PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE BLIDINJE - NACRT PLANA UPRAVLJANJA.pdf · Plan...

OIKON d.o.o.Institut za primjenjenu ekologiju,Trg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb, Hrvatska, www.oikon.hr

ECO-PLAN d.o.o. Mostar,Dr. Ante Star evi a, 388000 Mostar, www.eco-plan.ba

NACRT

Naru itelj: Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Projektna jedinica - FMPAP PMUAlipašina 41, 71000 Sarajevo, Bosna and Hercegovina

Zagreb/Mostar, srpanj 2011

PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE

OIKON d.o.o.Institut za primjenjenu ekologiju,Trg senjskih uskoka 1-2, 10020 Zagreb, Hrvatska, www.oikon.hr

ECO-PLAN d.o.o. Mostar,Dr. Ante Star evi a, 388000 Mostar, www.eco-plan.ba

Plan upravljanja Parkom prirode Blidinje 2

PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE

NACRT

Naru itelj: Federalno ministarstvo okoliša i turizma

Izra iva : OIKON d.o.o. – za primijenjenu ekologiju, Zagreb

ECO – PLAN d.o.o., Mostar

Ugovor broj: BA-FMPAP-TF-091919-CQ-09-CS-10/FBIH (675/10)

Stru ni tim:

Voditelj projekta: Dr. sc. Ivan Martini , dipl.ing.šum.lanovi tima Oikon d.o.o.: Višnja Šteko, dipl.ing.agr. – kraj.ur.

Mr. sc. Zrinka Mesi , dipl.ing.biol.Dr. sc. Vladimir Kušan, dipl.ing.šum.Dr. sc. Ivan Pilaš, dipl.ing.šum.Dr. sc. Oleg Antoni , dipl.ing.šum.Dr. sc. Katerina Mali Bandur, dipl.ing.oec.Mr. sc. Krešimir Šaravanja, dipl.ing.gra .Mirna Mazija, dipl.ing.biol.Alen Berta, dipl.ing.šum.Marina Magajne, dipl.ing.biol.Sven Kapelj, dipl.ing.biol.Medeja Pistotnik, dipl.ing.biol.

lanovi tima Eco-plan do.o.: Željka Ani , dipl.ing.agr.Vinko Bilopavlovi , dipl.ing.geol.Mr.sc. Predrag Ivankovi , dipl.ing.agr.Sanja Jelavi , dipl.ing.gra .Nada Komadina, ing.arh.Mirjana Laganin, dipl.ecc.Danijela Mandi , dipl.ing.gra .An elka Mikuli , dipl.ing.gra .Marija Raki , dipl.ing.arh.Mirela Šetka Prli , dipl.ing.gra .

Direktor: Dalibor Hati , dipl.ing.šum.


Sadržaj

1. UVOD I KONTEKST......................................................................................................................................5

1.1. KRATAK OPIS PLANA, NJEGOVIH CILJEVA I ZADATAKA ................................................................................51.2. PRAVNI TEMELJ ZA STATUS ZAŠTI ENOG PODRU JA I IZRADU PLANA ...........................................................61.3. PROCES IZRADE PLANA ..............................................................................................................................61.4. VIZIJA I CILJEVI ZAŠTI ENOG PODRU JA PARKA PRIRODE BLIDINJE..............................................................7

2. OPIS ZAŠTI ENOG PODRU JA.................................................................................................................8

2.1. O I PODACI..............................................................................................................................................82.1.1. Smještaj............................................................................................................................................82.1.2. Važe a kategorija zaštite.................................................................................................................102.1.3. Javna ustanova i postoje i dokumenti upravljanja ...........................................................................11

2.2. FIZI KI OKOLIŠ ........................................................................................................................................122.2.1. Geomorfologija...............................................................................................................................122.2.2. Geologija........................................................................................................................................132.2.3. Hidrologija.....................................................................................................................................172.2.4. Klima .............................................................................................................................................192.2.5. Pedologija (tla/podloge) .................................................................................................................20

2.3. BIOTI KI OKOLIŠ .....................................................................................................................................212.3.1. Flora i biljne zejednice ...................................................................................................................212.3.2. Fauna.............................................................................................................................................232.3.3. Staništa i ekosustavi........................................................................................................................252.3.4. Krajobrazi ......................................................................................................................................26

2.4. DRUŠTVENO-GOSPODARSKE I KULTUROLOŠKE INFORMACIJE: POVIJESNI PRIKAZ ........................................312.4.1. Arheološki i povijesni podaci ..........................................................................................................312.4.2. Prethodni sustavi namjene zemljišta................................................................................................332.4.3. Nematerijalna kultura – tradicionalne djelatnosti i obi aji ..............................................................33

2.5. DRUŠTVENO-GOSPODARSKE I KULTUROLOŠKE INFORMACIJE: SADAŠNJE STANJE ........................................342.5.1. Stanovništvo i lokalne zajednice......................................................................................................342.5.2. Sadašnja namjena zemljišta ............................................................................................................352.5.3. Vodoprivreda..................................................................................................................................382.5.4. Šumarstvo.......................................................................................................................................382.5.5. Poljoprivreda .................................................................................................................................422.5.6. Lovstvo...........................................................................................................................................422.5.7. Ribarstvo........................................................................................................................................432.5.8. Rekreacijske/turisti ke aktivnosti/objekti .........................................................................................442.5.9. Prostorno ure enje i infrastruktura.................................................................................................45

2.6. PROCES UKLJU IVANJA KORISNIKA PROSTORA ..........................................................................................492.6.1. Stavovi o glavnim vrijednostima podru ja .......................................................................................492.6.2. Klju ni problemi i konflikti..............................................................................................................502.6.3. Vizija budu nosti i o ekivana uloga Parka ......................................................................................50

3. GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI .............................................................................................52

3.1. ZAŠTITA I O UVANJE BIOLOŠKE I GEOLOŠKE RAZNOLIKOSTI (A) ................................................................523.2. UPRAVLJANJE KRAJOBRAZIMA I ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA (B)..........................................543.3. ZAŠTITA I O UVANJE KULTURNE BAŠTINE (C) ...........................................................................................563.4. TURIZAM, ZAŠTITA OKOLIŠA I PROSTORNO URE ENJE (D)..........................................................................573.5. POTPORA LOKALNIM ZAJEDNICAMA (E) ....................................................................................................603.6. EDUKACIJA, TUMA ENJE I PROMIDŽBA (F) ................................................................................................623.7. UPRAVLJANJE ADMINISTRACIJA I ODRŽIVOST (G) ......................................................................................63

4. ZONIRANJE.................................................................................................................................................65

4.1. ZONE.......................................................................................................................................................654.2. ZONIRANJE PARKA PRIRODE BLIDINJE ......................................................................................................654.3. PRIHVATNI KAPACITET PARKA .................................................................................................................67

5. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA .......................................................................................................69

5.1. SUSTAV UPRAVLJANJA I ORGANIZACIJA UPRAVE PP BLIDINJE ....................................................................695.1.1. Sustav upravljanja ..........................................................................................................................69


5.1.2. Organizacija uprave PP Blidinje.....................................................................................................705.2. PLANIRANE AKTIVNOSTI: PRIORITETI, RASPORED I SURADNICI....................................................................745.3. TROŠKOVI PROVEDBE PLANA ...................................................................................................................935.4. PRA ENJE PROVEDBE PLANA UPRAVLJANJA ..............................................................................................94

6. LITERATURA ..............................................................................................................................................96


1. UVOD I KONTEKST

Ovaj dokument pripremljen je u sklopu Projekta „Zašti ena šumska i planinska podru ja“ Federalnogministarstva okoliša i turizma BiH.Plan upravljanja (engl. management plan) je u me unarodnoj praksi modernog upravljanja zašti enimpodru jima temeljni razvojno-organizacijski i ekonomski dokument koji donosi uprava zašti enogpodru ja, a koji sadrži smjernice za zaštitu, djelovanje i razvoj te za korištenje zašti enog podru ja.Pojam plana upravljanja za zašti ena podru ja prirode u Federaciji BiH uvodi Zakon o zaštiti prirode (Sl.Novine F BiH 33/03). Zakonom se odre uje da se upravljanje zašti enim podru jem provodi na osnovuPlana upravljanja, kao i Prostornog plana podru ja posebnih obilježja.Plan upravljanja zašti enim podru jem ima za cilj usmjeriti i kontrolirati upravljanje i korištenje dobara, terazvoj ljudskih resursa, financijskih sredstava, objekata, opreme, kao i programa potrebnih za podršku tomupravljanju i korištenju.Sadržaj Plana upravljanja propisan je Pravilnikom o sadržaju i na inu izrade planova upravljanja zašti enimpodru jima (Sl. Novine FBiH 65/06). Prema ovom pravilniku Planovi upravljanja donose se za razdoblje od10 godina, a mogu se revidirati nakon 5 godina.Sukladno zakonu upravljanje zašti enim podru jem Park prirode Blidinje provodit e se na temelju Planaupravljanja koji donosi županijska Vlada na prijedlog Ministarstva za razdoblje od deset godina. U pripremiPlana upravljanja bit e uklju en najširi krug zainteresiranih skupina: lokalne vlasti, udruge, turisti kadruštva, privredni sektor, znanstvene ustanove i dr.Po izradi plana upravljanja i njegovom usvajanju, uprava zašti enog podru ja Parka prirode Blidinje dobite u Planu upravljanja dugoro ni planski dokument koji e složeni model o uvanja i upravljanja u initi

razumljivim najširoj javnosti. Okvirna op a struktura Plana upravljanja za budu e zašti eno podru je sadržisljede a glavna poglavlja:

I. ciljevi i politika upravljanja zašti enim podru jemII. smjernice zaštite i razvoja u zašti enom podru juIII. izvedba plana

1.1. Kratak opis Plana, njegovih ciljeva i zadataka

Plan upravljanja za zašti eno podru je Parka prirode Blidinje odre uje razvojne smjernice, na in izvo enjazaštite, korištenja i upravljanja zašti enim podru jem, te smjernice za zaštitu i o uvanje prirodnih vrijednostizašti enog podru ja uz uvažavanje potreba lokalnog stanovništva.

Plan upravljanja sadrži:1. ciljeve i politiku upravljanja zašti enim podru jem Parka prirode Blidinje, uklju uju i svrhu,

funkcije i ciljeve zašti enog podru ja te politiku upravljanja zašti enim podru jem;2. smjernice održivog upravljanja zašti enim podru jem, sa ocjenom stanja zašti enog i utjecajnog

podru ja koja podrazumijeva valorizaciju prirodnih vrijednosti na osnovu kojih je proglašenozašti eno podru je i elaboraciju stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zašti eno podru jedanu od strane referentnih eksperata;

3. smjernice za realizaciju plana, a posebno razvoj plana upravljanja kroz aktivnosti po godinama,na ine i izvore financiranja, troškove realizacije plana te institucionalnu strukturu (Javno poduze e) inositelje aktivnosti u upravljanju zašti enim podru jem.


1.2. Pravni temelj za status zašti enog podru ja i izradu Plana

Priprema, izrada i donošenje Plana upravljanja Parka prirode Blidinje temelje se na odredbama Zakona ozaštiti prirode (Sl. Novine F BiH 33/03) koji obvezuje na njegovo donošenje za zašti ena podru ja uFederaciji BiH.Pravni temelj za status zašti enog podru ja Blidinje je Zakona o proglašenju donesen ukazom od 30. ožujka1995. ("Narodni list HR H-B" br. 13/95).Prema važe em federalnom Zakonu o zaštiti prirode iz 2003., objekti zašti ene prirode razvrstani su u etiri(4) kategorije zašti enih podru ja:

1. Zašti eno podru je prirode (Ia, Ib i IV kategorija IUCN-a);2. Nacionalni park (II kategorija IUCN-a);3. Spomenik prirode (III kategorija IUCN-a);4. Zašti eni krajolik (V kategorija IUCN-a).

Prva i druga kategorija zašti enih podru ja su u nadležnosti federalnih vlasti dok su tre a i etvrta unadležnosti kantona na ijem podru ju se nalaze.Zakonodavni okvir institucionalnog upravljanja zašti enim podru jima u BiH proizlazi iz l. 30. i 31.federalnog Zakona o zaštiti prirode, odnosno l. 61. Zakona o zaštiti prirode Hercegova ko-neretvanskežupanije. Druge dvije županije na ijem se teritoriju prostire Park prirode Blidinje (Zapadnohercegova kažupanija i Herceg-bosanska županija) nemaju zasebne propise iz zaštite prirode kojima bi ure ivali ovapitanja.U oba prije navedena propisa utvr uje se i obveza da se posebnim propisom odredi nadležno tijelo zaprovedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zašti enom podru ju.

lan 31. Zakona o zaštiti prirode Federacije BiH (poglavlje Upravljanje zašti enim podru jem) propisuje dae Vlada Federacije BiH donijeti poseban plan upravljanja za svaki nacionalni park i prirodno zašti eno

podru je, a vlada kantona poseban plan upravljanja za svaki zašti eni pejzaž i spomenik prirode.Nadalje, sukladno l. 5. Pravilnika o sadržaju i na inu izrade Plana upravljanja zašti enim podru jima zaizradu i donošenje Plana upravljanja zašti enim podru jima u kategoriji spomenika prirode i zašti enihpejzaža zadužena su kantonalna ministarstva nadležna za poslove okoliša.Izradu Plana upravljanja iz stavka 1 i stavka 2 nadležno kantonalno, odnosno federalno ministarstvopovjerava referentnoj stru noj instituciji putem tendera.U pogledu pravnog statusa, kategorija parka prirode odre ena aktom o proglašenju (iz 1995. godine) zazašti eno podru je Blidinje nije uskla ena stupanjem na snagu sada važe eg Zakonom o zaštiti prirode (iz2003. godine) koji u kategorizaciji zašti enih podru ja prirode ne prepoznaje kategoriju parka prirode. Toini, do donošenja novog Zakona o zaštiti prirode, pravni status Parka prirode Blidinje dvojben, odnosno bez

odgovaraju eg ekvivalenta pravnog statusa kroz federalni zakon.

1.3. Proces izrade Plana

Sadržaj i proces izrade Plana upravljanja za Park prirode Blidinje temelji se na standardima i smjernicama zaizradu planova upravljanja Me unarodne unije za zaštitu prirode (IUCN) koje su na odgovaraju i na insadržane u odredbama Pravilnika o sadržaju i na inu izrade planova upravljanja za zašti ena podru ja uFederaciji BiH.U analiti ku fazu pripreme Plana koja se odnosila na cjelovitu valorizaciju prirodnih i drugih vrijednosti iobilježja podru ja te na elaboraciju stanja po pojedinim sektorima relevantnim za zašti eno podru je, bio jeuklju en velik broj referentnih institucija i relevantnih eksperata.U projektnoj fazi izrade Plana koja se odnosila na definiranje ciljeva i podciljeva upravljanja, zoniranjepodru ja te plan realizacije Plana kroz aktivnosti po godinama, uklju uju i i reorganizaciji Javnog poduze aParka prirode Blidinje (dalje: JP Parka prirode Blidinje) bilo je uklju eno više eksperata s me unarodnimiskustvom u pripremi planova takve vrste.U izradu Plana upravljanja bilo je uklju eno lokalno stanovništvo, predstavnici kantonalnih organa irelevantnih institucija, kao i predstavnici nevladinog sektora ime je dana prilika svim korisnicima i


zainteresiranim za ovaj prostor da prezentiraju svoja razmišljanja o zašti enom podru ju Parka prirodeBlidinje.Uklju ivanjem lokalnog stanovništva i drugih korisnika ovog prostora u proces izrade Plana upravljanja zaPark prirode Blidinje nastojalo se napraviti plan koji, vode i se primarno ciljevima o uvanja vrijednostipodru ja, odgovara potrebama i o ekivanjima lokalnih zajednica. Za o ekivati je da se ovakvim pristupomizradi dobio realisti niji, u inkovitiji i održiviji Plan upravljanja.U skladu s me unarodnim standardima pripreme i donošenja planova upravljanja za zašti ena podru ja, uprocesu izrade uklju ene su dvije javne rasprave i to javna rasprava o nacrtu prijedloga Plana upravljanja ijavna rasprava o kona nom prijedlogu Plana upravljanja.

Kako je Zakonom o zaštiti prirode F BiH odre eno da se upravljanje zašti enim podru jem obavlja i naosnovu Prostornog plana podru ja posebnih obilježja te su se u izradi ovog Plana upravljanja u velikoj mjeriuvažila rješenja iz Prostornog plana posebnih obilježja za Park prirode Blidinje. Pritom su naglašenoprimijenjene glavne politike za planiranje korištenja zemljišta iz prostornog plana kao važne osnove zausmjeravanje razvoja.Plan upravljanja zašti enim podru jem se donosi za period od 10 godina, a nakon isteka pet godinaanaliziraju i procjenjuju ukupni efekti Plana upravljanja te se, po potrebi, obavlja revizija na na in i upostupku kako je to propisano za donošenje Plana. Na istovjetan se na in obavlja revizija i donosi novi Planupravljanja zašti enim podru jem po isteku perioda od 10 godina.

1.4. Vizija i ciljevi zašti enog podru ja Parka prirode Blidinje

Planom upravljanja za zašti eno podru je Parka prirode Blidinje predvi ena su tri temeljna cilja za njegovodugoro no održivo upravljanje:

uvanje – trajno zaštiti i unaprijediti prirodnu raznolikost te o uvati kulturnu baštinu,obrazovanje i rekreacija – promovirati mogu nosti za razumijevanje i uživanje u netaknutoj prirodi iostalim specifi nim kvalitetama Parka,ja anje lokalne zajednice – ja ati suradnju s lokalnom zajednicom u održivom korištenju prirodnihdobara Parka s ciljem lokalnog, odnosno regionalnog gospodarskog rasta i razvoja, osiguravanjaprihoda lokalnom stanovništvu te otvaranja novih radnih mjesta.

Sukladno navedenim ciljevima definirana je vizija Parka prirode Blidinje koja glasi:

Park prirode „Blidinje“ ostat e o uvano planinsko podru je iznimnih prirodnih vrijednosti u kojemse s visoko uskla enim zaštitnim i razvojnim ciljevima štiti i unaprje uje prirodno i kulturno naslje e,a korištenje zašti enog podru ja vodi po principima održivog razvitka i usmjerava prema interesima ipotrebama lokalnog stanovništva. Šira zajednica e uvažiti važnost i posebnost podru ja kroz trajnupodršku ostvarenju ciljeva Parka.

Vizija Parka prirode Blidinje povezuje sve interesne skupine i dionike u osiguranju kvalitetnije budu nosti,kako Parka tako i lokalne zajednice te svih dionika.Temeljem vizije donosi se svaka odluka u Parku, a sve upravlja ke aktivnosti moraju biti u potpunomsuglasju s ovom vizijom jer ona odražava svrhu Parka i ciljeve upravljanja.


2. OPIS ZAŠTI ENOG PODRU JA

2.1. Op i podaci

2.1.1.Smještaj

Park prirode Blidinje nalazi se u središnjem dijelu BiH na podru ju regije Hercegovina (Karta 1). Smještenje u središnjem dijelu zone visokih planina Bosne i Hercegovine i obuhva a podru je planinskih masivaVrana i vrsnice koje povezuje udolina Dugog polja, na ijem se južnom dijelu nalazi jezero Blidinje(Karta 2). Njegove granice formirale su kanjon rijeke Neretve na istoku, kanjon rijeke Doljanke na sjeveru,kanjon rijeke Drežanke na jugu i obronci planine Vran na zapadu.

Karta 1. Zemljopisni položaj Parka prirode Blidinje(Bosna i Hercegovina)

Karta 2. Satelitska snimka podru ja Parka prirode Blidinje(izvor:Google map)

Podru je Parka zauzima površinu od 358 km2 i prostire se podru jem triju županija: Hercegova ko-neretvanske, Zapadnohercegova ke i Herceg-bosanske. Na podru je Hercegova ko-neretvanske županijeulazi površina Parka prirode od 165 km2 koja je podijeljena izme u Op ina Prozor-Rama (7 km2 ) iJablanica (68 km2) te Grada Mostara (90 km2). Preostala površina Parka podijeljena je izme uZapadnohercegova ke županije i Op ine Posušje, površine 90 km2 i Herceg-bosanske županije sa Op inomTomislavgrad, površine 103 km2.

Karta 3. Prilazne cesteParku prirode Blidinje(Izvor: Master plan razvoja turizma Parka prirode Blidinje,2010., IGH Mostar)

Park se nalazi u širem zale u maritimnog turisti kog prostora, izme u Splita i Dubrovnika, u blizini gradaMostara (Split - 125 km, Makarska - 111 km i Imotski - 49 km). Podru je Parka je uokvireno s dvaeuropska cestovna pravca: E65 Split-Dupci-Plo e i E73 (Plo e-Mostar-Jablanica), te s dva zna ajnamagistralna cestovna pravca: Dupci-Cista Provo-Aržano-Livno-Šuica-Bugojno i Jablanica-Prozor-Bugojno(Karta 3). U blizini Parka nalazi se i autocesta Split - Dubrovnik (u izgradnji) koja predstavlja zna ajanprometni pravac u otvaranju obalnog prostora prema zale u, kako i veliki me unarodni zna aj kao diosustava europskih cesta. Podru jem obuhvata Parka prolaze dvije regionalne prometnice R 419 Jablanica-Posušje i R 419a Tomislavgrad- Blidinje. U budu nosti, izgradnjom koridora Vc, Park prirode Blidinje bitrebao postati atraktivna i lako dostupna destinacija (Karta 4).


Kar

ta 4

.Zem

ljopi

sni p

olož

aj P

arka

prir

ode

Blid

inje

(sm

ješta

j reg

ija, c

este

, put

ovi ,

pla

nina

rske

staz

e i d

r.)


2.1.2.Važe a kategorija zaštiteVaže a kategorija zaštite podru ja „park prirode“ odre ena je aktom o proglašenju (Zakon o proglašenju"Narodni list HR H-B" br. 13/95.). Stupanjem na snagu važe eg federalnog Zakona o zaštiti prirode (Sl. FBIH 33/03) o (iz 1995. godine) kategorija „parka prirode“ ostala je izvan kategorizacije zašti enih podru japrirode te je tako ostala nerazvrstana što, do donošenja novog Zakona o zaštiti prirode, ini pravni statusParka prirode Blidinje dvojbenim, odnosno bez odgovaraju eg ekvivalenta pravnog statusa kroz federalnizakon.Glede kategorije zaštite na odgovaraju i se na in odnose odredbe Zakona o zaštiti prirode Hercegova ko-neretvanske županije u kojem se u l. 53 definiraju sljede e kategorije zašti enih dijelova prirode užupanijskoj nadležnosti:

- spomenik prirode- zašti eni krajolik u koju spadaju njegovi sljede i oblici: park prirode, park šuma, regionalni

park, memorijalno podru je.

lankom 56. istog zakona park prirode se definira kao „prostrano kopneno ili priobalno prirodno ili dijelomkultivirano podru je s naglašenim estetskim, ekološkim, odgojno-obrazovnim, kulturno-povijesnim ituristi ko-rekreacijskim vrijednostima“. Dalje se odre uje da su u parku prirode dopuštene samo onedjelatnosti i aktivnosti kojima se ne ugrožavaju njegove bitne zna ajke i uloge.Istim zakonom se u poglavlju „Upravljanje zašti enim podru jima“ u l. 61 odre uje da se upravljanjespomenikom prirode i zašti enim krajolikom provodi na temelju plana upravljanja koji donosi županijskaVlada na prijedlog Ministarstva za razdoblje od deset godina te da e se posebnim propisom odreditinadležno tijelo za provedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zašti enom podru ju.

Unutar granica Parka prirode Blidinje nalaze se dva zašti ena podru ja koja su proglašena još prije osnutkaParka u kategoriji rezervata prirode regionalne vrijednosti. Rije je o „Jezeru Blidinje“, površine 92,4 ha, saI stupnjem zaštite te „Šumskom predjelu Masna Luka“, površine 100 ha, sa I-II stupnjem zaštite. Šumskipredio Masna Luka zašti en je zbog karakteristi ne fitocenološke šumske zajednice na planini vrsnici sararitetnom i endemnom florom i faunom. Prikaz zašti enih podru ja unutar Parka prirode Blidinje prikazanje na karti 5.

Karta 5. Park prirode Blidinje i zašti ena podru ja unutar njega


2.1.3.Javna ustanova i postoje i dokumenti upravljanjaNakon što je 30. travnja 1995. godine proglašen Park prirode Blidinje, Vlada tadašnje Hrvatske RepublikeHerceg-Bosne iste godine je utemeljila Javno poduze e (JP Park prirode Blidinje) za upravljanje zašti enimpodru jem.

Nakon ustroja Federacije BiH i županija/kantona javno poduze e se financiralo iz prora una triju županijana ijim teritorijima nalazi Park prirode Blidinje: Hercegova ko-neretvanske (teritoriji op ina Prozor-Rama, Op ina Jablanica i Grad Mostar), Zapadnohercegova ke (op ina Posušje) i Herceg-bosanske (op inaTomislavgrad). Administrativno središte JP Parka prirode Blidinje smješteno je u botani ko-zoološkomrezervatu u Masnoj Luci, u op ini Posušje, gdje je djelomi no izgra ena upravna zgrada poduze a. Uslijeddugogodišnjih poteško a funkcioniranja u ovakvom modelu financiranja, JP Parka prirode Blidinje bilo jeprinu eno prestati s radom, te danas funkcionira bez godišnjeg programa rada i financijskog plana krozvolonterski rad nadzorni ke službe koju ine etiri zaposlenika.

Unutarnja organizacija JP Parka nije poznata, a u današnjim okolnostima poduze em upravlja Upravniodbor ije lanove imenuju Vlade triju prije spomenutih županija, koje tako er dogovorno postavljajudirektora JP Parka prirode Blidinje.Za potrebe uprave Parka prirode Blidinje dosad su izra ena dva strateška dokumenta upravljanja:

- prostorni plan (Prostorni plan podru ja posebnih obilježja Parka Prirode Blidinje) i- strategija razvoja turizma (Master plan turizma za Parka prirode Blidinje).

Prostorni plan - Zakonom o zaštiti prirode F BiH odre eno je da se upravljanje zašti enim podru jemobavlja na osnovu Prostornog plana podru ja posebnih obilježja. Sukladno tome izra en je i 1996. godineusvojen Prostorni plan posebnih obilježja za podru je Parka prirode Blidinje. Izra iva prostornog planabio je Arhitektonski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu. Ovaj strateški dokument u svom sadržaju vrlo preciznoopisuje op e zna ajke Parka, te odre uje ciljeve i zadatke dugoro nog razvoja, zaštite i unaprje enjaprostora. Razra ena je i koncepcija razvoja i zaštite prostora, program ure enja zona i lokaliteta, detaljanprogram za zaštitu krajobraza, rješenje prometnih problema, smjernice za rješavanje vodoopskrbe iodvodnje itd. U poglavlju 14, u 75 lanaka nazna ene su precizne odredbe za provo enje Prostornog planaParka prirode Blidinje.

U sklopu ovog zna ajnog projekta izra ene su i sektorske studije:

1. Hidrogeološka studija Parka prirode Blidinje,2. Studija prirodno-geografskih osobitosti Parka prirode Blidinje,3. Studija etnoloških lokaliteta i gra evina u Parka prirode Blidinje,4. Studija mogu nosti razvoja turizma u Parka prirode Blidinje.

Master plan razvoja turizma za Blidinje – ovaj je dokument. izra en 2010. godine od strane tvrtke IGHMOSTAR iz Mostara. Master plan turizma je koncipiran kao osnovni strateški razvojni dokument kojim seželi potaknuti razvoj turizma na Blidinju, koji bi, kao sve prisutnija pojava, trebao pokrenuti i razvoj drugihdjelatnosti. Kao op i cilj, Master plan turizma je imao pove anje konkurentnosti turisti ke ponude oveturisti ke destinacije, uz istodobni porast blagostanja stanovništva, posebno onih koji su svoju životnusudbinu posredno ili neposredno vezali za taj prostor i turizam. U tim okvirima pristupilo se razradiekonomskih, ekoloških i društvenih ciljeva, ime se zna enje ovog plana širi i na druga podru ja kojima seodre uje budu nost i trasiraju mogu i pravci daljnjeg razvoja turisti koga gospodarstva na prostorimaBlidinja kao jasno prepoznatljive destinacije na širem podru ju. Posebno se isti e cilj o uvanja okoliša, kojipodrazumijeva prihva anje održivog razvoja kao koncepcije koja se mora zasnivati na još uvijekraspoloživim prirodnim resursima kojima raspolaže ovaj prostor, ali i na svijesti lokalnog stanovništva koježeli sa uvati autohtone vrijednosti. Cilj je i bolja valorizacija kulturno-povijesne baštine i njezina sustavnazaštita.Tijekom 2011. izra ena je Studija izvodivosti za zaštitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja saParkom prirode Blidinje. Nositelji izrade Studije izvodljivosti bili su Bosna-S iz Sarajeva i Elektroprojektd.d. iz Zagreba.


2.2. Fizi ki okoliš

2.2.1.Geomorfologija

Na podru ju Parka prirode Blidinje (364 km²) u geomorfološkom pogledu mogu se izdvojiti tri regije:planinski masiv vrsnice (2228 m) i Vran planine (2074 m), te udolina Dugog polja (Karte 6 i 7).Istraživano podru je je visokogorski prostor (>1100 m do >2200 m) obilježen geomorfološkimspecifi nostima koje mu daju izuzetnu prirodnu atraktivnost.

Planinski masiv vrsnice pruža se izme u kanjona Neretve na istoku, Dugog Polja na zapadu i SZ,kanjona Doljanke na sjeveru i kanjona Drežanke na jugu. Masiv vrsnice može se diferencirati na nizsekundarnih hrptova i visoravni koji su disecirani dubokim glacijalnim dolinama usmjerenim premazapadu. Unutar samog planinskog masiva vrsnice može se tako izdvojiti više manjihmikrogeomorfoloških cjelina a to su: visoravni Muarnica, Plasa i Mala vrsnica, te gorski hrbat Velike

vrsnice s vrsni kom visoravni i gorski hrbat Velikog Vilinca. Sama Velika vrsnica sastoji se od dvausporedna hrpta pravca sjeverozapad-jugoistok, s najvišim vrhom Plo no (2228 m). Pored Plo naoblikovano je još pet vrhova preko 2000 m; Draga kosa 2217 m, Jelinak 2170 m, Plo a 2040 m, Kapci 2156m i Veliki Vilinac 2113 m. Reljef je oblikovan u karbonatnim naslagama jurske i kredne starosti s borano-navla no-rasjednim strukturno genetskim osobinama. Jurski vapnenci izgra uju veliku plo u bez tragovaboranja. U cjelini uzevši, vrsnica predstavlja mla im rasjedima poreme enu sinklinalu Vanjskih Dinaridasa zonalnim rasporedom naslaga. Za razvoj strukture i njezina reljefa važni su rasjedi SI-JZ i S-J, dakle,popre ni na dominantne rasjede Dinarida. Nagibi su u skladu s reljefnom energijom; zaravnjeni vršni tereniimaju nagibe od 5-12 , a strmiji nagibi od 32-55 i više javljaju se uz rasjedne strmce. Pretežito zaobljenivrhovi oblikovani u vapnencima bili su pod utjecajem intenzivne oledbe tijekom pleistocena. Bivšeglacijalne doline ispunjene su morenama, a dolinske strane zasute su recentnim padinskim taložinama(sipari i dr.). Brojne ponikve vršnog dijela masiva predstavljale su za vrijeme oledbe izvorište ledenjaka –cirkove. Glacijacija je zahvatila podru je više od 1200 m. Vršni dijelovi bili su pokriveni platoastimledenjakom od kojeg su se odvajali ledenja ki jezici koji su se kretali u pravcu SZ, J, JZ i u pravcu JI-S.Zbog i danas intenzivnih mraznih procesa (kriofrakcija, gelisoliflukcija), posebice iznad 1500 m, krškiprocesi na karbonatnoj podlozi oblikuju odgovaraju i tip reljefa samo u nižim dijelovima gorske strukture.U masivu vrsnice posebno se isti e geomorfološki rezervat Diva Grabovica sa strmim liticama visine 100do 200 m i dubokim rije nim kanjonom sa nanosom bijelih i istih kamenih valutica. U dolini DiveGrabovice, u Strmenici, nalazi se poznati prolaz "Šuplja stijena", (Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz),zanimljiv geomorfološki oblik u vidu prolaza kao vrata.

Vran planina je tako er borano-navla no-rasjedna morfostruktura. Izometri nog je ocrta pa predstavljagorski masiv visine preko 2000 m (Veliki Vran 2074 m, mali Vran 2020 m), koji je, zahvaljuju i mla ojrasjednoj tektonici, izdužen popre no (SI-JZ) na dominantno pružanje planina Vanjskih Dinarida (JZ-JI).Masiv je ome en Dugim poljem s jugoisto ne i isto ne strane, sa sjeverne strane Rudim poljem, sasjeveroisto ne Bla ina planinom, a sa sjeverozapadne Trebiševom. Sa zapadne strane grani i s Ljubušom iSlanim dolcem, a sa južne sa Svinja om koja ga dijeli od Lip planine i Štitar planine. Unutar samogplaninskog masiva Vrana mogu se izdvojiti dvije subgeomorfološke regije i to gorski masiv VelikogVrana s gorskom visoravni Metaljke i subgeomorfološka cjelina Malog Vrana s udolinom Svinja e.Sli no vrsnici i Vran je tijekom oledbe (pleistocena) bio izložen snažnoj glacijaciji. Iz platoastog

ledenjaka razvijenog na visoravni Metaljka (1700-1800 m) i brojnih starijih uvala i ponikava na sjevernomdijelu planine kretali su se ledenja ki jezici prema S, SZ i SI, o emu svjedo e brojne glacijalne doline imorenski bedemi. Morfološko raš lanjivanje masiva tako er pokazuje sli ne vrijednosti karakteristi ne zasusjednu vrsnicu. Takav zaklju ak vrijedi za recentne tragove okršavanja. Na planinskoj strukturi razvilase mreža povremenih vodotoka, i to pretežito na južnom Vranu, dok je sjeverni Vran gotovo bezvodan.

Gorski masivi vrsnice i Vrana me usobno su odijeljeni me ugorskom zavalom – udolinom Dugog polja(1180 m – 1300 m) dužine 12 km, smjera pružanja SI-JZ, a širine 1,5 – 2,5 km. Nastala je rasjednimtektonskim pokretima tijekom neotektonske etape razvoja, o emu svjedo e rasjedni strmci, posebno prema

vrsnici. Udolina, kao denudacijski bazis egzogenih morfoloških procesa ispunjena je glacijalnim,padinskim i jezerskim taložinama, a brojni su i padinski deluvijalni i proluvijalni konusi. U jezerskoj ravninagibi se kre u od 0o do 2o dok na morenskim bedemima imaju pove ane vrijednosti od 2o do 5o i 5o do 12o.Posebnu atrakciju predstavljaju nizovi završnih morena pleistocenskih ledenjaka s vrsnice (moreneBori evca, Masne Luke i Risovca) i jezersko udubljenje Blidinje (cca 2,5 km² do 6 km²) nastalo


antropogenim zahvatima (zatrpavanje ponora i devastacija šumskog pokrova) u okviru jedne krške uvale JZdijela Dugog polja.

2.2.2.Geologija

Geološke i hidrogeološke zna ajke terena daju posebna obilježja Parku prirode Blidinje, osobito njegovomsredišnjem i najzna ajnijem dijelu, gdje su smješteni Blidinjsko jezero, Dugo polje i Risovac. Analizageološke gra e terena izvršena je na temelju geoloških podataka prikazanih na Osnovnoj geološkoj kartimjerila 1:100.000 (Karta 8), a za hidrogeologiju su prikupljeni objavljeni podaci.

Teren u Parku prirode Blidinje izgra uju pretežno karbonatne stijene (vapnenci i dolomiti), mezozojskestarosti (trijas, jura i kreda). Manjim dijelom su klasti nog sastava iz eocena i kvartara. Naslage trijasazastupljene su sa dvije stratigrafske jedinice: „Vapnenci i dolomiti gornjeg trijasa“ (T3) i“ dolomiti isrednjeg trijasa“ (T2). Utvr ene su sjeverozapadno od Risovca. Jurske naslage izgra uje više stratigrafskihjedinica iz donje, srednje i gornje jure (J1), (J1

1,2) (J12,3), (J1,2), (J2), (J3

1,2), (J32,3). U donjoj juri zastupljeni su

vapnenci sa proslojcima dolomita ili dolomiti sa ulošcima vapnenaca i isti vapnenci, a u srednjoj juri seisti u ooliti ni vapnenci i kalkareniti. Gornja jura je ponovo zastupljena sa vapnencima i dolomitima.Jurske naslage utvr ene su na velikoj površini sjeverne polovine terena Parka. Kreda je zastupljena sa tristratigrafske jedinice sa oznakama (1K1), (2K1) (K2

2,3). U donjoj kredi (1K1) dominiraju vapnenci i masivnidolomiti, dok su u gornjoj samo vapnenci. Krednih naslaga ima na velikoj površini, a najviše na južnojpolovini terena. Eocenske naslage (E) zastupljene su na relativno manjoj površini ( brdo Jelenak) ipredstavljene su sa vapnena kim bre ama, pješ enjacima i laporcima. Od kvartarnih naslaga poznate suglacijalne naslage u vidu morena, koje su konstatirane na širem prostoru Dugog polja, kod Masne luke,Risovca i Vitlenice. U litološkom pogledu izgra ene su od zaobljenih i slabo zaobljenih komada vapnenacai dolomita u mješavini sa humusom i pjeskovitom glinom. U ravni arskim dijelovima terena, od kvartarnihnaslaga utvr ene su deluvijalni sedimenti (kameni komadi i drobinski materijal,) a na najnižim obroncimabrdskih padina nalaze se manje površine sipara i siparišnih bre a.

U hidrološkom i hidrogeološkom pogledu, središnja to ka Parka je Blidinjsko jezero, koje se nalazi se nakraju Dugog polja izme u planina vrsnice i Vrana. Isklju ivo se prihranjuje oborinama, jer nema stalnidotok vode iz površinskih vodotoka. Promjenjiva površina jezera je posljedica poniranja vode i razli itekoli ine padalina tijekom godine. U podru je Parka prirode Blidinje, u geološkom smislu dominirakarbonatni sastav (mezozojski vapnenci i dolomiti) u gra i terena, pa je stoga prostor pretežno bezvodan.Atmosferske padaline brzo se infiltriraju kroz karbonatne naslage u dublje horizonte, pa se na površiniterena formirao skroman broj izvora uglavnom manjeg kapaciteta. Na isto nom kraju Parka nalazi sevodotok Diva Grabovica koja je desna pritoka Neretve. Dosadašnjim hidrogeološkim istraživanjimautvr eno je da iz podru ja Vran planine podzemne vode gravitiraju prema Ramskom jezeru. Trasiranjempodzemnih voda, utvr eno je podzemno te enje voda iz ponora zapadno od Risovca prema izvorima narubu Ramskog jezera. Iz Blidinjskog jezera utvr ena je podzemna veza trasiranjem ponora u Ivan Docu saCrnim vrelom (jezerom) i Komadinovim vrelom koja se nalazi uz rijeku Neretvu u blizini brane Grabovica.Procijenjeni gubici iz Blidinjskog jezera smatraju se velikim u odnosu na malu zapreminu jezerske vode(10 mm/dan,). Obzirom na hidrogeološke zna ajke terena (velika vodopropusnost vapnena kih naslaga) iveliku brzinu podzemnog te enja, granice podzemnog sliva daleko prelaze granice Parka, pa one iš enepodzemne vode mogu ugroziti nizinska izvorišta oko Parka prirode Blidinje.


Kar

ta 6

.Pre

gled

na g

eom

orfo

lošk

a ka

rta

sa p

rikaz

om g

rani

ca g

eom

orfo

lošk

ih re

gija

, spe

leol

oški

h ob

jeka

ta i

hip

som

etrij

om(iz

vor:

DM

R i T

K 2

5 00

0)


Kar

ta 7

.Pre

gled

na g

eom

orfo

lošk

a ka

rta

sa p

rikaz

om g

rani

ca g

eom

orfo

lošk

ih re

gija

i na

gibi

ma

(izvo

r: D

MR

i TK

25

000)


Kar

ta 8

.Pre

gled

na g

eolo

ška

karta

(izv

or: O

snov

na g

eolo

ška

karti

mje

rila

1:10

0.00

0, G

IS b

aza

poda

taka

za B

iH))


2.2.3.HidrologijaHidrološki odnosi na podru ju Parka prirode Blidinje rezultat su geološke gra e, litološkog sastava, reljefate tektonskih i hipsometrijskih odnosa. Vapnena ki i dolomitni sastav reljefa, planinske uzvisine i udubinete koli ina i prostorna raspodjela padalina osnove su hidrografskih i hidroloških odnosa. Planinski masiviizgra eni su uglavnom od mezozojskih vapnenaca i dolomita jure i krede s pukotinskom i kaveroznomporoznoš u. Zbog toga se na podru ju Parka i pored prosje ne godišnje koli ine padalina od 1590 mm,voda dugo ne zadržava na površinskim platoima nego prenosi u krško podzemlje. Nema razvijene mrežepovršinskih tokova tako da se ve ina hidroloških odnosa odvija se u podzemlju, a ve i dio podru jaoskudijeva s vodom tijekom ljetne sezone (Karta 9).

Podru je Parka, u hidrografskom smislu, ome eno je, na sjeveru kanjonom rijeke Rame i Ramskimjezerom, na istoku kanjonom Neretve te na jugu slivovima rijeka Diva Grabovica, Doljanka i Drežanke.Podzemni tokovi pojavljuju se na površini kao jaka kraška vrela podno vrsnice u duboko usje enimkanjonima rijeka: Doljanke koja izvire ispod Risovca, Dive Grabovice s izvorištem na isto nim obroncima

vrsnice u podnožju Vilinca i Drežanke ija se izvorišna zona formira od voda s podru ja vrsnice, Vrana iabulje. Najve e koli ine oborina, koje se pojavljuju na planinama i podru ju Parka, dolaze od snijega koji

se otapa u prolje e i ljeto. Udio snijega u ukupnim padalinama je velik, kre e se i preko 50%. Padinevrsnice i Vrana me usobno se razlikuju po prisutnosti vode. Vranske padine brže gube snježni pokriva

pa su kra e izložene otapanju i procje ivanju od padina vrsnice koje imaju ve i stupanj raskvašenosti, tebrojnije pojave izvora podno padina i više tragova sezonskih vododerina.

Najzna ajnije pojave voda u Parku su: jezero Blidinje (Slika 1), stalni tok Br anj (Slike 2 i 3), nekolikoizvora u Masnoj Luci (Jasle, Fratarsko vrilo i Gornje vrilo), u Gornjim Barama (Soldino i Konjsko vrelo),etiri manja jezera na vrsnici ( vrsni ko i Ledeno jezero, Crepulja i rljenak) te nekoliko manjih

pukotinskih izvora na Plasu, povremenih lokava i snježnih bunara na Vranu.

Slika 1. Blidinjsko jezero Slika 2. Ponor potoka Br anj Slika 3. Br anjsko polje

U zavali izme u planinskih masiva vrsnice i Vrana, na nadmorskoj visini od 1184 m, u Dugom polju,nalazi se Blidinje jezero, centralna to ka Parka prirode. Jezero je nastalo potapanjem manjeg konkavnogudubljenja s karakteristikama krške uvale. Osim padalinama, kišom i snijegom, jezero se prihranjujepovremenim, buji nim tokovima s Vran planine, Dugog polja i vrsnice. Površina jezera se kre e od 2,5 do6 km2, a prosje na dubina je oko 1.9 m. Veliki dio vode ljeti nestaje iz jezera u ponorima koji su locirani ujugoisto nom dijelu polja, zbog ega znatno opadne razina. Ovisno o padalinama volumen jezera jakovarira. Tako je zabilježeno kako je 1935. godine jezero poplavilo okolno podru je, a 1940. godine je posvepresušilo.

Na zapadnim padinama visoravni Plasa javljaju se izvor Javorak i izvor pod Gornjim poljem. Izme uZastoja i Velikog Sljemena nalazi se slabiji izvor Orlovo vrelo. Ispod Plasa izvire i Komadinovo vrelo. Napodru ju Parka postoji još nekoliko stalnih izvora: Grkuš, Soldino vrilo, Bilo vrilo i Konjsko vrilo kojiizviru na kontaktu gornje krede i eocena. Zna ajna su i tri snježna bunara na koti 1975,00 m.n.v i tri snježnabunara na koti 1980,00 m.n.v na Vran planini. U usjeklinama planina ima nekoliko povremenih tokova kojinastaju iz akumulacije snježanika, koji što se spuštaju niže postaju sve ja i te prije uš a u Neretvu postajumale rje ice. Sve vode šireg podru ja Parka pripadaju jadranskom slivu,odnosno skoro u potpunosti slivurijeke Neretve s tim što jedan mali dio voda gravitira slivu Cetine.


Kar

ta 9

.Hid

rolo

ška

karta

Par

ka p

rirod

e Bl

idin

je(iz

vor:

TK

25.

000

)


2.2.4.KlimaKlimatske osobitosti Parka prirode Blidinje odre uju geografski položaj, reljef, nadmorska visina,izloženost terena cirkulaciji zraka, osun anost, vegetacija i dr. Cijeli prostor nalazi se na granici utjecajamediteranske i kontinentalne klime iznad kojeg dolazi do sukobljavanja toplih zra nih masa s juga i hladnihsa sjevera, što izaziva este i nagle promjene vremena s obiljem kiše u jesen i snjegova zimi.

Klima u Parku prirode nije jednozna na, teško je odrediti jasne klimatske granice izme u pojedinihpodru ja. Dominiraju izmijenjena mediteranska klima u nižim južno izloženim dijelovima planina vrsnicei Vrana, planinska na vrhovima te kontinentalna na sjevernim padinama planina i višim nadmorskimdijelovima (Karta 10).

Karta 10. Prikaz klimatskih granica na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: GIS baza podataka za BiH)

Tijekom godine velike su amplitude temperature zraka, kre u se od +34,2 °C do -34 °C, a izražene su ivelike temperaturne razlike tijekom dana i no i. Srednja mjese na temperatura zraka u kolovozu na 1500 mnadmorske visine je 14°C . Prolje a su toplija od jeseni, a zime su hladne s puno snijega i traju od studenogdo travnja.

Dok s porastom nadmorske visine temperatura pada, osun anost raste. Razlika u trajanju insolacije izme ujužnih i sjevernih padina je velika i može biti i do 2,5 puta ve a. Maksimalan broj sun anih sati je u srpnju ikolovozu, dnevno od 7,5 do 9,5 sati, dok je minimalan broj u studenom i prosincu, od 1,3 do 2,7 satidnevno. Obla nost je najmanja u kolovozu, iznosi 3,2 do 4,8 dana mjese no, a najve a u studenom iprosincu od 6,4 do 7,9 dana mjese no.

Prosje ne godišnje koli ine padalina kre u se oko 1590 mm godišnje od ega najve i dio ini snijeg kojipada u jesen, zimu i prolje e. Bez obzira na velike prosje ne godišnje koli ine padalina podru je Parka ljetioskudijeva vodom. Trajanje razdoblja s pojavom snijega je od 161 do 314 dana, ovisno o nadmorskojvisini. Na sjevernoj strani planina snijeg se zadržava prosje no 40 dana duže nago na južnoj. Maksimalnakoli ina padalina je u jesen, a minimalna ljeti na planinama. Kiša tijekom ljeta naj eš e pada kao ljetnipljusak . U jesen, zimu i prolje e pada snijeg iako ga može biti sve do srpnja.


Vjetrovi koji pušu u Parku pod izrazitim su utjecajem reljefa. Prevladavaju vjetrovi iz pravca sjevera isjeveroistoka (bura) te s juga (jugo). Sjeverni vjetar ili bura, izrazito mahovit vjetar, puše s planina izkontinentalnog zale a i nosi hladan, suh zrak, koji isušuje tlo i snižava temperaturu. To je karakteristi anvjetar hladnijeg razdoblja iako se može pojaviti tijekom cijele godine. Doseže brzinu od 70 km/ h s udarimado 200 km/h. Drugi karakteristi ni vjetar za ovo podru je je jugo. Jugo je topao primorski vjetar, ije jeizvorišno podru je zra ne mase sjeverne Afrike. Pri prijelazu preko Sredozemnog mora zrak se navlaži, padolazi topao i vlažan. Može puhati u svako doba godine, a izražen je u jesenjem, zimskom i proljetnomrazdoblju. Obi no puše nekoliko dana i donosi obilne padaline, pove ava temperature , što izaziva ubrzanootapanje snijega, pojavu bujica i naglo bujanje povremenih vodotoka.

2.2.5.Pedologija (tla/podloge)

Krški teren s vapneno-dolomitnim stijenama i njihovim derivatima, fluvio-glacijalnog i drugog porijekla, teplaninski uvjeti Vran planine i vrsnice s druge, odre uju uvjete postanka, distribuciju i svojstva tala, tenjihove odnose u prostoru. Na podru ju Parka prirode Blidinje dominiraju automorfna tla i to u rasponu odtala s nerazvijenim humusno-akumulativnim horizontom kao što je to kamenjara (litosol) pa do tala ukojima je prisutna lesivaža tj eluvijalno-iluvijalni procesi kao luvisol. Pridolazak navedenih tipova ovisi ospecifi nostima geomorfoloških zna ajki i mati ne podloge toga dijela visokogorskog krša. Navapnena kim padinama formiraju se procesi siparenja, gravitacijskog spuštanja drobine koja nastaje uslijedmehani kog raspadanja stijena. Klimatski uvjeti (zagrijavanje i hla enje) uz procese gravitacijskogpremještanja dominantni su pedogenetski initelji. U takvim prilikama pridolazi kamenjara ili litosol sasklopom profila (A)-R za koji je karakteristi na pojava inicijalnog horizonta (A) debljine nekolikocentimetara u kojem je organska tvar (humus) raspršena izme u mineralnog skeleta tla, R. Kamenjare sepojavljuju najviše na južnim odnosno jugoisto nim padinama vrsnice i Vrana. U donjem dijeluvapnena kih i dolomitnih padina gdje je uslijed premještanja vodom došlo do nakupljanja sitnijeg skeletnogmaterijala pridolazi koluvijalno tlo. Dominantan proces na tom tlu je koluvijacija odnosno stalno pritjecanjesvježeg nanosa koje nadvladava pedogeneti ke procese što trajno održava razvoj tla u po etnom stadiju s(A)-C profilom. Koluvijalna tla uglavnom nalazimo na prijelazu padina planinskih masiva vrsnice i Vranaprema sme im tlima na vapnencu odnosno lesiviranim tlima udolina. Zbog vrlo este povoljne ekološkedubine, koluvijalna tla se dominantno nalaze pod šumskom vegetacijom bukve odnosno bukve i jele. Nastabiliziranim dijelovima terena gdje nisu toliko dominantni procesi prenošenja materijala te na mjestima sbujnijom pretežito travnom vegetacijom pojavljuje se vapnena ko-dolomitna crnica (kalcimelanosol) sasklopom profila Amo-R. Crnica je zastupljena u bioklimatima klekovine bora krivulja, subalpske bukve išume bukve i jele. Crnice zbog specifi nih uvjeta postanka, zauzimaju dominantno platoe i padine unajvišim dijelovima masiva vrsnice i Vrana i to naj eš e podru ja pod travnja kom vegetacijom. Namekšim stijenama koje se lakše mehani ki raspadaju i pri tome stvaraju karbonatni detritus kao što sudolomit, laporasti vapnenac te na fluvio-glacijalnim šljuncima i moreni pojavljuje se rendzina. Za rendzinuje karakteristi an sklop profila Amo-AC-C-R, a formiraju se kao daljnji razvojni stadij iz karbonatnihsirozema (regosola). Rendzine se na podru ju PP Blidinje pojavljuju na dolomitnoj podlozi koja prevladavau dolini Drežanke i na sjevernim obroncima vrsnice gdje se rasprostiru površine obrasle šumamave inom bukve i jele. Na površinama na kojima dominiraju tvrdi i isti vapnenci i dolomiti, na blažimpadinama u kojima nisu toliko intenzivni procesi ispiranja, dugogodišnjom akumulacijom netopivog ostatkastijena pojavljuje se sme e tlo na vapnencu i dolomitu (kalcikambisol) sa sklopom profila Amo-(B)rz-R.Na donjim zaravnjenim terenima te vrta ama na podru ju PP Blidinje pojavljuju se najrazvijenija tla odsvih navedenih tipova, lesivirana tla odnosno luvisoli profila A-E-B-C. Luvisoli su prvenstveno pojavljujuna fluvio-glacijalnoj zaravni Dugog polja i makro depresije ledenja kog postanka izme u Vran planine i

vrsnice. Ta su tla u prošlosti bila intenzivno korištena za poljoprivrednu proizvodnju dok je danas tajprostor napušten i rijetko se obra uje.

Od dominantnih procesa koji imaju potencijalno zna ajan utjecaj na tlo na podru ju PP Blidinje možemoistaknuti izrazito dinami ne erozijske procese te depoziciju atmosferskih polutanata. Na planinskimmasivima u podru ju Parka prirode, zbog izuzetno oštrih klimatskih prilika, prisutno je dugotrajno stalnoraspadanje gornjeg litološkog sloja te transport i akumulacija raspadnutog materijala, naj eš e vodom ali igravitacijom. U tim uvjetima navedeni procesi nadilaze mogu nost pedogeneze tako da je stvaranje tlaonemogu eno ili se tlo nalazi tek u inicijalnim fazama razvoja. Navedeni procesi dešavaju se na prostorimaizvan dosega šumske vegetacije koja na podru ju Parka ima prvenstveno zaštitnu ulogu. S obzirom nadominiraju e erozijske procese u tlu, zaštita šumskog pokriva a na tom podru ju vitalna je za zaštitu i

uvanje tala. Drugi, potencijalno važan aspekt utjecaja na tlo imaju polutanti (teški metali) koji na


podru je Parka dolaze depozicijom iz atmosfere. Prema rezultatima modelne procjena depozicije teškihmetala u Europi (EMEP 2008) na širem prostoru PP Blidinje dolazi do najve eg godišnjeg unosa olova izatmosfere (1.7-2 kg/km2) u odnosu na itavi prostor Bosne i Hercegovine. Relativno manje zna ajan je unoskadmija (50-57 kg/km2) i žive (24-29 kg/km2) u odnosu na ostatak države. Iako do danas nisu provedenaterenska mjerenja atmosferskih depozicija i sadržaja tih polutanata u tlu, dugoro no nakupljanje tihantropogenih štetnih spojeva i daljnje ispiranje iz tla može štetno djelovati kako na prirodni ekosustav tako ina vodno bogatstvo Parka prirode Blidinje.

2.3. Bioti ki okoliš

2.3.1.Flora i biljne zejednice

Flora Parka prirode Blidinje iznimno je bogata svojtama te je do danas za podru je Parka evidentirano oko1500 biljnih svojti. Izuzetno florno bogatstvo rezultat je ekološke heterogenosti, geomorfološke, hidrološkei klimatske raznolikosti, specifi ne geološke prošlosti te antropogenog utjecaja. Na podru ju Parkazastupljeni su brojni ilirski, dinarski, balkanski i balkansko-apeninski endemi. Obzirom da je na podru juParka utvr eno 40% stenoendema zabilježenih za podru je Bosne i Hercegovine, odnosno više od 200endemi nih, subendemi nih i reliktnih biljnih svojti, planine vrsnicu i Vran (uz susjedne planine Prenj i

abulju) nazivaju hercegova kim razvojnim endemskim centrom te se ovo podru je smatra jedinstvenim naeuropskoj razini.

Prva floristi ka istraživanja na podru ju Parka datiraju iz 19. stolje a, dok u prvoj polovici 20. st. zapo injuprva vegetacijska istraživanja. Krajem 20. stolje a, u sklopu projekata Zemaljskog muzeja Bosne iHercegovine u Sarajevu, vršena su sustavna biološka istraživanja svih masiva Parka prirode Blidinje.Endemi na i rijetka flora Parka obra ena je u novije vrijeme u sklopu znanstveno-popularne knjige dr.Šili a, dok je pregled floristi kih i fitocenoloških osobitosti Parka okupljen u sklopu Studije izvodljivosti zazaštitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja. Kako su uglavnom provedene kvalitativne analize,nedostaju još kvantitavna te detaljnija kvalitativna istraživanja i analize flore i vegetacije Parka.

Na podru ju Parka, evidentiran je velik broj šumskih i nešumskih vegetacijskih jedinica. U elaboratima ovegetaciji ovih krajeva evidentirano je oko 50 asocijacija, subasocijacija i facijesa u okviru ve eg brojaviših vegetacijskih jedinica. Otprilike 2/3 površine Parka prekriveno je šumom, dok ostatak podru jauglavnom prekrivaju travnja ka staništa, odnosno livade, pašnjaci i planinske rudine. Na podru ju Parkarasprostranjena su tako er staništa šikara, sje ina i vriština, te floristi ki naro ito zanimljiva, staništa stijenai sipara. Vegetacija vodenjara je vrlo slabo razvijena na podru ju Parka, ali i relativno slabo istražena te bitrebala biti uklju ena u budu a floristi ka istraživanja. Makrofiti nisu zabilježeni u Blidinjskom jezeru.

Park prirode se rasprostire od 1000 do preko 2228 metara nadmorske visine te s obzirom na nadmorskuvisinu i geomorfologiju postoji jasna vertikalna raš lanjenost vegetacije.

Slika 4. Lilium cattaniae Slika 5. Munika (Pinus heldreichii var. leucodermis)

Šumska staništa.U podnožju planina Parka prirode Blidinje dominiraju krške šume bjelograba (Carpinusorientalis) s razli itim facijesima od kojih neki imaju veliki zna aj u biološkom i/ili gospodarskom smislu -poput subasocijacije bjelograba i veprine s tilovinom (Rusco-Carpinetum orientalis subas. petterietosum).


Tilovina (Petteria ramentacea) je endem krškog podru ja Dinarida te rijetka svojta (IUCN kat. R) u floriBosne i Hercegovine, ali i svojta visokih medonosnih svojstva i velikog zna enja u p elarstvu. Na šumebjelograba nadovezuju se submediteranske šume hrasta medunca (Quercus pubescens) koje se odlikujuvisokim stupnjem bioraznolikosti - u sklopu svijetlih kserotermnih šikara i šumaraka medunca, esto sejavlja endemi ne svojte Lilium cattaniae (Slika 4), kao i endemi na i osjetljiva svojta (kat. V) Crocusdalmaticus. U montanom vegetacijskom pojasu javlja se šuma bukve (Fagetum montane) - jedna odgospodarski najvažnijih, te floristi ki najbogatijih šumskih zajednica, za razliku od šumske zajednicesubalpske bukve (Fagetum subalpinum) koja se razvija u nešto nepovoljnijim stanišnim uvjetima te samanjom floristi kom raznolikoš u. U montanom vegetacijskom pojasu pridolazi i šumska zajednica bukve ijele (Abieti – Fagetum), tako er me u najbogatijim šumskim zajednicama u ijem je sastavu velik udioendemskih, reliktnih te osjetljivih svojti Bosne i Hercegovine, poput osjetljive svojte Lilium martagon.Šumske zajednice crnog bora (Pinus nigra) razvijaju se na nešto višim nadmorskim visinama i predstavljajuostatke starih, šire rasprostranjenih, predledenodobskih šuma. Karakterizira ih velik udio reliktnih svojti ufloristi kom sastavu, a na južnim i zapadnim padinama vrsnice te na istoku i jugoistoku Vrana, kaorezultat postglacijalne zonacije, ine osobit sustav crnogori ne zonacije. Od šumskih svojti, osobito jevažno izdvojiti muniku (Pinus heldreichii var. leucodermis) - reliktni, balkansko-apeninski endem koji najugoisto nim padinama Vran planine dostiže svoju zapadnu granicu na Balkanskom poluotoku (Slika 5).Gradi više endemsko-reliktnih šumskih zajednica bogatih brojnim endemi nim i reliktnim svojtama poputstenoendemi ne i nedovoljno poznate svojte Potentilla heptaphylla subsp. velezensis. Upravo visok stupanjendemizma zajednica i svojti predstavlja razlog prioritetnih mjera zaštite ovih zajednica kao posebnovažnog dijela bosansko-hercegova ke, ali i europske bioraznolikosti. U središtu Parka, na vrsnici, nalazise posebni šumski rezervat munike “Masna Luka - Bori evac“ koji obuhva a najve i šumski kompleks tesvojte u Europi. Kao vršni pojas šumske vegetacije, razvija se klekovina bora (Pinion mughi). Edifikatorskasvojta, Pinus mugo, gradi zajednice vrlo gustog sklopa, u kojima stanište nalaze razli ite šumske biljnesvojte i svojte pretplaninskih rudina, poput endemi ne svojte Lonicera borbasiana. Me u specifi nimzajednicama, tu se razvija srednjedinarska endemi na zajednica, Gentiano dinaricae-Pinetum mughi, iji jeareal uglavnom ograni en na planine sliva Neretve i predstavlja jednu od njegovih najve ihbiljnogeografskih dragocjenosti i najsnažniju antierozijsku barijeru u gornjem dijelu subalpskog pojasa. Udanašnje vrijeme, šume bora krivulja svedene su na vrlo uski pojas najviših dinarskih planina.

Nešumska vegetacija vrlo je bogata i raš lanjena, a velik utjecaj na takvu raznolikost imali su stanovniciovog kraja. Oni su kr enjem šuma te obavljanjem tradicionalnih poljoprivrednih djelatnosti stvorili i potomodržavali poluprirodna staništa poput travnjaka i obradivih površina. Osim uzgajanih svojti, pod utjecajemovjeka širila se i korovna vegetacija te ruderalne i nitrofilne zajednice. Tako er, namjerno ili slu ajno,

posredstvom ovjeka došlo je do unosa stranih svojti (arheofita i neofita) koje mogu pokazati invazivankarakter te time ugroziti autohtonu floru. U sklopu vegetacije vlažnih travnjaka nizinskih krajeva i kraškihpolja (Slika 6), rastu endemi ne svojte Chouardia litardierei i Edraianthus dalmaticus. S druge strane, nasuhim livadama i kamenjarama, do kojih dopire submediteranski utjecaj, javlja se endemi na svojtaSternbergia colchiciflora var. dalmatica. Planinski travnjaci, rudine, ine primarne (prirodne) i sekundarne(spontano razvijene antropogene) zajednice u kojima dominiraju trave i šaševi. Zna ajan broj biljnih svojtikoje nastanjuju ova staništa ekstremnih ekoloških uvjeta rijetke su, endemi ne i reliktne svojte, koje inevažan genofond. Na rudinama Parka zabilježene su do sada dvije stenoendemi ne svojte - Oxytropis prenjate Minuartia handelii koja gradi endemi nu mikroasocijaciju Minuartio handelii-Caricetum. Nadalje, usklopu rudina razvija se tako er velik broj dinarskih endema poput Gentiana dinarica, Oxytropis dinarica iEuphrasia dinarica. Štoviše, Velika vrsnica je jedina u srednjim Dinaridima koja, zbog velike visine iširine grebena, ima izrazito klimatogeni alpski pojas prostranih i raznovrsnih visokoplaninskih rudina iznadgranice klekovine (iznad 2100 m n.m.). Stoga duž vršnog grebena V. vrsniceiznad 2100 m.n.v. obilnorastu (arktonivalni) lišajevi te niz visokoplaninskih svojti poput Androsace lactea, Carex rupestris, Papaverkerneri i glacijalnog relikta Kobresia myosuroides.


Slika 6. Vlažni travnjak Slika 7. Moltkia petraea

Zna ajne površine u pretplaninskom i planinskom pojasu zauzimaju ekosistemi u pukotinama stijena.Specifi ni stanišni uvjeti doveli su do razvoja uglavnom endemi nih i stenoendemi nih zajednica koje unajboljoj mjeri odražavaju biogeografsku jedinstvenost bosansko-hercegova kih planina. U pukotinamastijena Parka prirode Blidinje zabilježeno je do sada 5 stenoendemi nih svojti Edraianthus hercegovinus,Campanula hercegovina, Asperula hercegovina, Dianthus freynii i Seseli hercegovinum. Nadalje, pukotinestijena naseljavaju tako er dinarski endemi Moltkia petraea (Slika 7) i Sibiraea croatica. Djelovanjemledenjaka u prošlosti, te stalnim otkidanjem stijena ispod planinskih vrhova, formirala su se planinska ipretplaninska to ila (sipari). Vegetacija siparišta na izraženijim nagibima isprepli e se s vegetacijompukotina stijena, a na blažim nagibima i umirenijim to ilima sa zajednicama pretplaninskih rudina. Jednaod endemi nih i rijetkih svojti koja uspijeva na sva tri stanišna tipa je Edraianthus serpyllifolius. Iako usastav vegetacije to ila ulazi relativno mali broj svojti, sve su endemo-reliktne. Zajednice koje izgra uju suekološki i biogeografski diferencirane, te daju snažna geofloristi ka obilježja planinskim masivima u Bosnii Hercegovini te predstavljaju veoma vrijedne centre bioraznolikosti šireg podru ja. Na hladnim i vlažnimto ilima Parka, uz rubove snježnica iz kojih se cijedi voda snježnica, uspijeva endemi na i rijetka svojta(kat. R) Saxifraga prenja - karakteristi na svojta endemi ne dinarske sveze Saxifragion prenjae, kao iendemi ni tercijarni relikt Valeriana bertiscea. U vegetaciji polusmirenih sipara rastu tako er osjetljiveendemi ne svojte poput Aquilegia dinarica i, ve spomenute, Sibiraea croatica.

Navedene zajednice planinskog pojasa Parka prirode Blidinje, esto su iznimno osjetljive, endemi nog ireliktnog karaktera te obuhva aju itav niz stenoendemi nih, ugroženih i osjetljivih svojti. Pa ipak, usprkosnjihovom izrazitom zna aju za bioraznolikost Bosne i Hercegovine, uz globalnu promjenu klimatskihuvjeta, danas su dodatno ugrožene posrednim i neposrednim antropogenim djelovanjem – gra evinskimzahvatima i izgradnjom infrastrukture, intenzivnom deforestacijom koja doprinosi poja anoj eroziji tla,potpunim napuštanjem ili u nekim podru jima pretjeranom ispašom sitne stoke, te prekomjernimsakupljanjem ljekovitih svojti.

2.3.2.Fauna

Prirodna obilježja Parka prirode Blidinje sa istaknutim velikim razlikama nadmorskih visina, stalnimbrdskim jezerima i raznolikoš u staništa, omogu avaju prisutnost velikog broja skupina i vrsta životinja.

uvanost prirodnih staništa osnovni je preduvjet opstanka tih vrsta.

Prikupljanje podataka i znanstvenih istraživanja o životinjskom svijetu na podru ju današnjeg Parka prirodeBlidinje nisu sustavna niti tematski raznolika, ve se radi o podacima o pojedinim skupinama ili samovrstama koje su uglavnom jednokratno istraživane. Neka od istraživanja samo su utvr ivanje(inventarizacija) ili potvr ivanje prisutnosti pojedinih vrsta, što se prvenstveno odnosi na podatke lova kihdruštava o lovnoj divlja i. Nešto intenzivnije su istraživane ptice, osobito na podru ju ornitološkogrezervata Blidinjsko jezero, te pojedine skupine dnevnih leptira i nekih vrsta vodozemaca (vodenjaci idaždevnjaci).


Slika 8. Vrsta Lysandra bellargus (izvor: A. Deli ) Slika 9. Vrsta Plebicula dorylas (izvor: A. Deli )

Beskralješnjaci

Najpotpuniji podaci o fauni beskralješnjaka odnose se na skupinu Lepidoptera, Rhophalocera – dnevnileptiri, koja je istraživana dugi niz godina, a provedena su i novija istraživanja u svrhu potvrde starijihpodataka i eventualnog utvr ivanja novih. Tim istraživanjima je utvr eno kako na podru ju Parka obitava91 vrsta dnevnih leptira (Slike 8 i 9). Od predvi ene raznolikosti dnevnih leptira, procjenjuje se kako je dosada utvr ena prisutnost oko 90% vrsta. Kako bi se utvrdile specifi ne ekološke karakteristike staništapojedinih, osobito ugroženih vrsta leptira, potrebno je sistemati no istraživanje. Tijekom istraživanjaprovedenih 2007. godine na vrsnici, abulji i Prenju utvr eno je ukupno 109 vrsta leptira što ukazuje da,iako je ova skupina jedna od najbolje istraženih, popis vrsta koje obitavaju na ovom podru ju možda jošnije potpun. Ostala fauna beskralješnjaka nije istraživana na podru ju Parka prirode Blidinje. Uistraživanjima su na podru ju Masna Luka zabilježene vrste mnogooka puzavica (Polycelis feline) i vrste izroda Gammarus – rakušci. Sa obzirom na kršku podlogu i postojanje špiljskih staništa o ekuje se da napodru ju Parka postoji zanimljiva i endemi na špiljska fauna, no do sada ova fauna nije istraživana.

Kralješnjaci

Ribe (Pisces). Fauna riba podru ja Parka relativno je slabo istražena, izuzev dijelova na kojima je izraženoaktivno ribni arstvo. Blidinjsko jezero nastanjuju vrste iz porodice Cyprinidae od kojih se najve ombrojnoš u isti u klen (Squalus cephalus) i bijeli klen (Leuciscus cavedanus), a zbog ribni arstva je unesenaalohtona vrsta kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss). Upravo je unošenje alohtonih vrsta riba usustave vodenih staništa velik problem u o uvanju njihove prirodne ravnoteže jer se na taj na in ugrožavajuautohtone vrste riba, ali i drugih organizama koji u tom staništu žive (npr. vodozemci). U jezeru se nalazeendemske vrste riba, gdje se spominju oštrulja (Aulopyge hügeli) i bjelica (Leucaspius delineatus) kaoizrazito ugrožene vrste, koje se nalaze i na IUCN crvenoj listi ugroženih vrsta.

Vodozemci (Amphibia). U vodenom staništu na podru ju Masne Luke zabilježena je prisutnost vrsteIchtyosaura alpestris – planinski vodenjak (u literaturi Triturus alpestris). Podru ja koja naseljava upodru ju visokih planina kao što je vrsnica nisu izvorno naseljena ribom, što je važno za opstanak vrstejer se ribe hrane njihovim li inkama. Vodenjaci su upravo iz tog razloga nestali u podru jima gdje je,uglavnom radi ribolova, unesena pastrva. Za faunu vodozemaca vrsnice (te Prenja i Treskavice) zabilježenje planinski daždevnjak (Salamandra atra). Novijim istraživanjima na Prenju, utvr ena je i endemska vrstaprenjski planinski daždevnjak (Salamandra atra prenjensis) (Slika 10). Do sada nisu provedena detaljnijaistraživanja populacije planinskog daždevnjaka na vrsnici, no treba uzeti u obzir i mogu u prisutnostineke endemske vrste budu i da su staništa vrsnice istovjetna onima gdje je utvr ena endemska vrstadaždevnjak na Prenju (Slika 11). Posebno vrijedna staništa vodozemaca su lokve, izvori i manji vodenitokovi. Op enito, vodozemci su ugroženi zbog smanjenja kvalitete vode i vodenih staništa o kojima oniovise ve i dio svog životnog ciklusa. S obzirom na prisutnost krških elemenata te postojanja brojnihspeleoloških objekata, o ekuje se prisustvo endemi ne podzemne faune uklju uju i i prisutnost ovje jeribice (Proteus anguinus).


Slika 10. Prenjski planinski daždevnjak (Salamandra atraprenjensis); (izvor: E.Šunje)

Slika 11. Stanište prenjskog planinskog daždevnjaka (izvor:E.Šunje)

Gmazovi (Reptilia). Fauna gmazova ovog podru ja slabo je istražena ili je vrlo malo dostupnih podataka.Literaturno je zabilježena jedino zmija Vipera ursinii – planinski žutokrug. Osim te vrste, o ekuje seprisutnost i ostale dvije otrovnice: bosanske ri ovke (Vipera berus bosniensis) i poskoka (Viperaammodytes). Od ostalih vrsta zmija možemo o ekivati prisutnost bjelice (Zamenis longissimus), smukulje(Coronella austiaca) na širem podru ju Parka te vrsta poput crvenkrpice (Zamenis situla) i šilca (Platycepsnajadum) na podru jima pod mediteranskim utjecajem. Vrste roda Natrix (bjelouška i ribarica) su širokorasprostranjene u ovom dijelu regije te možemo o ekivati njihovu prisutnost uz vlažna staništa poputBlidinjskog jezera i vodotoka Br nja. Tako er planinski travnjaci predstavljaju povoljno stanište zaživorodnu guštericu (Zootoca vivipara) i livadnu guštericu (Lacerta agilis).

Ptice (Aves). Istraživanjima ornitofaune Parka potvr eno da na ovom prostoru obitava 122 vrste pticasvrstane u 32 porodice. Zna ajni su nalazi gnijež enja vrsta Tetrao urogallus (tetrijeb gluhan) i Eremophilaalpestris (planinska ševa), kao i jedinstveni nalaz gnijež enja mediteranske podvrste Larus argentatusmichahellis (srebrnastog galeba) u montanom pojasu. Utvr ena je prisutnost rijetkih i vrlo ugroženih vrstaptica od kojih je potrebno izdvojiti slijede e: Hieraaetus pennatus (patuljasti orao), Aquila chrysaetos (suriorao), Neophron percnopterus (crkavica), Gyps fulvus (bjeloglavi sup), Circaetus gallicus (zmijar) i Tetraourogallus (tetrijeb gluhan).

Sisavci (Mammalia). Za faunu sisavaca važno je istaknuti prisutnost vrsta slijepo ku e (Spalax leucodon),sme i medvjed (Ursus arctos L.) i divokozu (Rupicapra rupicapra). U ostaloj dostupnoj literaturi, pretežnoizvještajima lova kih društava koja love na širem podru ju, zabilježene su srne i srnda i (Capreoluscapreolus), kune (Martes sp.), divlja ma ka (Felis silvestris), ris (Lynx lynx), vuk (Canis lupus), lisica(Vulpes vulpes), jazavac (Meles meles), lasica (Mustela nivalis), vjeverica (Scimus vulgaris), zec (Lepuseuropeus transcylvanicus) i divlja svinja (Sus scrofa).

2.3.3.Staništa i ekosustavi

Posebni prirodni ekološki odnosi i procesi omogu avaju optimalne uvjete Parka prirode Blidinje. To seprvenstveno odnosi na prisutnost specifi nih ekoloških imbenika koji su omogu ili veliku raznolikoststaništa i vrsta koje su njihov sastavni dio. Za prirodnu ravnotežu u ekosustavu potrebna je optimalnapovezanost svih sastavnica prirode odnosno njenih bioti kih i fizi kih imbenika.

Podru je vrsnice i Vrana predstavljaju mozaik razli itih tipova staništa. Prevladavaju šumska staništa,šikare, travnjaci i pašnjaci, vodena staništa i kamenjari (Slike 12 i 13). Od ostalih tipova staništa potrebno jenaglasiti stjene, krška polja i podzemna staništa. Ta raznolikost uvjetovana je geografskim položajem,prirodnim procesima ali i dugotrajnim antropogenim utjecajima. Upravo ta mozai nost omogu ava životneuvjete za velik broj vrsta, kako biljnih tako i životinjskih.

Prisutnost krških polja koja povremeno plave govori o ekološkom zna aju podru ja, ali i o potrebi posebnezaštite takvih staništa koja potencijalno nastanjuje velik broj ugroženih pa i endemi nih vrsta. S obzirom dasu ova staništa u Parku neistražena, može se samo naga ati o njihovom prirodnom bogatstvu i vrijednosti.


Otvorena staništa poput kamenjara i stjena pogodna su za život brojnim, tom staništu posebno prilago enihvrsta. Neki od primjera su gmazovi, divokoze, ptice grabežljivice ili pak biljne vrste koje su savršenoprilago ene tim uvjetima s vrlo malo tla i sl.

Slika 12. Livadno i šumsko stanište u Dugom polju Slika 13. Vodeno stanište

S obzirom na geološku gra u ovog podru ju može se o ekivati velik broj speleoloških objekata – pe ina,jama, izvora i ponora. Na topografskim kartama podru ja je ucrtano nekoliko desetaka speleološkihobjekata što je vjerojatno samo manji dio ukupnog broja speleoloških objekata na prostoru Parka prirodeBlidinje. Do sada postoje podaci o sedam prostorno istraženih objekata, od kojih su dva detaljnijeobra ena. Radi se o Mijatovoj pe ini i špilji Sokolice (Ku eljci). Neke od pe ina su lako dostupne ipogodne za boravak u njima, stoga je mogu e da bi se detaljnijim istraživanjima u nekima od njih mogliutvrditi i arheološki nalazi.

Blidinjsko jezero kao najistaknutiji fenomen te prisutnost brojnih izvora, ponora i manjih vodenih tokovavažan su segment prostora. Biljne i životinjske vrste ovise o hidrološkim pojavama i procesima podru ja,stoga su vodena staništa jedan od klju nih faktora njihova opstanka.

Velike površine šumskih staništa pružaju sklonište brojnim životinjama dok im otvorene livade i pašnjaciomogu avaju pogodno podru je za hvatanje plijena. To se uglavnom odnosi na velike zvijeri. Svi segmetnišumskih i livadnih staništa te njihova stabilnost, važni su u osiguravanju optimalnih uvjeta brojnimvrstama.

2.3.4.Krajobrazi

Park prirode Blidinje zbog svog smještaja u zoni visokih planina i iz toga proizašlog visokogorskogobilježja možemo svrstati u tip Bosansko-hercegova ih planinskih krajobraza. Na podru ju Parka mogu seizdvojiti tri krajobrazna podru ja: planinski masiv vrsnice, planinski masiv Vrana i udolina Dugogpolja (Karta 11). Glavni kriterij prilikom identifikacije krajobraznih podru ja bio je reljef, koji predstavljaglavni krajobrazni imbenik i vizualno najupe atljiviji element na ovom prostoru. U daljnjoj tipološkojklasifikaciji krajobraza unutar sva tri navedena podru ja izdvojeno je više manjih krajobraznih podru ja priemu je kriterij identifikacije bio mikroreljef i njegova kombinacija s površinskim pokrovom.

Planinski masiv vrsnice sastoji se od niza visoravni, hrptova i blokova koji su disecirani dubokimdolinama Neretvinih pritoka. Od kanjona posebno se svojom veli inom i ljepotom isti e Diva Grabovica.Na sjeveru su visoravni Muarnice i Plase, južnije Mala vrsnica, a izme u njih su grebeni Vilinca iVelike vrsnice, te visoravan Velike vrsnice. Ova podru ja ujedno predstavljaju manja krajobraznapodru ja identificirana unutar planinskog masiva vrsnice. Planinski masiv vrsnice je krajobraznopodru je naglašeno prirodnih obilježja u kojem se izmjenjuju šume, planinski travnjaci i pašnjaci, tekamenjare. Svojim kontrastnim reljefnim oblicima (kompaktnom masom i dominantnom visinom), ovajplaninski masiv snažno odre uje cijeli okolni prostor, kontroliraju i poglede u njemu i stvaraju i dinami nui krajnje uzbudljivu sliku krajobraza velike vizualne vrijednosti. Svojom veli inom i oblikom prostoraplaninski masiv predstavlja veliko i cjelovito zaokruženo podru je koje je u svom vršnom dijelu prepunoraš lanjenih dijelova i vizualnih barijera.


Slika 14. Pogled prema Velikoj vrsnici Slika 15. Pogled prema kanjonu Dive Grabovice

Velika vrsnica je planinski vijenac koji se sastoji od dva paralelna grebena izme u kojih se prostire krškazaravan (Slika 14). Greben Velike vrsnice je sastavljen od niza glomaznih vrhova koji se u visoravanVelike vrsnice spuštaju mjestimi no dosta strmim to ilima ili okomitim stijenama visine 200 - 300 m.Sami vrh je kamenit i obložen širokim ravnim plo ama (Plo no 2228 m.n.v. ). Takav se teren širi od vrhasve do nadmorske visine od 1800 m.,od koje su padine grebena obrasle gustom klekovinom.

Izme u grebena Velike vrsnice i Vilinca smjestila se visoravan Velike vrsnice. Ova visoravan zbogbrojnih zaobljenih brijegova, širokih kamenih razvala, vrta a i uvala koji se izmjenjuju izgleda poputvalovitog mora. Glavice i brijegovi obrasli su poleglom klekovinom zbog koje cijela visoravan dijelujetamno. vrsnica je karakteristi na i po brojnim kukovim koji se u razrovanom i razbijenom masivu

vrsnice isti u kao kompaktne zaobljene stijene. Južni dio visoravni, iznad sklopa Dive Grabovicekarakteristi an je po udnovatim geološkim oblicima, tri stubaste stjenovite vertikale (visine od 100 do 300m).

Mala vrsnica predstavlja u cjelini tip krške visoravni koja se zbog izraženih visinskih razlika prostire nanekoliko razina. Po visoravni se izdižu brda, a izme u njih se pružaju velike krške uvale, ispunjenevrta ama.. U nekima od njih ostaje snijeg sve do kolovoza pa se nazivaju ledenja e. Škrape i vrta e sudominantni reljefni oblici na ovoj visoravni koji zajedno sa raznobojnim sastavom stijena dominiraju u sliciovoga podru ja. Visoravan Male vrsnice karakterizira mnogo ve a pošumljenost. Utjecaj ovjeka i ovdjeje minimalan. Pašnja ke površine s ljetnim kolibama-stanovima danas se sve manje koriste, a velik brojevidentiranih primjeraka graditeljske baštine je nestao.

Vilinac je po obliku vitak i duga ak planinski vijenac sa brojnim vrhovima, izme u kojih se nižu kratkasedla i prevlake. Južne padine Velikog Vilinca su blaže, jednostavnije i perjasto razgranate dok je sjevernastrana nepristupa nija i spušta se s prostranim širokim to ilima u visoravan Muarnicu. Planinski vijenacVilinac je cijeli prošaran klekovinom, posebice njegovi vrhovi i južna, blaža strana koja je obraslaklekovinom od podnožja do vrha. Velika reljefna raš lanjenost, i kontrastan odnos ploha obraslih tamnomklekovinom te stijena i to ila stvaraju sliku podru ja velike dinamike, doživljajne i vizualne vrijednosti.

Visoravan Plasa je najniža visoravan planinskog masiva vrsnice, etverokutnog oblika koja se možepodijeliti na Gvozd i pravu Plasu. Gvozd ini velika krška uvala koju karakterizira bezbroj malih vrta a.Ve i dio prave Plase zbog brojnih, golih vapnena kih brda, izme u kojih se nalaze vrta e, predstavljanemirnu zaravan. U jednoj takvoj vrta i nastalo je jezero Crepulja. Osim njega Plasa je poznata po jošjednom jezeru Crvenjak, koje je specifi no po svom pravilnom, kružnom obliku. Sa sve etiri strane svijetabokovi Plase su strmi, i sve do gornje ivice vrlo šumoviti. Po vrhovima Plase ima nešto munike, alidominiraju u klekovinu obrasle zaobljene glavice. Velika bukova šuma nalazi se na predjelu Gvozd.Pašnjaci se prostiru po cijeloj Plasi, a nekadašnjih ljetnih koliba-stanova koji se su se na ovom predjelunalazili danas uglavnom nema.

Kanjon Dive Grabovice predstavlja krajobrazno podru je izuzetne, divlje ljepote (Slika 15). To je kanjonistoimene rje ice, desne pritoke Neretve, koja te e kroz izrazito duboku (dubina kanjonskih strana iznosi od1200 do 1400 m) i usku kanjonsku dolinu izme u Plase i Male vrsnice. Kanjon Dive Grabovice


predstavlja jedno cjelovito, izrazito zatvoreno podru je sa jako definiranim rubovima, velike vizualneusmjerenosti prostora. To je prostor izuzetne ljepote i rijetkosti prepun kontrasta što ih ostvaraju razli itikrajobrazni uzorci (strme litice, to ila, klizišta, voda, vodopadi, šumovite padine itd…). Na sve stranekanjona izdižu se strme litice visine 100 do 200 m, koje uokviruju šumovite padine pošto je cijeli kanjonizrazito pošumljen. Po strmim djelovima kanjona sporadi no je prisutan crni bor, dok se munika uglavnomjavlja po vrletima i nepristupa nim liticama. U dolini Dive Grabovice, u Strmenici, nalazi se poznati prolaz"Šuplja stijena", Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz, udnovat geomorfološki oblik i veoma interesantanfenomen.Muarnica je visoravan, karakteristi na po masivnim, glavi astim i stubastim vrhovima koji su isprekidani,bez dužeg grebena, izme u kojih se pružaju vijugava ulegnu a ili proširene vrta e - vale. Unutrašnjostvisoravni Muarnica prepuna je vrta a koje se mjestimi no nižu jedna uz drugu. Muarnica je karakteristi nai po tome što ima žive vode, bogatstvo šuma i prostrane pašnjake. Pod Orlovim kukom nalazi se tako malojezero, a u Vali tri stalna izvora: Pištat, Grušak i Korita. Muarnica je ujedno i najšumovitija visoravan

vrsnice. Zbog dovoljno izvora vode, prostranih pašnjaka i dobre dostupnosti iz SI dijela Dugog poljaMuarnica predstavlja povoljan predio za sto arenje.

Slika 16. Pogled prema jezeru Blidinje i morenama Slika 17. Pogled prema gorskom masivu velikog Vrana

Dugo polje predstavlja udolinu izme u gorskih masiva vrsnice na jugoistoku i gorskog masiva Vrana nasjeverozapadu. Isto na i zapadna strana udoline strogo je definirana visokim padinama gorskih masiva

vrsnice i Vrana koji vizualno dominiraju cijelim ovim podru jem. Do izražaja dolazi kontrast izme uogoljelih padina Vrana i šumovitih padina vrsnice. Ove planine sa svojim grebenima i kosama ulaze nanekoliko mjesta duboko u plato polja i dijele ga na nekoliko posebnih dijelova. Blidinje jezero nalazi se ukrajnjem jugozapadnom dijelu udoline Dugo polje i to u okviru jednog manjeg konkavnog udubljenja skarakteristikama krške uvale. Podru je oko jezera karakteristi no je po glavicama koje ine morene (Slika16), pašnjacima i livadama koje u prolje e djelomi no poplave, tako da se na tom prostoru stvaraju otoci ipoluotoci. Na ovom krajobraznom podru ju do izražaja dolazi antropogeni utjecaj tako da se stalnoizmjenjuju predjeli s naglašenim prirodnim ili kulturnim obilježjima. Utjecaj ovjeka o ituje se u brojnimmalim naseljima koje ine skupine po nekoliko objekata raštrkanih po podru ju Dugog polja. Na podru juParka nema naselja sa stalnim stanovništvom, tako da je rije o objektima sekundarnog stanovanja.Nažalost izgradnja ku a za odmor, posebice ovih novijeg datuma znatno je narušila sliku krajobraza ovogapodru ja svojim prostornim razmještajem i neabijentalnim arhitektonskim oblikovanjem. Ugroženostizgradnjom posebno je izražena na podru ju Masne Luke, Risovca, D. Bara i oko jezera Blidinje. Ovometreba pridodati i razvoj turizma s odgovaraju om turisti kom izgradnjom (skijalište) na predjelu Risovca,neure ene iskope šljunka na više lokacija unutar Dugog polja, nestru nu rekonstrukciju gra evinatradicionalne arhitekture, gra enje lokalnih prometnica koje su svojom širinom i neure enim otkopimatako er degradirale vizualne krajobrazne vrijednosti ovoga podru ja. Ovo je podru je i s najvišepoljoprivrednih površina na podru ju Parka. Dominiraju pašnja ke površine dok je obra enih malo. Napodru ju Dugog polja nalazi se i nekoliko zna ajnih arheoloških lokaliteta i spomenika kulture. Rije jenalazištima ste aka:“Zelena kosa“ kod jezera Blidinje, te „ uljci“ i „Lokve“ na Risovcu. Kolibe-stanovenalazimo po obodu polja od donjih Bara do Sovi kih vrata i njihov broj je u stalnom opadanju. U slicipodru ja dominiraju pašnja ke površine, dok se šumske površine prostiru rubnim isto nim dijelom poljaispod padina vrsnice na predjelima Jelinak, Masna luka, Bori evac i Risovac. Posebno se svojomljepotom isti e šumski rezervat Masna Luka – Bori evac koji obuhva a podru je vegetacije bijelog bora –munike. Podru je Masne Luke poznato je i po lokalitetima Gornje i Donje Bare kojeg ine tri jezerca i koji


predstavljaju vrijedne geološke i hidrološke lokalitete. Još se jedan vrijedni hidrološki lokalitet nalazi napodru ju Dugog polja. Rije je potoku ponornici Br anj koja poplavi Br anjsko polje svako prolje e.

Vran planina predstavlja planinski masiv specifi an po svom unjastom obliku, bez izraženih oštrih stijenai vitkih visova, pa je iz tog razloga pomalo jednoli an bez velikih reljefnih kontrasta. Kao i vrsnica, Vranpredstavlja krajobrazno podru je naglašeno prirodnih obilježja u kojem se izmjenjuju šume, planinskitravnjaci i pašnjaci, te kamenjare. Masiv se može podjeliti na dvije cjeline, i to na gorski masiv VelikogVrana s gorskom visoravni Metaljke i masiv Malog Vrana s udolinom Svinja e koje ujednopredstavljaju dva manja krajobrazna podru ja..

Gorski masiv Velikog Vrana s gorskom visoravni Metaljke površinom zauzima ve i dio planinskogmasiva Vran i pruža se od grebena Velikog Vrana prema sjeveru i sjeverozapadu (Slika 17). Kadpromatramo Vran-planinu s jugoisto ne strane, iz Dugog polja, ona izgleda kao duga ki jednoli an, ogoljeligreben, bez šumske vegetacije. Ta kamena površina od vrha grebena strmo se spušta do polja i izbrazdanaje dubokim vododerinama, suhodolinama, niz koje za vrijeme padanja kiše ili topljenja snijega te e voda odbujica.

Metaljka je valovita visoravan, promjera 5-6 km. Na njoj nema prostranih ravnih površina, ve jekarakteriziraju duboke i široke uvale sa mnogobrojnim vrta ama koje postupno padaju premasjeverozapadu. Još jedna karakteristika ove visoravni je njena izuzetna pošumljenost. Cijela sjeverna stranaje obrasla u gustu jelovu šumu koja po inje ve od podnožja, dok je podnožje sjeverozapadne strane Vranaobraslo visokom bukovom šumom, potom ide miješana šuma sa jelom i omorikom, pa ista jelova šuma. Uvišim položajima prevladava klekovina i raznolika vegetacija planinskih rudina, mjestimi no prošaranakamenitim odsjecima. Planinski pašnjaci javljaju se na nadmorskoj visini od 1500 do 1800 m.

Gorski masiv Malog Vrana pruža se od grebena Malog Vrana (2017 m.n.v.) prema jugu. Masiv MalogVrana je izrazito pošumljen. Njegovi južni i jugoisto ni obronci su obrasli u visoku bukovu šumu, dok sujugozapadni obrasli u gustu jelovu šumu. Posebno se isti e zbog svoje ekološke i vizualne vrijednosti,podru je Modruškog Gvozda obraslo u šumu bukve.

Svinja a je prostrano visoko polje na kojem do izražaja dolazi antropogeni utjecaj. On se o ituje utradicionalnom poljodjeljskom krajobrazu kojeg sa injavaju pašnja ke i orani ne površine s pojedina nimobjektima smještenim uz rub polja. Sjeverni i isto ni dio polja je više krševit, pa se nalazi pod travnjacima ipašnjacima.


Kar

ta 1

1.Pr

ikaz

gra

nica

kra

jobr

azni

h po

dru

ja (i

zvor

: DM

R )


2.4. Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Povijesni prikaz

2.4.1.Arheološki i povijesni podaciPodru je Parka prirode Blidinje se u pisanim dokumentima prvi put spominje 1408. godine u poveljibosanskog kralja Ostoje, mada je podru je bilo naseljeno još i prije prvih pisanih tragova. Na podru juParka postoji tek nekolicina spomenika kulture, ali najstariji datiraju još iz prapovijesnog perioda štosvjedo i o dugoj tradiciji života, odnosno boravka ljudi na ovim prostorima. Detaljna arheološkaistraživanja na ovim prostorima do sada nisu izvršena. Arheološki lokaliteti nalaze se na izuzetnoatraktivnim i strateškim lokacijama, ali su teško pristupa ni. Prisutni su lokaliteti gradina i gomila,prona eni su ostaci anti kog oru a i novca, postoji ruševina srednjovjekovne crkve te par nekropola ste aka(Karta 12). Posebno je zanimljivo graditeljsko naslije e planinskih stanova kojih je veliki broj na cijelompodru ju Parka, kao i karakteristi nih kamenih me a oranica.

Trenutno se na podru ju Parka nalazi 5 nacionalnih spomenika koje je proglasila Komisija/ Povjerenstvo zauvanje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenici su: nekropole ste aka na

lokalitetima Risovac, Dugo polje, Ponor, Barzonja i Donje Bare (Slika 18). Ste ci su vrlo kvalitetne obradei bogati su ornamentima. Zastupljeni su svi karakteristi ni oblici ste aka od amorfnih primjeraka do bogatoobra enih sanduka, sljemenika i plo a. Nerijetko se ponavljaju motivi i slike iz života. Nažalost, iako suzašti eni, do sada nisu vršeni radovi sanacije i iš enja ste aka i okolnog terena na ovim lokalitetima.

Slika 18. Nekropola ste aka na lokalitetu Risovac Slika 19. Graditeljsko naslje e, planinski stan

Iz prapovijesnog perioda zabilježeno je par lokacija gradina i gomila. Zajedni ko im je da su uglavnomsmješteni na uzvisinama, zašti eni su suhozidima, a na lokalitetima su prona eni tragovi oru a i keramike.Lokaliteti gradina su Barzonja, Kutina, Sesaruša, Podjelinak, Žabljak i Gradinu u Žlibu. Dvije su gomile nalokalitetima Hrbine-Risovac (Zmijska gomila) i Mari a greblje (Risovac). Na pojedinim lokalitetima suzabilježeni nalazi oru a iz bakrenog doba, te iz bron anog i željeznog na lokalitetima Žljeba i Žabljaka.Osim prapovijesti, zabilježeni su tragovi i iz antike kroz nalaze novca i oru a.

Na lokalitetu Crkvina, Badnji (op ina Tomislavgrad) prona eni su temelji srednjovjekovne crkve dimenzija13x8,1 metara, a debljine zida 80cm. Lokalitet do sada nije detaljnije istraživan.

Ono po emu je ovaj kraj prepoznatljiv, što je dio krajobraza kroz stolje a, su planinski stanovi i staje kojisu korišteni za boravak ljudi i stoke u vrijeme ispaše (Slika 19). Oni se svojim graditeljskimkarakteristikama uklapaju i u geomorfološke i klimatske karakteristike kraja. Na 19 lokaliteta ubicirano jeoko 160 objekata od kojih je 85 u dosta dobrom, dok su ostali u ruševnom stanju. Bitna za spomenuti izabilježiti je i mlinica u mjestu Ponor u koju ponire potok Br anj. Ovo je zasigurno vrlo vrijedna gra evinakoja treba biti sanirana i vra ena u svoju izvornu funkciju.Veliki broj ovih gra evina nije odolio zubuvremena, a njihova se funkcija potpuno izgubila.

Kulturno povijesna baština Parka tek treba da bude prepoznata kao dodatni turisti ki potencijal, te daulaganjem u ure enje i zaštitu arheoloških i spomeni kih lokaliteta postane nezaobilazan dio turisti keponude Parka prirode Blidinje.


Kar

ta 1

2.Zo

ne i

loka

litet

i kul

turn

e ba

štine

na

podr

uju

Par

ka p

riro

de B

lidin

je (i

zvor

: Pro

stor

ni p

lan

PP B

lidin

je, A

rhite

kton

ski f

akul

tet,

Zavo

d za

urb

aniz

am i

pros

torn

o pl

anira

nje


2.4.2.Prethodni sustavi namjene zemljištaTradicionalno su sto arstvo i u manjoj mjeri poljoprivreda bile glavne gospodarske grane na podru ju Parkaprirode Blidinje. Razvile su se kao rezultat migracija stanovništva iz nizinskih predjela Hercegovine uplanine tijekom ljetnih mjeseci i suša. Osim uvanja stoke obra ivale su se i sirovine iz kojih se dobivalo:mlijeko, vuna, koža. Istovremeno su se uzgajale i poljoprivredne kulture je am, zob, pšenica, raž i krumpirte skupljala sto na hrana za zimske mjesece. Zbog dugotrajnog boravka na visokim poljima izme u

vrsnice i Vrana gradila su se skloništa – pastirski stanovi, jedni od najljepših antropogenih zadiranjaunutar ovog podru ja.

Uz sto arstvo i poljoprivredu, i planinarstvo na ovim podru jima ima dugu tradiciju.

2.4.3.Nematerijalna kultura – tradicionalne djelatnosti i obi aji

Podru je Parka prirode Blidinje idealan je prostor za istraživanje i interpretaciju nematerijalne kulturnebaštine. To je prostor na kojem su stolje ima, tijekom ljetnih mjeseci, živjeli sto ari iz južne Hercegovineime su ostavljeni zanimljivi elementi za istraživanja ove vrste gra e.

Nematerijalna kulturna baština na podru ju Parka prirode Blidinje obuhva a :jezi nu i folklornu baštinute tradicijska umije a i obrte.

Na ovom podru ju je prošlo jako malo vremena od kako se prestala živjeti tradicija. U nekim podru jimajoš su žive osobe koje se sje aju vremena kada se nošnja nosila svakodnevno, kada se živjelo u sli nimuvjetima i na sli an na in kao prije par stotina godina, a osobito kada je kolektivno društveno ponašanjelokalnih zajednica bilo u skladu s tradicionalnim shva anjima, vjerovanjima i nazorima. To je dobrapo etna baza za svjesni nastavak o uvanja nematerijalne baštine, ali je nužna žurna stru na intervencija usmislu istraživanja, popisa, valorizacije i stru nih intervencija u lokalnim zajednicama radi transmisijeznanja.

Jezi na baština, u koju spadaju legende izuzetno je bogata. Najpoznatije su legenda o Divi Grabov evoj(Slika 20), ramskoj krš anskoj djevojci koja je radije odabrala smrt nego se odrekla svoje vjere i tradicije,te legenda o Mijatu Tomi u (Slika 21) o njegovoj asnoj borbi za obranu osobnog i narodnog dostojanstva.Tradicijske djelatnosti uglavnom su vezane za nomadski na in života povremenog stanovanja. Touklju uje znanja od obrta za izgradnju stanova do umije a uvanja i pripreme hrane. Obrti vezani zagra evinarstvo ove vrste uglavnom su zaboravljeni zbog suvremenih na ina gradnje, me utim na inipripreme hrane ( proizvodnja mlije nih proizvoda, sušenje mesa) obzirom na povratak ov arstva, uglavnomsu sa uvani.

Slika 20. Spomenik Divi Grabov evoj na Kedžari Slika 21. Hajduk Mijat Tomi

Promicanje nematerijalne kulturne baštine zbog svoje dobre o uvanosti, mogu e je aktivno provoditi napodru ju kojim upravlja Javna ustanova Parka prirode Blidinje. Na taj bi na in ovo podru je tako postalosredišnja to ka za širu regiju Hercegovine. Naravno ova djelatnost neodvojiva je od materijalne baštine.Zajedni kim aktivnostima mogu e je ostvariti zaštitu, povezati prošlost, sadašnjost i budu nost, tedoprinijeti društvenom i gospodarskom napretku podru ja Parka prirode Blidinje.


2.5. Društveno-gospodarske i kulturološke informacije: Sadašnje stanje

2.5.1.Stanovništvo i lokalne zajednice

Park prirode Blidinje zahva a dijelove podru ja Op ina Jablanica, Posušje, Prozor i Tomislavgrad te GradaMostara, u okviru tri županije: Hercegova ko-neretvanske, Zapadnohercegova ke i Herceg-bosanske (Karta13). Ovo šire interesno podru je u demografskom smislu karakterizira pad broja stanovnika u odnosu nastanje utvr eno popisom 1991. godine, pri emu je najizraženije smanjenje uo eno kod stanovništva Op ineProzor (-18%), a najblaže - 3,7%, u Op ini Posušje. Starosna struktura na itavom podru ju je poprimilatipi na obilježja ostarjele demografske slike.

U pogledu zaposlenosti, broj aktivnih radnih mjesta je generalno smanjen, a podaci iz 2009. godine ukazujuda najpovoljniju stopu zaposlenosti ima Grad Mostar a najnižu Op ina Prozor. U razdoblju nakon 1991.godine na cijelom podru ju je evidentiran porast nezaposlenosti, a najve i broj nezaposlenih u odnosu naukupno stanovništvo ima Op ina Jablanica.

Negativan prirodni priraštaj stanovništva imaju Op ine Jablanica, Mostar i Tomislavgrad, dok je uOp inama Posušje i Prozor ovaj pokazatelj pozitivan. Me utim u svim slu ajevima je uo ena zakonitatendencija smanjenja broja živoro enih uz porast mortaliteta, te ukoliko se nastave ovakve tendencijeizgubiti e se reprodukcijska snaga stanovništva šireg interesnog podru ja.

Ne postoje službeni podaci o strukturi stanovnika na zašti enom podru ju Parka prirode Blidinje. Brojstalnih stanovnika koji prezimljuju na Blidinju se procjenjuje na nekoliko obitelji – svega 9, odnosnoukupno 22 stanovnika Masne Luke i Risovca. Na prostoru Parka ne postoje objekti društvene infrastrukturekao što su škola, pošta, ambulanta i sli no, izuzev nekoliko objekata uslužne djelatnosti koji su u funkciji(jedna trgovina, dvije gostionice). Unutar Parka nalaze se brojne manje skupine objekata sekundarnogstanovanja, te pojedina ni objekti koji su locirani na podru jima: Masna luka, G. Badnje, D. Badnje,Risovac, Podborje, Bori evac, Ivan Dolac, Vari ak, Sesaruša, Barzonja, Stupi, Jedinica i Kraljevica. Oveskupine objekata nisu evidentirane kao stalna naselja.

Karta 13. Prikaz granica županija i op ina na podru ju Parka prirode Blidinje (izvor: GIS baza podataka za BiH)


2.5.2.Sadašnja namjena zemljištaPodaci o namjeni zemljišta temelje se na CORINE bazi podataka za Bosnu i Hercegovinu, kao jedinompouzdanom izvoru koji je bio dostupan prilikom izrade ovog Plana (Karta 14).

Šume. Prostor Parka prirode Blidinje najve im dijelom pokrivaju šume i šumska zemljišta (23907 ha ili67,6 %). U šumsko zemljište su svrstane i sve površine obrasle grmolikom vegetacijom (bor krivulj,kle ice, ljeska i dr.). U takvom razvrstavanju šume pokrivaju 11.467 ha ili 32,4 % površine parka, a šumskozemljište 12.440 ha ili 35,2 %. Struktura šuma je takva da u njoj dominiraju (oko 70 % površine) etinarskevrste drve a i grmlja pri emu su najzastupljenije razli ite vrste borova (krivulja, munike, crnog i obi nogbora).

Kako se podru je Parka nalazi na podru ju tri županije tako je i ingerencija nad gospodarenjem šumamapodijeljena. Na podru ju Herceg-bosanske županije šumama gospodari ŠGD Hercegbosanske šume d.o.o.Kupres, šumarija Tomislavgrad, na podru ju Zapadno-hercegova ke županije poduze e Šume Herceg-bosne šumarija Posušje JP Posušje, te na podru ju Hercegova ko-neretvanske županije JP Šumsko-gospodarsko društvo Šume Hercegova ko-neretvanske županije Mostar.

Poljoprivredne površine u Parku prirode Blidinje su ograni ene, rascjepkane i uglavnom neobra ene, anajviše ih je na podru ju Dugog polja i Svinja e. Osnovne poljoprivredne djelatnosti su proizvodnja mesa,mlijeka i sira, u manjoj mjeri povr a i žitarica, a mogu je i razvoj p elarstva. Cijelo podru je bogato jeljekovitim biljem. Zasad se ubiranje i sakupljanje plodova i ljekovitog bilja bazira uglavnom na branju isakupljanju za osobne potrebe, iako postoji mogu nost komercijalnog razvoja.

Pašnjaci na ovom podru ju predstavljaju autenti ni dio kulturnog poljodjeljskog krajobraza ine isvojevrstan kontrast šumama i vrletima. Danas, zbog smanjenja broja stoke, mjestimi no dolazi dozašumljavanja te je potrebna ovjekova intervencija ako se želi sa uvati slika tradicionalnog poljodjelskogkrajobraza. Planinski pašnjaci prostiru se od 1600 do 2200 m.n.v., a zauzimaju 37.97 km² površine Parka ili10.61%. Najve e površine nalaze se u predjelima Dugog polja, vrsnice i na Vran planini.

Zbog izuzetnog bogatstva divlja i, posebno divokoza, ve u vrijeme Austro-Ugarske je formirano lovištena podru ju Vrana i vrsnice koje je s lovištem na podru ju Drežnice obuhva alo oko 45000 ha. Danas sena podru ju Parka prirode Blidinje nalaze dva uzgojna podru ja sme eg medvjeda te jedno uzgojnopodru je za divokoze. Za potrebe pripreme Plana upravljanja podaci o konkretnim lovištima prikupili su seza podru je Herceg-bosanske županije i za podru je Zapadno-hercegova ke županije. U Parku na podru juobje županije nalazi se po jedno planinsko lovište otvorenog tipa.

Vode. Zbog krških karakteristika terena na teritoriju Parka prirode Blidinje nema razvijene površinskehidrološke mreže. Najzna ajnija vodna tijela unutar Parka su: rijeka Diva Grabovica, potok Br anj, jezeroBlidinje, vrsni ko jezero, jezero Crepulja, jezero Crljenak i niz manjih lokava i jezera,izvori Jasle,Fratarsko vrilo, Gornje vrilo i jezera (bare), Grkuš, Soldino vrelo, Bilo vrilo i Konjsko vrilo.

Opskrba vodom stanovništva i ugostiteljskih objekata na teritoriju Parka nije riješena sustavno. Ve inom sekoriste cisterne ( atrnje), a izvedene su i manje kaptaže izvora. Katoli ki samostan u Masnoj Luci imavlastiti vodoopskrbni sustav kojim je zahva ena voda iz obližnjeg stalnog (Fratarskog) izvora. Vodama napodru ju Parka upravlja Agencija za Vodno podru je Jadranskog mora kojoj je povjereno upravljanjevodama na razini Federacije BiH.

Iskopišta. Unutar podru ja Parka postoji nekoliko iskopa ( materijala za gradnju objekata) koji narušavajuvizualne vrijednosti prostora, a najve i iskop trenutno se nalazi na sjeveroisto nom predjelu Dugog polja iuzurpira prirodni tok potoka Br anj (Slika 22).

Infrastruktura. Podru je Parka je uokvireno s dva europska cestovna pravca: E65 Split-Dupci-Plo e i E73(Plo e-Mostar-Jablanica), te s dva zna ajna regionalna cestovna pravca: Dupci-Cista Provo-Aržano-Livno-Šuica-Bugojno i Jablanica-Prozor-Bugojno. Kroz park prolaze dvije regionalne ceste: Jablanica-Posušje (R419) i Tomislavgrad- Blidinje (R 419a).Unutar granica Parka postoji i niz lokalnih prometnica ije je stanjenezadovoljavaju e (Slika 23).


Slika 22. Iskopi pijeska u Dugom polju Slika 23. Stanje prometnica Slika 24. Objekti sekundarnog stanovanja

Dalekovod 2 x 220 kV Rama-Posušje izgra en prije 12-ak godina ozbiljno narušava vizualne vrijednosti ikrajobraznu cjelovitost Parka. Proizvodnu i distributivnu djelatnost na podru ju op ina Mostar, Prozor-Rama, Tomislavgrad i Posušje obavljaju Javno poduze e Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg Bosnad.d. Mostar te Javno poduze e Elektroprivreda BiH na podru ju op ine Jablanica.

Stanovanje. Posljednjih desetlje a uo ljiva je depopulacija ruralnih prostora unutar granica Parka, a samosu dva naselja stalno nastanjena tijekom cijele godine. Unutar granica Parka nalaze se brojni objektisekundarnog stanovanja (Slika 24). Oni svojim izgledom, volumenom, nekorištenjem autohtonih materijalaopasno narušavaju vizualne vrijednosti Parka prirode. Posljednjih godina pove an je interes za njihovomizgradnjom. Pastirski stanovi se nalaze na više lokacija na Dugom polju i uglavnom su u derutnom stanju ilise koriste kao ostave i staje.

Rekreacija. Skijanje je najzastupljeniji oblik rekreacije u Parku prirode Blidinje u zimskim mjesecima.Ski-centar nalazi se u predjelu Risovca i trenutno su u funkciji tri skijaške staze s vu nicama i ski-liftovimaukupne duljine oko 4.5km. Tijekom ljeta, prolje a i jeseni vrlo je popularno planinarenje.


Kar

ta 1

4.Ka

rta k

orišt

enja

zem

ljišta

na

podr

uju

Par

ka p

rirod

e Bl

idin

je (i

zvor

: CO

RINE

baz

a po

data

ka za

BiH

)


2.5.3.VodoprivredaUpravljanje vodama na razini Federacije BiH je povjereno Agenciji za Vodno podru je rijeke Save sasjedištem u Sarajevu i Agenciji za Vodno podru je Jadranskog mora sa sjedištem u Mostaru.Institucionalno-pravni okvir upravljanja vodama na razini Federacije BiH je preko Vlade FBiH povjerenFederalnom i kantonalnim Ministarstvima poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva. Podru je Parkaprirode Blidinje pripada Jadranskom slivu, što zna i da je za njegovo upravljanjem nadležna Agencija zaVodno podru je Jadranskog mora.

Zakonom o vodama je predvi eno donošenje velikog broja podzakonskih akata, što je u toku. NavedenimZakonom je propisana i obveza donošenja Strategije upravljanja vodama za period od 12 godina, kojomse u najširem smislu definira politika upravljanja vodama Federacije BiH. Strategija je pripremljena utravnju 2010. godine u vidu prijedloga, ali još uvijek nije usvojena od strane Vlade Federacije BiH. Uizradi je i Plan upravljanja za Vodno podru je Jadranskog mora, odnosno Plan upravljanja Neretvom iTrebišnjicom. Kad se usvoje navedeni projekti, obvezu njihovog provo enja imaju sva tijela kantonalnih iop inskih službi zadužena za vodna pitanja.

Zbog geomorfoloških karakteristika terena podru je Parka prirode je oskudno površinskim vodama; osimjezera Blidinje i nekoliko manjih jezera, lokvi i izvorišta nema zna ajnijih stalnih površinskih tokova.Vodoopskrba stambenih objekata se uglavnom vrši individualno, preko cisterni, a pojedini objekti su zaove potrebe kaptirali neka od snažnijih vrela. Ove kaptaže nemaju definirane zone zaštite, pa se njihovaslivna podru ja ne kontroliraju niti štite od zaga ivanja. Održavanje i kontrola kvalitete vode sa izvorištana podru ju Parka se ne provodi sustavno. Osim toga, zbog niza okolnosti koje su uslijedile od formalnezaštite ovog podru ja do danas, može se konstatirati da se na podru ju Parka u smislu zaštite vodnogdobra nije dovoljno u inilo. U proteklih dvadesetak godina na podru ju Parka prirode Blidinje došlo je domasovne gradnje objekata za odmor koju nije pratila izgradnja adekvatne komunalne infrastrukture, uprvom redu vodovoda i kanalizacije. Stihijska izgradnja ovakvih objekata za sobom je povukla niznegativnih posljedica za okoliš, pored narušavanja vizualnih vrijednosti prirodnog ambijenta. Naime,ve ina ovih objekata nema propisno ura ene septi ke jame te se otpadne vode procje uju u podzemlje,odnosno direktno se zaga uje tlo, površinske i podzemne vode. Pored toga, ve ina ovih ku a ima manjeili ve e vrtove za uzgoj povr a pri emu se koriste razna zaštitna sredstva i gnojivo. Primje ene su idevastacije prostora u obliku iskopišta materijala, pri emu se posebno isti e iskopište u Br anskom poljujer se materijal vadi neposredno uz potok Br anj. Iskopišta su štetna za okoliš, a osobito kruti otpad kojise odlaže u ove jame.

Prostornim planom parka prirode Blidinje predvi eno je donošenje detaljnih planskih dokumenata kojimabi se definirali uvjeti korištenja prostora, ponajprije zbog sprje avanja nekontrolirane izgradnje objekataza odmor i sanacije postoje ih objekata. To se nije dogodilo sve do 2010. godine kada je donesenRegulacijski plan „Risovac“. Ovim planskim dokumentom zapo et je proces legalizacije zate enihobjekata na podru ju Parka koji teritorijalno pripada op ini Jablanica, ukupne površine 148 ha. Planomje, izme u ostalog, predvi ena i izgradnja vodoopskrbnog i kanalizacijskog sustava sa ure ajem zapro iš avanje otpadnih voda. Predvi eno je da se izvorište za napajanje naselja formira bušenimbunarima u aluviju povremenog toka Br anj.

2.5.4.Šumarstvo

Podru je Parka prirode Blidinje najve im dijelom pokrivaju šume i šumska zemljišta (23907 ha ili 67,6 %).Pritom se pod šumom podrazumijevaju sve površine obrasle šumskom vegetacijom bilo da je ta vegetacija izsjemena ili iz panja. U šumsko zemljište su svrstane sve površine obrasle grmolikom vegetacijom (borkrivulj, kle ice, ljeska i dr.). U takvom razvrstavanju šume pokrivaju 11467 ha ili 32,4 % površine parka, ašumsko zemljište 12440 ha ili 35,2 %. Navedeni podaci odnose se na cjelokupnu površinu parka, a temeljese na CORINE bazi podataka za BIH kao jedinom pouzdanom izvoru koji je bio dostupan prilikom izradeovog plana. Službeni podaci o šumama iz šumskogospodarskih planova ili dokumenata prostornog planiranjauglavnom ne postoje ili su teško dostupni.

Vegetacijski gledano šume (Karta 17) u Parku prirode Blidinje su vrlo raznolike što je uvjetovanoinjenicom da se podru je Parka nalazi u tri klimatske zone identificirane u BiH: izmijenjene sredozemne


klime, pretplaninske sredozemne klime i planinske klime. Upravo na ovom podru ju je prijelaz izsredozemne klime u planinsku najuži na prostoru BiH. Stoga se na podru ju Parka mogu na isubmediteranski florni i vegetacijski elementi, brdski i gorski te pretplaninski i planinski florni elementi urazli itim visinskim gradacijama ovisno o položaju unutar masiva planina vrsnice i Vrana. Vrlo razvedenageomorfologija prostora s brojnim kanjonima i planinskim vrhovima te veoma izražen krški reljef na ve emdijelu Parka uvjetuju veliku raznolikost vegetacijskih tipova u kojima ima mnoštvo endemskih vrsta. Ovdjese kao rijetko gdje na podru ju Dinarida mogu na i kontakti submediteranske i planinske vegetacije. PremaŠili u (2002) od podnožja planina na promatranom podru ju (nadmorske visine od oko 500 m) gdjedominiraju krške šume bjelograba (Carpinus orijentalis) s razli itim facijesima (npr. s tilovinom išmrikom), nadovezuje se šume hrasta medunca (Quercus pubescens), zatim šume crnog graba (Ostryacarpinifolia) s jesenskom šašikom, montane bukve (Fagetum montane), bukovo-jelove šume (Abieti–Fagetum), subalpska bukova šuma (Fagetum subalpinum), crnoborove (Pinus nigra) i munikine (Pinusheldreichii) šume, smrekove šume pa sve do klekovine bora (Pinetum mughi) na padinama i vrhovima ovihplanina (Plo no – 2226 m).

Prema prostornom planu za Park prirode Blidinje šume imaju: 1) ekološko zaštitnu funkciju koja se odnosina o uvanje i zaštitu prirodnog okoliša, utjecaj na klimu, floru i faunu, 2) posebnu namjenu korištenja koja jevezana uz znanstvena istraživanja, edukaciju i rekreaciju te 3) gospodarsku funkciju koja je zastupljena tekiznimno i to u najmanjoj mogu oj mjeri.

Prema Prostornom planu za Park prirode Blidinje šume su razvrstane na:šume bez razvojnih funkcija koje ine šume u posebnim rezervatima;šume s ograni enim razvojnim funkcijama za potrebe istraživanja, edukacije, turizma i rekreacije;šume s usmjerenim razvojnim funkcijama koje ine šume za gospodarske potrebe i lovstvo.

Karta 15. Šume sa izraženom zaštitnom funkcijom

U radu Beus i Vojnikovi 2007. „Zašti ena i specifi na podru ja šuma i šumskih zemljišta u Bosni iHercegovini – teritorij Federacije BiH“ stoji podatak da na prostoru vrsnice postoji prašumski rezervatšume munike s površinom od oko 90 ha u odjelu 23 unutar gospodarske jedinice vrsnica). U istom radu jenavedeno da su sastojine klekovine bora krivulja i šume munike zašti ene sa stanovišta zaštite izvorištavode (Karta 15). Kako tih šuma na ovom podru ju ima razmjerno mnogo sveukupna vrijednost šuma napodru ju Parka dobiva još ve u važnost. Jednako tako se u radu navodi da vrlo zna ajnu ulogu imaju išume nepodobne za gospodarenje koje su svrstane u kategoriju specifi nih šuma i šumskih zemljišta zapodru je Federacije BiH. Od šuma navedenih u radu na podru ju Parka se mogu na i:


- šume crnog graba u submediteranskom montanom pojasu (Seslerio automnalis – Ostryetum Horv etHt-i 1950.)

- šume crnog bora na liticama- šume bukve i crnog graba (Ostryo – Fagetum Wrab 1966.)- šume bukve i javora gluha a (Aceri obtusati – Fagetum Fab. et al. 1963)- šume bukve i plemenitih lista a (prvenstveno javora)- šume i šikare medvje e ljeske i crnog graba (Colurno – Ostryetum carpinifoliae Ble 1955).

Karta 16. Gospodarske jedinica s važe im šumskoprivrednim osnovama

Šumarska djelatnost u obuhvatu prostora Parka organizirana je prema šumarskoj legislativi Federacije BIH.Trenutno važe a je Uredba o šumama (2009, Izmjene i dopune 2010) kojom je propisano da segospodarenje šumama obavlja na teritorijalnom principu, tj. da se u svakom kantonu/županiji gospodarenješumama povjerava poduze u za gospodarenje šumama. Na taj na in su u ve ini kantona/županijaorganizirana poduze a za gospodarenje šumama.

Za državne šume i šumska zemljišta u granicama Parka dosad nije upu en zahtjev za njihovo proglašenješumama posebne namjene kako je to za šume koje imaju poseban kulturni, povijesni, ekološki i prirodnizna aj propisano lankom 16. Uredbe o šumama („Sl. novine Federacije BiH, br. 83/09“).Kako se podru je Parka nalazi na prostoru triju županija/kantona tako je i ingerencija nad gospodarenjemšumama podijeljena (Karta 16).Na podru ju Hercegbosanske županije šumama gospodari ŠGD „Hercegbosanske šume“ d.o.o. Kupresputem šumarije Tomislavgrad. Podru ju Parka pripadaju dijelovi gospodarskih jedinica „ Vran planina“ sšumskogospodarskom osnovom važnosti od 1.1. 2001. do 31. 12. 2010.) i gospodarska jedinica „ Lib –Gvozd“ s šumskogospodarskom osnovom važnosti od 1.1. 2001. do 31. 12. 2010. Kako su za objegospodarske jedinice šumskogospodarske osnove istekle izra ena je nova osnova koja je u fazi odobrenja.Na podru ju Zapadno-hercegova ke županije šumama gospodari poduze e „Šume Herceg-bosne“ putemšumarije Posušje i JP Posušje. U podru ju Parka se nalazi dio gospodarske jedinice „Posušje“ za koju jevaže a šumskogospodarska osnova od 01.01. 2008. do 31. 12. 2017. godine.Na podru ju Hercegova ko-neretvanske županije šumama gospodari JP ŠGD „Šume Hercegova ko-neretvanske županije“ sa sjedištem u Mostaru. Za šume na podru ju ove županije ne postoji važe a osnovagospodarenja nego se gospodari po godišnjim planovima.Kontrolu radova u šumarstvu i lovstvu provode šumarski inspektori koji su organizirani u inspekcijskuslužbu na razini svake županije. Svi su kantonalni inspektorati za svoj rad odgovorni Federalnoj uprava zainspekcijske poslove.


Kar

ta 1

7.K

arta

šum

skih

tipo

va (i

zvor

: Oik

on)


2.5.5.PoljoprivredaPrema koncepciji razvoja i zaštite prostora Parka prirode Blidinje poljoprivredno zemljište u kojemdominiraju planinski pašnjaci „osobita su kulturna vrijednost krajobraza " jer živopisno pokazuju simbiozuživota ovjeka i prirode na Blidinju kroz stolje a. Pašnjaci se prostiru podru jem Dugog polja, Svinja e,Slanih dolaca, Podi a i Omr anice te sežu do samih vrhova planina vrsnice i Vrana. Zbog svojegospodarske te kulturne i vizualne vrijednosti krajobraza taj prostor treba o uvati od postupnogzašumljavanja kojem je danas izložen, a osobito od devastacije neprimjerenom gradnjom.

Poljoprivredno zemljište predstavlja i prirodni resurs od posebnog zna aja ija je zaštita regulirana Zakon oprostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH, Zakonom o poljoprivredi, Zakonom opoljoprivrednom zemljištu i Zakonom o zaštiti prirode. Ovi zakoni na kvalitetan na in reguliraju zaštitu,održivo korištenje, upravljanje i monitoring poljoprivrednog zemljišta. Me utim provedba ovih zakona upraksi uglavnom još uvijek ne funkcionira zbog ne usvajanja niza potrebnih pravilnika i pod-zakonskihakata, odnosno izrade zakonom previ enih istraživanja i programa upravljanja i zaštite, kao i nedostatkasredstava.

S obzirom na trenutno stanje na podru ju Parka u oblasti poljoprivrede i turizma ali i postoje ih planskihdokumenata op ina na ijem podru ju se nalazi Park, najve i pritisak na okoliš o ekuje se od daljnjeg nekontroliranog razvoja turizma. Pritisak e se manifestirati trajnim gubitkom poljoprivrednog zemljišta zboggradnje turisti kih kapaciteta i infrastrukture, gradnje objekata sekundarnog stanovanja, odlaganjakomunalnog i gra evinskog otpada, te eksploatacije mineralnih sirovina.

Osnovne poljoprivredne djelatnosti na podru ju Parka su proizvodnja mesa, mlijeka i sira, u manjoj mjeripovr a i žitarica, a mogu je i razvoj p elarstva.

Poljoprivredna proizvodnja trebala bi se odvijati u okvirima koji ne bi narušavali propisane standardezaštite prirode. Preporu uje se razvoj tradicionalnog planinskog sto arstva sa optimalnim brojem grla, kojebi u kombinaciji sa ruralnim turizmom na obnovljenim planinskim stanovima, uz odgovaraju u financijskui edukacijsku potporu moglo pomo i demografsku obnovu ovog podru ja. Tako er uspostavljanjeminstitucije zašti enog podru ja otvara se nova mogu nost za brendiranje i plasiranje proizvoda, što je dosada bio problem.

Uspostavom kvalitetnog monitoringa i nadzora u Parku, uz pravilno usmjeravanje, stru nu i financijskupotporu poljoprivredne proizvodnje mogu e je na održiv na in gospodariti poljoprivrednim zemljištem kaoprirodnim resursom i važnim krajobraznim elementom Parka.

2.5.6.Lovstvo

Sukladno zakonodavnom okviru lovstvo se kao djelatnost uglavnom odvija i regulira na županijskoj razini,dok lovišta na razini Federacije BiH nisu uspostavljena.Lovište ustanovljava kantonalna skupština na prijedlog kantonalnog ministarstva. Lovište daje u zakup vladakantona na prijedlog kantonalne komisije najpovoljnijem ponu u na razdoblje od 10 do 30 godina.Korisnici lovišta mogu biti lova ka udruženja, gospodarska društva šumarstva, te pravna lica registrirana zabavljenje lovstvom.Lovištima se gospodari na osnovu dugoro nih planova gospodarenja (lovnogospodarska osnova) ikratkoro nih planova gospodarenja (privremeni i redovni godišnji plan gospodarenja).Prema propisima lovstva regulirana su i osnovana uzgojna podru ja za sme eg medvjeda i divokoze. Prematim rješenjima na podru ju Parka prirode Blidinje nalaze se dva uzgojna podru ja sme eg medvjeda(“Plješevica-Vitorog” i “Bjelašnica- vrsnica”) te jedno uzgojno podru je za divokoze (“ vrsnica- abulja-Vran”).

Za potrebe pripreme Plana upravljanja podaci o konkretnim lovištima prikupili su se za podru je Herceg-bosanske županije i za podru je Zapadno-hercegova ke županije. Na podru ju Herceg-bosanske županije uParku se nalazi lovište „Vran“ kojim gospodari šumarija Tomislavgrad. Na podru ju Zapadno-hercegova kežupanije se u Parku nalazi lovište „ vrsnica“ kojim gospodari lova ko društvo „Jarebinja“ Rakitno. Obalovišta su razvrstana u planinska lovišta otvorenog tipa u kojima se mogu uzgajati: zec (Lepus europeaus),mrki medvjed (Ursus arctos), srna (Capreolus capreolus),divlja svinja (Sus scrofa), vuk (Canis lupus),divokoza (Rupicapra rupicapra), jarebica šumska – lještarka (Terastes bonasia).


Brojno stanje divlja i nije to no poznato, a procjenjuje se da je do velikog smanjenja populacija divlja idošlo nekontroliranim odstrjelom za vrijeme rata. Lova ki objekti za smještaj, kao i ostali lovni objekti sudijelom srušeni tijekom rata ili su vrlo zapušteni. Zadnjih nekoliko godina uloženi su veliki napori na obnovilovno-gospodarskih objekata.Kontrola lovne djelatnosti u nadležnosti je šumarske kantonalne inspekcije.

2.5.7.Ribarstvo

U sklopu Parka prirode Blidinje, hidrološki gledano centralnu to ku ini Blidinjsko jezero smješteno nanadmorskoj visini od 1184 m. Prosje na dubina jezera je oko pola metra, a maksimalna dubina premarazli itim literaturnim podatcima od 3 do 4,5 m. Specifi nost jezera predstavlja i promjenjivost njegovepovršine od 2,5 km2 do 6 km2. Hidro-biološke zna ajke ekosustava jezera ini nazo nost mikroflore i faune,te potpuno odsustvo makrofita. Prema posljednjim istraživanjima fizi ko–kemijskih i bioloških zna ajki,Blidinjsko jezero spada u skupinu oligotrofi nih jezera.

Navedene karakteristike jezera stvaraju pogodnost za eventualni razvoj sportskog ribolova. Komercijalnaproizvodnja ovdje nema uporišta zbog niza razloga: život endemskih vrsta riba, mala prosje na dubinajezera, nepovoljni zimski uvjeti itd.

Jedan od glavnih problema vezanih za ribarstvo predstavlja nepostojanje to nih i relevantnih podataka oihtiopopulaciji ovoga jezera. Sve spoznaje o ribljim vrstama Blidinjskog jezera svode se na indicije(poribljavanje jezera alohtonim vrstama kao što su kalifornijska pastrva (Oncorhynchus mykiss) i bijeli klen(Squalius cephalus albus)) te nepotpune, kao i neto ne podatke.

Prema objavljenim literaturnim podatcima u jezeru se nalaze endemske vrste riba, od kojih su oštrulja(Aulopyge hügeli) i bjelica (Leucaspius delineatus) izrazito ugrožene vrste, koje se nalaze i na crvenoj listiugroženih vrsta IUCN-a (svjetska udruga za zaštitu prirode).

Upravljanje ribolovom na podru ju Parka nije adekvatno ure eno, a kao jedan od razloga stoji nepostojanje,kao i neprimjenjivanje zakonske regulative vezane za ribarstvo. Osiguranje održivosti u korištenjuBlidinjskog jezera, a vezano za ribarstvo, prema indicijama ne postoje, kao ni dugoro ni planski dokumentio korištenju gore navedene površine, koja bi se u narednom periodu eventualno mogla koristiti u svrhusportskog ribolova.

Zbog neadekvatnog upravljanja Parkom prirode Blidinje nazo an je konstantan pritisak na jezero i vodu, ito ne samo kroz krivolov (uporaba zabranjenih ribolovnih alata), nego i kroz sve ve i antropogeni utjecajkao što je: masovna posje enost, bespravna gradnja, otpadne vode (septi ke jame), bespravno odlaganjekrutog i organskog otpada, unos alohtonih vrsta riba, intenziviranje poljoprivrede itd.

Nakon istraživanja nultog stanja ihtiofaune Blidinjskog jezera, mo i e se podrobnije odrediti plan razvojaeventualno sportskog ribolova. Intenzivno ribarstvo na jezeru ( kavezni uzgoj) nema apsolutno nikakvoguporišta iz razloga male prosje ne dubine i površine jezera, vremenski uvjeta, kao i zatvorenosti vodenecjeline, pa stoga bilo kakva komercijalizacija i masovnost razvoja ribarstva direktno bi izazvala degradacijuekosustava Blidinjskog jezera kao jedinstvene prirodne cjeline.


2.5.8.Rekreacijske/turisti ke aktivnosti/objektiTurizam u F BiH zabilježio je u razdoblju od 2000-2008 godine rast od 61% u broju turista i 46% u brojuno enja. Na prostoru Hercegovine, izdvajaju se Mostar i Neum kao destinacije kulturnog i odmorišnogturizma, koje ostvaruju zna ajan broj turisti kih posjeta, zahvaljuju i iskorištenju vlastitih prirodnih ikulturnih resursa u turisti ke svrhe.

Turisti ki objekti i aktivnosti u širem podru ju Parka prirode Blidinje

Op ina Jablanica: Postoje mogu nosti za dalji razvitak odmorišnog turizma zahvaljuju i prirodnimresursima obližnjih jezera gdje su se ve formirali neki turisti ko ugostiteljski sadržaji, dok se potencijalikulturnog turizma ogledaju u velikom broju ste aka i spomen obilježju memorijalnog kompleksa “Bitka naNertvi“. Smještajni kapaciteti postoje u objektima hotela Jablanica i dva motela.

Op ina Mostar: Od svih kulturno povijesnih vrijednosti, posebno se izdvaja Stari most u Mostaru koji jeuvršten u Svjetsku baštinu UNESCO-a. Mostar kao turisti ka destinacija je zna ajan i u prometnompovezivanju zbog posjedovanja aerodroma, željezni kog i autobusnog kolodvora. Smještajni kapacitet od734 ležaja u objektima hotelskog tipa nadopunjuje se zna ajnim brojem u privatnom smještaju.

Op ina Posušje: Do sada nisu zapažene zna ajne turisti ke aktivnosti na ovom podru ju, mada postojinekoliko prirodnih resursa koji bi se mogli turisti ki valorizirati.

Op ina Prozor: Pored šumskog, od prirodnih bogatstava zna ajno je Ramsko jezero, na ijim obalamapostoje ugostiteljski objekti sa prate im sadržajima za sport i rekreaciju. Na poluotoku Š itu nalazi seFranjeva ki samostan, jedan od najstarijih u Bosni i Hercegovini, te predstavlja nezaobilazna turisti kudestinaciju ovog kraja. Spomenik Diva Grabovica, smješten u kanjonu rijeke Grabovice, tako er privla iposjetitelje. Od objekata smještajno ugostiteljske namjene treba spomenuti motel Rama u Prozoru,kulturno-sportski rekreacijski centar Ramska ku a na planini Makljen, ugostiteljski objekt Mirakul naRamskom jezeru, konobu Gaj na Š itu, te Ku u mira u sklopu samostana Rama-Š it.

Op ina Tomislavgrad: Glavne atrakcije u pogledu kulturnog turizma u sadašnjem trenutku su galerijefranjeva kog samostana u Tomislavgradu. Tu se nalazi muzej za etnografske i arheološke izloške a prostorse koristi i za izložbe slika, fotografija, prezentacije i sli no. Turisti ka ponuda op ine Tomislavgrad vezanaza turizam na vodama je krajnje nerazvijena, iako vješta ka akumulacija Buškog jezera pruža odli ne uvjeteza razvoj ove turisti ke grane (plovidba, jedrenje, kupanje).

Turisti ki objekti koji postoje u Parku prirode Blidinje

Turisti ku ponudu na prostoru Parka prirode Blidinje ini više objekata turisti ko rekreacijske namjene.Planinarski dom „Risovac“, moteli „Risovac“ i „Hajdu ke vrleti“te pansion „Vilinac“ su objekti koji nudesmještaj i usluge ugostiteljske djelatnosti. Franjeva ko odmaralište u Masnoj Luci, pored galerije i izložbeslika Likovne kolonije "Brijeg-Masna Luka", omogu ava i preno ište. U izgradnji je planinarski dom iobjekt JP „Park prirode Blidinje“na lokaciji koja predstavlja vrata u Masnu Luku. Pored smještaja u timobjektima planiran je prostor za znanstveno-istraživa ki i okolišno-edukacijski centar. Lova ke ku e na

vrsnici su još uvijek uglavnom devastirane. Na Dugom polju izgra en je veliki broj vikendica u kojima seu zimskom periodu nudi smještaj posjetiteljima (Slika 25). Na lokalitetu Risovac postoje ure ene skijaškestaze i tri ski lifta (Slika 26). Na zašti enom prostoru Parka izgra ena su pojilišta i hranilišta za divlja ,osigurana je hrana za prihranjivanje divlja i, te je utemeljena i nadzorna služba.


Slika 25. Vikendice na predjelu Risovca Slika 26. Skijaške staze i objekt JP „Park prirode Blidinje“

Posjete Blidinju se odvijaju u ljetnoj i zimskoj sezoni. U zimskoj sezoni najviše je posjetitelja u sije nju ivelja i kada ima dovoljno snijega, te se procjenjuje da je vikendom mogu e ostvariti i do 2000 posjetiteljana postoje im ski stazama i vu nicama. Za bilo kakve druge procjene o broju posjetitelja destinacijeBlidinje nema dovoljno pouzdanih ulaznih podataka.

2.5.9.Prostorno ure enje i infrastruktura

Park prirode Blidinje ima povoljan geoprometni položaj te bi izgradnjom planiranih prometnica višegranga (koridor Vc, završetak izgradnje autoceste Split-Dubrovnik) trebao postati atraktivna i lako dostupnadestinacija. Podru jem obuhvata Parka prolaze dvije regionalne prometnice R 419 Jablanica-Posušje i R419a Tomislavgrad- Blidinje. Regionalne ceste su na dijelovima ošte ene, zbog odrona, lošeg asfalta,neriješene odvodnje i op enito su neure ene za siguran promet. Lokalni i nekategorizirani putovi kojipovezuju naseljena mjesta i atraktivne lokacije sa regionalnim cestama su u funkciji prometa, ali tako er sanizom nedostataka (Karta 18).

Trenutno napajanje elektri nom energijom se vrši preko 35 kV napona iz smjera Rame i Posušja preko2x220 kilovoltnoga dalekovoda (rije je duplom sustavu, gdje se jedan od vodi a vodi pod naponom od 35kV, iz pravca Marina pe ina). Proizvodnu i distributivnu djelatnost na podru ju Parka obavljaju JP„Elektroprivreda“ Hrvatske zajednice Herceg Bosna d.d. Mostar, na podru ju Grada Mostara i op inaProzor-Rama, Tomislavgrad i Posušje te JP Elektroprivreda BiH na podru ju op ine Jablanica.Na podru ju Parka ne postoji stabilna TT mreža.

Sustav gospodarenja otpadom kako na nivou FBiH tako ni na podru ju Parka prirode Blidinje ne postoji.Pritisci na okoliš postoje kako i svi problemi vezani uz nesustavno prikupljanje otpada. Trenutno naprostoru Parka usluge odvoza i zbrinjavanja komunalnog otpada obavlja koncesionar op ine Posušje,privatna tvrtka „Ladanuši isto a“ iz Rakitna.

Prilikom izrade Prostornog plana Parka prirode Blidinje prepoznate su prirodne vrijednosti ovogpodru ja i predvi ena je njihova adekvatna zaštita i uvjeti korištenja (Karta 19). Prema Prostornom planuParka prirode Blidinje predvi ena je sljede a klasifikacija prostora:

- prirodne zone (posebni rezervati, zone naglašenih geomorfoloških vrijednosti i zonepašnjaka i travnjaka),

- mješovite zone (turisti ke zone i zone sanacije sekundarnog stanovanja),- kulturne zone (arheološki i etnološki lokaliteti i zone).


Karta 19. Zoniranje prema Prostornom planu Parka prirode Blidinje (izvor: Sveu ilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavodza urbanizam i prostorno planiranje)

Autori su se rukovodili pravilima struke pri zoniranju i odre ivanju režima ure enja prostora. Analiziraju ipostoje e stanje i poštuju i inpute koje su u obliku studija dobili od stru njaka razli itih profila predložili suzoning koji poštuje prirodne osobitosti ovog prostora, štiti posebno vrijedne cjeline i predlaže saniranjeantropogenih intervencija u prostoru koje ozbiljno narušavaju krajobrazne vrijednosti i ekološku ravnotežu.

Prostornim planom predvi eno je više intervencija u prostoru: izrada detaljnih urbanisti kih planova zazone Risovca, Masne Luke–G. i D., Badnji i Jelove drage–Polica, izrada detaljnih planova ure enja okolišaza posebni geomorfološki rezervat Diva Grabovica i botani ko–zoološki rezervat MasnaLuka–Bare,sanacija iskopišta gra evinskog materijala, sanacija zahvata na vodotoku u Br anjskom polju, sanacijamakadamskih kolnika, sanacija odlagališta krutog i gra evinskog otpada, izmještanje trase regionalneprometnice Jablanica–Tomislavgrad iz neposredne blizine jezera, izgradnja sustava za zaštitu od zaga enjapodzemnih voda, obnova i prenamjena zgrada kulturne baštine, istraživanje, ozna avanje i zaštitaarheoloških lokaliteta. Sve ove mjere do danas uglavnom nisu provedene.

Op ina Jablanica usvojila je Regulacijski planRisovca koji je u suprotnosti s predloženimsmjernicama iz prostornog plana. Dobar je pokušajrješavanja problema vodoopskrbe i otpadnih voda, aliovaj RP registrira i ozakonjuje postoje u izgradnju, apredvi a rušenje i uklanjanje samo onih objekata kojise ne uklapaju u urbani koncept Plana. Veliki problempredstavlja i težnja da se kroz Park trasira magistralnipravac Jablanica – Tomislavgrad. Ni u jednomtrenutku se ne spominje injenica da se podru je RPRisovac nalazi unutar zašti enog podru ja Parkaprirode Blidinje. U vremenu od izrade Prostornogplana Parka prirode Blidinje do danas došlo je donastavka nelegalne izgradnje vikendica na podru juRisovca ime se granica obuhvata podru japredloženog za izradu DPU-a vidno pove ala (Karta20).

Karta 20: Zone obuhvata RP Risovac i zone predložene za


izradu DPU prema Prostornom planu Parka

Osvrt na prostorno plansku dokumentaciju:

- Prostorni planovi višeg reda ne postoje, ili su stari ili je njihovo važenje pravo formalno prošlo,- Prostorni planovi županija nisu doneseni. Jedini usvojen dokument je PO PP HBŽ,- Prostorni planovi op ina su ra eni 80ih godina prošlog stolje a, te je i njihovo važenje pravo

formalno prošlo. Izuzeci su: Op ina Rama ija je PP dokumentacija pred usvajanjem i Op inaJablanica koja je 2007. godine usvojila Izmjenu PP Op ine Jablanica za podru je Sovi i –Risovac, na temelju ega je pripremljen i izra en i usvojen RP „Risovac“,

- Status Prostornog plana Parka prirode Blidinje nije jasan,- Strategijama razvoja op ina podru je Parka prirode Blidinje se prepoznaje kao potencijalni

prostor za razvoj turizma op ine,- Studija izvodljivosti za zaštitu podru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja sa Parkom prirode

Blidinje treba dati odgovore na pitanje obuhvata i statusa ovog podru ja.


Kar

ta 1

8.Pr

ikaz

pro

met

ne i

elek

troe

nerg

etsk

e in

frast

rukt

ure

na p

odru

ju P

arka

prir

ode

Blid

inje

(izv

or: T

K 25

000

, ort

ofot

o ka

rte)


2.6. Proces uklju ivanja korisnika prostora

U pripremi Plana upravljanja obavljeni su analiza dionika i prethodne konzultacije s dionicima Parkaprirode Blidinje. Popisnu listu dionika inili su svi oni koji su akteri za koje se ocijenilo da suzainteresirani za izradu Plana upravljanja Parka prirode Blidinje. Tu su, u prvom redu, prepoznati onidionici koji su obvezni akteri slijedom propisanog modela upravljanja Parkom, zatim lokalne vlasti naijim se teritorijima nalazi Park, nadležna federalna i kantonalna upravna tijela i organizacije

(ministarstva, inspekcije i dr.), korisnici prirodnih dobara u prostoru PP Blidinje, ostali privredni idruštveni sektor koji djeluje na podru ju Parka, znanstvene i obrazovne institucije i udruge i svi drugisudionici koji su svojim interesom i djelovanjem vezani za Park prirode Blidinje.

Radi ispitivanja stavova dionika Parka u provedbu prethodnih konzultacija bilo je uklju eno 50 dionika,odnosno dioni kih skupina prema kojima se komuniciralo putem ankete u elektroni nom obliku.Odgovori su pristigli od strane 19 dionika. Nalaz u nastavku predstavlja obra ene rezultate mišljenjaanketom obuhva enih ispitanika.

2.6.1.Stavovi o glavnim vrijednostima podru ja

Vrijednosti Parka prirode Blidinje, prema mišljenjima svih dionika, su prirodne ljepote krajolika, prijesvega, šuma, pašnjaka, voda. Kao glavne vrijednosne zna ajke podru ja isti u se ista priroda,endemi ne biljne svojte, bogatstvo autohtone divlja i, geološka raznolikost, te iznimno kulturološkonaslje e, pri emu se naglašavaju nekropole ste aka i staje. Dio odgovora sugerira kako prirodnevrijednosti Parka tek treba valorizirati kroz istraživa ke projekte.

Svoje poznavanje vrijednosti Parka, posebno onih zašti enih, ispitanici su uglavnom ocijenili kaorelativno dobro ili dobro, a ve ina ispitanika uglavnom i naj eš e koristi Park za razli ite oblikerekreacije: šetnje prirodom, skijanje, planinarenje, fotografiranje, zmajarenje (paraglajding) i dr.Informacije o Parku ispitanici uglavnom dobivaju iz izravnih kontakata s upravom Parka, te od gostijuParka, kolega, prijatelja ili poznanika, a vrlo slabo iz medija ili brošura.

Uz iznimno pozitivan stav ispitanika prema samom Parku, njihovi stavovi su uglavnom negativni kad jerije o Javnom poduze u Parka prirode Blidinje. Pritom ve ina dionika smatra da JP Parka prirodeBlidinje ne obavlja svoje funkcije, da je neorganizirano i da joj u fokusu poslovanja nije o uvanjeprirode i zaštita i unapre enje prostora. Jednako tako JP se doživljava kao ekonomski neodrživ sustavkoji je „neuskla en i teritorijalno nedefiniran“ (citirani navod iz upitnika). Komunikaciju s JP ve inadionika ocjenjuje negativno, pri emu se navodi da je takva komunikacija bila bezuspješna ili se uposljednjih 5 godina izgubila.

Ve ina intervjuiranih dionika kao najve u promjenu navodi devastaciju prostora bespravnomizgradnjom, infrastrukturom i otpadnim vodama. Nekolicina isti e kako su stvorene divlje deponije nanekoliko lokacija u Parku i kako se prirodni resursi nekontrolirano i neselektivno troše. Ostali navodestihijsko propadanje autohtone gradnje i promjenu prirodnog krajobraza.

Ve ina ispitanika pak smatra da je proglašenjem podru ja zašti enim i formiranjem JP Parka prirodeBlidinje stvoren dobar temelj za zaštitu podru ja, ali je cijeli proces u stagnaciji, a ve ina vidi problemu izostanku financijske i zakonodavne potpore. S druge strane, razvoj rekreacijskog turizma u zadnjihdesetak godina donio je sa sobom pove an interes znanstvene zajednice i šire javnosti za ovaj prostor.Spoznaja o vrijednosti Parka sigurno je jedna od najzna ajnijih promjena u posljednja dva desetlje a.

Za gotovo sve ispitanike uloga i odgovornost Parka i njegove uprave su prvenstveno o uvanje i zaštitaprirode. Kao posljedice mogu eg izostanka efikasnog upravljanja u sljede ih 5 – 10 godina najve imsu dijelom navedene daljnja neplanska urbanizacija i devastacija okoliša.


2.6.2.Klju ni problemi i konfliktiKao glavni problem i prijetnju razvoju Parka ispitanici isti u bespravnu gradnju ije su posljedicedegradacija krajolika i devastacija kvalitete okoliša u vidu nereguliranog korištenja vode za pi e teneriješeno pitanje odvodnje otpadnih voda, zatrpavanja jama otpadom i sli no. Kao uzrok problemanavodi se nepostojanje detaljnog prostornog plana za podru je Parka, ne poduzimanje mjera spre avanjabespravne gradnje te nebriga nadležnih županijskih i op inskih tijela za provedbu upravnih mjeravezanih za prostorno ure enje, gra enje i zaštitu okoliša. Uz problem bespravne gradnje spominje se ikrivolov, neselektivna sje a, neodgovornost izletnika prema okolišu, pristupna cesta, ugostiteljski objektikoji ne rade, ili nespremno skijalište.

Nekontrolirani i neplanirani razvoj turizma proizvodi pove ani interes za povremenim naseljavanjem napodru ju Parka. Veliki broj bespravnih objekata neprimjerenom arhitekturom narušava prirodnevrijednosti Parka. Neriješena vodoopskrba uzrokuje zaga enja podzemnih voda, a dalekovod kojim seobjekti opskrbljuju elektri nom energijom narušava krajobraznu cjelovitost ovog podru ja.Neprimjereno trasiranje pojedinih prometnica kao i njihovo loše stanje ozbiljna su prijetnja zaštitiokoliša. Divlja odlagališta i iskopi gra evinskog materijala kao i propadanje objekata tradicionalnearhitekture predstavljaju opasnosti od trajnog uništenja kulturnog i prirodnog naslije a Parka.

Prema ve ini ispitanika za klju ne probleme i prijetnje funkcioniranju Parka odgovorne su institucijekoje ne spre avaju nelegalnu izgradnju i devastaciju okoliša. Po njima rješavanje ovih problema ide ured zada a uprave Parka, odnosno JP Parka prirode Blidinje. Kao dodatni sudionici u ijoj jeodgovornosti rješavanje navedenih problema su federalna i županijska nadležna ministarstva, lova kadruštva, nadležne institucije u suradnji s nevladinim udrugama i op inama, Fond za zaštitu okoliša teop ine.

Prijetnje i problemi, prema odgovorima ispitanika trebaju se rješavati brzo i efikasno sustavnimupravljanjem i održivim financiranjem te strogim nadzorom svih aktivnosti od strane djelatnika JP. Kaodio rješenja sadašnjih problema i prijetnji navodi se proglašavanje podru ja nacionalnim parkom koji bise s vrš im režimom zaštite i efikasnijom upravom lakše nosio s problemima i prijetnjama zaštitepodru ja.

Površina Parka prirode Blidinje prostire se na podru ju tri županije koje nemaju konsenzus okonadležnosti i brige za stanje Parka. Javno poduze e koje bi trebalo upravljati Parkom pravno postoji, aliu stvarnosti ne funkcionira. Ne postoje stalni izvori prihoda koji bi omogu ili normalno funkcioniranje iulaganje u o uvanje i razvoj Parka. Za rješavanje nastalih financijskih teško a koje su potpuno prekinulefunkcioniranje JP Parka prirode Blidinje sugerira se postizanje dogovora na razini pet op ina na ijemteritoriju se nalazi Park kako bi one preuzele brigu o financiranju, planiranju i utvr ivanju mjera zaštite.Takvo ure enje moglo bi prestati u trenutku postizanja stabilnijeg društvenog stanja u državi imogu nosti u inkovite zaštite po standardima razvijenih zemalja. Ocjenjuje se da bi bez takvogkonsenzusa me u op inama svi navedene konflikti mogli eskalirati u bliskoj budu nosti.

Kao trajna prijetnja Parku prepoznaje se njegov neriješeni pravni status koji je posljedica nepostojanjakategorije 'parka prirode' u federalnom Zakonu o zaštiti prirode. Veliki problem predstavlja i nebrigainstitucija za stanje Parka jer nije do kraja jasno u ijoj je nadležnosti.

2.6.3.Vizija budu nosti i o ekivana uloga Parka

Uz ve navedene negativne promjene, ve ina ispitanika navodi i one pozitivne: turisti ka afirmacijacijele regije, ekonomske koristi za lokalno stanovništva, veliki interes znanstvenika za istraživa ki rad upodru ju Parka.

Mogu nosti održivog razvoja Parka prirode Blidinje uglavnom su ocijenjene kao realne, velike ili nužne.Za suradnju s Parkom su na razli ite na ine zainteresirani svi ispitanici. Pritom udruge za zaštitu prirodemogu u suradnju vide kroz edukativne radionice te sudjelovanje u izradi strategije upravljanja, dok suturisti ke zajednice zainteresirane za suradnju vezanu za postavljanje turisti ke signalizacije, popissmještajnih kapaciteta, mogu nosti rekreacije i dr. Planinarska društva predlažu suradnju u višepodru ja, a koja bi uklju ila i edukaciju planinara, dok lova ka društva žele sudjelovanje u upravljanjukroz njihovog predstavnika kao lana Upravnog odbora uprave Parka.


Više od pola ispitanika ima viziju Parka kao turisti kog odredišta u svijetlu održivog razvoja koji e bititemeljen na organskoj poljoprivredi, ekološkoj poljoprivrednom proizvodnjom i razli itih oblicimaekološkog turizma. Dio ispitanika smatra da podru je treba o uvati u što izvornijem obliku i snetaknutom prirodom što bi se postiglo podizanjem sadašnje kategorije zaštite na razinu nacionalnogparka. Isto tako postoji vizija Parka kao edukacijskog i znanstveno-istraživa kog centra. U nekim seodgovorima navodi potreba za zoniranjem podru ja Parka, te jasnim definiranjem plana razvoja ipropisa po kojem e se upravljati Parkom. Pritom je nepodijeljeno mišljenje svih ispitanika davrijednosti Parka prema kojima treba usmjeriti upravljanje i razvoj Parka moraju ostati njegova ljepotanetaknute prirode, a turizam biti glavni na in njegova održivog korištenja.


3. GLAVNI CILJ, TEME I POSEBNI CILJEVI

3.1. Zaštita i o uvanje biološke i geološke raznolikosti (A)

Procjena stanja

Specifi na geološka prošlosti, geomorfološka, hidrološka i klimatska raznolikost te antropogeni utjecajuvjetovali su rast brojnih endemskih biljnih svojti na podru ju Parka prirode Blidinje, od kojih je ak 40%stenoendema zabilježenih za podru je Bosne i Hercegovine. Brojne endmi ne, subendemi ne i reliktnebiljne svojte (više od 200) sa vrsnice i Vrana ini ove planine hercegova kim razvojnim endemskimcentrom, te je podru je po bogatstvu endemskih biljnih svojti bitno na europskoj razini. S obzirom da jeve ina endemskih vrsta povezana sa staništima to ila i stijena ne postoji zna ajan antropogeni utjecaj naove vrste, jer na podru ju Parka nije planirano umirivanje, odnosno pošumljavanje to ila. Dio endemi nihsvojti na drugim staništima se koristi kao ljekovito bilje te je potrebno kontrolirati ili u pojedinimslu ajevima u potpunosti zabraniti njihovo sakupljanje (poput žute sirištare Gentiana lutea).

Podru je Parka ima veliku koli inu padalina, od kojih je ve ina tijekom zime u obliku snijega, dok je ljetniperiod sušni. S obzirom na kršku podlogu i postojanje ve eg broja ponora malo je površinskih vodenihstaništa. Postojanje nekoliko ponora kao i geološka podloga upu uju na postojanje niza podzemnih staništaod kojih je na topografskim kartama zabilježen samo manji broj špilja i jama te je potrebno provestiintenzivnija speleološka i biospeleološka istraživanja. Nasuprot podzemnim tokovima koji okršavajupodzemne geomorfološke oblike, na površinske geomorfološke oblike utje u velike temperaturne razlikekoje omogu avaju aktivne geomorfološke procese i u današnje vrijeme.

Na podru ju Parka nalazi se i duboki rije ni kanjon proglašen geomorfološkim rezervatom Diva Grabovice,a gdje se nalazi i poznati prolaz "Šuplja stijena", (Hajdu ka vrata ili Mijatov prolaz).

Nanosi iz ledenog doba (diluvij) na podru ju planinske zaravni Dugog polja nelegalno se iskorištavaju te jepotrebno sprije iti njihovo iskorištavanje i sanirati ih. Uz ova staništa je vezana je i rijetka vrsta slijepo ku e(Spalax leucodon).

Iznimno negativni utjecaj na staništa ima nelegalna gradnja na podru ju središnjeg platoa Parka, koja jenajve im dijelom vezana uz zaravan Dugog polja. Nelegalna gradnja osim što uzrokuje uništavanje vrijednihstaništa ima i neizravne utjecaje u obliku nekontroliranog crpljenja vode iz izvora i jezera Blidinje,neure enog sustava odvodnje otpadnih voda te kopanje materijala za gradnju. K tome nekontroliranocrpljenje vode može izazvati sušenje izvora te tako utjecati na faunu izvora i podzemlja. Slaba istraženostvodene faune upu uje na potrebu dodatnih istraživanja i definiranje pripadaju ih mjera zaštite ovihpotencijalno zanimljivih izvora biološke raznolikosti. Osim nedovoljne istraženosti vodene faune jezeraBlidinje potrebno je izdvojiti i planinska jezera te izvore i ponore u vršnom dijelu Vrana i vrsnice. Zbogmalog antropogenog utjecaja ova planinska vodena staništa nisu ugrožena, ali zbog rijetkosti treba provestinjihovu zaštitu te istražiti mogu e nove izvore biološke raznolikosti podru ja.

Dominantna vegetacija na podru ju vrsnice i Vrana su šume koje karakterizira izražena visinska zonacijadodatno uvjetovana geomorfološkim karakteristikama podru ja. U vršnom dijelu raste šumska zajednica saendemi nim borom munikom, iji reprezentativni primjer je zašti en kao rezervat šumske vegetacije Masnaluka. Osim ovog, ve proglašenog rezervata šumske vegetacije, prostornim planom je predložena zaštita jošnekih vrijednih šumskih podru ja. Nasuprot, raznolikosti biljnih vrsta šumskih staništa koja je vezana Zavisinsku zonaciju, raznolikost životinjskih vrsta je usko povezana i sa na inom gospodarenja. Pretjerana iprerana sje a imaju zna ajan utjecaj na biološku raznolikost faune šumskih ekosustava, posebnoentomofaune. K tome, u podru ju Dugog polja najve u prijetnju šumama predstavlja potencijalnaprenamjena u skijalište.

Iznad granice pojasa bora krivulja i kle ice nalazi se pojas prirodnih travnjaka tj. planinskih rudina uz kojesu vezane brojne endemi ne biljne i životinjske vrste, poput glacijalnog relikta prenjskog planinskogdaždevnjaka (Salamandra atra prejensis). Osim pojasa prirodnih travnjaka ispod pojasa bora krivulja nalazese antropogeno uvjetovana staništa travnja ke vegetacije, ve inom pašnjaci. Travnja ka staništa imaju velikubiološku raznolikost kako flore tako i faune. Premda su travnja ka staništa nedovoljno iskorištena sukcesijanije zna ajnije izražena, no u budu nosti bi mogla predstavljati prijetnju o uvanju biološke raznolikosti. Uztravnja ka staništa vezana je raznolika fauna leptira, koju bi zajedno sa faunom drugih beskralješnjakatrebalo dodatno istražiti.


Premda je fauna na podru ju Parka nedovoljno istražena, prisutnost nekih vrsta ptica, poput patuljastog orla,surog orla, crkavice, zmijara i tetrijeba gluhana upu uje na dobru o uvanost podru ja i veliku biološkuraznolikost faune. Ipak ratna zbivanja te preveliki (krivo)lov na podru ju Parka je znatno smanjio populacijenekih vrsta, poput divokoze i medvjeda.

Osim navedenih šumskih, vodenih, travnja kih i podzemnih staništa biološkoj raznolikosti Parka doprinose irijetke poljoprivredne površine koje su ve im dijelom vezane za Svinja u i Dugo polje.

Glavni ciljZa vrijeme trajanja Plana održavati postoje e i nastojati poboljšati stanje biološke raznolikosti, prirodnihvrijednosti i zna ajnih staništa primjenom najbolje prakse u o uvanju i promicanjem primjerenih aktivnostina podru ju Parka.

Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definirajuse tri podru ja aktivnosti:

AA. Zaštita i o uvanje vrsta i staništaAB. Monitoring, istraživanje i inventarizacija staništa i vrstaAC. Zaštita i o uvanje geološke baštine

Akcije

AA1 Istražiti stanje populacije prenjskog crnog daždevnjaka u Parku prirode Blidinje te na osnovidobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.AA2 Istražiti raznolikost šumskih staništa, vrednovati ih i zaštiti reprezentativna staništa.AA3 Održati postoje i broj planinskih jezera, lokvi i izvora i njihovu biološku raznolikost.AA4 Istražiti stanje populacije sljepaša te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.AA5 Istražiti brojnost jedinki i gnijezda ptica grabljivica i lešinarki na podru ju Parka te na osnovirezultata napraviti plan o uvanja.AA6 Istražiti rasprostranjenost stenoendemi nih vrsta na podru ju Parka prirode Blidinje, rezultateimplemenitirati u GIS Parka prirode te na osnovi dobivenih rezultata izraditi plan o uvanja.AA7 Sprije iti daljnje poribljavanje vodenih staništa alohtonim vrstama te postoje e ukloniti.AA8 Inventarizirati i pratiti invazivne vrste u Parku te, ukoliko je potrebno, razraditi akcijske planove zakontrolu vrsta.AA9 Istražiti stanje travnja kih staništa i izraditi plan o uvanja travnja kih staništa tijekom drugih petgodina provo enja plana.AA10 Odrediti najmanje tri druge prioritetne vrste i/ili stanišna tipa za provedbu akcija o uvanja u drugihpet godina provo enja plana.AA11 Regulirati i pratiti sakupljanje divljih proizvoda iz prirode (npr. gljive i ljekovito bilje) u zonamaposebne zaštite.AA12 Istražiti stanje riblje populacije na Blidinjskom jezeru i napraviti akcijski plan za ribe naBlidinjskom jezeru.AB1 Razviti, održavati i puniti bazu podataka o biološkoj raznolikosti u sklopu GIS sustava Parka prirode.AB2 Napraviti kartu staništa i kartu zemljišnog pokrova krupnog mjerila te implementirati u GIS sustavParka prirode u prvih pet godina provo enja plana.AB3 Inventarizirati vlažna, mo varna i vodena staništa na podru ju Parka.AB4 Analizirati nedostatke u osnovnim podacima o biološkoj raznolikosti te provesti istraživanja u timpodru jima.AB5 Razviti i provesti plan pra enja biološke raznolikosti za cijelo podru je Parka.AB6 Uskladiti standarde prikupljanja i obrade podataka s državnim informacijskim sustavom za biološkuraznolikost.1AB7 Poticati i provoditi ekološka istraživanja prioritetnih vrsta i staništa.AC1 Izgraditi infrastrukturu potrebnu za ograni avanje i kontrolu pristupa javnosti osjetljivim iliugroženim mjestima od geološkog ili speleološkog zna aja.

1 Provo enje akcije ovisi o uspostavi državnog informacijskog sustava


AC2 Istražiti i kartirati speleološke objekte na podru ju Parka i njihovu podzemnu faunu.AC3 Inventarizirani geološku baštinu na podru ju Parka prirode.AC4 Napraviti geomorfološku kartu u mjerilu 1:25000. za podru je Parka s posebnim osvrtom naizdvajanje podru ja naglašenih geomorfoloških vrijednosti.

3.2. Upravljanje krajobrazima i održivo korištenje prirodnih dobara (B)

Ocjena stanjaPodru je Parka prirode Blidinje odlikuje se velikom krajobraznom raznolikoš u i bogatstvom prirodnih,kulturno-povijesnih i vizualnih krajobraznih vrijednosti, posebice onih prirodnih. Iz toga razloga, onopredstavlja i prostor izrazito osjetljiv na promjene. Od tri izdvojena krajobrazna podru ja, podru japlaninskih masiva vrsnice i Vrana su naglašeno prirodnih obilježja, dok na podru ju udoline Dugog poljado izražaja dolaze kulturna obilježja prostora. Kao podru je izuzetnih prirodnih i vizualnih vrijednosti isti ese kanjon Dive Grabovice. Za ovo podru je izuzetne, divlje ljepote potrebno je osmisliti odgovaraju upromociju i turisti ku ponudu pošto je danas ograni eno dostupan posjetiteljima.Najve e su degradacije krajobraznih vrijednosti, posebice onih vizualnih na podru ju Dugog polja gdje jeprisutnost i utjecaj ovjeka najve i. Izgradnja ku a za odmor, posebice ovih novijeg datuma, znatno jenarušila sliku krajobraza ovoga podru ja svojim prostornim razmještajem i neabijentalnim arhitektonskimoblikovanjem. Ovome treba pridodati i turisti ku izgradnju na predjelu Risovca, neure ene iskope šljunka naviše lokacija unutar Dugog polja, nestru nu rekonstrukciju gra evina tradicionalne arhitekture, gra enjelokalnih prometnica koje su svojom širinom i neure enim otkopima tako er degradirale vizualne krajobraznevrijednosti ovoga podru ja. Kako bi se prepoznale dodatne vrijednosti i specifi nosti krajobraza, te sprije ilenegativne promjene u njemu, važno je izvršiti detaljnija istraživanja krajobraznih obilježja, te izvršiti njihovovrednovanje. Potrebno je o uvati i unaprijediti postoje e krajobrazne vrijednosti kroz održivi razvitak PPBlidinje te uspostavu instrumenata i alata s ciljem njihove zaštite, upravljanja i planiranja.

Šume su me u najvažnijim prirodnim resursima podru ja Parka prirode Blidinje. Pokrivaju preko 32 %površine Parka, a njima upravljaju županijska ministarstva putem JP „Šume Herceg-Bosne“ (ŠumarijeJablanica, Rama, Posušje i Mostar) i JP „Hercegbosanske šume“ (Šumarija Tomislavgrad). Šume unutarParka razvrstane su na zaštitne šume i šume posebne namjene, a u gospodarske svrhe mogu se koristiti samoiznimno i pod kontroliranim uvjetima. Posljedica sadašnje niske razine kontrole u korištenju šuma su

estale nelegalne sije e i brojna šumska nelegalna odlagališta otpada. Za uvjerljivo održivo korištenješumskih resursa potrebno je osigurati u inkovitu provedbu zakona, sprije iti nelegalne sje e, uspostavitisustav kontrole i nadzora, educirati lokalno stanovništvo te izvoditelje šumskih radova poticati na korištenjeekološki prihvatljivih tehnologija pri gospodarenju šumama.

Zbog sve rje eg bavljenja sto arstvom i poljoprivredom kao tradicionalnim gospodarskim granama, pašnjacii poljoprivredne površine zarastaju. Posljedica je propadanje vrijednog dijela tradicionalnog poljodjeljskogkrajobraza koji poprima prirodna obilježja. Mogu nost za obnovu poljoprivredne i sto arske proizvodnjetreba tražiti u proizvodnji tradicionalnih i ekoloških proizvoda te razvoju seoskog turizma. Poljoprivrednim ipašnja kim površinama unutar Parka mogu e je gospodariti na održiv na in, ali samo uz uspostavukvalitetnog nadzora i kontrole, pravilno usmjeravanje te stru nu i financijsku potporu.

Zbog krških karakteristika tla, podru je PP Blidinje je oskudno površinskim vodama. Osim jezera Blidinje,nekoliko manjih jezera, lokvi i izvorišta nema zna ajnijih stalnih površinskih tokova. Zbog toga vode napodru ju PP Blidinje zahtijevaju posebnu pozornost i brigu. U proteklih dvadesetak godina na podru ju PPBlidinje došlo je do masovne gradnje objekata za odmor koju nije pratila izgradnja adekvatne komunalneinfrastrukture, u prvom redu vodovoda i kanalizacije. Izvori pitke vode tako se uglavnom kaptiraju zapotrebe objekata sekundarnog stanovanja pri emu se ne vodi ra una o ostavljanju ekološkog minimuma.Dodatno, ove kaptaže nemaju definirane zone zaštite, pa se njihova slivna podru ja ne kontroliraju niti štiteod zaga ivanja. Realnu opasnost za o uvanje kakvo e vode predstavljaju propusne septi ke jame. Današnjina ini korištenja mogu dovesti do zaga enja ne samo vodnih tijela unutar Parka ve i izvan njega.Mogu nost održivog razvoja postoje, me utim u budu nosti je potrebno izgraditi sustav za odvodnjuotpadnih voda i sanirati izvore zaga enja.

Na nekoliko lokacija unutar Parka prirode Blidinje postoje aktivna iskopišta pijeska, pri emu se najve enalazi u Br anjskom polju. Svojim postojanjem narušavaju vizualne vrijednosti Parka, a dodatni negativni


utjecaji vezani su za buku i prašinu u slu aju iskopišta u Br anjskom polju te za uzurpaciju vodotoka potokaBr anj. Potrebno je preispitati potrebu za postojanjem iskopišta te istražiti eventualne alternativne lokacije.Ako se pokaže da je njihovo postojanje opravdano potrebno je uložiti sredstva u modernizaciju postrojenja iodrediti krajnji rok u kojem se dopušta rad na iskopištima.

Na podru ju Parka prirode Blidinje postojalo je lovište koje je mogu e ponovno staviti u funkciju pri emubi se za održivo upravljanje s divlja i uvelo plansko korištenje i nadzor, a u kona nici i suzbio krivolov.

Intenzivno ribarstvo u Parku, odnosno na Blidinjskom jezeru nema nikakvog uporišta iz razloga maleprosje ne dubine i površine jezera, vremenski uvjeta, kao i zatvorenosti vodene cjeline. Mogu je jedinorazvoj sportskog ribolova uz provo enje stalnog monitoringa i kontrole te zaštite ribljeg fonda u suradnji saznanstvenim institucijama i nadzorni kom službom Parka.

Glavni cilj

Za vrijeme trajanja Plana o uvati raznolikost krajobraza poticanjem onih djelatnosti koje su u skladu sasmjernicama zaštite prirode te regulirati aktivnosti koje mogu imati utjecaj na prirodna dobra.

Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definira sepet podru ja aktivnosti:

BA KrajobrazBB VodeBC Šumarstvo i lovstvoBD Iskorištavanje mineralnih sirovinaBE Poljoprivreda i ribarstvo

Akcije

BA1 Izvršiti tipološku klasifikaciju krajobraza u mjerilu 1:25000 za PP Blidinje, valorizirati aspektevezane za zaštitu te dati prijedlog mjera za upravljanje.BA2 Pratiti stanje i vrednovati promjene u krajobrazu.BA3 Nadzirati te utjecati na zahvate u prostoru kako bi imali što manji utjecaj na izvorne i tradicionalnekrajobrazne vrijednosti prostora Parka.BA4 O uvati postoje u tradicionalnu parcelaciju polja.BA5 Podizati razinu svijesti kod lokalnog stanovništva i šire javnosti o zna ajkama krajobraza Parka imogu nostima njegova o uvanja kroz raznovrsne aktivnosti.BA6 Poticati sanaciju krajobraza duž izvedenih infrastrukturnih koridora i podru ja stambene izgradnje.BA7 Nadzirati i utjecati na aktivnosti izgradnje nove i održavanja postoje e prometne, energetske itelekomunikacijske infrastrukture.BB1 Napraviti prora un ukupne godišnje potrebe vode po pojedinim sustavima, uzimaju i u obzirpotrošnju prilago enu turisti koj sezoni i svim drugim potrebamaBB2 Izraditi program kontrole kakvo e površinskih i podzemnih voda i poticati definiranje zaštitne zone zapovršinske i podzemne vode.BB3 Napraviti katastar zaga iva a površinskih i podzemnih voda, kao što su septi ke jame i raznaodlagališta krutog otpada.BB4 Sura ivati pri izradi vodnogospodarskih osnova za podru je Parka kako bi se uskladile s uvjetimazaštite prirode i nadzirati njihovo provo enje.BB5 Istražiti prirodne vrijednosti hidrološkog sustava Blidinjskog jezera i procjeniti utjecaj dovršenjaplaniranog nasipa s vodonepropusnom jezgrom na zaštitu priodnih vrijednostiBC1 Sura ivati pri izradi šumskogospodarskih planova za državne šume i nadzirati na in korištenja šuma uskladu sa smjernicama zaštite prirode.BC2 Poticati izradu šumskogospodarskih planova za privatne šume te nadzirati na in gospodarskogkorištenja privatnih šuma u skladu sa smjernicama zaštite prirode.


BC3 Sura ivati pri izradi lovno-gospodarskih osnova za lovišta u obuhvatu Parka kako bi se uskladile suvjetima zaštite prirode i nadzirati njihovo provo enje.BC4 Regulirati me usobne odnose uprave Parka i lovoovlaštenika sklapanjem sporazuma.BC5 Izraditi plan povezanih aktivnosti s šumarskim i lovnim inspekcijama.BC6 Poticati izradu stru nih elaborata za proglašavanje pojedinih podru ja ne lovnim zonama.BD1 Sanirati iskope na podru ju Parka i sprije iti daljnje iskapanje pijeska i šljunka.BE1 Izraditi pedološku kartu 1:25000 za podru je PP Blidinje s posebnim osvrtom na izdvajanje podru ja spove anim rizikom od erozije.BE2 Izvršiti višenamjensko vrednovanje zemljišta, uspostaviti monitoring tala i održavati GIS bazupodataka o tlima u Parku.BE3 Razviti poljoprivredno-okolišni program za podru je Parka sa smjernicama za promociju dobrepoljoprivredne prakse koja podržava o uvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.BE4 Regulirati provo enje sportskog-ribolova na Blidinjskom jezeru na na in koji doprinosi zaštiti prirodei nadzirati njegovo provo enje.

3.3. Zaštita i o uvanje kulturne baštine (C)

Procjena stanja

Podru je Parka prirode Blidinje prostor je kontinuiranog ovjekovog naseljavanja i djelovanja još odprapovijesnog doba. Unato tome što na podru ju parka postoji tek nekolicina spomenika kulture, ovjek jesvojim boravkom na ovom prostoru znatno utjecao na karakter prirodnog okoliša. To se posebno odnosi napodru je Dugog polja kojim dominira tradicionalni poljodjeljski krajobraz kojeg sa injavaju pašnja ke iorani ne površine sa svojim prepoznatljivim trakastim uzorkom parcelacije. Poljoprivredno zemljište takopredstavlja osobitu kulturno-povijesnu vrijednost krajobraza jer živopisno pokazuje simbiozu života ovjekai prirode na podru ju Parka prirode Blidinje kroz stolje a. Napuštanjem tradicionalne egzistencije te širenjempašnja kih površina i šumske vegetacije polako se gubi uzorak parcelacije, smanjuje raznolikost ikompleksnost, te time i doživljajna vrijednost cijelog polja.

Prepoznatljivo kulturno-povijesno i vizualno krajobrazno obilježje ovog kraja predstavljaju primjercitradicionalne gradnje: planinski stanovi i staje. Oni su stolje ima korišteni za boravak ljudi i stoke u vrijemeispaše, a najviše ih se nalazilo na podru ju planinskih masiva vrsnice i Vrana. Zajedno sa tradicionalnimpoljodjeljskim krajobrazom ine nerazdvojnu i izrazito vrijednu cjelinu. Veliki broj ovih gra evina nijeodolio zubu vremena, a njihova se funkcija potpuno izgubila. Preostale nastambe bi bilo neophodno o uvati irevitalizirati te staviti u funkciju kako zaštite graditeljskog naslije a, tako i turizma (aktivnog i eko turizma).Sadašnje stanje ruralnih cjelina prisutnih na podru ju Parka tako er name e potrebu za njihovomrevitalizacijom. Pritom bi se poticanjem tradicionalne estetike gradnje, adekvatne restauracije tetradicionalnih na ina privre ivanja i korištenja obradive zemlje i pašnjaka potaknulo ponovno naseljavanjeuz opstanak i unaprje enje arhitekturno-krajobraznih vrijednosti.

Arheološka baština na podru ju Parka seže sve do prapovijesnog perioda. Trenutno se na podru ju Parkanalazi 5 nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine. Nacionalni spomenici su nekropole ste aka nalokalitetima Risovac, Dugo polje, Ponor, Barzonja i Donje Bare. Tako er je zabilježeno nekoliko gradina igomila, te lokaliteti s nalazima oru a iz prapovijesti, ali i iz antike. Na lokalitetu Crkvina, Badnji (op inaTomislavgrad) prona eni su temelji srednjovjekovne crkve. Detaljnija arheološka istraživanja na ovimlokalitetima do sada još nisu izvršena, a lokaliteti su zapušteni. Prije provo enja bilo kakvih aktivnostivezanim uz njihovu zaštitu bilo bi neophodno posvetiti se istraživanju lokaliteta. Neki od lokaliteta,posebice nekropole ste aka, iznimno su reprezentativni i prikladni za prezentaciju široj publici kao pou neatrakcije koje posjetitelju govore o minulim vremenima.

U nematerijalnu kulturnu baštinu spadaju usmena tradicija, umjetni ke izvedbe, društveni obi aji, rituali,festivali, znanja i obi aji vezani za prirodu, te znanja i umije a tradicionalnih obrta. Na podru ju Parka ovavrsta gra e izuzetno je bogata i u dobroj mjeri sa uvana, me utim nije dovoljno istražena. To se posebnoodnosi na jezi nu baštinu u koju spadaju legende te tradicijske djelatnosti koje su vezane uz na ine


pripreme hrane. Stoga je važno poticati i promovirati tradicionalne djelatnosti i kvalitetne autohtoneproizvode kao perspektivan i održiv model razvoja ovoga podru ja, a ovdašnje obi aje i umjetni ke izri ajepostaviti kao temelj zdravog lokalnog identiteta koji je preduvjet za razvoj kulturnog turizma. Na ovaj na inpodru je Parka prirode Blidinje moglo bi postati akcent za širu regiju Hercegovine.

S obzirom na nedovoljnu istraženost cjelokupne kulturne baštine Parka, potrebno je provesti istraživanja sciljem njene kompletne evidencije, adekvatne zaštite, registracije kulturnih dobara, te o uvanja iprezentacije.

Glavni cilj

uvati kulturnu baštinu i tradicionalni na in života kroz poticajne mjere, promociju jedinstvenih kulturnihvrijednosti podru ja Parka te zaštitu specifi nih lokacija od kulturno-povijesne važnosti za vrijeme trajanjaPlana.

Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definirajuse etiri podru ja aktivnosti:

CA Op e aktivnosti zaštiti kulturne baštineCB ArheologijaCC Graditeljska baština i tradicijska arhitekturaCD Nematerijalna kulturna baština

AkcijeCA1 Odrediti posebno vrijedna kulturna dobra u PP Blidinje u suradnji s nadležnim institucijama pokrenutipostupak njihove zaštite.CA2 Pokrenuti projekte prezentacije kulturne baštine Parka u suradnji s muzejima i ostalim nadležnimustanovama.CA3 Odrediti najmanje dva lokaliteta kulturnog dobra pogodna za posje ivanje, pokrenuti postupaknjihove sanacije te ih opremiti potrebnom turisti kom infrastrukturom.CA4 Uklju iti u turisti ku ponudu i opremiti potrebnom turisti kom infrastrukturom nekropole ste akakoje su trenutno u statusu nacionalnog spomenika.CB1 Istražiti postoje e arheološke lokalitete, zabilježiti ih i ozna iti.CC1 Napraviti plan obnove objekata graditeljske baštine od posebne kulturne i estetske vrijednosti izapo eti s njegovom provedbom.CC2 Na više lokaliteta poticati otvaranje etno-ku a kao mjesta prikaza i edukacije o tradicionalnom na inuživota.CC3 Razviti smjernice izgradnje i rekonstrukcije objekata na podru ju PP Blidinje koji se uklapaju utradicijsku estetiku te ih u initi dostupnim za javnu upotrebu.CD1 Istražiti i opisati nematerijalnu kulturnu baštinu.CD2 Inicirati organiziranje višednevnih manifestacija kao što su: Me unarodni dani folklora, Dani DiveGrabov eve, Mijata Tomi a, Pri e o duhanu, Tjedne radionice tradicijskih obrta i sl.CD3 Poticati i turisti ki afirmirati obilježavanje važnih me unarodnih ekoloških datuma i vjerskihproslava.CD4 Inicirati suradnju s lokalnim kulturno-umjetni kim društvima.

3.4. Turizam, zaštita okoliša i prostorno ure enje (D)

Procjena stanja

Mnoštvo prirodnih atrakcija, jedinstvene regionalne odlike, klimatski uvjeti, krajolik, kulturno-povijesne iarheološke vrijednosti u Parku i njegovom okruženju ine Park prirode Blidinje atraktivnim i poželjnimmjestom posje ivanja. Današnji okvir turisti ke funkcije Parka ini ponuda sljede ih aktivnosti: šetnja popješa kim stazama, planinarenje, alpinisti ko penjanje, slobodno ili organizirano korištenje podru ja parka


prirode, obrazovne aktivnosti u cilju upoznavanja s florom, geologijom, hidrogeologijom, te znanstveneaktivnosti. Tome treba dodati ugostiteljsku ponudu s mogu nostima smještaja u ve em broju objekata.

Proglašenje Parka prirode Blidinje sa zna ajnim turisti kim potencijalima i izgradnja skijališta dali supo etni impuls i mogu postati pokreta ka snaga razvoja u cijelom podru ju. Ipak, sadašnje stanje turisti kefunkcije Parka, bez obzira na visoku atraktivnost i potencijal, daleko je ispod stvarnih mogu nosti. Prijesvega, samo podru je proizvodi nedovoljan broj vrijednosti važnih za posjetitelje, pri emu se misli nabrojnost i organiziranost nositelja turisti kih aktivnosti i ukupnost turisti ke ponude. Postoje a razinaekonomske efikasnosti nositelja turizma je niska, a sam odnos izme u javnog i privatnog sektoraneuskla en, a uloga JP Parka prirode Blidinje premalo vezana za kreiranje onih turisti kih mogu nosti pokojima su zašti ena podru ja prirode širom svijeta turisti ki prepoznatljiva, a to je posje ivanje radiprimarno izvornog doživljaj prirodnih osobitosti takvih podru ja.

Prema Master planu razvoja turizma Parka prirode Blidinje kao posjetiteljsko odredište treba posebnousmjeriti na pružanje iskustava u rekreaciji i aktivnom doživljaju prirode i kulture njenog podru ja. Pritomtreba imati na umu da turizam i rekreacija nisu kona na svrha Parka, i da Park nije primarno turisti kopodru je nego samo odlu uju i element turisti ke privla nosti šire regije i zanimljivosti cijele države. Stogau Parku mogu biti zastupljeni samo oni oblici i samo onoliki kapacitet turisti ke opreme i smještaja koji supotrebni posjetiteljima kojima je primarni cilj dolaska posjet Parku upravo radi doživljaja prirodnih ikulturnih vrijednosti. Pojam rekreacije nikako ne uklju uje u ve em obujmu sportove, zabavišta i sl. kaoprimarnu svrhu, nego se pod istim misli na uživanje u prirodi, na fizi ki i psihi ki odmor u izvornojprirodi.

Ovakav koncept turizma upravu Parka stavlja u poziciju klju nog usmjeriva a razvoja turisti ke funkcijepodru ja pri emu glavni cilj treba biti opremanje Parka za prihvat zna ajnijeg broja jednodnevnih izletnika.Njih do sada nije bilo dovoljno radi prometne izoliranosti podru ja. Oni malobrojni izletnici su se ljetikoncentrirali uglavnom u Masnoj Luci, a zimi na Risovcu, pa je jedan od važnih zadataka napravitipreraspodjelu posjetitelja po cijelom Parku.

Perspektiva razvoja turisti ke funkcije Parka prirode Blidinje trebala bi se temeljiti na ekološkom,tematskom i avanturisti kom turizmu. Uz efikasno upravljanje, Park ima uvjete u narednih 10 godina postatiuzorno planinsko odredište koje integrira zašti ena prirodna i kulturna bogatstva u moderni sustavturisti kih doživljaja i iskustava, promoviraju i život na planini. Vizija razvoja turizma destinacije Blidinjepostavlja se kao „planinska destinacija koja na tržištu nudi iskustva i doživljaje u zašti enom prirodnomokruženju, promovira ljepotu života na planini i ponosi se svojom tradicijom i bogatom kulturom“ (citiranoiz Master plana razvoja turizma). Uspjeh turisti ke funkcije Parka treba graditi kroz inovativan, ali održivrazvoj, ime e dati dugoro nu korist svim klju nim subjektima i prvenstveno svim stanovnicima ovogpodru ja. No, imaju i u vidu postoje u gospodarsku krizu upitna je sposobnost javnog sektora zafinanciranje javne infrastukture nužne za ovakav razvoj turizma. Zbog raskoraka izme u razineekonomskog razvoja i velikih potreba za javnom infrastrukturom ovo bi mogao biti najkriti niji elementstrategije razvoja turizma u Parka. S druge strane ako se ovakva javna ulaganja sagledavaju u kontekstupostizanja ukupnih ciljeva upravljanja Parkom i doprinosa širem regionalnom razvoju, onda su ona svakakokoliko nužna toliko i opravdana.

Mogu i pritisci na zašti ene prirodne vrijednosti uzrokovane turisti kim i rekreacijskim djelatnostimauzrokovani su brojnoš u posjetitelja, uporabom prirodnih resursa koja ne vodi dovoljno ra una o održivosti,izgradnjom infrastrukturnih i drugih gra evina, kao i drugim aktivnostima u svezi s turisti kimdjelatnostima. Iz toga proizlazi da se metode dimenzioniranja prostora za turisti ke funkcije zašti enihpodru ja prirode ne temelje na procjeni potražnje, ve primarno na izra unu prihvatnog fizi ko-ekološkogkapaciteta pojedinih prostora posje ivanja pri kojima su odlu uju i ekološka osjetljivost i prihvatnikapaciteti potencijalno najoptere enijih lokaliteta.

Sagledavaju i stanje zaštite okoliša i prostornog ure enja u Parku uo ljivo je da ubrzan razvoj turizmaposljednjih desetak godina pratila i jaka tendencija izgradnje neodgovaraju ih objekata sekundarnogstanovanja na prostoru Parka. Oni svojim prostornim razmještajem i arhitektonskim oblikovanjem tekorištenjem neautohtonih materijala, volumena i boja narušavaju vizualnu cjelovitost Parka. Gra evinskiotpad koji ostaje nakon izgradnje neadekvatno se odlaže na lokacijama unutar Parka. Za iste te objekte ne


postoje odgovaraju i sustavi odvodnje otpadnih voda pa se kvaliteta vode u podzemnim tokovimapogoršava. Za potrebe lokalne vodoopskrbe uzima se voda s izvorišta, a koli ina uzete vode ne odgovaraizdašnosti izvora te se time dovodi u pitanje ekološki minimum vode za prirodne sustave i ozbiljno narušavaprirodna ravnoteža. Uz ve spomenuto zaga enje otpadnim vodama zbog neure enog sustava odvodnje idivljih odlagališta gra evinskog i drugog otpada najve u prijetnju predstavljaju neure eni iskopi šljunka naviše lokacija unutar Parka a posebno onaj u Br anjskom polju.

U pogledu kvalitete prostornog ure enja uo ljivo je neprimjereno trasiranje tranzitnih i lokalnih prometnicaunutar Parka koje grubo narušavaju krajobrazne vrijednosti svojom širinom i neure enim otkopima te suvelika prijetnja prirodnoj cjelovitosti Parka. Posebno je neprimjerena trasa regionalne ceste R419 premaPosušju koja prolazi uz obalu jezera Blidinje. Zbog neplanirane izgradnje objekata sekundarnog stanovanjastihijski i neracionalno su probijeni pristupni putovi do pojedina nih objekata.

Zbog postojanja velikog broja vikendica postoji i potreba da se one opskrbe elektri nom energijom. Dužcijelog Parka prolazi dalekovod koji je izgra en po kriteriju najkra e dionice što nije u skladu s na elimazaštite prirode.

Za o uvanje prirodnih vrijednosti unutar zašti enog podru ja potrebno je poštivati harmoniju prirodnog ikulturnog naslije a. Veliku je štetu Parku nanijela nebriga za objekte tradicionalne arhitekture ili njihovanestru na rekonstrukcija zbog ega oni propadaju ili su trajno uništeni.

Glavni cilj

Za vrijeme trajanja Plana omogu iti posjetiteljima uživanje i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zaštitomposebnih vrijednosti Parka, poštivaju i harmoniju prirodnog i kulturnog naslije a i odražavaju i visokukvalitetu okoliša.


DA Sadržaji za posjetitelje i infrastrukturaDB Lokalno stanovništvo i poduzetništvoDC Upravljanje posje ivanjemDD Prostorno ure enje i zaštita okoliša

AkcijeDA1 Odabrati prioritete iz Master plana turizma koji su su skladu sa ciljevima zaštite prirode i zapo etiprovo enje programa cjelovitog sustava posje ivanja Parka u prve dvije godine provo enja Plana.DA2 Urediti jednu pou nu stazu u prvih 5 godina provedbe Plana te još jednu u sljede ih 5 godinaDA3 Urediti za korištenje najmanje tri izvora pitke vode uz glavne planinarske putove.DA4 Osmisliti i ponuditi posjetiteljima višednevne planinarske rute na podru ju Parka.DA5 Izgraditi nove sadržaje te prilagoditi najmanje dva postoje a objekta infrastrukture osobama sposebnim potrebama.DA6 Poticati voditelje planinarskih domova na proširenje i poboljšanje ponude.DA7 Za zainteresirane iznajmljiva e osigurati uvjete i/ili prostor za iznajmljivanje rekvizita i opreme zasportske aktivnosti u prirodi.DA8 U skladu sa smjernicama zaštite prirode odrediti i urediti mjesta pogodna za kampiranje.DA9 Razvijati i kontinuirano održavati infrastrukturu za posjetitelje.DA10 Ozna iti standardiziranom signalizacijom sve zna ajne lokalitete za posje ivanje na podru juParka.DA11 Održavati planinarske putove u suradnji s planinarskim društvima.DA12 Osmisliti promociju i turisti ku ponudu osobito vrijednog krajobraza kanjona Dive GraboviceDB1 Usredoto iti se na osmišljavanje prepoznatljivih turisti kih doživljaja i razvijati nove turisti keproizvode, primarno za jednokratno posje ivanje i za sva godišnja doba.


DB2 Inicirati objedinjavanje nositelja turisti kih djelatnosti u eko-turisti ki klaster radi poboljšanjastandarda smještajnih sadržaja i usluga.DB3 Poticati usavršavanje turisti kih kadrova kroz obuku i prakse u inozemstvu.DB4 Organizirati radionice radi podizanja svijesti lokalnog stanovništva i poduzetnika ospecifi nostima ekološki odgovornog turizma.DB5 Osiguravati redovito informiranje lokalnog stanovništva i privatnih poduzetnika o mogu nostimafinancijskih potpora za razvoj turisti ke ponude.DB6 Ja ati sposobnosti uprave Parka za apliciranje na inozemna sredstva za provedbu projekata razvojaturisti ke funkcije Parka.DC1 Istražiti i odrediti prihvatne kapacitete pojedinih lokaliteta za posje ivanje u skladu sasmjernicama zaštite prirode te pratiti i regulirati broj posjetitelja.DC2 Kod nadležnih službi poticati poboljšanje povezanosti podru ja Parka i utjecajnog podru jasredstvima javnog prijevoza.DC3 Napraviti studiju organiziranog sustava posje ivanja Parka u koji e se uklju iti prirodnevrijednosti šire regije.DD1 Provjeravati zakonitost gradnje i obnove objekata na podru ju Parka i poduzimati mjere u slu ajubespravne gradnje.DD2 Sanirati zone sekundarnog stanovanja.DD3 Inicirati ispitivanje stanja minski sumljivih površina u Parku i bližem okruženju.DD4 U suradnji s nadležnim tijelima poticati izgradnju sustava odvodnje u skladu s ciljevima zaštitepodzemnih voda.DD5 U suradnji s nadležnim tijelima unapre ivati sustav zbrinjavanja otpada na podru ju Parka.DD6 Implementirati „Strategiju upravljanja otpadom FBiH“.DD7 Inicirati iš enje i sanaciju divljih odlagališta otpada na podru ju Parka.

3.5. Potpora lokalnim zajednicama (E)

Ocjena stanja

Sadašnje upravljanje Parkom prirode Blidinje i posebno zastoj u funkcioniranju JP PP Blidinje osim što jenezadovoljavaju e u smislu ispunjavanja ciljeva zašti enog podru ja, ne donosi odgovaraju e koristi zalokalno stanovništvo. O ekivano poboljšanje životnog standarda doma eg stanovništva bilosamozapošljavanjem kroz privatno poduzetništvo ili otvaranjem radnih mjesta u turisti kim i ostalimprate im djelatnostima, ostala su neispunjena. Tako je izostao klju ni element sprje avanja nastavljanjatrenda depopulacije ovog prostora. Kao klju ni problem ovakvog stanja je sadašnja neodrživost ufunkcioniranju JP PP Blidinje, pa i turisti ke funkcije Parka prirode Blidinje, koji su generatori kreiranjaizravnih i neizravnih koristi za lokalno stanovništvo. Održivost je mogu e osigurati uz pravnorepozicioniranje statusa Parka, što bi bio prvi korak prema stabilizaciji funkcioniranja Parka prirode Blidinjei po etak u provedbi investicija koje bi stvorile o ekivane povoljnosti i prilike za lokalno stanovništvo.

Posebno, razvoj turisti ke funkcije u Parku svakako treba sagledavati kao dio održivog razvoja širegpodru ja s izbalansiranom ekonomijom, ekologijom, kulturnim i drugim vrijednostima koje e omogu itikvalitetnije i perspektivnije uvjete za život stanovnika Parka i biti primjer razvijene lokalne zajednice.Blizina mora, pozicija izme u dva središta Sarajeva i Mostara, odvojak za koridor Vc, te blizina Me ugorja,Blidinju pružaju realnu osnovu za to.

U svemu ovome važan dio napora je na JP PP Blidinje ija je uloga ne samo pokreta a u osmišljavanjusuradnje s lokalnim zajednicama i podrške lokalnom stanovništvu, ve i biti nositelj objedinjavanja ikoordinacije svih aktera vezanih za funkcioniranje Parka kako bi se u svim aktivnostima uvažavalispecifi ni interesi i stvarale povoljnosti i koristi za lokalno stanovništvo.

Druga važna uloga JP PP Blidinje u odnosu prema lokalnim zajednicama je o uvanje i zaštita identitetakulture i tradicije koja mora biti temelj njihove autohtone turisti ke ponude, ali i kulturološkog turizma kojimora i i u pravcu autenti nih i izvornih kulturnih proizvoda koji e u Parku prirode Blidinje nuditi upravolokalno stanovništvo.


Još jedan od vrlo izglednih oblika potpore lokalnim zajednicama je njihovo osposobljavanje za provedbuagro-okolišnog programa. Cilj agro-okolišnog programa je podupiranje aktivnosti usmjerenih na o uvanjeokoliša i unapre enje seoskog prostora. Korisnici agro-okolišnih mjera mogu biti poljoprivrednici,poljoprivredne zadruge, poljoprivredna poduze a, nevladine udruge i drugi.

Upravo radi prijetnji održivoj uporabi prirodnih resursa koje su pratile dosadašnji razvoj Parka, važan aspektpotpore lokalnoj zajednici je omogu iti joj da revitalizira proizvodnju hrane za vlastitu, ali i komercijalnuuporabu. Na širem podru ju Parka prirode Blidinje postoje povoljni uvjeti za proizvodnju hrane poekološkim standardima. Poljoprivredna proizvodnja temelji se uglavnom na sto arstvu, a uvjeti zaproizvodnju omogu uju ekološku proizvodnju mesa, mlijeka i sira. Od biljnih vrsta dobre uvjete zaproizvodnju imaju krumpir, raž, jari je am, mrkva, cikla i kupus. Mogu je zaokružen sustav proizvodnje nafarmi kao najpoželjniji u ekološkoj proizvodnji: proizvodnja vlastite sto ne hrane, uzgoj stoke, korištenjerepromaterijala proizvedenih na farmi. Ograni avaju i initelji za ve u proizvodnju ekoloških proizvoda sudepopulacija, ograni en broj biljnih vrsta za uzgoj, nedovoljna ekološka kultura i povremena devastacijaprostora.

Glavni cilj

Inicirati i podržati akcije koje pridonose pove anju kvalitete života žitelja Parka i šireg okruženja, a nemajunegativnog utjecaja na o uvanje prirode i krajobraza

Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temidefiniraju se etiri podru ja aktivnosti:

EA Plasman autohtonih proizvodaEB Edukacija i savjetodavne uslugeEC Razvoj poljoprivredne proizvodnje i seoskog turizmaED Uklju ivanje stanovništva u poslove i akcije Parka

AkcijeEA1 Pove ati prednosti i koristi od razvoja turizma za doma e stanovništvo uvo enjem eko-brenda Parka.EA2 Istražiti mogu nost i poticati lokalno stanovništvo na bavljenje poljoprivredom i sto arstvom teproizvodnju autohtonih proizvoda.EA3 Založiti se za uspostavu sustava kvalitete lokalno uzgojene hrane kroz odgovaraju e certifikate.EA4 Prodavati autohtone proizvode na prodajnim mjestima u Parku.EA5 Kreiranje regionalne mreže koja omogu ava distribuciju od farme do farme, od farme do potroša a,od farme do institucionalnog kupca.EA6 U suradnji s lokalnim udrugama osmišljavanje i provedba regionalne promocijske i edukacijskekampanje o mogu nostima i na inima sudjelovanja lokalnih zajednica u aktivnostima Parka.EB1 Organizirati stru ne tribine, radionice i seminare za lokalno stanovništvo vezane uz održivi razvojlokalne privrede, i poljoprivrede.EB2 Izraditi i postaviti oglasne plo e namijenjene boljem informiranju lokalnog stanovništva u naseljimana podru ju Parka prirode Blidinje.EB3 Izdavati bilten sa svrhom informiranja lokalnog stanovništva o aktivnostima JP i aktualnim pitanjimavezanim za kvalitetu života u Parku.EC1 Podržati i promovirati razvoj seoskog turizma na podru ju Park prirode Blidinje i utjecajnogpodru ja.EC2 Pomo i lokalnom stanovništvu pri osmišljavanju i realizaciji sadržaja za turiste i posjetitelje.EC3 Podržati inicijative i aktivnosti lokalnog stanovništva koje pridonose o uvanju okoliša, prirodnih ikulturnih vrijednosti te lokalnom razvoju Parka prirode Blidinje.ED1 Otvaranje novih radnih mjesta za lokalno stanovništvo, posebice obrazovane mlade ljude (poticati ihna usavršavanja, prakse u inozemstvu, intenzivirati interes struke).ED2 Poticanje privatne poduzetni ke inicijative u tradicijskim djelatnostima i oblicima kulturološkogturizma.


3.6. Edukacija, tuma enje i promidžba (F)

Ocjena stanja

Promocija i edukacija od presudnog su zna enja u funkcioniranju svakog zašti enog podru ja. Nažalost,ocjena je da su dosadašnjih napori Parka prirode Blidinje u podru ju edukacije i promidžbe više negoskromni. Sama injenica da park nema vlastitu web-stranicu govori kako, osim što nisu iskorištenemogu nosti globalnog medija promidžbe, nisu postignuti ni preduvjeti za op e informiranje i upoznavanje,a potom i bolje razumijevanje prostora Parka kao iznimnog prirodnog i kulturnog prostora. Dodatno, širojjavnosti uskra ene su osnovne informacije o zna ajkama podru ja, mogu nostima posje ivanja i turisti kojponudi Parka. Promotivni materijali važno su sredstvo tržišne komunikacije i informiranja potencijalnihposjetitelja, ali i izgradnje imidža Parka prirode Blidinje.

U obavljenim intervjuima s korisnicama Parka oni su poznavanje vrijednosti Parka, posebno zašti enihprirodnih i kulturnih vrijednosti, uglavnom ocijenili kao relativno dobro ili dobro. Informacije o Parkuispitanici uglavnom dobivaju iz izravnih kontakata s upravom Parka, te od gostiju Parka, kolega, prijateljaili poznanika, a vrlo slabo iz medija ili brošura.

JP Parka prirode Blidinje dosad nije provodila programe ekološke edukacije kao dio programskih aktivnostiParka. Razloge treba tražiti u kadrovskoj neekipiranosti JP i nedostatku odgovaraju e osposobljenihstru njaka za ovo podru je, ali i manjka financijskih sredstava da se takvi programi osmišljavaju i provodeputem vanjskih izvoditelja – udruga, strukovnih društava ili znanstvenih institucija te eksperata -pojedinaca.

Potrebe za ekološkom edukacijom sve su izraženije i zbog uo ljivih i u ovom Planu ve navedenih prijetnjirazvoju prostora Parka prirode Blidinje. Upravo je ekološka edukacija najefikasniji na in podizanja svijestio ekološko odgovornom pristupu u o uvanju prirodnih i kulturnih vrijednosti, ali i korištenju ukupnihresursa Parka. S druge strane, ekološki programi su esto prva mogu nosti koja upravama zašti enihpodru ja stoji na raspolaganju u osmišljavanju jednodnevnoga posje ivanja Parku, npr. dje jih iliumirovljeni kih grupa.

Glavni cilj

Za vrijeme trajanja Plana osigurati da javnost razumije i cijeni vrijednosti Parka kako bi doprinosilauvanju i zaštititi prirode.


FA Razvoj edukacije i tuma enjaFB Edukativni programi za djecu, lokalno stanovništvo i korisnike ParkaFC Edukativni materijali, pomagala i popratne aktivnostiFD Promidžba

AkcijeFA1 Izraditi cjeloviti program edukacijskih aktivnosti i tuma enja.FA2 Uspostaviti i održavati web portal Parka prirode Blidinje s mogu nostima interaktivnog pristupa.FA3 Educirati vanjske suradnike na poslovima edukacije i stru nog vo enja posjetitelja.FB1 Ve inu djelatnika Parka osposobiti i uklju iti u op e edukacijske aktivnosti i tuma enje.FB2 Izraditi interni priru nik za tuma enje prirodnih, kulturnih i vizualnih krajobraznih vrijednosti Parka.FB3 Izraditi upitnike i provoditi anketu u svrhu dobivanja povratnih informacija o kvaliteti edukativnihprograma.FC1 Organizirati tematske radionice i doga anja za lokalno stanovništvo i ostale korisnike Parka kako bi ihse uputilo u rad uprave podru ja, ali i u povijesne, tradicionalne, biološke i kulturne vrijednosti Parka.FC2 Izra ivati edukativne materijale o prirodnim, kulturnim i vizualnim krajobraznim vrijednostima Parka.

FD1 Izgraditi najmanje dva nova objekta infrastrukture za potrebe provo enja edukativnih programa(ekološke edukacije) na podru ju Parka.


FD2 Promovirati vrijednosti, atrakcije i posjetiteljske sadržaje Parka putem sredstava promidžbe nasajmovima, kongresima i dr.FD3 Osmisliti materijale za edukaciju lokalnog stanovništva i potaknuti povratak tradicionalnimdjelatnostima.FD4 Osmisliti i izraditi autohtone, originalne, edukativne i uporabne suvenire Parka.

3.7. Upravljanje administracija i održivost (G)

Ocjena stanja

Administrativno središte Parka prirode Blidinje je u Masnoj Luci gdje se nalazi upravna zgrada Javnogpoduze a Parka prirode Blidinje. Uslijed dugogodišnjih poteško a financiranja JP Parka prirode Blidinjeprestalo je s redovnim obavljanjem djelatnosti upravljanja zašti enim podru jem. Prema dostupnimpodacima poduze e i dalje postoji kao pravni subjekt, ali je nelikvidno i bez poslovnih aktivnosti. U JP danasjoš radi samo nadzorna služba s etiri zaposlenika koji za svoj rad ne dobivaju pla u.

Prema provedenom ispitivanju stavova korisnika Parka, uz iznimno pozitivan stav ispitanika prema samomParku prirode Blidinje, njihovi stavovi su uglavnom negativni kad je rije o JP Parka prirode Blidinje.Ve ina dionika smatra da JP Parka prirode Blidinje ne obavlja svoje funkcije, da je neorganizirano te da je uvrijeme redovnog funkcioniranja ve i naglasak u poslovanju stavljen na turisti ko-rekreacijsku djelatnost,nego na o uvanje prirode te zaštitu okoliša i unapre enje prostora. Jednako tako ve ina je ispitanikakomunikaciju s JP ocijenila negativno, pri emu se navodi da je takva komunikacija bila bezuspješna, ili se uposljednjih 5 godina izgubila.

Za sve daljnje aktivnosti zaštite i upravljanja podru ja Parka prirode Blidinje najvažnije je definiranjeinstitucionalno-pravnog okvira za djelovanje JP Parka prirode Blidinje, budu i se ono danas nalazi unezavidnoj situaciji, pri emu je i pravni status zašti enog podru ja dvojben. Rješenjem tih klju nih pitanja

inio bi se prvi korak prema profilu ustanove koja bi kompetentno i efikasno mogla provoditi ovaj Plan iostale dokumente upravljanja te tako ispunjavati ciljeve postavljene proglašavanjem ovog iznimnog prostorazašti enim podru jem.

Glavni ciljRazviti upravlja ku strukturu Parka prirode Blidinje unapre enjem kadrovskog, materijalno-tehni kog ifinancijskog potencijala i održati je na razini potrebnoj za u inkovitu provedbu Plana upravljanja.

Podru ja aktivnosti: na osnovi ocjene stanja i definiranog glavnog cilja upravljanja, u ovoj temi definirajuse tri podru ja aktivnosti:

GA Ja anje sustava upravljanjaGB Ja anje kapaciteta uprave podru jaGC Postizanje održivosti upravljanja

AkcijeGA1 Dogovorom na federalnoj i županijskoj razini provesti reosnivanje nadležnog tijela za upravljanjeParkom prirode Blidinje radi ponovnog aktiviranja i uspostave u inkovitog modela za Provedbu Planaupravljanja, s naglašenim jasnim financijskim odgovornostima.GA2 Potaknuti osniva e na formiranje Stru nog savjeta kao ekspertnu pomo Upravnom odboru uupravljanju Parkom.GA3 Razviti model suradnje s nadležnim upravnim tijelima županija i op ina, posebno inspekcijskimslužbama.GA4 Uspostaviti suradnju s korisnicima prostora, posebno nositeljima gospodarskih djelatnosti ušumarstvu, lovstvu, poljoprivredi, turizmu i dr.GA5 Sura ivati sa stru nim, znanstvenim i interventnim organizacijama te drugim korisnicima prostoraParka na lokalnoj, regionalnoj i nacionalnoj razini.GB1 Donijeti Pravilnik o unutarnjem redu uskla en s dokumentima prostornog plana i Plana upravljanja.


GB2 Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima donošenja zakonskih i podzakonskih akata iz podru jazaštite prirode.GB3 Pratiti primjenu odredbi prostornog plana i pripremati prijedloge za budu e verzije.GB4 Revidirati Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu te izraditi plan zapošljavanja novih kadrova.GB5 Osigurati nova zapošljavanja sukladno Pravilniku o unutarnjem ustrojstvu uprave parka.GB6 Napraviti uvjete za uklju ivanje više volontera i vježbenika u rad Parka.GB7 Kontinuirano obu avati i usavršavati sve djelatnike Parka.GB8 Kompletno urediti i opremiti uredski prostor JP PP Blidinje.GB9 Nabavljati opremu i sredstva za rad stru nih službi Parka u skladu s tehnološkim napretkom.GB10 Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava s ostalim zašti enim podru jima u zemlji i inozemstvu.GB11 Razvijati mrežu vanjskih suradnika za pružanje usluga stru nog vo enja.GB12 Opremiti i obu iti ve inu djelatnika JP PP Blidinje za pružanje pomo i i provo enja mjera sigurnostiza podru je PP Blidinje.GB13 Ustrojiti stru nu biblioteku i arhivu Parka prirode Blidinje u prve dvije godine provo enja Plana iredovito je nadopunjavati.GC1 Osigurati trajne izvore financiranja putem državnog i županijskog/kantonalnog prora una, donacija ivlastitih prihoda.GC2 Sporazumima sa privrednim sektorima i op inama osigurati prihode od naknada i renti koje ovimapripadaju sukladno propisima o korištenje prirodnih resursa šume, vode, divlja i, mineralnih sirovina idrugo.GC3 Osigurati dodatne izvore financiranja prijavljivanjem projekata na natje aje i programe nacionalnih ime unarodnih institucija.GC4 Razraditi i primjenjivati sustav koncesijskih odobrenja za uporabu zašti enih prirodnih vrijednostiParka u komercijalne svrhe.


4. ZONIRANJE

4.1. Zone

Zoniranje zašti enog podru ja klju ni je instrument i osnovni korak u planiranju korištenja i upravljanjaprostorom kojim se treba osigurati o uvanje vrijednosti zašti enog podru ja. Postupkom zoniranja podru jase dijele na zone s razli itim uvjetima korištenja prema ciljevima zaštite, postoje em korištenju i potrebamaza razvoj podru ja. Zoniranje se izvodi iz stupnja zaštite podru ja u rasponu od zone gdje nije dozvoljengotovo nikakav ljudski utjecaj, pa do zone intenzivnijeg korištenja gdje prirodni prostor unutar zone možebiti znatno promijenjen. Zone se odre uju u skladu sa stupnjem zaštite koji je odre en prirodnim staništimai životinjskim zajednicama te dozvoljenim ljudskim aktivnostima u odre enom podru ju. Sve zonepredvi ene u sustavu zoniranja ne moraju biti zastupljene u svakom zašti enom podru ju.

4.2. Zoniranje Parka prirode Blidinje

Zoniranje za potrebe Plana upravljanja Parka prirode Blidinje izra eno je na osnovi prostornog plana Parkaprirode Blidinje te recentnih karti korištenja zemljišta koje s relativno visokom to noš u prikazujupostoje e korištenje zemljišta u Parku. Tablica 1 prikazuje podatke o nazivu, površini i postotnom udjelupojedinih zona u Parku prirode Blidinje, a Karta 19 pokazuje kartografski prikaz zona.

Šifra Zona Površina (ha) % Parka Šifra Podzona Površina (ha) %Parka

1a Najstrože zaštite 633,2 1,81 Stroge zaštite 5786,8 16,4

1b Vrlo stroge zaštite 3269.1 14,5

Poljoprivredno zemljište sa zna ajnimudjelom prirodne vegetacije

50.9 0,1

Šume 28491 23,6

Sukcesija šume i grmolika vegetacija(krivulj)

41272.5 30,9

Pašnjaci, travnjaci i površine soskudnom vegetacijom

20117.8 26,3

Vode staja ice 341.4 1,0

2 Aktivne zaštite 29340,4 82,9 2

Skijalište 38,9 0,1

3 Korištenja 255,4 0,7 3 Izgra ena podru ja i dr 255,4 0,7

Tablica 1. Udio površine pojedinih zona unutar Parka prirode Blidinje

Zona 1 – Zona stroge zaštite

Zona stroge zaštite obuhva a podru ja velike prirodne vrijednosti ije je o uvanje iznimno važno i koja nezahtijevaju nikakve ili samo minimalne ljudske intervencije (vezane uz npr, invazivne alohtone vrste,požare uzrokovane ljudskim djelovanjem i sl.). U podru jima ove zone trebaju prevladavati prirodniprocesi te se ne smije dopustiti bilo kakav razvoj infrastrukture. Aktivnosti koje se mogu izvoditi u zonistroge zaštite su znanstvena istraživanja, pra enje stanja (monitoring) te ljudske intervencije u izvanrednimokolnostima. Zona stroge zaštite odgovara kategoriji Ia ili Ib prema IUCN kriterijima.

U zonu najstrože zaštite Parka prirode Blidinje uklju eno je podru je vršnog grebena Velike vrsnice iPesti brda prekriveno rudinama te prašumski rezervat šume munike koji se prostire padinama vrsniceiznad Bori evca kao posebno važna staništa za zaštitu vrsta flore i faune na kojima nije dopušteno nikakvouznemiravanje. U zoni vrlo stroge zaštite nalaze se podru ja rudina koja se prostiru vršnim grebenimaVilinca i Vran planine, te dijelom vršnog grebena Velike vrsnice oko vrha Plo no. U ovu zonu kao


podru je posebnih geomorfoloških i dijelom šumskih vrijednosti spada kanjon „Dive Grabovice“ te tripodru ja sa vrijednom šumskom vegetacijom. Na ovim podru jima su dopuštene samo aktivnostiograni enog posje ivanja, pra enja stanja, znanstvenih istraživanja te nadzora podru ja.

Podzona 1a – najstroža zaštita

Obuhva a vrlo mali udio površine Parka (633 ha ili 1,8 % ). U ovoj se podzoni nalaze:

- površina prašumskog rezervata šume bjelokorog bora munike na padinama vrsnice iznadBori evca; te

- površine rudina koje se prostiru vršnim grebenom Velike vrsnice i Pesti brda.

Podzona 1b – vrlo stroga zaštita

Ova zona obuhva a 3269 ha ili 14,5 % površine Parka. Zbog osjetljivosti ekosustava i potencijalnog ve egnegativnog utjecaja uslijed prevelikog broja posjetitelja, u ovu su zonu svrstani sljede i lokaliteti:

- površine rudina koje se prostiru vršnim grebenima Vilinca i Vran planine, te djelom vršnoggrebena Velike vrsnice oko vrha Plo no;

- podru je posebnih geomorfoloških i šumskih vrijednosti – kanjon „Dive Grabovice“;- površine posebnih vrijednosti šumske vegetacije Sjeverni i jugoisto ni Vran (Modruški

Gvozd), te šumsko podru je Masna Luka zna ajno kao prirodni rezervat bjelokorog boramunike.

Zona 2 – Zona aktivne zaštite

Zona aktivne zaštite obuhva a podru ja velike vrijednosti za ije je o uvanje dozvoljeno provoditiaktivnosti održavanja, obnavljanja ili stvaranja prirodnih vrijednosti važnih za o uvanje prirode. Tojkategoriji pripadaju sva podru ja koja bi bez aktivnog upravljanja promijenila svoje bitne karakteristike, ito smanjenjem biološke i/ili krajobrazne raznolikosti. Tipi an primjer takvih površina su doprirodnitravnjaci koji bez aktivnog održavanja (košnja, ispaša itd.) zarastaju u šume. Dopuštene aktivnostiusmjerene su na nadzor podru ja, znanstvena istraživanja i pra enje stanja, košnju, ispašu, tradicionalnuzemljoradnju, sje u, ribolov i dr.U ovoj zoni nalazi se površinom najve i dio Parka prirode Blidinje (29340 ha ili 82,9 % površine Parka), akarakteriziraju ga površine pod šumom, u visokom stadiju sukcesije i površine pod grmolikom vegetacijomkoje se ve inom prostiru podru jima planinskih masiva vrsnice i Vrana, te pašnjaci i travnjaci kojidominiraju udolinom Dugog polja. Podru jem tako dominiraju prirodne šume i doprirodni travnjaci ukojima korisnici prostora koriste prirodne resurse (primjerice ekstenzivno korištenje poljoprivrednihpovršina, pašnjaka i šuma) kako bi se u skladu s ciljevima o uvanja sa uvala postoje a biološkaraznolikost. Ova se zona, ovisno o na inu korištenja i upravljanja pojedinim staništem, može podijeliti na:

- površine šuma u kojima je dozvoljeno gospodarenje sukladno programima gospodarenjašumama;

- površine pod grmolikom vegetacijom (bor krivulj) i u visokom stadiju sukcesije;- pašnja ke, travnja ke i površine s oskudnom vegetacijom;- poljoprivredne površine sa zna ajnim udjelom prirodne vegetacije;- vode staja ice (Blidinjsko jezero i ostala jezera);- podru je skijališta

Zona 3 – Zona korištenja

Zona korištenja obuhva a podru ja niže vrijednosti o uvanja i/ili podru ja gdje je tradicionalno prisutanodre eni stupanj korištenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe zna ajne za razvoj i funkcijezašti enog podru ja. Ta je zona svojevrstan kompromis izme u korištenja i zaštite podru ja, a njezinokorištenje mora biti u skladu s na elima održivog razvoja, bez narušavanja svrhe i ciljeva zašti enogpodru ja.


Ova zona obuhva a ukupno 255 ha ili 0,7 % površine Parka, a u njoj se nalaze ve e izgra ene zone. Ovo supodru ja intenzivnog korištenja i zadržavanja korisnika prostora na kojima je ve prisutna odre enainfrastruktura koju je potrebno obnavljati, poboljšavati i sl. Dopuštene aktivnosti uklju uju održavanje iobnovu infrastrukture, intervencije u prostoru u funkciji poboljšanja sustava posje ivanja i sl.

4.3. Prihvatni kapacitet Parka

Za turisti ko posje ivanje Parka prirode Blidinje predvi a se uspostava organiziranog sustava posje ivanjakao instrument kvalitete doživljaja zašti enog podru ja ali i reguliranja intenziteta posje ivanja. Kako se uposje ivanju ne bi prešao fizi ki, okolišni i ekološki prihvatni kapacitet podru ja kroz odgovaraju e akcijskeplanove bit e uspostavljen sustav komplementarnih funkcionalnih tokova kretanja posjetitelja Parka prirodeBlidinje uz ve i broj prilaznih smjerova i ulaznih punktova. Konceptualna osnovica takva sustava je modelturisti ke prostorne organizacije zašti enoga podru ja iz „Master plana turizma za Parka prirode Blidinje“.

Kao najvažniji ekološki kriterij planiranja i organizacije prostora uzima se prihvatni kapacitet (engl. carringcapacity) kojim se utvr uje najve i dopušteni broj posjetitelja pri kojemu još uvijek nije ugrožena prirodnaravnoteža podru ja.

Prihvatni kapacitet izra unat je na razini itavoga zašti enog podru ja primjenom Boullonove formule.Dijeljenjem ukupne površine Parka od 358 km2 i prosje nog individualnog standarda koji za planinskazašti ena podru ja za kategorije nacionalnog parka i parkova prirode iznosi 4.000 – 5.000 m2 po jednomposjetitelju, odredio se grani ni kapacitet od približno 80.000 posjetitelja u danu.

Za objektivno odre ivanje ukupnog prihvatnog kapaciteta Parka prirode Blidinje treba putem akcijskihplanova u prvim godinama provedbe Plana upravljanja prioritetno provesti diferencirani izra unprihvatnoga kapaciteta po stanišnim cjelinama šuma, pašnjaka i livada, obala Blidinjskog jezera, vrhova

vrsnice i Prenja i dr., koje se me usobno razlikuju po svojim prirodnim karakteristikama, ekološkojosjetljivosti, na inu i intenzitetu mogu ega turisti kog korištenja.

Kako je dosadašnje korištenje Parka prirode Blidinje pokazalo da se posjetitelji uglavnom koncentriraju naodre enim prostorima kao što su lokaliteti rekreacije (Risovac) ili posebnih prirodnih vrijednosti i atrakcija,sugerira se izra unati prihvatni kapacitet takvih “kriti nih” lokaliteta po formuli koja u obzir uzima ikoeficijent rotacije koji predstavlja kvocijent broja sati u danu koji posjetitelji provode na odre enomkonkretnom prostoru i prosje no trajanje posjete. Kao kriti no optere eni lokaliteti posje ivanja u Parkuprirode Blidinje, za koje se nužno odrediti zasebne grani ne prihvatne kapacitete, definiraju se:

- Obali Blidinjskog jezera- Masna Luka- Kanjon Dive Grabovice


Kar

ta 1

9.Zo

nira

nje

Park

a pr

irod

e Bl

idin

je


5. PROVEDBA PLANA UPRAVLJANJA

5.1. Sustav upravljanja i organizacija uprave PP Blidinje

5.1.1.Sustav upravljanja

Koncept budu eg upravljanja, radi u inkovitog postizanja ciljeva upravljanja, slijedit e nekoliko klju nihna ela:

prilagodljivo upravljanje upravljanje zašti enim podru jem Park prirode Blidinje nužno e trebati bitiprilagodljivo te e se, ukoliko je potrebno i opravdano, prilago avati i mijenjati kako bi se uvažilepromjenjive okolnosti.

integralno upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima u zašti enom podru ju „Blidinje“ imperativ jeuvanje i upravljanje prirodnim i kulturnim dobrima. To podrazumijeva širok raspon aktivnosti, od

vrednovanja, istraživanja i inventarizacije, preko provedbe mjera zaštite, o uvanja i poboljšavanja stanja, dointerpretacije, promocije, monitoringa i izvještavanja.

sudjelovanje i partnerstvo u upravljanju uspješnost upravljanja Parkom prirode Blidinje u velikoj emjeri ovisiti o najširoj podršci razli itih partnera. Klju ni su sljede i:

- lokalne zajednice- korisnici i upravitelji pojedinih prirodnih resursa u podru ju- vlasnici zemljišta i objekata- nevladine organizacije- državne stru ne institucije i organizacije- nadležna državna i kantonalna tijela- javnost, mediji- druge zainteresirane strane

Kako bi se osiguralo postizanje ciljeva upravljanja, uprava Parka nužno e trebati kvalitetni sustavsavjetovanja i komunikacije sa svim navedenim akterima.

razvoj djelatnosti u zašti enom podru ju obavljanje djelatnosti u zašti enom podru ju bit e podre enozašti ivanju i o uvanju prirodnih vrijednosti i krajobraznih kvaliteta, no isto tako mora, tamo gdje je tozoniranjem dopustivo, osiguravati normalan ekonomski život doma em stanovništvu. Pritom e klju no bitiuspostaviti sustave prihvatljivoga obujma turisti ko-rekreativnih aktivnosti, kao i korištenja prirodnih resursatako da oni ne e narušiti temeljne vrijednosti i kvalitete prostora. Uvjet je da sve dopuštene djelatnosti bududugoro no uskla ene.

razvojne mogu nosti vrlo važna dimenzija upravljanja Parkom prirode Blidinje odnosi se na uvjetevezane za projekte i investicije koje e osiguravati razvojne mogu nosti lokalnom stanovništvu. S razvojnimsmjernicama za PP Blidinje poticat e se održivi razvoj prilago en zna ajkama i prirodnim vrijednostimazašti enoga podru ja, a osobito kroz:

- poticanje o uvanja i održavanja biološke i krajobrazne raznolikosti te zaštitu kulturne baštine,- poticanje održivoga korištenja prirodnih resursa,- poticanje prikladnih oblika turizma i rekreacije,- poticanje razvoja ruralnoga prostora radi poboljšanja infrastrukture seoskih gospodarstava s

ure enjem prostora i obnovom sela,- poticanje dopunskih djelatnosti u poljoprivredi koje su povezane s ekološkom poljoprivrednom

proizvodnjom i gastronomijom,- poboljšanje komunalne infrastrukture,- korištenje neškodljivih i za okoliš prihvatljivih tehnologija za obavljanje privrednih djelatnosti

unutar zašti enoga podru ja.


turizam, posje ivanje i ponuda u zašti enom podru ju jedna od središnjih zada a u konceptuupravljanja Parka bit e osiguranje pretpostavki i uvjeta njegova posje ivanja. Realizacija posje ivanja, višeod drugih funkcija, uklju it e parkovno osoblje iz svih službi: prihvata posjetitelja i transfera, nadzora iosiguranja, tuma enja (interpretacije) i vo enja, istraživanja, upravljanja prirodnim resursima i dr.Posje ivanje zašti enoga podru ja mora biti u skladu s režimom zaštite i razvojem djelatnosti. Obliciposje ivanja i doživljavanja zašti enoga podru ja mogu se razlikovati, a neki od mogu ih su: izletništvo,kampiranje, pješa enje, planinarenje i dr.

Dugoro ni cilj uprave zašti enoga podru ja mora biti uspostava organiziranog sustava posje ivanja.Ovakvim se sustavom osigurava da se na razini prihvatljivoga kapaciteta prostora sustavnim slijedomposje ivanja obuhvati ve ina klju nih lokacija u parku. Takav model posje ivanja oslanja se naprepoznatljivu parkovnu infrastrukturu koju e trebati izgraditi.

edukacija i interpretacija jedna od važnih funkcija uprave Parka odnosit e se na podru je ekološkeedukacije s ciljem poboljšanja znanja i razumijevanja prirode putem razli itih medija, kao što su predavanja,prezentacije, radionice, tiskani informacijski materijali i dr. Posebno je važan edukacijski u inak koji seostvaruje u komunikaciji s lokalnim zajednicama kroz radionice i zajedni ke projekte te u komunikaciji saposjetiteljima kroz npr. vo ene šetnje.

studije i istraživanja u mnogim aktivnostima uprava Parka bit e upu ena na snažnu suradnju snacionalnim i me unarodnim znanstvenim organizacijama kako bi unaprijedila znanje o razli itim aspektimaprirodnoga i kulturnoga okoliša. Pritom je važno da se znanstvena istraživanja planski i sustavno provode teda rezultiraju unapre enjem upravljanja podru jem.

me unarodna suradnja u svom e se djelovanju uprava Parka ravnati po me unarodnim standardimauvanja prirode i javnoga upravljanja. Stoga e trebati usko sura ivati s ostalim zašti enim podru jima,

javnim institucijama i organizacijama na nacionalnoj i me unarodnoj razini. Poseban oblik suradnje mogu eje ostvariti kroz uklju ivanje u sustave, organizacije ili mreže zašti enih podru ja kao što su PAN Parks,Europarks i druge parkovne asocijacije.

monitoring zašti enog podru ja u konceptu upravljanja sve aktivnosti u Parku prirode Blidinje bit epažljivo programirane i sustavno pra ene kako bi se utvrdio napredak prema utvr enim ciljevima i dobilajasna slika o promjenama u prirodnom i kulturnom okolišu. Pritom e se postaviti etiri osnovna ciljamonitoringa:

- otkriti promjene i njihove trendove vezane za biološke resurse, uvjete njihova razvoja, strukturupopulacija ili ekološke procese,

- testirati hipoteze o utjecaju razli itih okolišnih promjena i utjecaja na biološke resurse,- biti podrška odlu ivanju i odrediti u inke upravlja kih akcija i aktivnosti vezanih za biološke

resurse, ekološke procese te kulturna dobra- ustrojiti informacijski sustav zašti enog podru ja.

5.1.2.Organizacija uprave PP Blidinje

Zakonodavni okvir institucionalnog upravljanja zašti enim podru jima u BiH proizlazi iz l. 30. i 31.federalnog Zakona o zaštiti prirode kojima se odre uje obveza da se posebnim propisom odredi nadležnotijelo za provedbu mjera upravljanja koje e se primijeniti na zašti enom podru ju.

Slijedom takvog okvira, a uvažavaju i sadašnje nefunkcioniranje upravlja kog tijela, pretpostavkainkovitog upravljanja Parkom prirode Blidinje svakako je reaktiviranje i reorganiziranje JP Parka prirode

Blidinje. Pod reosnivanjem misli se na uskla ivanje pravnog statusa zašti enog podru ja sa federalnim ikantonalnim zakonodavstvom kroz novi akt o osnivanju nadležnog tijela, pri emu se treba iznova definiratinadležnosti i upravlja ke odgovornosti, te definirati trajno stabilno financiranje rada uprave Parka.


U tu svrhu trebalo bi sporazumom osniva a osigurati sredstava za po etne aktivnosti reorganiziranja iponovnog funkcioniranja JP Parka prirode Blidinje. Najvažnije po etne aktivnosti odnose se na:

- formiranje i rad upravlja kog tijela (npr. upravnog vije a ili nadzornog odbora),- obnovu Statuta poduze a i utvr ivanje unutarnje organizacije,- donošenje godišnjeg programa rada i financijskog plana,- raspisivanje natje aja za zaposlenike.

JP treba postati središte participativnog modela upravljanja Parkom prirode Blidinje u kojem e se razvijatisvi oblici komunikacije i partnerstva s najširom mrežom aktera - interesnih stranaka u upravljanjuzašti enim podru jem. Klju ni akteri u upravljanju PP Blidinje prikazani su na slici 27.

Slika 27. Pregled glavnih aktera u upravljanju PP Blidinje

Koncept i zada e uprave Parka: nakon reosnivanja, ponovnog aktiviranja i nove organizacijske struktureJP Parka prirode Blidinje e u punom smislu obavljati djelatnost zaštite, održavanja i promicanja zašti enogpodru ja Parka. Poduze u e biti dopuštene i druge djelatnosti koje se utvrde Statutom poduze a, poduvjetom da te djelatnosti služe obavljanju osnovne djelatnosti poduze a.

Pritom e djelatnost poduze a biti razvrstana na:

a) redovite djelatnosti koje e obuhvatiti inventarizaciju, zaštitu i monitoring prirodnih vrijednosti ibiološke raznolikosti, pra enje parametara okoliša (voda, tlo, zrak), nadzor zašti enog podru ja,ekološku edukaciju i druge aktivnosti vezane za provedbu dokumenata upravljanja zašti enimpodru jem;

b) programske djelatnosti koje e obuhvatiti promociju i korištenje podru ja kroz marketing irazvoj parkovnih proizvoda i usluga, nadzor planova gospodarenja i koncesija dodijeljenihprivrednim sektorima i poduzetnicima, razvoj programa suradnje s lokalnim zajednicama,suradnju sa stru nim ustanovama, državnim institucijama, tijelima vlasti i nevladinim sektorom,sudjelovanje u istraživa kim projektima i programima, druge programske djelatnosti.

Statutom poduze a i aktom o unutarnjoj organizaciji detaljno e se propisat organizacija po službama,uklju uju i i brojnost i kvalifikacije zaposlenika. Predvi a se etapni razvoj poduze a, pri emu e opsegaktivnosti i dinamika zapošljavanja prije svega ovisiti o osiguranim financijskim sredstvima.

Parkom e upravljati Upravni odbor koji e biti odgovaraju e brojnosti i strukture kako bi se postiglaravnoteža u zastupanju javnih/op ih i posebnih/specifi nih interesa. Radi postizanja javnih interesa uupravljanju bit e važno da lanovi upravnog odbora budu imenovani od osniva a Parka prirode Blidinje. Ucilju operativne u inkovitosti upravni odbor ne bi trebao imati više od 5 lanova.

OP INE/GRADOVI

ŽUPANIJE/KANTONI

VLASNICI ZEMLJIŠTA

LOKALNO STANOVNIŠTVO

PODUZETNICIJP Park prirode

Blidinje

Upravni odborFEDERACIJA BiHFMOIT

KORISNICI PRIRODNIHRESURSA

Udruge institucije POSJETITELJI


Organizacijska shema JP Parka prirode Blidinje - unutarnju strukturu poduze a ine resursi koji krozprocese obavljaju vitalne funkcije. U organizaciji JP Parka prirode Blidinje prepoznate su, na temelju analizezada a ustanove, slijede e funkcije:

– funkcija izvršnog rukovo enja zašti enim podru jem,– funkcija vrednovanja, zaštite i o uvanja zašti enog podru ja,– edukativna funkcija– funkcija nadzora zašti enog podru ja,– funkcija promocije i prezentacije zašti enog podru ja,– funkcija organizacije posje ivanja zašti enog podru ja,– funkcija usmjeravanja i nadzora korištenja zašti enog podru ja (npr. šumarstvo,

lovstvo, poljoprivreda, rekreacija, turizam i ugostiteljstvo),– funkcija tehni kog održavanja zašti enog podru ja– funkcija zajedni kih poslova u upravljanju zašti enim podru jem.

Provedba svake od navedenih funkcija realizira se putem odgovaraju e službe.

Slika 28. Okvirni unutarnji ustroj JP PP Blidinje

Financiranje rada JP Parka prirode Blidinje: sam koncept upravljanja morat e se oslanjati na jasnefinancijske mehanizme i konkretne financijske izvore nužne za funkcioniranje poduze a i ostvarivanjeciljeva zašti enoga podru ja.

UREDRAVNATELJA• ravnatelj• administrator

NADZORNI KA SLUŽBA• glavni nadzornik• nadzornici

• stru ni voditelj

SLUŽBA RA UNOVODSTVAI MARKETINGA• voditelj ra unovodstva• voditelj marketinga

ODJEL ZA ODRŽIV RAZVOJZAŠTI ENOG PODRU JA• referent za suradnju s privrednimsektorima• referent za kulturno naslje e• referent za suradnju s lokalnimzajednicama i udrugama

ODJEL ZA O UVANJEPRIODNIH VRIJEDNOSTI• stru njak za inventarizaciju imonitoring BR i GIS• stur njak za šumarstvo i lovstvo• stru njak za geologiju i hidrologiju• vodi i - stru njaci za interpretaciju iedukaciju

STRU NA SLUŽBA


Sredstva za rad i obavljanje osnovne djelatnosti JP Parka prirode Blidinje osigurat e se:

- iz prora una federalne države za provedbu nacionalnih programa o uvanja biološke raznolikostiu zašti enom podru ju PP Blidinje kao što su programi Nacionalne ekološke mreže i ekološkemreže Europske unije - Natura 2000,

- iz prora una županija/kantona,- iz drugih izvora utvr enih zakonom i posebnim propisima.

Uz prora unska sredstva, dodatna sredstva za rad ustanove osigurat e se iz sustava naknada koje seuobi ajeno pla aju izravno ili neizravno poduze u koje upravlja zašti enim podru jem. Takve naknade su:

- od naplate parkiranja i kampiranja na lokalitetima i zonama koje e se definirati detaljnimplanovima

- od naplate pristojbi za gradnju i/ili legalizaciju vikend objekata u Parku- od naknada za dopuštenja (tzv. koncesije) koja s izdana na federalnoj ili kantonalnoj razini

vezana za gospodarsko korištenje prirodnih resursa vode, šume, divlja i, mineralnih sirovina- od prodaje suvenira, karata, knjiga i dr.- od naplate prava korištenje znaka/logotipa zašti enoga podru ja,- od naplate po posebnim dopuštenjima za korištenje PP Blidinje, npr. za promocije,

fotografiranje i dr.- od naknada za koncesijska dopuštenja koja se napla uju sukladno posebnim ugovorima Uprave

Parka s nositeljima turisti ko-rekreacijske djelatnosti u Parku.

Ostali oblici financijske potpore neophodne za upravljanje trebali bi se, kao što je to praksa širom svijeta,temeljiti na aktivnostima fondova i zaklada razli itih agencija, nevladinih organizacija ili strukovnihdruštava.


5.2. Planirane aktivnosti: prioriteti, raspored i suradnici

Radi što boljeg uvida u pregled svih aktivnosti te uvid u prioritete njihove realizacije, u nastavkusu detaljno prikazane sve aktivnosti raspore ene kroz desetgodišnje razdoblje važenja Plana.Tako er su navedeni sudionici za svaku aktivnost bez kojih bi izvršenje pojedine ili ak cijeleskupine aktivnosti bilo onemogu eno.

P – prioritet

P 1 – Dodjeljuje se aktivnostima koje se MORAJU poduzeti za vrijeme trajanja Plana. Ovu razinuprioriteta trebalo bi dodjeljivati samo klju nim akcijama ije bi neispunjavanje narušilo cijeli Plan.

P 2 – Aktivnosti koje TREBA dovršiti. Postoji odre ena fleksibilnost, no za neprovo enje ovihaktivnosti mora postojati dobar razlog.

P 3 – Aktivnosti koje se MOGU poduzeti kada vrijeme i/ili sredstva postanu dostupni nakondovršenja aktivnosti 1. i 2. razine prioriteta.

Korištene kratice (suradnici):FMOIT – Ministarstvo okoliša i turizma FBiHIS – inspekcijske službeLD – lova ka društvaLV – lokalne vlasti (vlasti kantona/županije i/ili op ina i njima pripadaju e službe u podru juprostornog ure enja, graditeljstva, komunalnih poslova i dr.)NVU – nevladine udruge osim lova kih i planinarskih društava koje su iskazane zasebnoPD – planinarska društvaŠS – šumarska javna poduze aSPP – stanovnici u ParkuVPS – vodoprivredni sektorVS – vanjski suradnici


ZAŠTITA I O UVANJE BIOLOŠKE I GEOLOŠKE RAZNOLIKOSTI (A)

CILJZa vrijeme trajanja Plana održavati postoje e i nastojati poboljšati stanje biološke raznolikosti, prirodnih vrijednosti i zna ajnih staništa primjenom

najbolje prakse u o uvanju i promicanjem primjerenih aktivnosti na podru ju Parka.INDIKATOR

Broj i stanje indikatorskih vrsta i staništa održani su ili pove ani.Godina provo enja PlanaKod Akcija Indikator P

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Suradnici

AA1

Istražiti stanje populacije prenjskog crnogdaždevnjaka u Parku prirode Blidinje te naosnovi dobivenih rezultata izraditi plan

uvanja.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanja. 3 VS, NVU

AA2Istražiti raznolikost šumskih staništa,vrednovati ih i zaštiti reprezentativnastaništa.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanjareprezentativnih staništa.

1 VS, SŠ, LV

AA3Održati postoje i broj planinskih jezera,lokvi i izvora i njihovu biološku Raznolikost.

Postoje i broj planinskih jezera, lokvi iizvora u Parku je održan ili pove an.Indikatorske vrste prisutne su ujezerima, lokvama i izvorima.

2 VS, NVU,PD, LD

AA4Istražiti stanje populacije sljepaša te naosnovi dobivenih rezultata izraditi plan

uvanja.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanja. 3 VS, NVU

AA5Istražiti brojnost jedinki i gnijezda pticagrabljivica i lešinarki na podru ju Parka tena osnovi rezultata napraviti plan o uvanja.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanja. 2 VS, SŠ, LD

AA6

Istražiti rasprostranjenost stenoendemi nihvrsta na podru ju Parka prirode Blidinje,rezultate implemenitirati u GIS Parkaprirode te na osnovi dobivenih rezultataizraditi plan o uvanja.

Izra en je izvještaj o istraživanju, apodaci se nalaze u GIS bazi podatakaParka.Izra en je plan o uvanja.

3 VS, NVU

AA7Sprije iti daljnje poribljavanje vodenihstaništa alohtonim vrstama te postoje eukloniti.

Izvještaj o pra enju stanja pokazuje daalohtone vrste ribe nisu prisutne uvodenim staništima.

1 IS


AA8Inventarizirati i pratiti invazivne vrste uParku te, ukoliko je potrebno, razraditiakcijske planove za kontrolu vrsta.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Ukoliko je potrebno, izra en jeakcijski plan za kontrolu vrsta.

2 VS

AA9Istražiti stanje travnja kih staništa i izraditiplan o uvanja travnja kih staništa tijekomdrugih pet godina provo enja plana.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanja. 2 VS, SPP

AA10

Odrediti najmanje tri druge prioritetne vrstei/ili stanišna tipa za provedbu akcija

uvanja u drugih pet godina provo enjaplana.

Izra en je izvještaj o prioritetnimvrstama i/ili stanišnim tipovima. 3 VS, NVU,

SŠ, LD

AA11Regulirati i pratiti sakupljanje divljihproizvoda iz prirode (npr. gljive iljekovito bilje) u zonama posebne zaštite.

Broj provedenih nadzornih aktivnosti. 3 IS, SŠ, PD,NVU, LD

AA12Istražiti stanje riblje populacije naBlidinjskom jezeru i napraviti akcijskiplan za ribe na Blidinjskom jezeru.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra en je plan o uvanja. 2 VS, NVU, IS

AB1Razviti, održavati i puniti bazu podataka obiološkoj raznolikosti u sklopu GISsustava Parka prirode.

Podaci o biološkoj raznolikosti nalazese u GIS bazi podataka Parka. 1 VS, PT

AB2

Napraviti kartu staništa i kartu zemljišnogpokrova krupnog mjerila teimplementirati u GIS sustav Parka prirodeu prvih pet godina provo enja plana.

Izra ene su karta staništa i kartazemljišnog pokrova. 1 VS, PT

AB3 Inventarizirati vlažna, mo varna i vodenastaništa na podru ju Parka.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Podaci se nalaze u GIS bazi podatakaParka.

3 VS, NVU

AB4Analizirati nedostatke u osnovnimpodacima o biološkoj raznolikosti teprovesti istraživanja u tim podru jima.

Analizirani su nedostaci te je dostupnaOsnovna studija biološke raznolikostina podru ju Parka.

2 VS, NVU

AB5 Razviti i provesti plan pra enja biološkeraznolikosti za cijelo podru je Parka.

Izra en je plan pra enja biološkeraznolikosti za cijelo podru je Parkaprirode.

3 VS, NVU,SŠ, LD, PD


AB6Uskladiti standarde prikupljanja i obradepodataka s državnim informacijskimsustavom za biološku raznolikost.2

Standardi prikupljanja i obrade suuskla eni. 2 FMOIT, VS,

PT

AB7 Poticati i provoditi ekološka istraživanjaprioritetnih vrsta i staništa.

Izra eni su izvještaji.Izra ena je procjena stanja ugroženostiza prioritetne vrste u Parku.

1 VS, NVU

AC1

Izgraditi infrastrukturu potrebnu zaograni avanje i kontrolu pristupa javnostiosjetljivim ili ugroženim mjestima odgeološkog ili speleološkog zna aja.

Potrebna infrastruktura je izgra ena. 3 PT, NVU, SŠ

AC2Istražiti i kartirati speleološke objekte napodru ju Parka i njihovu podzemnufaunu.

Izra en je izvještaj o istraživanju.Izra ena je karta speleoloških objekatana podru ju Parka.

2 NVU, VS,PD, LD, SŠ

AC3 Inventarizirani geološku baštinu napodru ju Parka prirode.

Podaci o geološkoj baštini nalaze se uGIS bazi podataka Parka. 3 VS, NVU

AC4

Napraviti geomorfološku kartu u mjerilu1:25000. za podru je Parka s posebnimosvrtom na izdvajanje podru janaglašenih geomorfoloških vrijednosti.

Izra ena je geomorfološka karta umjerilu 1:25 000.Podaci se nalaze u GIS bazi podatakaParka.

3 PT, VS, NVU

2 Provo enje akcije ovisi o uspostavi državnog informacijskog sustava


UPRAVLJANJE KRAJOBRAZIMA I ODRŽIVO KORIŠTENJE PRIRODNIH DOBARA (B)

CILJ

Za vrijeme trajanja Plana o uvati raznolikost krajobraza poticanjem onih djelatnosti koje su u skladu sa smjernicama zaštite prirode te regulirati aktivnostikoje mogu imati utjecaj na prirodna dobra.

INDIKATORSmanjen je intenzitet i broj aktivnosti koje mogu imati negativan utjecaj na korištenje prirodnih dobara.Raznolikost krajobraza je sa uvana te je na in korištenja prirodnih dobara u skladu sa smjernicama zaštite prirode.

Godina provo enja PlanaKôd Akcija Indikator P

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Suradnici

BA1

Izvršiti tipološku klasifikaciju krajobraza umjerilu 1:25000 za Park prirode Blidinje,valorizirati aspekte vezane za zaštitu te datiprijedlog mjera za upravljanje.

Izra ena je karta krajobraznih tipova umjerilu 1:25 000.Odre ene su zna ajke krajobraza iprocjenjena njihova vrijednost.Donesen je prijedlog mjera zaupravljanje.

1 VS, PT

BA2 Pratiti stanje i vrednovati promjene ukrajobrazu.

Prate se promjene krajobraza te sedobiveni podaci koriste pri upravljanju. 2 VS

BA3

Nadzirati te utjecati na zahvate u prostorukako bi imali što manji utjecaj na izvorne itradicionalne krajobrazne vrijednosti prostoraParka.

Broj poduzetih akcija s ciljemsmanjivanja utjecaja na krajobraznevrijednosti prostora Parka.

uvana je izvornost krajobraza itradicionalne krajobrazne vrijednosti.

1 IS, LV

BA4 uvati postoje u tradicionalnu parcelacijupolja.

uvana je tradicionalna parcelacijapolja. 2 LV, SPP

BA5

Podizati razinu svijesti kod lokalnogstanovništva i šire javnosti o zna ajkamakrajobraza Parka i mogu nostima njegova

uvanja kroz raznovrsne aktivnosti.

Broj promotivnih materijala i aktivnostiBroj inicijativa lokalnog stanovništvapodržanih od strane Parka.

3 LV, SPP,NVU

BA6Poticati sanaciju krajobraza duž izvedenihinfrastrukturnih koridora i podru ja stambeneizgradnje.

Izra eni planovi sanacije krajobrazaDuž izvedenih infrastrukturnih koridora ipodru ja stambene izgradnje izvršena jesanacija krajobraza.

2 LV, IS


BA7

Nadzirati i utjecati na aktivnosti izgradnjenove i održavanja postoje e prometne,energetske i telekomunikacijskeinfrastrukture.

Broj provedenih nadzornih aktivnosti.Prometna, energetska itelekomunikacijska infrastruktura gradise i održava u skladu s mjerama zaštiteprirode.

2 VS, LV

BB1

Napraviti prora un ukupne godišnje potrebevode po pojedinim sustavima, uzimaju i uobzir potrošnju prilago enu turisti koj sezonii svim drugim potrebama.

Izra en prora un ukupne godišnjepotrebe vode po pojedinim sustavima. 2 IS, VS, VPS

BB2

Izraditi program kontrole kakvo epovršinskih i podzemnih voda i poticatidefiniranje zaštitne zone za površinske ipodzemne vode.

Izra en program kontrole kakvo epovršinskih i podzemnih voda. 2 VPS, VS

BB3Napraviti katastar zaga iva a površinskih ipodzemnih voda, kao što su septi ke jame irazna odlagališta krutog otpada.

Izra en je katastar zaga iva apovršinskih i podzemnih voda. 1 VPS, VS, IS

BB4

Sura ivati pri izradi vodnogospodarskihosnova za podru je Parka kako bi se uskladiles uvjetima zaštite prirode i nadzirati njihovoprovo enje.

U vodno-gospodarske osnove ugra enisu uvjeti zaštite prirode.Broj nadzornih aktivnosti nadprovo enjem osnova.

1 VPS, NVU,VS, IS

BB5

Istražiti prirodne vrijednosti hidrološkogsustava Blidinjskog jezera i procjeniti utjecajdovršenja planiranog nasipa svodonepropusnom jezgrom na zaštitupriodnih vrijednosti.

Izra ena je studija hidrološkog sustavaBlidinjskog jezera s mjerama zaštiteprirodnih vrijednosti.

1 VPS, PT, VS

BC1

Sura ivati pri izradi šumskogospodarskihplanova za državne šume i nadzirati na inkorištenja šuma u skladu sa smjernicamazaštite prirode.

U šumsko-gospodarske osnove zadržavne šume ugra eni su uvjeti zaštiteprirode.Broj nadzornih aktivnosti nadprovo enjem osnova.

2 SŠ, IS,NVU, PD

BC2

Poticati izradu šumskogospodarskih planovaza privatne šume te nadzirati na ingospodarskog korištenja privatnih šuma uskladu sa smjernicama zaštite prirode.

U šumsko-gospodarske osnove zaprivatne šume ugra eni su uvjeti zaštiteprirode.Broj izra enih šumsko-gospodarskihosnova za privatne šume.

3 VS, SŠ, IS,NVU, PD


Broj nadzornih aktivnosti nadprovo enjem osnova.

BC3

Sura ivati pri izradi lovno-gospodarskihosnova za lovišta u obuhvatu Parka kako bi seuskladile s uvjetima zaštite prirode i nadziratinjihovo provo enje.

U lovno-gospodarske osnove ugra eni suuvjeti zaštite prirode.Broj nadzornih aktivnosti nadprovo enjem osnova.

2 VS, SŠ, LD,NVU

BC4 Regulirati me usobne odnose uprave Parka ilovoovlaštenika sklapanjem sporazuma. Broj sklopljenih sporazuma. 3 VS, IS, LD,

SŠ, NVU

BC5 Izraditi plan povezanih aktivnosti sšumarskim i lovnim inspekcijama.

Plan povezanih aktivnosti s šumarskim ilovnim inspekcijama. 1 IS, LD, SŠ

BC6Poticati izradu stru nih elaborata zaproglašavanje pojedinih podru ja ne lovnimzonama.

Broj izra enih stru nih elaborata zaproglašavanje pojedinih podru ja nelovnim zonama.

1 VS, LD,NVU, IS

BD1 Sanirati iskope na podru ju Parka i sprije itidaljnje iskapanje pijeska i šljunka.

Izra en je plan sanacije napuštenihiskopa.Iskopi su sanirani.Donesena je zabrana o daljnjemiskapanju pijeska i šljunka.

1 FMOIT, PT,IS, LV

BE1Izraditi pedološku kartu 1:25000 za podru jePP Blidinje s posebnim osvrtom na izdvajanjepodru ja s pove anim rizikom od erozije.

Izra ena je pedološka karta u mjerilu1:25 000.Podaci se nalaze u GIS bazi podatakaParka.

2 VS, PT

BE2Izvršiti višenamjensko vrednovanje zemljišta,uspostaviti monitoring tala i održavati GISbazu podataka o tlima u Parku.

Izra ena je karta boniteta tala zapodru ja Parka.Ugovoreno je pra enje tala natrogodišnjoj razini.GIS baza je održavana i ažurirana.

3 VS, PT

BE3

Razviti poljoprivredno-okolišni program zapodru je Parka sa smjernicama za promocijudobre poljoprivredne prakse koja podržava

uvanje biološke i krajobrazne raznolikosti.

Izra en je poljoprivredno-okolišniprogram za podru je Parka sprovedbenim smjernicama.

1 VS, LV,SPP, NVU

BE4Regulirati provo enje sportskog-ribolova naBlidinjskom jezeru na na in koji doprinosizaštiti prirode i nadzirati njegovo provo enje.

Izra ena je studija razvoja sportskog-ribolova na Blidinjskom jezeru sasmjernicama za provo enje.

1 VPS, VS,NVU


ZAŠTITA I O UVANJE KULTURNE BAŠTINE (C)

CILJuvati kulturnu baštinu i tradicionalni na in života kroz poticajne mjere, promociju jedinstvenih kulturnih vrijednosti podru ja Parka te zaštitu

specifi nih lokacija od kulturno-povijesne važnosti za vrijeme trajanja Plana.INDIKATORI

Obnavlja se interes za tradicionalnim i održivim na inima privre ivanja.Poboljšan odnos lokalne zajednice prema vlastitom kulturnom identitetu.Specifi ne lokacije od kulturno-povijesne važnosti su zašti ene i o uvane.

Godina provo enja PlanaKôd Akcija Indikator P1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

CA1Odrediti posebno vrijedna kulturna dobra u PPBlidinje u suradnji s nadležnim institucijamapokrenuti postupak njihove zaštite.

Podaci o posebno vrijednim kulturnimdobrima zabilježeni su u GIS bazi podataka.Broj dobara predloženih za zaštitu.

1 VS, LV,NVU

CA2Pokrenuti projekte prezentacije kulturnebaštine Parka u suradnji s muzejima i ostalimnadležnim ustanovama.

Broj ostvarenih projekata s muzejima iostalim nadležnim ustanovama naprezentaciji kulturne baštine Parka.

3 VS, LV,NVU

CA3

Odrediti najmanje dva lokaliteta kulturnogdobra pogodna za posje ivanje, pokrenutipostupak njihove sanacije te ih opremitipotrebnom turisti kom infrastrukturom.

Odabrani lokaliteti kulturnog dobra saniranisu i prezentirani javnosti. 1 VS, LV,

PS

CA4

Uklju iti u turisti ku ponudu i opremitipotrebnom turisti kom infrastrukturomnekropole ste aka koje su trenutno u statusunacionalnog spomenika.

Broj lokaliteta nekropola ste aka uklju enihu turisti ku ponudu i opremljenihpotrebnom turisti kom infrastrukturom.

1 VS, LV,NVU

CB1 Istražiti postoje e arheološke lokalitete,zabilježiti ih i ozna iti.

Izra en je izvještaj.Podaci su zabilježeni u GIS bazi podataka. 3 VS, LV,

NVU,

CC1Napraviti plan obnove objekata graditeljskebaštine od posebne kulturne i estetskevrijednosti i zapo eti s njegovom provedbom.

Propisani su uvjeti i napravljen je planobnove graditeljske baštine. 3 VS, PT,

LV

CC2Na više lokaliteta poticati otvaranje etno-ku akao mjesta prikaza i edukacije otradicionalnom na inu života.

Etno ku e su otvorene i koriste se. 2 PT, PS,LV, NVU

CC3 Razviti smjernice izgradnje i rekonstrukcijeobjekata na podru ju PP Blidinje koji se Izra ene su smjernice i javno su dostupne. 3 VS, LV


uklapaju u tradicijsku estetiku te ih u initidostupnim za javnu upotrebu.

CD1 Istražiti i opisati nematerijalnu kulturnubaštinu. Izra en je izvještaj. 2 VS, NVU

CD2

Inicirati organiziranje višednevnihmanifestacija kao što su: Me unarodni danifolklora, Dani Dive Grabov eve, MijataTomi a, Pri e o duhanu, Tjedne radionicetradicijskih obrta i sl..

Broj organiziranih manifestacija naprezentaciji nematerijalne kulturne baštine. 2 VS, PS,

NVU

CD3Poticati i turisti ki afirmirati obilježavanjevažnih me unarodnih ekoloških datuma ivjerskih proslava.

Usvojen kalendar obilježavanja ekološkihdatuma i vjerskih proslava. 3 LV, NVU

CD4 Inicirati suradnju s lokalnim kulturno-umjetni kim društvima.

Ostvarena suradnja s lokalnim kulturno-umjetni kim društvima. 3 LV, NVU


TURIZAM ZAŠTITA OKOLIŠA I PROSTORNO URE ENJE (D)

CILJZa vrijeme trajanja Plana omogu iti posjetiteljima uživanje i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zaštitom posebnih vrijednosti Parka, poštivaju i

harmoniju prirodnog i kulturnog naslije a i odražavaju i visoku kvalitetu okoliša.INDIKATORI

Pove anje mogu nosti za odmor i rekreaciju na na in koji je u skladu sa zaštitom posebnih vrijednosti Parka.Posjetitelji uživaju u novim mogu nostima za odmor i rekreaciju.

Godina provo enja PlanaKod Akcija Indikator P1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

Suradnici

DA1

Odabrati prioritete iz Master plana turizma kojisu su skladu sa ciljevima zaštite prirode izapo eti provo enje programa cjelovitogsustava posje ivanja Parka u prve dvije godineprovo enja Plana.

Prioriteti su odabrani te se provodi programcjelovitog sustava posje ivanja. 1 LV, PS

DA2Urediti jednu pou nu stazu u prvih 5 godinaprovedbe Plana te još jednu u sljede ih 5godina

Napravljeni su projekti pou nih stazaPou ne staze su ure ene za posje ivanje 2 LV, PD,

NVU, PS

DA3 Urediti za korištenje najmanje tri izvora pitkevode uz glavne planinarske putove. Ure ena su najmanje tri izvora pitke vode. 2 LV, PD,

NVU

DA4 Osmisliti i ponuditi posjetiteljima višednevneplaninarske rute na podru ju Parka.

Broj osmišljenih višednevnih planinskihtura.Posjetitelji koriste višednevne planinsketure.

1 LV, PS,PD,NVU

DA5Izgraditi nove sadržaje te prilagoditi najmanjedva postoje a objekta infrastrukture osobama sposebnim potrebama.

Broj novih sadržaja.Broj prilago enih objekata infrastrukture. 2 VS, LV,

NVU

DA6 Poticati voditelje planinarskih domova naproširenje i poboljšanje ponude.

Posjetitelji Parka zadovoljni su ponudom uplaninarskim domovima. 2 LV, PS,

PD

DA7Za zainteresirane iznajmljiva e osigurati uvjetei/ili prostor za iznajmljivanje rekvizita iopreme za sportske aktivnosti u prirodi.

Broj lokacija na kojima je mogu e iznajmitirekvizite i opremu za sportske aktivnosti. 3 PS, LV

DA8 U skladu sa smjernicama zaštite prirodeodrediti i urediti mjesta pogodna za Broj mjesta ure enih za kampiranje. 3 PS, LV


kampiranje.

DA9 Razvijati i kontinuirano održavatiinfrastrukturu za posjetitelje.

Stanje postoje e infrastrukture zadovoljavapotrebe posjetitelja.Broj novih objekata infrastrukture.

2 LV, PS,

DA10Ozna iti standardiziranom signalizacijom svezna ajne lokalitete za posje ivanje na podru juParka.

Svi lokaliteti ozna eni su standardiziranomsignalizacijom. 3 LV

DA11 Održavati planinarske putove u suradnji splaninarskim društvima.

Stanje putova zadovoljava potrebeposjetitelja. 2

LV, PD,NVU, LD,

SŠ

DA 12Osmisliti promociju i turisti ku ponuduosobito vrijednog krajobraza kanjona DiveGrabovice.

Osmišljena je turisti ka ponuda osobitovrijednog krajobraza kanjona DiveGrabovice.

3 PS, LV,PD, NVU,

DB1

Usredoto iti se na osmišljavanjeprepoznatljivih turisti kih doživljaja i razvijatinove turisti ke proizvode, primarno zajednokratno posje ivanje i za sva godišnjadoba.

Broj prepoznatljivih turisti kih doživljaja inovih turisti kih proizvoda. 2 VS, NV,

SPP

DB2

Inicirati objedinjavanje nositelja turisti kihdjelatnosti u eko-turisti ki klaster radipoboljšanja standarda smještajnih sadržaja iusluga.

Nositelji turisti kih djelatnosti objedinili suse u eko-turisti ki klaster. 3 LV, PS

DB3 Poticati usavršavanje turisti kih kadrova krozobuku i prakse u inozemstvu. Izvršeno usavršavanje turisti kih kadrova. 3 VS

DB4Organizirati radionice radi podizanja svijestilokalnog stanovništva i poduzetnika ospecifi nostima ekološki odgovornog turizma.

Broj održanih radionica. 2 VS, LV,SPP

DB5

Osiguravati redovito informiranje lokalnogstanovništva i privatnih poduzetnika omogu nostima financijskih potpora za razvojturisti ke ponude.

Osigurano je redovito informiranje lokalnogstanovništva i privatnih poduzetnika omogu nostima financijskih potpora zarazvoj turisti ke ponude.

2 PS, LV,SPP

DB6Ja ati sposobnosti uprave Parka za apliciranjena inozemna sredstva za provedbu projekatarazvoja turisti ke funkcije Parka.

Broj obu enih djelatnika. 3 VS


DC1

Istražiti i odrediti prihvatne kapacitetepojedinih lokaliteta za posje ivanje u skladu sasmjernicama zaštite prirode te pratiti iregulirati broj posjetitelja.

Izra en je izvještaj.Odre eni su prihvatni kapaciteti.Broj posjetitelja ne prelazi prihvatnekapacitete pojedinih lokacija.

2 VS, PS

DC2Kod nadležnih službi poticati poboljšanjepovezanosti podru ja Parka i utjecajnogpodru ja sredstvima javnog prijevoza.

Osigurana povezanost podru ja Parka iutjecajnog podru ja sredstvima javnogprijevoza.

2 LV, PS

DC3Napraviti studiju organiziranog sustavaposje ivanja Parka u koji e se uklju itiprirodne vrijednosti šire regije.

Izra ena je studija. 3 VS, LV

DD1Provjeravati zakonitost gradnje i obnoveobjekata na podru ju Parka i poduzimati mjereu slu aju bespravne gradnje.

Broj nadzornih aktivnosti nad gradnjom iobnovom objekata na podru ju Parka.Broj poduzetih mjera u slu aju bespravnegradnje.

2 LV, IS

DD2 Sanirati zone sekundarnog stanovanja.Izra en je Plan sanacije zona sekundarnogstanovanja.Zone sekundarnog stanovanja su sanirane.

1 LV, IS, VS

DD3 Inicirati ispitivanje stanja minski sumljivihpovršina u Parku i bližem okruženju.

Dogovoren je pregled prostora Parka uodnosu na minski sumljive površine. 1

FMOIT,VS, PS,SŠ, PD

DD4U suradnji s nadležnim tijelima poticatiizgradnju sustava odvodnje u skladu sciljevima zaštite podzemnih voda.

Izgra en je sustav odvodnje u skladu sciljevima zaštite podzemnih voda. 1 LV, VPS,

IS, VS

DD5 U suradnji s nadležnim tijelima unapre ivatisustav zbrinjavanja otpada na podru ju Parka.

Sustav zbrinjavanja otpada na podru juParka je unaprije en. 2 LV, IS

DD6 Implementirati „Strategiju upravljanjaotpadom FBiH“.

Sustav upravljanja otpadom u Parkuintegriran je u lokalni sustav zbrinjavanjaotpada .

1 LV, IS,PS, NVU

DD7 Inicirati iš enje i sanaciju divljih odlagalištaotpada na podru ju Parka.

Izra en Plan sanacije divljih odlagalištaotpada.Divlja odlagališta otpada na podru ju Parkasu o iš ena i sanirana.

2 LV, IS,PS, NVU


POTPORA LOKALNIM ZAJEDNICAMA (E)

CILJInicirati i podržati akcije koje pridonose pove anju kvalitete života žitelja Parka i šireg okruženja, a nemaju negativnog utjecaja na o uvanje prirode i

krajobrazaINDIKATOR

Pove an broj akcija i inicijativa podržanih od strane uprave Parka koji su pružili mogu nost za kvalitetniji život žitelja Parka.Godina provo enja PlanaKod Akcija Indikator P

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10Suradnici

EA1Pove ati prednosti i koristi od razvoja turizmaza doma e stanovništvo uvo enjem eko-brendaParka.

Uveden eko-brend Parka prirode Blidinje. 2 LV, PS,NVU

EA2

Istražiti mogu nost i poticati lokalnostanovništvo na bavljenje poljoprivredom isto arstvom te proizvodnju autohtonihproizvoda.

Izra en je izvještaj i sustav poticanjalokalnog stanovništva. 2 LV, VS,

PT

EA3Založiti se za uspostavu sustava kvalitetelokalno uzgojene hrane kroz odgovaraju ecertifikate.

Uspostavljen sustav kvalitete lokalnouzgojene hrane.Broj izdanih certifikata.

3 LV, PT

EA4 Prodavati autohtone proizvode na prodajnimmjestima u Parku. Broj prodajnih mjesta. 3 PS, LV, IS

EA5Kreiranje regionalne mreže koja omogu avadistribuciju od farme do farme, od farme dopotroša a, od farme do institucionalnog kupca.

Uspostavljena regionalna mreža distribucijeautohtonih proizvoda. 3 LV, NVU,

PS

EA6

U suradnji s lokalnim udrugama osmišljavanjei provedba regionalne promocijske iedukacijske kampanje o mogu nostima ina inima sudjelovanja lokalnih zajednica uaktivnostima Parka.

Uspostavljena suradnja s lokalnimudrugama.Osmišljena regionalna promocijska iedukacijska kampanja.Broj sudjelovanja lokalnih zajednica uaktivnostima Parka.

3 LV, NVU

EB1Organizirati stru ne tribine, radionice iseminare za lokalno stanovništvo vezane uzodrživi razvoj lokalne privrede, i poljoprivrede.

Broj održanih tribina, radionica i seminara. 1 VS, NVU

EB2 Izraditi i postaviti oglasne plo e namijenjene Broj postavljenih oglasnih plo a. 2 PS, LV,


boljem informiranju lokalnog stanovništva unaseljima na podru ju Parka prirode Blidinje.

NVU

EB3

Izdavati bilten sa svrhom informiranjalokalnog stanovništva o aktivnostima JP iaktualnim pitanjima vezanim za kvalitetuživota u Parku.

Broj izdanih biltena. 3 LV, NVZ

EC1Podržati i promovirati razvoj seoskog turizmana podru ju Park prirode Blidinje i utjecajnogpodru ja.

Broj doma instava koja se bave seoskimturizmom. 3 LV, NVU

EC2Pomo i lokalnom stanovništvu priosmišljavanju i realizaciji sadržaja za turiste iposjetitelje.

Broj sadržaja za turiste i posjetitelje ostvarenod strane lokalnog stanovništva. 2 LV, PS,

NVU

EC3

Podržati inicijative i aktivnosti lokalnogstanovništva koje pridonose o uvanju okoliša,prirodnih i kulturnih vrijednosti te lokalnomrazvoju Parka prirode Blidinje.

Broj inicijativa lokalnog stanovništvapodržanih od strane Parka. 2 LV, NVU,

IS

ED1

Otvaranje novih radnih mjesta za lokalnostanovništvo, posebice obrazovane mlade ljude(poticati ih na usavršavanja, prakse uinozemstvu, intenzivirati interes struke).

Broj otvorenih novih radnih mjesta. 2 LV, PS

ED2Poticanje privatne poduzetni ke inicijative utradicijskim djelatnostima i oblicimakulturološkog turizma.

Broj privatnih poduzetni kih inicijativa. 2 PS, LV,NVU


EDUKACIJA, TUMA ENJE I PROMIDŽBA (F)

CILJZa vrijeme trajanja Plana osigurati da javnost razumije i cijeni vrijednosti Parka kako bi doprinosila o uvanju i zaštititi prirode.

INDIKATORIPozitivan stav javnosti koja boravi u Parku o o uvanju prirode i o vrijednostima Parka.Promjena ponašanja klju nih korisnika u o uvanju vrijednosti Parka.


Suradnici

FA1 Izraditi cjeloviti program edukacijskihaktivnosti i tuma enja.

Izra en je cjelovit program edukacije.Provodi se program edukacije. 2 VS, NVU

FA2Uspostaviti i održavati web portal Parkaprirode Blidinje s mogu nostima interaktivnogpristupa.

Web portal Parka je uspostavljen i trajnoodržavan/ažuriran. 1 PT

FA3 Educirati vanjske suradnike na poslovimaedukacije i stru nog vo enja posjetitelja. Broj educiranih vanjskih suradnika. 3 VS, NVU

FB1 Ve inu djelatnika Parka osposobiti i uklju iti uop e edukacijske aktivnosti i tuma enje.

Broj osposobljenih djelatnika Parkauklju enih u op e edukacijske aktivnosti ituma enje.

2 VS, PT

FB2Izraditi interni priru nik za tuma enjeprirodnih, kulturnih i vizualnih krajobraznihvrijednosti Parka.

Izra en je interni priru nik i koristi se zatuma enje. 1 VS, PT,

NVU,

FB3Izraditi upitnike i provoditi anketu u svrhudobivanja povratnih informacija o kvalitetiedukativnih programa.

Izra eni su upitnici.Broj provedenih anketa. 3 VS, NVU

FC1

Organizirati tematske radionice i doga anja zalokalno stanovništvo i ostale korisnike Parkakako bi ih se uputilo u rad uprave podru ja, alii u povijesne, tradicionalne, biološke i kulturnevrijednosti Parka.

Broj održanih radionica i doga anja zalokalno stanovništvo i ostale korisnikeParka.Lokalno stanovništvo i ostali korisniciupu eni su u rad Uprave Parka te boljepoznaju vrijednosti Parka.

2 NVU, VS

FC2Izra ivati edukativne materijale o prirodnim,kulturnim i vizualnim krajobraznimvrijednostima Parka.

Broj izra enih edukativnih materijala. 2 NVU, VS


FD1

Izgraditi najmanje dva nova objektainfrastrukture za potrebe provo enjaedukativnih programa (ekološke edukacije) napodru ju Parka.

Broj novih objekata infrastrukture. 3 PT, PS,LV

FD2Promovirati vrijednosti, atrakcije iposjetiteljske sadržaje Parka putem sredstavapromidžbe na sajmovima, kongresima i dr.

Broj promidžbenih aktivnosti. 3 NVU, LV

FD3Osmisliti materijale za edukaciju lokalnogstanovništva i potaknuti povrataktradicionalnim djelatnostima.

Broj izra enih edukativnih materijala. 3 NVU

FD4 Osmisliti i izraditi autohtone, originalne,edukativne i uporabne suvenire Parka. Broj novih suvenira. 3 NVU, LV,

PS


UPRAVLJANJE, ADMINISTRACIJA I ODRŽIVOST

CILJRazviti upravlja ku strukturu Parka prirode Blidinje unapre enjem kadrovskog, materijalno-tehni kog i financijskog potencijala i održati je na razini

potrebnoj za u inkovitu provedbu Plana upravljanja.INDIKATOR

Kod najšire javnosti ostavljati dojam efikasno i vjerodostojno vo enog zašti enog podru ja s jasnom vizijom razvoja u svim aspektima upravljanja


Suradnici

GA1

Dogovorom na federalnoj i županijskoj raziniprovesti reosnivanje nadležnog tijela zaupravljanje Parkom prirode Blidinje radiponovnog aktiviranja i uspostave u inkovitogmodela za Provedbu Plana upravljanja, snaglašenim jasnim financijskimodgovornostima.

Nadležno tijelo za upravljanje Parkomprirode Blidinje je reosnovano. 1 FMOIT,

LV

GA2Potaknuti osniva e na formiranje Stru nogsavjeta kao ekspertnu pomo Upravnomodboru u upravljanju Parkom.

Formiran je Stru ni savjet. 3 LV, NVU

GA3Razviti model suradnje s nadležnim upravnimtijelima županija i op ina, posebnoinspekcijskim službama.

Izra en je model suradnje s nadležnimupravnim tijelima županija i op ina. 2 LV

GA4Uspostaviti suradnju s korisnicima prostora,posebno nositeljima gospodarskih djelatnosti ušumarstvu, lovstvu, poljoprivredi, turizmu i dr.

Uspostavljena je suradnja s korisnicimaprostora. 2

LV, PS,NVU, SŠ,

VS

GA5

Sura ivati sa stru nim, znanstvenim iinterventnim organizacijama te drugimkorisnicima prostora Parka na lokalnoj,regionalnoj i nacionalnoj razini.

Potpisani sporazumi o suradnji saznanstvenim, stru nim i interventnimorganizacijama te drugim korisnicimaprostora Parka na lokalnoj, regionalnoj inacionalnoj razini.

3 VS

GB1Donijeti Pravilnik o unutarnjem redu uskla ens dokumentima prostornog plana i Planaupravljanja.

Donesen je pravilnik o unutarnjem redu. 1 LV, IS,SŠ, PS,

GB2 Pratiti i aktivno sudjelovati u postupcima Broj akata na kojima je Javno poduze e 2 FMOIT,


donošenja zakonskih i podzakonskih akata izpodru ja zaštite prirode.

aktivno sudjelovalo. LV

GB3 Pratiti primjenu odredbi prostornog plana ipripremati prijedloge za budu e verzije.

Broj nadziranih zahvata u prostoru.Broj prikupljenih prijedloga za budu everzije.

1 LV, PT

GB4 Revidirati Pravilnik o unutarnjem ustrojstvu teizraditi plan zapošljavanja novih kadrova.

Revidiran je pravilnik o unutarnjemustrojstvu.Napravljen je plan zapošljavanja novihkadrova.

2 LV, ZSI

GB5Osigurati nova zapošljavanja sukladnoPravilniku o unutarnjem ustrojstvu upraveparka.

Broj novih radnih mjesta. 2 LV, PS

GB6 Napraviti uvjete za uklju ivanje više volonterai vježbenika u rad Parka.

Broj volontera i vježbenika uklju enih u radParka 3 VS, NVU

GB7 Kontinuirano obu avati i usavršavati svedjelatnike Parka.

Djelatnici su kompetentniji u obavljanjusvojih poslova. 2 VS, LV

GB8 Kompletno urediti i opremiti uredski prostorJP PP Blidinje. Ure en i opremljen uredski prostor. 3 FMOIT,

LV, PS

GB9Nabavljati opremu i sredstva za rad stru nihslužbi Parka u skladu s tehnološkimnapretkom.

Izra en je godišnji plan nabave.Oprema i sredstva za rad zadovoljavajupotrebe JP.

2 LV, PS

GB10Uspostaviti razmjenu znanja i iskustava sostalim zašti enim podru jima u zemlji iinozemstvu.

Broj kontakata i susreta s predstavnicimaostalih zašti enih podru ja. 3 VS

GB11 Razvijati mrežu vanjskih suradnika zapružanje usluga stru nog vo enja. Broj angažiranih vanjskih suradnika. 3 VS, NVU,

LV

GB12Opremiti i obu iti ve inu djelatnika JP PPBlidinje za pružanje pomo i i provo enjamjera sigurnosti za podru je PP Blidinje.

Broj opremljenih i obu enih djelatnika. 2VS, LV,

NVU, PD,SŠ, LD

GB13Ustrojiti stru nu biblioteku i arhivu Parkaprirode Blidinje u prve dvije godineprovo enja Plana i redovito je nadopunjavati.

Biblioteka i arhiva Parka je ustrojena iredovito se nadopunjava. 3 VS

GC1Osigurati trajne izvore financiranja putemdržavnog i županijskog/kantonalnogprora una, donacija i vlastitih prihoda.

Sklopljeni su ugovori o financiranju. 1 FMOIT,LV


GC2

Sporazumima sa privrednim sektorima iop inama osigurati prihode od naknada i rentikoje ovima pripadaju sukladno propisima okorištenje prirodnih resursa šume, vode,divlja i, mineralnih sirovina i drugo.

Osigurani prihodi od naknada i renti. 3 LV, PS

GC3

Osigurati dodatne izvore financiranjaprijavljivanjem projekata na natje aje iprograme nacionalnih i me unarodnihinstitucija.

Broj financiranih projekata. 2 VS, NVU

GC4Razraditi i primjenjivati sustav koncesijskihodobrenja za uporabu zašti enih prirodnihvrijednosti Parka u komercijalne svrhe.

Razra en je i primjenjuje se sustavkoncesijskih odobrenja.Broj sklopljenih ugovora.

2 LV, PS,


5.3. Troškovi provedbe Plana

Ukupna sredstva potrebna za provo enje Plana upravljanja Parka prirode Blidinje za razdoblje važenja Plana (10 godina) iznose 4.101.000 KM. Tom iznosu trebadodati u približno jednakom iznosu rashode poslovanja Uprave Parka.

Troškovi provo enja akcija prema temama Plana

Period provo enja PlanaTROŠKOVIPROVEDBEAKCIJA PLANA 1. godina 2. godina 3. godina 4. godina 5. godina 6. godina 7. godina 8. godina 9. godina 10. godina

IZNOS(KM)

A. ZAŠTITA I UVANJEBIOLOŠKE I GEOLOŠKERAZNOLIKOSTI

110.000 100.000 70.000 45.000 28.000 35.000 30.000 28.000 25.000 25.000 496.000

B. UPRAVLJANJEKRAJOBRAZIMA IODRŽIVO KORIŠTENJEPRIRODNIH DOBARA

25.000 45.000 30.000 16.000 9.000 5.000 5.000 5.000 5.000 7.000 152.000

C. ZAŠTITA I UVANJEKULTURNE BAŠTINE 6.000 15.000 12.000 9.000 7.000 7.000 7.000 7.000 6.000 6.000 82.000

D. TURIZAM, ZAŠTITAOKOLIŠA I PROSTORNOURE ENJE

300.000 350.000 320.000 300.000 280.000 200.000 180.000 180.000 160.000 150.000 2.420.000

E. POTPORA LOKALNIMZAJEDNICAMA 10.000 12.000 8.000 8.000 10.000 9.000 8.000 7.000 6.000 6.000 84.000

F. EDUKACIJA,TUMA ENJE IPROMIDŽBA

50.000 75.000 60.000 50.000 65.000 45.000 40.000 36.000 32.000 45.000 498.000

G. UPRAVLJANJE,ADMINISTRACIJA IODRŽIVOST

60,000 45.000 30.000 32.000 50.000 45.000 45.000 42.000 40.000 40.000 369.000

UKUPNO 501.000 642.000 530.000 460.000 449.000 346.000 315.000 305.000 274.000 279.000 4.101.000


5.4. Pra enje provedbe Plana upravljanja

Cilj pra enja provedbe je uo iti primjenjuje li se Plan efikasno te postižu li se zadani ciljevi. Pra enjeprovedbe omogu ava da se kroz promatranje utjecaja upravljanja sakupe iskustva prema kojima e se daljeprilago avati upravlja ke akcije. Akcije motrenja u inka imaju za svrhu sakupiti podatke za iskazivanjeindikatora na temelju kojih e se ocijeniti uspješnost provo enja aktivnosti u zašti enom podru ju, koji eukazivati na pravilnost izvedenih aktivnosti i to ne samo u smislu o uvanja biološke raznovrsnosti, nego i usmislu razvitka podru ja. Rezultati monitoringa e omogu iti i pravovremeno reagiranje u slu ajevima dasu neke od aktivnosti bile pogrešno planirane, odnosno da nisu dale željene rezultate. Za pra enje provedbeu Planu se definira 30 akcija motrenja u inka.

CILJ

Nadzirati i dokumentirati rezultate akcija upravljanja kao i ispunjenje ciljeva upravljanja

Akcije pra enja provedbe Plana upravljanja Akcije Plana upravljanjaM1 Osigurati da su ostvarenje ciljeva upravljanja Parkom i izvršnapitanja provedbe upravljanja stalne teme svih sastanaka Upravnogodbora Parka.

AB1, AB4, AB5, AB6, BB3, BD1, BE1,CD1, DD1, DD2, DD3, DD5, DD6, DD7,GA1, GB1

M2 Osigurati da su pravovremeno podneseni izvještaji oistraživanjima koja su provedena od Uprave Parka ili suradni kihorganizacija i pojedinaca te da su izvještaji unutar smjernica zadanih odstrane Uprave Parka.

AA1, AA2, AA3, AA4, AA5, AA6, AA8,AA9, AA10, AA12, AB3, AB4, AB7

M3 Osigurati da nadzornici i ostalo parkovno osoblje ispunjavajudnevne izvještaje o terenskim aktivnostima vezanim uz provedbumjera zaštite ugroženih vrsta i staništa.

AA11, AC2, AC3, BA2, BA3, BA4, BA7,BC5, BD1, DD1, GA3, GA4

M4 Osigurati da se svi podaci prikupljeni motrenjem u zadanomroku pohrane u GIS bazu podataka te analiziraju kako bi se utvrdilostanje i trendovi i te na njih odgovorilo prikladnim upravlja kimmjerama.

AB1, AB2, AC4, BA1, BE1, BE2

M5 Održavati referentnu GIS bazu o zonama i granicamaupravlja kih vlasti unutar Parka AB1, AB2, BE1, BE2

M6 Osigurati da Uprava Parka održava zapise svih konzultacija isavjetodavnih sastanaka s dionicima (državnim agencijama,vlastima i grupama korisnika prirodnih resursa) vezano zaispunjavanje njihovih obaveza u upravljanju Parkom.

BA6, BA7, BA8, BB3, BB4, BC1, BC2,BC3, BC4, BC5, BE3, DB2, DB3, EC2

M7 Osigurati da Uprava Parka održava zapise svih konzultacija isavjetodavnih sastanaka u svrhu davanja potpore lokalnomstanovništvu i posebnim grupama dionika koje provode vlastiteaktivnosti, npr. gospodarenje privatnim šumama, održavanje lokalnihmanifestacija, razvoj tradicionalnih djelatnosti i dr.

BA5, BE3, BE4, CD2, CD3, CD4, DB4,DB5, EA3, AE4, AE5, EA6, AB1, EC2,EC3, ED2, FC1

M8 Osigurati da se sve službene karte, planovi i smjernice Parkapodijele dionicima i organima vlasti u trenutku njihova izdavanja,revizija ili dopuna. GA3, GA4, GA5, GB2M9 Osigurati da Park dobiva na uvid sve vanjske planove, strategije izakone izdane od strane službi i vlasti na svim razinama, a koji utje u naPark te da pismenim preporukama sudjeluje u njihovoj izradi.

GA3, GA4, GA5, GB2

M10 Pregledati godišnje programe rada i pripadaju e financijskeplanove Parka kako bi se osiguralo da sadrže aktivnosti predvi enePlanom upravljanja.

GC1, GC2, GC3, GC4

M11 Osigurati aktualnost podataka o klju nim vrstama, staništima,namjeni zemljišta, oblicima i krajobraznim osobinama s ciljem da se istiodržavaju putem baza podataka i GIS mapa.

AA8, AA9, AA12, AB1, AB2, AB3, AB7,AC2, AC3, AC4, BA1

M12 Provesti godišnje motrenje odabranih stanišnih lokaliteta kako bise osiguralo isti nisu ugroženi ili ošte eni aktivnostima Parka i ostalihgrupa korisnika.

AB5, AB6, BA2, BA3, BA7, BB2, BB3,BB5

M13 Obaviti godišnja motrenja klju nih i indikatorskih vrsta kako bi seosiguralo da ih akcije Parka i ostalih dionika ne ošte uju. AA5, AA6, AA8, AA9, AA12, AB4, AB5M14 Osigurati da se za prostorne intervencije u postupku izdavanjadopuštenja, ali i nakon realizacije procijeni njihov u inak na krajobraz. BA1, BA2, BA3, BA4, BA5, BA6, BA7M15 Analizirati na godišnjoj razini izvješ a o provedenom nadzoru AA11, BB1, BB2, BB3, BB4, BB5, BC1,


nad nositeljima djelatnostima dopuštenog korištenja prirodnih resursaunutar Parka radi ocjene stanja, procjene utjecaja i ocjene potrebe zapoduzimanjem odgovaraju ih mjera.

BC2, BC3, GA3, GA4, GA5

M16 Fotografski bilježiti zna ajke krajobraza sa stalnih referentnihto aka te ocjenjivati stanje zna ajki krajolika na trogodišnjoj razini. BB1, BB2, BB3, BB4, BB5M17 Osigurati da se za sve projekte Parka izrade detaljni radni planovi(mjeseca dana prije po etka projekta) i završni izvještaji (2 mjesecanakon završetka) te de se pohrane u arhivu Uprave Parka.

BB4, BC1, BC2, BC3

M18 Provesti sistematsko motrenje svih lokaliteta kulturne baštine,najmanje jednom u dvije godine, a za onu od nacionalne važnostinajmanje jednom godišnje. CA1, CB1, CC1, CC3, CD1M19 Pregledavati infrastrukturu Parka, proizvode i usluge te motritistanje na godišnjoj osnovi kako bi se dobile informacije potrebne zaocjenu stanja te za planiranje budu eg razvoja i poboljšanja.

DA2, DA4, DA5, DA7, DA10, DD3

M20 Održavati najmanje tromjese no sastanak svih službi Parka kakobi se osiguralo koordinirano provo enje klju nih aktivnosti iz programai projekata razra enih u akcijama Plana upravljanja.

Sve akcije Plana upravljanja koje e seprovoditi u teku oj godini.

M21 Održavati arhivu tiskanih materijala vezanih uz Park,uklju uju i akcijske planove, istraživa ke izvještaje,savjetodavne liste, prakti ne smjernice, materijale ekološkeedukacije i izreske iz tiska.

FC2, FD2, FD3, GB13

M22 Održavati aktualan popis osoblja, uklju uju i ivolontere, s njihovim kompetencijama, ulogama iodgovornostima kako bi se odredio radni potencijal Parka, ali iutvrdile potrebe za specijalisti kom izobrazbom iusavršavanjem.

FA3, FB1, GB6, GB7, GB11

M23 Održavati aktualne zapise o financijama Parka te na godišnjojosnovi analizirati strukturu prihoda po izvorima s procjenom trendova.

GA1, GA2, GC1, GC2, GC3, GC4

M24 Održavati aktualan popis komentara, pohvala i prigovoradobivenih od posjetitelja i dionika. FB3

M25 Procijeniti razinu svijesti i razumijevanja lokalnog stanovništvaprije i nakon što je provedeno 20% edukacijskih programa i aktivnosti. FC2, FD2, FD3, FD4M26 Osigurati da su sva partnerstva formalizirana i potvr ena krozizmjenu dopisa, ugovora i sporazuma o suradnji. GB10, GB11, GC2

M27 Pohranjivati zapise o predstavljanjima i lobiranju kod državnihtijela i službi unutar jednog tjedna od obavljanja aktivnosti.

GA1, GC1, GC2, GC3, GC4

M28 Održavati program jednogodišnjih sastanaka sa znanstveniminstitucijama u podru ju o uvanja prirodnog i kulturnog naslje a. AC2, AC3, BA1, CC2, CD1, GA2

M29 Održavati program dvogodišnjih sastanaka sa službama zaprostorno planiranje.

CB1, CC1, CC3, GA3, GB3

M30 Pripremiti punu procjenu plana upravljanja tijekom pete godineprovedbe Plana upravljanja i pripremiti revidiranu verziju.

Sve akcije Plana zapo ete u prvih 5 godinaprovo enja Plana

Prema navedenom planu, razli ite osobe unutar Uprave Parka bit e odgovorne za pra enje provo enjarazli itih dijelova Plana. Svi djelatnici trebaju biti svjesni akcija za motrenje u inka Plana te prikupljatiargumente i informacije koje e pokazivati postižu li se ciljevi Plana. S obzirom da Plan uklju uje velikbroj akcija koje se moraju provoditi i ija e se provedba pratiti, prioritet treba dati uspostavi cjelokupnogsustava izvještavanja i arhiviranja informacija koje e Park svakodnevno upotrebljavati. Te e informacijebiti osnove za redovne sastanke tima za pra enje provedbe Plana.

Na osnovi rezultata pra enja u inka Plana predlagat e se redovne godišnje izmjene programa pra enjaprovedbe. Tako akcije za nadolaze u godinu mogu biti prilago ene iskustvima prošlogodišnje realizacije ilipromijenjenim okolnostima i novim saznanjima.

U završnoj godini provedbe Plana potrebno je napraviti cjelovitu procjenu postignu a, ciljeva i vizije Plana.Rezultat revizije uklju it e se u Plan za sljede e razdoblje.


6. LITERATURA

Stru ni, znanstveni i ostali radovi

Alegro, A. (2000): Vegetacija Hrvatske(http://croatica.botanic.hr/~ekolbilj/ekologijabiljaBol/Skripta%20za%20ekologiju%20bilja%20-%20Alegro.pdf)

Aralica, I., (1987): Graditelj svratišta, Znanje, Zagreb.

Bajica, M., Butula, S., Maruši , J., Kušan, V., Šteko, V., Kušan, T., Markovi , B., Hrdalo, I., Andlar, G., Hudoklin, J.,Simoneti, M. (2009): uvanje i održivo korištenje biološke i krajobrazne raznolikosti na dalmatinskoj obali putemodrživog razvitka obalnog podru ja (COAST, UNDP-GEF projekt): Inventarizacija, vrednovanje i planiranje obalnihkrajobraza Dalmacije, Oikon d.o.o. Institut za primijenjenu ekologiju, Agronomski fakultet Zavod za krajobraznuarhitekturu, Ljubljanski urbanisti ni zavod d.d., Zagreb

Bartulovi , V. i Durbeši , P. (2005): Vodenjaci, Tritus alpestris L. u podru ju Masne Luke. Prvi me unarodniznanstveni simpozij, Blidinje.

Beljo, J., Leko, M., Ivankovi , S., Sabljo, A.Blidinjsko podru je kao mogu a zona za ekološku proizvodnju.

Bešlagi , Š., (1959): Ste ci Blidinja, JAZU, Beograd.

Bognar A., (2001): Geomorfološka regionalizacija Hrvatske, Acta Geographica Croatica, Vol. 34., Geografski odjekPMF-a, Zagreb

Bogunovi , M., ori , R., Bensa, A. : Vrednovanje i zaštita tala parka prirode Blidinje

Buljan, R, et all. (2005): Park prirode Blidinje, prikaz geološke gra e i strukturno-tektonskih odnosa, Prvime unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova

Crivelli, A.J. (2006). Aulopyge huegelii. In: IUCN 2009. IUCN Red List of Threatened Species. Version 2009.2.

ur , V., (1916): Narodno ribarstvo u Bosni i Hercegovini. Glasn. III. Zapadnobosanski krš, i to ispostava Kupres ikotarevi Duvno, Glamo , Livno i Blidinjsko jezero. Zem. Muz. BiH, Vol. 28, 397–426. Sarajevo.

ustovi , H.: An overview of general Land and Soil Water conditions in Bosnia and Herzegovina. Research report No.9, European soil bureau.

Deli , A.; Ku ini , M.; Mari , D.; Bu ar, M. (2005): New data about the distribution of Phoxinellus alepidotus(Heckel, 1843) and Aulopyge huegelii (Heckel, 1841), Natura Croatica, 14(4), December 2005. 351-355.

Eremija, S. (2008): Phytocoenological characteristics of beech forests on Manja a. Bulletin of the Faculty of Forestry98: 89106.

Geološki zavod (Institut za geološka istraživanja) (1958-1971): Osnovna geološka karta, listovi "Imotski", "Livno","Prozor "i "Mostar", Sarajevo

Grupa autora, Arheološki leksikon Bosne i Hercegovine, Zemaljski muzej Sarajevo, 1988.

Horvat, I. (1933): Istraživanje vegetacije hercegova kih i crnogorskih planina. Ljetop. Jugosl. Akad., 46: 101-113,Zagreb

Hrelja, H. i Ciganovi , M.: Karakteristike visokogorskih jezera BiH zna ajne za ocjenu mogu nosti njihovogkorištenja, Institut za hidrotehniku Gra evinskog fakulteta, Sarajevo

Ivankovi , A. (2010): Fizi ko – kemijske i biološke zna ajke Blidinjskog jezera. Doktorska disertacija, Mostar.

Joli , R., (2005): Povijest polja, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova

Kottelat, M. i Freyhof, J.(2008): Handbook of European Freshwater Fishes. Publications Kottelat, Cornol: 1-646.

Ku ini , M., Stani , S., Durbeši , P., Mihoci, I., Landeka, N., Deli , A. (2005): A review of research into butterflies(Lepidoptera: Rhopalocera) in Blidinje nature park (Bosnia and Herzegovina), Entomol. Croat. 2005, Vol. 9, Num. 1-2: 11-28


Lelo, S. (2000): Revised inventory of the butterflies of Bosnia and Herzegovina (Insecta: Lepidoptera: Hesperioidea,Papilionidae). Natura Croatica 9 (2): 139-156

Lelo, S. (2004): Revizija Rebelovog popisa leptira Bosne i Hercegovine. CORONS, pp. 295, Sarajevo.

Mandi Z., Rezo N.: Problemi zaštite okoliša i održivog razvitka u PP Blidinje, Zbornik radova „Blidinje“ 2005.

Marin , J., Kara , S,. (2005): Speleološki objekti, izvori, vodotoci, jezera i ponori na širem podru ju Parka prirodeBlidinje, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova

Marjanovi , P., et all. (2005): Geološke , geomorfološke i geomehani ke odlike parka prirode Blidinje, Prvime unarodni znanstveni simpozij Blidinje, Zbornik radova

Mati , M.; Spuževi , I.; Mati , R.; Bebek, I.Uporaba poljoprivrednih sirovina kao mogu i izvor dobivanju energije;

Meštrovi , A.(1999): Uspijevanje munike Pinus Heldreichii Christ u Hercegovini, Šumarski list br. 9-10 1999

Musa, S., (2005): Geomorfološke specifi nosti Parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni simpozijBlidinje, Zbornik radova

NKS (2009): Nacionalna klasifikacija staništa Republike Hrvatske (III. nadopunjena verzija).(http://www.dzzp.hr/dokumenti_upload/20100527/dzzp201005271405280.pdf)

Obratil, S. (1987): Gnijež enje galeba srebrnastog - Larus argentatus michahellis - Naumann, 1840 (Laridae) naBlidinjem jezeru u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u BiH 25-26, 1987..

Obratil, S. (1988): Fauna ptica (Aves) Vran planine i me ugorske depresije Dugo polje, Glasnik Zemaljskog muzejau BiH 27, 161-188.

Obratil, S. (2005): Ptice Parka prirode Blidinje i bližeg okruženja. Prvi me unarodni znanstveni simpozij, Blidinje.

Ore , P. (1984): Hajdu ke pe ine u Zapadnoj Hercegovini. Naš krš, Sarajevo.

Pegan, S.;Granice zašti enih podru ja prirode;

Savezni geološki zavod i Institut za geološka istraživanja (1971- 1978): Tuma za geološke karte listovi "Imotski","Livno", "Prozor" i "Mostar", Beograd – Sarajevo

Sliškovi , I., et all. (2005): Hidrogeologija parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstveni simpozij Blidinje,Zbornik radova

Šili , . (2002): Endemi ne i rijetke biljke Parka prirode Blidinje, p.p. 1-279, Matica hrvatska itluk i Franjeva kaku a Masna Luka.

Šili , . (2005): Biljni svijet Parka prirode Blidinje s posebnim osvrtom na endemi ne vrste, 1. Me unarodnisimpozij, Blidinje

Šimunovi , V., & Bognar , A., (2005): Geomorfološke zna ajke Parka prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstvenisimpozij Blidinje 2005, Zbornik radova

Šoljan D. i sur. (2009): Biljke planina Bosne i Hercegovine. TKD Šahinpaši , Sarajevo; Zagreb.

Tajder, M., & Herak, M., (1972): Petrologija i geologija, Prirodoslovno-matemati ki fakultet, Sveu ilište uZagrebu

Tikveša, R. (2010): Daždevnjak iz Prenjske riznice. lanak u asopisu Fondeko svijet, nau no popularna revija oprirodi, ovjeku i ekologiji, Sarajevo 2010., broj 32, godina XIV.

Trinajsti , I. i Cerove ki, Z. (2005): Prilog sintaksonomskoj analizi asocijacije Ostryo-Fagetum. Šumarski list br. 11–12, CXXIX (2005), 575-581

Trnini , V.; Petrovi , D.; Stoj , M.; Ljoljo, M.: Prirodni potencijali Parka prirode Blidinje sa stanovišta mogu nostiza proizvodnje meda.

Truhelka, ., (2003): Djevoja ki grob, Franjeva ki samostan Rama-Š it.

Vego, J., (2005): Povijest polja, Tradicijsko graditeljstvo u Parku prirode Blidinje, Prvi me unarodni znanstvenisimpozij Blidinje, Zbornik radova


Vukovi , T. i Ivanovi , B. (1971): Slatkovodne ribe Jugoslavije. Zemaljski muzej BiH. Sarajevo.

Walter Huang T., (1967:) Petrologija , Savremena administracija, Beograd

Župan , P. (2008): Rare and endangered freshwater fishes of Croatia, Slovenia and Bosnia Hercegovina; AdriaticBasin. Dolsko, Agencija AAZV Dolsko d.o.o., 79 pp.

Prostorno planski dokumenti i propisi

Analiza aktualnog stanja i mogu nosti razvoja privrede HNŽ, ecoplan, 2009.godine

Final Report - Justification for Development of Ecotourism in BiH, ÖBf Consulting

FMOIT (2008): Bosna i Hercegovina – Zemlja raznolikosti, Prvi nacionalni izvještaj Bosne i Hercegovine zaKonvenciju o biološkoj raznolikosti. Federalno ministarstvo okoliša i turizma, Sarajevo.

GEF-WB (2011) – Projekat šumkih i planinskih zašti enih podru ja (GEF-WB) - Studija izvodljivosti za zaštitupodru ja vrsnice, abulje, Vrana i Prenja s Parkom prirode Blidinje, Finalni nacrt. Federalno ministarstvo okoliša iturizma, Bosna-S & Elektroprojekt, Sarajevo; Zagreb

IGH (2010): Master plan razvoja turizma za Blidinje sa 3D vizualizacijom, Mostar.

Informacija o gospodarenju šumama u Federaciji BiH u 2009. godini i planovi gospodarenja šumama za 2010. godinu,Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (http:/www.fmpvs.gov.ba/)

Izrada planova upravljanja zašti enim podru jima u Hrvatskoj – priru nik, (www.ppzsg.org/darwin)

Izvještaj o napretku realizacije konsultantske usluge za izradu studije „Finansiranje multifunkcionalnog šumarstva“ ,“CEPOS” Centar za podršku održivom gazdovanju šumskim resursima, 2011

Krajolik – Sadržajna i metodska osnova za Krajobraznu osnovu Hrvatske, Ministarstvo prostornog ure ivanja,graditeljstva i stanovanja, Zavod za prostorno planiranje, Zagreb (1999.)

Master plan razvoja turizma BiH, 2009

Pravilnik o elementima za izradu šumsko-gospodarskih osnova

Pravilnik o uvjetima za odre ivanje zona sanitarne zaštite i zaštitnih mjera za izvorišta koja se koriste ili planirajukoristiti za pi e (Sl. novine FBiH, br. 51/02)

Prostorna osnova PP FBIH 2008-2008 (nacrt), UZBIH, IPSA, ecoplan, srpanj 2010.godine

Prostorna osnova PP HBŽ 2005-2025, UZRS travanj 2010.godine

Prostorni plan Op ine Jablanica- Izmjene i dopune za podru je Sovi a i Risovca, 2007

Prostorni plan Parka prirode „Blidinje“, Arhitektonski fakultet Sveu ilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001. God

Razdorov, P., (1991): Izvedbeni projekt zaštite Blidinjeg jezera – eksperimentalna dionica, P.P. "Pevas Inženjering",Sarajevo

Razdorov, P., Stani , N., Tomi , M., Barbali , Z. i Kneževi , B. (1990): Izvedbeni projekt zaštite jezera Blidinje –eksperimentalna dionica, “Hidrotehnoekspert” d.o.o., Sarajevo.

Regulacijski plan „Risovac“, UZBiH 2010. godine

Regulacijski plan „Risovac“, UZBiH 2010. godine

Sliškovi , I. i Zelenika (1998): Hidrogeološka studija PP Blidinje

Srednjoro na strategija razvoja poljoprivrednog sektora FBiH 2005-2010

Statisti ki godišnjak Federacije BiH 2010.

Strategija razvoja Op ine Posušje, 2006.godine;

Strategija razvoja poljoprivredne proizvodnje u op ini Jablanica 2003-2008

Strategija upravljanja otpadom FBiH, nacrt, 2007. godina


Strategija upravljanja vodama Federacije BiH 2010. - 2022. – prijedlog, Zavod za

Strateški plan razvoja op ine Jablanica, Jablanica, 2006./2007.g.;

Studija „Kulturno-povijesna i prirodna baština HNŽ/K“ za potrebe izrade PP HNŽ/K Mostar, ecoplan, 2010.g.;

Studija ranjivosti prostora HBŽ (nacrt), UZRS, travanj 2010.godine

Sustav zaštite i o uvanja nematerijalne kulturne baštine u Bosni i Hercegovini/ Me unarodni okrugli stol,Sarajevo,2009./Anka Rai , delegat BiH u CIOFF

TOMAS istraživanje „Stavovi i potrošnja turista u FBIH“, 2010. Institut za turizam, Zagreb

UNESCO Konvencija o zaštiti nematerijalne kulturne baštine/ Sarajevo, Službeni glasnik BiH br. 8/08 od 15. rujna2008.

Zakon o fondu za zaštitu okoliša (Službene novine FBiH, broj 33/03)

Zakon o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH („Službene novine FBiH“,broj 2/06,72/07, 32/08,4/10, 13/10 i 45/10)

Zakon o šumama FBiH (2002)

Zakon o upravljanju otpadom FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03 i 72/09)

Zakon o vodama (Sl. novine FBiH, br. 70/06)

Zakon o zaštiti okoliša FBiH („Službene novine FBiH“, broj 33/03 i 38/09)

Zakon o zaštiti prirode (Sl. novine FBiH 33/03)

Zaštita prirode - me unarodni standardi i stanje u BiH, Udruženje za zaštitu okoline Zeleni – Neretva (2008)

Zaštita prirode - Me unarodni standardi i stanje u Bosni i Hercegovini, 2008

Korišteni izvori s web-a

EMEP 2008: international centre of Co-operative Programme for Monitoring and Evaluation of Long-RangeTransmission of Air Pollutants in Europe (EMEP) (http://www.msceast.org)

Službene internet stranice Agencije za vodno podru je Jadranskog mora (http://www.jadran.ba/)

Službene internet stranice Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva(http:/www.fmpvs.gov.ba/)

Službene internetske stranice Federalnog ministarstva okoliša i turizma (http://www.fmoit.gov.ba/)

Službene internetske stranice Federalnog ministarstva prostornog ure enja (www.fmpu.gov.ba)

Službene internetske stranice Saveza lova kih organizacija u Bosni i Hercegovini (www.slobih.ba)

Službene internetske stranice Sportsko – ribolovnog saveza BiH (www.srsbih.com)

Službene internetske stranice Udruženja inženjera i tehni ara šumarstva Federacije BiH (www.usitfbih.ba)

PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE BLIDINJE - NACRT PLANA UPRAVLJANJA.pdf · Plan...

Documents

Transcript of PLAN UPRAVLJANJA ZA PARK PRIRODE BLIDINJE BLIDINJE - NACRT PLANA UPRAVLJANJA.pdf · Plan...