija izvela jepredstavu “Kod Spasenije” u re`i-ji Nemawe Golubovi}a, u~enika IVrazreda.

10. oktobra odr`ana je sjednica[kolskog odbora. Na sjednici[kolskog odbora

usvojen je Godi{wi plan i pro-gram rada Gimnazije za {kolsku2007/08. godinu.

12. i 13. oktobra profesoricaVesna Kastratovi} prisustovala jeseminaru iz prve pomo}i, koji or-ganizuje Crveni krst. Seminar jeodr`an u Sutomoru.

10. 11. i 12. oktobra profesoricaruskog jezika i kwi`evnosti Ja-dranka Jestrovi} prisustvovala jeseminaru u Podgorici koji je orga-nizovala Ruska federacija.

15. oktobra (ponedjeqak) jutarwatemperatura bila je - 3 stepena Cel-zijusova. Po~eli smo s grijawem u[koli.

18. i 19. oktobra profesoriceQiqana Baj~eti} (istorija) i Mi-lijana Vu~ini} (matematika) u~e-stvovale na seminaru za izradu ma-turskih pitawa (zadataka) za pilotmaturu i eksternu maturu 2009/2010.godine.

26. i 27. oktobra oko desetak pro-fesora posjetilo je 52. me|unarod-ni sajam kwiga u Beogradu.

26. oktobra u Etnografskom muze-ju promovisano je fototipsko izda-

we “Tipar” u saradwi Zavi~ajnogmuzeja i Udru`ewa Pqevqaka u Be-ogradu.

2. 3. i 4. novembra profesori ma-tematike Igor Puri}, Jovanka Bra-{anac i Milijana Vu~ini} prisu-stvovali su seminaru koji seodr`ao u Tivtu.

6. novembra, u utorak, djeca izDje~ijeg vrti}a “Eko bajka” posje-tili su Gimnaziju. Profesoricainformatike, Selma Ramovi}, po-kazala im je kompjutersku u~ioni-cu i popularno ispri~ala neke za-nimqivosti.

8. novembra u Sve~anoj sali Gim-nazije odr`ano je kwi`evno ve~eSvetislava Basare, dobitnika Ni-nove nagrade za roman “Uspon i padParkinsonove bolesti’’. Rije~ oautoru dao je Petar V. Arbutina.Gosti programa bili su QubivojeR{umovi} i Du{an Govedarica.Autor je poklonio Gimnaziji 5 kwi-ga sa posvetom, povodom 106. ro|en-dana [kole.

9. novembra u Sve~anoj sali Gim-nazije odr`ano je kwi`evno ve~eQiqane Habjanovi} \urovi}. Spi-sateqica je poklonila 5 romanaGimnaziji za 106. godi{wicu rada.

12. novembra odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a na kojoj je iz-vr{ena analiza uspjeha i vladawana kraju prvog klasifikacionogperioda.

13. novembra u 19,00 ~asova u Sve-~anoj sali Gimnazije odr`ano jeve~e umjetni~ke muzike sa naslovomTrio Klasika: Vili Ferdinandi(violina), Lela Pe{i} (flauta) iIgor Perazi} (violon~elo).

16. novembra odr`ana su sportskatakmi~ewa povodom Dana {kole iz-me|u Gimnazije i SS[ u malomfudbalu, ko{arci, rukometu i sto-nom tenisu. Istog dana u 19,00 ~a-sova izvedena je pozori{na pred-stava u Domu vojske Crne Gore nafrancuskom jeziku, koju su re`ira-le profesorice Emira Hamzi} iDragiwa Ze~evi}. Predstava se zva-la “LES ADOS” (Adolescenti). Ovapredstava je osvojila prvo mjesto nafestivalu u Beranama (maja,o.g.).

16. novembra sa po~etkom u 20,30~asova odr`ano je drugarsko ve~e urestoranu Gimnazije.

26. novembra iza{ao je osmi brojGlasa Gimnazije.

26. novembra konstituisan je no-vi [kolski odbor. ^lanovi [kol-skog odbora su: Jovanka Bra{anac,Jadranka Jestrovi}, (profesorice),\or|ije Xuverovi} (diplomiranima{inski in`ewer), Dr. IlhanTursumovi} (specijalista neurop-sihijatrije), Dr. Radisav Xuvero-vi}, Milisav Grbovi} (profesor idirektor SS[) i Miomir Damjano-vi} (diplomirani geolog). Za pred-sjednika je izabrana profesoricaJovanka Bra{anac.

Od 7. do 9. decembra u sali Gim-naziji, Kulturni centar izveo jekoncerte `i~anih instrumenata

12. decembra 2007. godine U Sve-~anoj sali Gimnazije izvedena jepozori{na predstava na{ih u~e-nika pod nazivom “Qubav, navikapanika”, (po tekstu iz serije saRTS-a) u re`iji Nemawe Golubovi-}a. U~estvovali su: Ilda Meki}-Ki}a, Milo{ Milinkovi}-Mi}a,Dejana Ani~i}-Veka, Nemawa Go-lubovi}-Jovanovi}, Tijana Vuko-vi}-Smiqka,Jelena Bjekovi}-Ma-ca, Aca Tawevi}-pijani pesnik;Ivona Lu~i}-razredna, Veqko Ter-zi}-iz vodovoda, Valentina Pupo-vi}-Maja i Ivona @ivkovi}-Jawa.

29. decembra odr`ane su sjedniceOdjeqewskih vije}a i sjednica Na-stavni~kog vije}a.

31. decembra izvr{eno je saop-{tavawe uspjeha i vladawa na kra-ju prvog polugodi{ta. Dakle, zim-ski raspust za u~enike traje do 28.januara 2008. godine.

Od 19. do 21. januara planinar-sko-izvi|a~ka sekcija “Mladost”posjetila je Dje~ije prihvatili{te“Mladost” u Bijeloj, gdje su sa pro-fesorom Asimom Kuhiwom poklo-nili robe u vrijednosti od 2000eura.

1. februara 2008. godne odr`anaje sjednica Nastavni~kog vije}a nakojoj je razmatran sveukupan uspjeh

i vladawe u prvom polugo|u i pred-lo`ene pripreme za maturski ispiti takmi~ewe u~enika.

6. februara odr`an je sastanakZajednice u~enika.

11. februara odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a na kojoj je ana-liziran rad stru~nih organa.

19. februara odr`ana je sjednicaNastavni~kog vije}a gdje je direk-tor prezentovao obavezne izbornepredmete u funkciji maturskogstandarda za u~enike Op{te gimna-zije.

20. i 21. februara u~enici Gim-nazije i SS[ izrazili su negodova-we mirnim protestom povodom pro-gla{ewa “nezavisnosti dr`aveKosovo”.

29. februara odr`ana je sjednica[kolskog odbora na kojoj je usvojenzavr{ni ra~un i razmotrene aktu-elna situacija u {koli i uspjeh. .

3. marta odr`ana je sjednica Sa-vjeta roditeqa.

8. marta odr`ano je {kolsko tak-mi~ewe u~enika iz matematike, fi-zike, hemije, biologije i stranihjezika (ruski, engleski i francu-ski).

13. marta u biblioteci Gimnazi-je sve~ano su dodijeqene diplome ikwige za osvojena prva tri mjesta.

Za dr`avno takmi~ewe kvali-fikovali su se:

Iz matematike: Nikola Beqka{- I razred, mentor Igor Puri}, Iva-na Xuverovi} - II razred, mentorJovanka Bra{anac, Milena Sera-tli} - II razred, mentor JovankaBra{anac, Milena Milinkovi} -III razred, mentor Dragan Zukovi}.

Iz fizike: Pavle \ondovi} - IIrazred, mentor Mi}un Svrkota, Mi-lan Milinkovi} - II razred, mentorMi}un Svrkota.

Iz hemije: Milena ^olovi} - Irazred, mentor Rosa Terzi}, AnikaDajevi} - I razred, mentor MuniraDe{evi}, Dijana Xari} - II razred,mentor Rosa Terzi}, Milorad \uko-vi} - III razred, mentor Munira De-{evi}.

Iz biologije: Aleksa \oki} - Irazred, mentor Vesna Kastratovi},Nemawa Draga{ - I razred, mentorVesna Kastratovi}, Maja Jeli} - IIrazred, mentor Tawa Draga{evi},Jelena Bra{anac - III razred, men-tor Tawa Draga{evi}, StrahiwaVrane{ - IV razred, mentor VesnaKastratovi}.

Iz engleskog jezika: Oqa Ko}alo-III razred, mentor Nevena Tomi},Nevena Borovi} -III razred, mentorNevena Tomi}.

16. marta ugra|en je i video nad-zor sa 16 kamera. Kamere pokriva-ju sve holove {kole, dvori{te i{kolsko igrali{te sa ulazom ufiskulturnu salu.

25. marta odr`ane su sjedniceOdjeqewskih vije}a IV-tih razre-da i Nastavni~ko vije}e. Uspjehu~enika dat je na sajtu.

1. aprila 2008. godine odr`ane susjednice Odjeqewskih vije}a zau~enike I, II i III razreda.

7. aprila 2008. godine odr`ana jesjednica Nastavni~kog vije}a nakojoj je izvr{ena detaqna analizauspjeha i vladawa u~enika na kra-ju tre}eg klasifikacionog periodai date informacije o odlasku u~e-nika na Dr`avno takmi~ewe 12. i13. aprila.

10. aprila porodica pokojnogprofesora Jovana- Joca Lau{evi}apoklonila je {koli 200 eura za ko-je smo kupili 4 enciklopedije:Istorija sveta,Umjetnost u istori-ji sveta, Sveobuhvatna enciklope-dija mitologije i Sveobuhvatnaistorija civilizacije.

Na dr`avnom takmi~ewu na{iu~enici su osvojili 6 prvih mjesta,{to do sada u istoriji Gimnazijenije zabiqe`eno. Pobjednici su:

-Nikola Milinkovi} (matemati-ka-III razred)

-Milan Milinkovi} (fizika-IIrazred)

-Milena ^olovi} (hemija-I raz-red)

-Dijana Xari} (hemija-II razred)-Nemawa Draga{ (biologija-I

razred)-Jelena Bra{anac (biologija-III

razred)

18. aprila u~enici IV-tih razre-da obi{li su sajam Visokog obrazo-vawa u Bijelom Poqu. Odlazak u~e-nika sponzorisala je SO Pqevqa.

24. aprila u sali SO Pqevqa sveu~enike koji su osvijili neko odprva tri mjesta, Osnovnih {kola iGimnazije, primio je potpredsjed-nik Op{tine, gospodin Avdo Ajano-vi}. Prvoplasirane u~enike nagra-dio je prigodnom kwigom inov~anom nagradom (100 eura).

Od 24. aprila do 4. maja u~enici,{ampioni sa Dr`avnog takmi~ewau prethodnoj godini sa predstavomAdolescenti, kao i wihovi profe-sori Dragiwa Ze~evi} i EmiraHamzi} boravili su u Francuskoj.

13. 14. i 15. maja odr`ana je prob-na matura za u~enike II razreda Op-{te gimnazije.

14. maja direktor Gimnazije Dra-gan Zukovi} bio je gost drugog pro-grama RTCG, na temu eksterne matu-re i predmeta koji dopuwujumaturski standard.

20. maja odr`ane su sjednice Odje-qewskih vije}a IV razreda i Na-stavni~ko vije}e. Na popravni is-pit upu}eno je 17 u~enika.

Od 24. maja do 1. juna u~enici IIIrazreda bili su na ekskurziji u[paniji. Pratili su ih profesori:Milanka ^epi} (vo|a ekskurzije),Gorica Vakirevi}, Emira Hamzi} iDanko Despotovi}.

6. juna [ampioni u znawu iz ma-tematike, fizike, hemije i biologi-je zajedno sa mentorima primilisu adekvatne nagrade i priznawaod Ispitnog centra. Sponzor odla-ska bila je SO Pqevqa.

8. juna na Dr`avnom prvenstvuiz prve pomo}i ekipa Gimnazijeosvojila je drugo mjesto. Ekipu jepripremala i vodila profesoricaVesna Kastratovi}.

8. juna odr`ani su popravni is-piti za u~enike IV razreda.

8. juna u 20,00 ~asova odr`ano jematursko ve~e u hotelu “Pqevqa”.

12. juna za u~enike I, II i III raz-reda zavr{ena je nastavna godina.

13. juna 2008. godine odr`ane susjednice Odjeqewskih vije}a i Na-stavni~ko vije}e.

13. juna posle sjednice Nastav-ni~kog vije}a odr`ane su prva idruga sjednica Ispitnog odbora. Naprvoj sjednici IO formirane sukomisije za polagawe maturskog is-pita u {kolskoj 2007/08. godini.Na drugoj sjednici IO utvr|eno jekoji od prijavqenih kandidata is-puwava uslove za osloba|awe ma-turskog ispita.

14. juna u 14,00 ~asova izvr{enoje saop{tavawe uspjeha I, II i IIIrazreda i uru~ivawe svjedo~ansta-va.

16. juna od 8,00 do 12,00 ~asovaodr`an je pismeni zadatak iz srp-skog jezika i kwi`evnosti na ma-turskom ispitu.

17. juna od 8,00 do 12,00 ~asovaodr`ani su pismeni zadaci iz pr-vog stranog jezika i matematike.

18. i 19. juna odr`ani su usmeniispiti na maturskom ispitu.

20. juna odr`ana je sjednica Is-pitnog odbora na kojoj je utvr|enuspjeh u~enika na maturskom ispi-tu.

21. juna u Sve~anoj sali Gimnazi-je uru~ene su diplome “Lu~a” i di-plome o zavr{nom ispitu. Diplome“Lu~a” i kwige uru~io je direktorDragan Zukovi}. Diplome matur-skog ispita uru~ila je predsjedni-ca [kolskog odbora JovankaBra{anac. Osvaja~ima prvog mjes-ta na Dr`avnom takmi~ewu, kwigeje uru~ila sekretar mature Jadran-ka Jestrovi}.

Dobitnike diplome "Lu~a I",predsjednik Op{tine Pqevqa Dr.Filip Vukovi} nagradio je pri-godnom kwigom i nov~anom nagra-dom (100 eura), a dobitnike "Lu~aII" tako|e kwigom i nov~anomnagradom (50 eura). Nagrade jeuru~io sekretar za dru{tvene dje-latnosti gospodin DraganPaldrmi}.

23. 24. i 25. juna izvr{en je upis150 u~enika I razreda, primqenihpo konkursu.

26. juna izveden je jednodnevniizlet zaposlenih u Gimnaziji naPlavsko jezero.

30. jula u 10,00 ~asova odr`ana jesjednica Nastavni~kog vije}a, nakojoj je izvr{ena podjela ~asova iodre|ena razredna starje{instvaza {kolsku 2008/09. godinu.

U avgustovskom ispitnom rokupolagao je iz I, II i III razreda 61u~enik. Svi su polo`ili popravneispite. U 2008/09. godini upisana su604 u~enika.

IZ QOTOPISA GIMNAZIJE ZA[KOLSKU 2007/2008. GODINU

U prisustvu brojne rodbine iuglednih prijateqa i kolega, nagrobqu u Ravnima, 9. aprila 2007.godine sahrawen je Jovan Lau{e-vi}, profesor istorije. Iz opro-{tajnih govora prenosimo akcen-te.

Smrt ne po{tuje vrijeme i nenajavquje svoj dolazak te je otr-gla iz na{e sredine profesora ivaspita~a mladih, na{eg po{to-vanog kolegu Joca Lau{evi}a.

Nestao, evo, kad se niko nijenadao. Koliko ju~e, sretali smose, popri~ali. Odavao je ~ovjekafizi~ke svje`ine i, kao uvijek,vedrog raspolo`ewa.

Jocovo dugogodi{we nastavnoi stru~no iskustvo bila je veli-ka pomo} mla|im kolegama koji}e se sa du`nim pijetetom sje}a-ti kolege Lau{evi}a kad god sena|u pred nekim te`e rje{ivimnastavnim i `ivotnim proble-mom. Mo`e se s pravom re}i da jekolektiv Gimnazije, u kome je za-slu`eno stekao penziju, kao i{ira dru{tvena sredina osiro-ma{ena wegovom smr}u za jednogzapa`enog stru~waka, {kolskogposlenika i ~ovjeka. Svoj radnivijek posvetio je {koli, u~enici-ma i nama, wegovim kolegama.

Kao ~ovjek te`io je da uvijekostane vjeran principima: bitidosledan sebi, slobodno stvarati,biti osjetqivjao za istinu i bo-riti se za ~ovjeka.

Kao pedagog nastojao je da u~e-nike oslobodi kwi{kog znawa,da im razvije smisao za samosta-lan rad, da slobodno izra`avajuono {to do`ivqavaju.

Prilikom obiqe`avawa sto-godi{wice Pqevaqske gimnazi-je, ostao je zapa`en wegov serijal

priloga o qudima i doga|ajima,vezanim za lu~u znawa kojoj jeostao vjeran do kraja ̀ ivota. Po-red profesora i direktora, nije,pri tom, zaboravio ni obi~ne,“nevidqive” qude bez kojih bi`ivot bio siroma{niji, nezami-sliv. Hvala mu u ime svih.

Jovan Lau{evi} ro|en je 1934.godine u Pqevqima, a filozof-ski fakultet, grupa istorija, za-vr{io je 1959. godine u Sarajevu.Prvo je radio u Prvoj osnovnoj{koli, zatim Ekonomsko {koliu kojoj je 1964/65. godine vr{iodu`nost direktora. U Gimnazijuje do{ao 1965/66. godine, gdje jepredavao istoriju i sociologi-ju. Integracijom sredwih {ko-la, 1985/86. godine izabran je zadirektora OOUR-a Nastava. Iz-dvajawem Gimnazije iz [kolskogcentra nastavio je da radi kaoprofesor istorije i ustavnogprava. Objavqivao je prilogeistorijskog zna~aja u Pqevaq-skim novinama i mnogim listovi-ma i ~asopisima.

Bio je ~lan Predsjedni{tvaDru{tva istori~ara Crne Gore.Dobitnik je zvawa pedago{kogsavjetnika.

Neka mu je vje~na slava i hvala!

SJE]AWE NA PROFESORAJOVANA JOCA LAU[EVI]A

12

Septembarskog jutra 2007.godine ekipa planinarske sek-cije na{e {kole krenula jena “put”; tj. jednodnevni pohodu Bukovicu. Pje{a~ewe je od-li~no pro{lo, naravno i dru-`ewe uz logorsku vatru, smi-jeh i zabavu do duboko u no}.Qepota Bukovice ne mo`e sta-ti u pet re~enica. Pored pri-rodnih qepota, selo krase igostoprimqivi mje{tani. Zaporodicu Daki} imamo samorije~i hvale.

Put smo nastavili 21. janu-ara 2008. godine. Ovog putausmjerili smo interesovawaprema jugu, na Crnogorskoprimorje. Pute{estvije je tra-jalo tri dana. Usput smo obi-lazili manastir Mora~u i ar-heolo{ko naseqe Dukqu ublizini Podgorice. Uz pro-fesora istorije, Vita Kne`e-vi}a, na{a nova saznawa bilasu potpunija i interesantni-ja. Prolaze}i kroz Budvu, za-dr`ali smo se u Kotoru i Tiv-tu. Zatim trajektom prekoBoko-kotorskog zaliva, prvidan svog putovawa zavr{ilismo u Igalu. Iz Igala smokrenuli prema Bijeloj u posje-tu dje~ijem domu “Mladost”.

Slu~ajnost je da dom nosiime kao i na{a NVO; me|u-tim, nismo slu~ajno obiqe`i-li osmogodi{we postojawe na-{e “Mladosti” na ovom mjestu.

Humanitarnu akciju smo na-zvali “Mladost za Mladost”.Imali smo za ciq da, kolikoje to u na{oj mo}i, materijal-nim sredstvima pomognemo dje-ci bez roditeqa i tako poka-`emo da nisu sami. U domu smoostali cio dan. Dru`ewe sadjecom bilo je prisno. Osje}a-li smo neodoqivu uzajamnu na-klonost. Na na{u veliku `a-lost, morali smo nazad, uPqevqa. ^vrsto smo obe}alida }emo im se vratiti, da na-stavimo dru`ewe “Mladost zaMladost”. Zahvaqujemo svimdobrim qudima na realizaci-ji ove akcije!

U povratku smo obi{li ku-}u Iva Andri}a, kao i muzej

koji se nalazi u blizini. Uzodmarawe, pjesmu i dru`eweputovawe nam je bilo zani-mqivo i nezaboravno.

Ali, novi izazovi bili supred nama! 2. 2. 2008. krenulismo na dva dana u Lever Taru.Nakon ~etvorosatnog pje{a-~ewa od Bitinskog poqa doAdrvi}a kule, bili smo gostiOsmana Avdovi}a u planinar-skoj Kuli, koja je bila u iz-gradwi.

1. 5. posjetili smo imaweporodice [quka, na kojem senalazi {kola jahawa. Istogdana nastavili smo ka Bitin-skoj pe}ini. Nailazili smo namnogobrojne prepreke, na sre-}u, savladavawe je bilo uspje-{no. Ulazak u pe}inu probu-dio nam je strah, izazvao jezui odu{evqewe istovremeno.

Po pozivu doma}ina, prisu-stvovali smo otvarawu pla-ninarskog doma, Avdovi}a ku-le. Dru`ili smo se saplaninarima iz BH i drugihkrajeva CG. Uz topli ~aj iprijatan razgovor, vrijeme jeprosto projurilo

Divno je kada imate sre}uda upoznajete tako dobre qudekao {to su porodice Avdovi}i Daki}. Veliko im HVALAza zemqi{te u Bitinskom po-qu, koje su nam poklonili zaizgradwu planinarskog doma.

O~ekujemo podr{ku i vjeru-jemo da ~ekawe ima smisla, jersu dru`ewe i prijateqstvoono {to nas sve ispuwava!

Na slici (s lijeva na desno):prvi red: Elvis Nahodovi}({ti}enik doma “Mladost”),zamjenik direktora~; drugired: prof. Vitomir Kne`evi},Lejla Ciguqin, Ena Mujovi},Fuad Talovi} (voza~), prof.Asim Kuhiwa, Milo{ Milin-kovi}, gospodim \ukanovi}(direktor), Nevena Spaji}, ElaAjanovi}, Biqana [}epano-vi}, Tijana Radovi} ({ti}e-nica doma “Mladost”), Tijana[}epanovi}, Marija Pivqa-nin; tr}i red: Strahiwa Vra-ne{, Olmo Vlahovqak i \or-|ije Vojinovi}.

Nevena Spaji}Adita Vlahovqak

Ko{arka je jedan od najpo-pularnijih i najgledanijihsportova dana{wice. Igra sena svih pet kontinenata. Usvijetu postoji vi{e od stomiliona aktivnih ko{arka-{a kao i veliki broj klubova,i ~ak 200 nacionalnih ko-{arka{kih saveza pod okri-qem FIBA -e.

A kako je sve po~elo? Ko jeizmislio ko{arku, za{to ikada? Jesu li ko{arka{i uvi-jek bili veoma visoki, da lisu sudije uvijek svirale “du-plu”?

Otac moderne ko{arke jeKana|anin XejmsNejsmit (dr. JamesNaismith (1861 –1939)) koji je radiokao profesor fizi~-kog vaspitaw u {koliCrristian workers (da-nas Springfield college).u Springfildu, u ame-ri~koj dr`avi Masa-~ustesu.

Ko{arka nije nasta-la slu~ajno, kako nekituma~e, tj do ideje o ko-{arci Nejsmit nije do-{ao onda kada je papirsmotan u obliku lopticebacao u korpu za vo}e. Nakolexima studenti su ujesen igrali ragbi, a uproqe}e se bavili atleti-kom i bejzbolom. Zimi sugubili zanimawe za sport.Kao trener fudbalskog timaNejsmit je nastojao da izmislineku zanimqivu igru u zatvo-renom prostoru kako bi zadr-`ao kondicicju kod svojihu~enika tokom hladnog zim-skog perioda. Po~etkom de-cembra 1891. Nejsmit je modi-fikovao dje~iju igru Patkana kamenu, prilagodio jo{ ne-koliko sportova u jednu cjeli-nu i napisao jednostavna pra-vila za svega dvije sedmice.Osnovna ideja bila je slijede-}a: nova igra mora sadr`atielemente koji daju mogu}nostigrawa na svim terenima sastalnom metom, da se igra lop-tom i da postoji ravnote`aizme|u napada i odbrane.

5 osnovnih pravila (od 13originalnih) dr. Nejsmita:

1. Lopta je okrugla, velikai lagana i wom se igra samorukama.

2. Zabraweno je no{ewelopte.

3. Na terenu igraju dvije

ekipe, jedna protiv druge, alise zabrawuje svaki osobnikontakt i nasrtawe na tijelodrugog igra~a.

4. Ko{ je postignut kadalopta u|e i ostane u korpi.

5. Ciq je malih dimenzija,uzdignut je kako bi se igra~ikoristili vje{tinom ubaci-vawa, a ne snagom i to zato{to je ciq postavqen vodo-ravno.

Bilo je predlo`eno da senova igra zove “NEISMIT-HBALL” ali je dr. Nejsmit toodbio. Ime

“BASKETBALL”(BASKET -korpa i BALL-lopta) predlo`io je jedan odNejsmitovih u~enika. Igra jebila popularna od samog po-~etka.

Prvo se igralo fudbalskomloptom ~ije je no{ewe u tokuigre Nejsmit zabranio. Na poddvorane postavio je dvije kor-pe za vo}e, po jednu na objestrane terena. Nakon {to jeuvidio da jedan igra~ mo`e slako}om ometati ulazak lop-te u korpu, podigao ih je navisinu od 3.05 m. Takav ko{ serazlikovao od dana{weg potome {to je imao ~vrsto dno.I tako, kada bi jedna ekipapostigla ko{, suparnici sumorali da prave “mangupskemerdevine” i da vade loptu izko{are! Pa zamislite samoKirilenko da ko{ na{oj re-prezentaciji a Rebra~a se pe-we Bodirogi na glavu da biizvadio loptu. Sre}om, dana-{wi ko{evi se sastoje izobru~a koji propu{ta loptuiz mre`ice.

Prve lopte izra|ene iskqu-~ivo za ko{arku bile su sme-|e, {to je bila uobi~ajena bo-ja sve do 50- tih godina XXvijeka. Pol Toni Hinkl, u po-trazi za loptom koja bi bilauo~qiva, u upotrebu je uveonaranxastu loptu, koja je i da-nas standardna.

Vo|ewe lopte ili driblingnije bilo predvi|eno prvo-bitnim pravilima. Lopta jeprevo|ena samo dodavawem iz-me|u suigra~a. Dribling je

uvo|en postepeno, ali ni-je mnogo primjewivan sobzirom na nepravilanoblik lopti i wihovoneravnomjerno odskaka-we. Ko{evi iz igrevrednovani su sa 2 poe-na, a ko{evi postignu-ti sa slobodnih baca-wa 1 poen.

Prvi javni ko{ar-ka{ki susret odigranje 02.03.1892. izme|ustudenata i nastavni-ka Springfield collage-a. Studenti su pobije-dili 5:1.

Prva `enska ko-{arka{ka utakmicaodigrana je22.03.1893. u Nort-hampton-u. Mu-{karcima nije bilo

dozvoqeno da gledaju utakmi-cu. Igralo se sa 9 igra~a i naterenu upola kra}em nego da-na{wi NBA teren.

Prije uvo|ewa pravila dase tim sastoji od 5 igra~a(1897.) , ponekad se de{avaloda se na terenu pojavi ipo 50igra~a u svakom timu.

Olimpijski status ko{arkaje stekla 1936. godine i danasse igra pod okriqem dvije ve-like organizacije: ameri~keNBA i internacionalne FI-BA.

Osnovne razlike u pravi-lima izme|u NBA i FIBA:

Teren: dimenzija 29m h 15mNBA – 28m h 15m FIBA.

Du`ina utakmice: 4 perio-da (~etvrtine): po 12 min.NBA- po 10 min. FIBA.

Linija za tri poena na:7.24m NBA - 6.25m FIBA.

Broj li~nih gre{ki je: 6NBA - 5 FIBA.

Ofanzivne i defanzivne: 3sekundeNBA i ofanzivne 3 se-kunde FIBA.

Oblik reketa (prostora podko{em)

Tijana Pejatovi} IV5

U~enice gimnazije “Ta-nasije Pejatovi}” uspje{nose bave `enskim fudbalomjo{ od 1988.g.

Tradicija se nastavqa...Na ovogodi{wem Dr`av-nom takmi~ewu u malomfudbalu, ekipa na{e {ko-le osvojila je drugo mjesto.

Iako je ve}i broj fudba-lerki oti{ao na studije udruge gradove, sredwo{kol-ke su se okupile i dokazaleda se uz ̀ equ i veliku bor-benost mogu opravdati re-zultati biv{ih saigra~ica.

Prvenstvo Crne Gore u`enskom fudbalu, odigralose u Baru. Na{a ekipa jeigrala u slijede}em sasta-vu: Kristina i KsenijaAranitovi}, Tamara Srda-ni}, Bojana ^epi}, Mari-na Vukovi}, Marija Jawu-{evi} i Naida Bajrovi}.Na{i treneri, profesori

fizi~kog vaspitawa, Mer-vana Manojlovi} i DankoDespotovi} bili su veomazadovoqni na{om igrom.

U narednoj sezoni ekipa}e biti znatno podmla|ena.Na{ kapiten

Tamara Srdanovi}, veli-ki je optimista; vjeruje da}emo i u budu}e ostvaritidobre rezultate. Trudi}e-mo se da opravdamo povjere-we na{ih profesora.

Ekipa `enskog fudbala

PRVENSTVO CRNE GORE

BISERI @ENSKOG FUDBALA

Izdava~Gimnazija “TanasijePejatovi}”- Pqevqa

Za izdava~aDragan Zukovi}, direktor

UrednikJadranka Jestrovi}

RedakcijaJadranka Jestrovi}, Milo-

rad Jokni}, Emira Ham-zi}, Nevenka Jelovac, Mi-lojka Crnogorac-Nenadi},Sawa Golubovi}, Igor Pu-ri}, Qiqana Baj~eti}, Ro-

sanda Terzi}, @aklinaMrdovi}, Milorad Ze~e-

vi}, Tijana Pejatovi}, Ne-mawa Draga{, Milena ^o-lovi}, Milorad \urovi},

Jelena Bra{anac, Oqa Ko-}alo, \uro Despotovi},

Sne`ana @ivkovi}, Gor-dana Jelovac, Milica Bu-bawa, Natalija Veqkovi},Dragana Markovi}, Vladan[arac, Olmo Vlahovqak,Jovana Banovi}, Milo{

Milinkovi}, Nevena Spa-ji} i Adita Vlahovqak.

Kompjuterski slogDanka [aran~i}

Priprema za {tampuRade Kne`evi}

[tampa“Grafokarton”, Prijepoqe

Tira`1000 primjeraka

KO[ARKA

SPORT GIMNAZIJALACA

U martu ove godine u gim-naziji “Tanasije Pejatovi}”odr`ano je nadigravawe uodbojci.

Turnir je privukao pa`wupublike. Fiskulturna salabila je prepuna sve vrijeme.U po~etku, utakmice su igra-ne po liga{kom sistemu:princip svak sa svakim uokviru jedne generacije, dabi se zatim pre{lo na kupsistem. U~estvovali su skorosvi razredi. Takmi~ewe jebilo specifi~no po tome {tosu ekipe bile mje{ovite(dje~aci i djevoj~ice u istojekipi).

U samom po~etku svakaekipa je odigrala ~etiriutakmice. Najboqe dvijeekipe, iz generacije prola-

zile su daqe. Osam timovanadigravalo se izme|u sebe, stim {to su u~enici ~etvrtograzreda igrali sa u~enicimatre}eg, a u~enici drugog sau~enicima prvog razreda.Prvoplasirane ~etiri ekipeu polufinalu izdvojile sufinaliste.

Finale je bilo spektaku-larno: u~enici III2 i III4 uveoma jakoj konkurenciji,pokazali su sportsko umije}ei znawe. Na `alost, ekipaIII2 nije bila dovoqno sprem-na da se suprotstavi ekipiIII4, koja je ovaj turnirzavr{ila u pobjedni~komstilu, bez poraza!

Prvoplasirane tri ekipedobile su pehare i medaqe.

Tre}a sre}a

DNEVNIK PLANINARSKESEKCIJE “MLADOST”

U februaru 2008. godineodr`an je turnir u ko{ar-ci. U~estvovalo je 20 ekipa(svi razredi). Sve ekipe, uigri tri na tri, poku{alesu da se domognu trona.

Prvi dio turnira bio jeliga{kog tipa, a kasnije sepre{lo na kup sistem. Me-~evi su se igrali na vrije-me u trajawu od 10 minuta.U drugoj fazi takmi~ewame~evi su bili eliminaci-onog karaktera. KOd pra-vila igre uradili smo bla-ge korekcije.

U mu{koj konkurncijinajboqu igru pru`ili su

u~enici u sastavu: MilanXogaz, Nikola Vukovi} iMiqan Mijatovi}. U `en-skoj konkurenciji, boqe odostalih bile su u~eice usastavu: Maja Kne`evi},Tijana Spaji} i MilicaDajevi}. Sve je proteklo ufer i sportskoj atmosfe-ri, pod nadzorom profeso-ra fizi~kog vaspitawa:Danka Despotovi}a i Mer-vane Manojlovi}.

Najboqim ekipama u objekonkurencije dodjeqeni supehari i medaqe.

Ivan Je~menicaOqa Ko}alo

Gimnazijska ko{arka