Plan i Program GfZ

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI STUDIJ GRAEVINARSTVA

Studijski programi s ishodima uenja

Izdava:

Sveuilite u Zagrebu

Graevinski fakultet

Uredniki kolegij:

prof. dr. sc. Vesna Dragevi

prof. dr. sc. Kreimir Fresl

Davor Raji, dipl. iur.

Tehniki urednici:

Darija Kovai

Kreimir Fresl

Tisak:

KIKA-GRAF d.o.o.

Zagreb

Sveuilite u Zagrebu

Graevinski fakultet

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI

SVEUILINI STUDIJ

GRAEVINARSTVA

Studijski programi s ishodima uenja

Zagreb, 2013.

OPI PODACI

Adresa: ............................. Fra Andrije Kaia Mioia 26

Tel: ..................................... +385 1 4639 222

Fax: ................................... +385 1 4828 050

e-mail: ............................... [email protected]

url: .................................... http://www.grad.unizg.hr

OIB: ................................... 62924153420

IBAN: ................................. HR0223600001101219412

matini broj: ..................... 3227120

UPRAVA FAKULTETA

Dekanica: ........................................... prof. dr. sc. Vesna Dragevi

Prodekan za nastavu: ........................ prof. dr. sc. Kreimir Fresl

Prodekanica za meunarodne

odnose i suradnju: ............................. prof. dr. sc. Anita Ceri

Prodekan za poslovanje: .................... prof. dr. sc. Neven Kuspili

Prodekan za znanost: ........................ prof. dr. sc. Tomislav Ivi

Tajnik: ................................................ Davor Raji, dipl. iur.

STUDENTSKA SLUBA

Ana Antolovi, voditelj ...................... [email protected]

Ivana Pogaji .................................. [email protected]

Tomislav Peternel ............................... [email protected]

Daniel Sreec ...................................... [email protected]

mailto:[email protected]:[email protected]

SADRAJ

Uvod ................................................................................................................................ 1

Iz povijesti .......................................................................................................... 1

Fakultet danas ................................................................................................... 2

O nastavi na Fakultetu ....................................................................................... 3

Preddiplomski sveuilini studij ..................................................................................... 5

Opi dio ........................................................................................................................... 7

Ishodi uenja studijskog programa .................................................................................. 8

Raspored predmeta po semestrima ................................................................................ 9

Sadraji predmeta s ishodima uenja .............................................................................. 12

Ustrojstvo studija ............................................................................................................ 90

Diplomski sveuilini studij ............................................................................................ 93

Opi dio ........................................................................................................................... 95

Ishodi uenja studijskog pirogama .................................................................................. 96

Raspored predmeta po semestrima ................................................................................ 97

Sadraji predmeta s ishodima uenja .............................................................................. 111

Smjer Geotehnika .............................................................................................. 111

Smjer Hidrotehnika ........................................................................................... 142

Smjer Konstrukcije ............................................................................................ 181

Smjer Materijali ................................................................................................. 218

Smjer Organizacija graenja .............................................................................. 252

Smjer Prometnice .............................................................................................. 281

Smjer Teorija i modeliranje konstrukcija ........................................................... 314

Zajedniki predmeti ........................................................................................... 346

Ustrojstvo studija ............................................................................................................ 354

Kazalo predmeta ............................................................................................................. 357

Uvod

PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI GRAEVINARSTVA 1

UVOD

Iz povijesti

Graevinski fakultet u Zagrebu najstarije je i najvee visoko uilite iz znanstvenog polja graevi-narstva u Republici Hrvatskoj. Fakultet je sastavnica Sveuilita u Zagrebu, koje je osnovano 1669. go-dine.

Povijest studija graevinarstva poinje osnivanjem Tehnike visoke kole koja je upisala prve studente akademske godine 1919. Graevni odjel, tada jedan od odjela etiri odsjeka Tehnike visoke kole, smjestio se na prvom katu preureene zgrade bive kole na Rooseveltovu trgu br. 6. Tehnika visoka kola prerasta 1926. godine u Tehniki fakultet u sklopu Sveuilita u Zagrebu. Tehniki fakultet je 1940. godine preselio u novu zgradu u Ulici fra Andrije Kaia Mioia 26, gdje se studij graevinarstva izvodi i danas.

Godine 1956. Tehniki fakultet razdvaja se na Arhitektonsko-graevinsko-geodetski, Elektrotehniki, Strojarsko-brodograevni i Kemijsko-prehrambeno-rudarski fakultet. Arhitektonsko-graevinsko-geo-detski fakultet 1962. razdvaja se u tri fakulteta. Ovim razdvajanjem Graevinski fakultet postaje samo-stalno visoko uilite u sastavu Sveuilita u Zagrebu. Fakultet se 1977. godine udruuje s Institutom graevinarstva Hrvatske i djeluje kao Fakultet graevinskih znanosti u sklopu novonastalog Graevinskog instituta. Iste godine u sastav Fakulteta ulaze i dvije vie graevinske kole, pa poinje izvoenje studija vie spreme. Prestankom rada Graevinskog instituta 1. srpnja 1991. godine, Graevinski fakultet Sve-uilita u Zagrebu ponovno djeluje kao samostalno visoko uilite. Valja naglasiti da su od Tehnikog fakulteta, tijekom nekoliko posljednjih desetljea i nakon nekoliko organizacijskih promjena s uvaava-njem razvoja i znaenja novih znanstvenih podruja, polja i grana nastali dananji tehniki fakulteti Sveuilita u Zagrebu (Arhitektonski fakultet, Fakultet elektrotehnike i raunarstva, Fakultet kemijskog inenjerstva i tehnologije, Fakultet prometnih znanosti, Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet, Geotehniki fakultet Varadin, Graevinski fakultet, Grafiki fakultet, Metalurki fakultet, Rudarsko-geoloko-naftni fakultet i Tekstilno-tehnoloki fakultet) koji su okupljeni u Vijeu tehnikog podruja Sveuilita.

Od akademske godine 1997./1998. izdvajanjem strunih studija sa Sveuilita osnivaju se veleuilita te pri Graevinskom fakultetu djeluje Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu. Graditeljski odjel Tehnikog veleuilita u Zagrebu potpuno se odvaja od Graevinskog fakulteta 8. srpnja 2003.

Od ustrojavanja studija graevinarstva do danas studijski su se programi vie puta inovirali i prilago-avali stvarnim potrebama gospodarstva, mijenjajui nominalno trajanje izmeu etiri i pet godina. Svako je unaprjeenje studijskih programa znailo upotpunjavanje sadraja pojedinih kolegija, ali i uvoenje novih, i to kao rezultat novih znanstvenih dostignua i strunih spoznaja te prakse vodeih europskih sveuilita.

Prvi studenti graevinarstva diplomirali su 1923. godine. Na dodiplomskom je studiju do danas diplomiralo oko 7500 studenata, dok ih je oko 1100 zavrilo preddiplomski, a oko 600 diplomski studij. Svi su oni postali cijenjeni inenjeri, traeni u domovini i inozemstvu, a mnogi od njih stekli su i meunarodni ugled svojim znaajnim ostvarenjima sloenih graevinskih objekata ili svojim znanstvenim doprinosom.

Fakultet je akademske godine 1963./1964. zapoeo izvoditi poslijediplomski znanstveni studij graevi-narstva. Do sada je 560 osoba steklo akademski stupanj magistra znanosti, a njih 237 stupanj doktora znanosti. Prva disertacija obranjena je 1922. godine.

Fakultet godinu 1919. smatra godinom svog utemeljenja. Dan Fakulteta obiljeava se 21. veljae.

Uvod

2 PREDDIPLOMSKI I DIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJI GRAEVINARSTVA

Fakultet danas

Sjedite Fakulteta je u Zagrebu, u Ulici fra Andrije Kaia-Mioia 26. Fakultet djeluje jo i u Savskoj ce-sti 16 (Hidrotehniki laboratorij).

Fakultet ima deset ustrojbenih jedinica: devet zavoda, ijim radom upravljaju predstojnici zavoda, i Odjel zajednikih slubi, kojim upravlja tajnik fakulteta. Zbog to vee uinkovitosti, poglavito zbog to boljeg znanstvenog i nastavnog rada, u zavodima su ustrojene katedre pod vodstvom proelnika. Danas na Fakultetu djeluju:

Zavod za geotehniku Katedra za mehaniku stijena i istrane radove Katedra za mehaniku tla i temeljenje Zavod za hidrotehniku Katedra za temeljnu hidrotehniku Katedra za vodnogospodarsku hidrotehniku Katedra za zdravstvenu hidrotehniku i okolino inenjerstvo Zavod za konstrukcije Katedra za betonske i zidane konstrukcije Katedra za drvene konstrukcije Katedra za metalne konstrukcije Katedra za mostove Zavod za matematiku Katedra za fiziku Katedra za geometriju Katedra za matematike predmete Zavod za materijale Katedra za istraivanje materijala Katedra za tehnologiju materijala Zavod za organizaciju i ekonomiku graenja Katedra za drutvene znanosti Katedra za organizaciju graenja Katedra za tehnologiju graenja Zavod za prometnice Katedra za ceste Katedra za eljeznice Zavod za tehniku mehaniku Katedra za mehaniku materijala i ispitivanje konstrukcija Katedra za statiku, dinamiku i stabilnost konstrukcija Zavod za zgradarstvo.

Jedinice Odjela zajednikih slubi jesu: Studentska referada, Tajnitvo, Raunovodstvo, Knjinica i Kompjutorska uionica.

Na Fakultetu radi 191 zaposlenik: 63 nastavnika u znanstveno-nastavnim zvanjima (docent, izvan-redni profesor, redoviti profesor), 5 nastavnika u nastavnim zvanjima (predava, vii predava), 30 znanstvenih novaka, 19 asistenata i viih asistenata, 13 strunih suradnika u nastavi i 61 zaposlenik u nenastavnom osoblju.

Zbog elje za to boljom kvalitetom odravanja nastave po potrebi u nastavi sudjeluju osobe koje nemaju ugovor o radu sklopljen s Fakultetom, ali koji su vrhunski znanstvenici i strunjaci iz svog podruja.

Na Fakultetu studira oko 1500 redovitih studenata. U sklopu Fakulteta djeluju Studentski zbor Grae-vinskog fakulteta te Udruga diplomiranih inenjera Graevinskog fakulteta Sveuilita u Zagrebu.

Uvod


Za potrebe znanstvenog, nastavnog i strunog rada opremljeno je est laboratorija (geotehniki laboratorij, hidrotehniki laboratorij, informatiki laboratorij, laboratorij za ispitivanje konstrukcija, laboratorij za materijale i laboratorij za prometnice), izvedena je lokalna raunalna mrea, a oprema predavaonica i uionica omoguava izvoenje suvremene multimedijalne nastave. Deset kompju- torskih uionica (tri za preddiplomski studij i sedam za smjerove diplomskog studija) opremljeno je s vie od 170 suvremenih raunala. Preko hrvatske akademske mree CARNET Fakultet je povezan na svjetsku raunarsku mreu Internet.

Knjinica fakulteta ima oko 8900 naslova u oko 23000 svezaka te prima 36 domaih i inozemnih asopisa, a vei je broj stranih znanstvenih asopisa dostupan u on-line verziji preko centra za on-line baze podataka Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta Republike Hrvatske.

Fakultet njeguje dugogodinju sportsku aktivnost. Studentice i studenti Graevinskog fakulteta vie-struki su prvaci na sportskim natjecanjima Sveuilita u Zagrebu.

O nastavi na Fakultetu

Krajem devedesetih godina prologa stoljea u Europi je zapoela reforma visokog obrazovanja, po-znata kao Bolonjski proces. U taj se proces uskoro ukljuila i Hrvatska. Svrha je reforme stvaranje privlanog, uinkovitog i tritu prilagoenog visokokolskog sustava. Uz tehnoloku i ekonomsku do-minaciju SAD-a to znai da je naputen srednjoeuropski sustav visokoga obrazovanja. Novi, bolonjski sustav sveuilini studij najee se dijeli na preddiplomski i na diplomski stupanj, obino u trajanju od tri i dvije godine. (Iza diplomskoga slijedi poslijediplomski doktorski ili specijalistiki studij.) Dok je tradicija srednjoeuropskoga sustava da se studentima daje sloboda u rasporedu i vremenu svlada-vanja obveza, u bolonskom su sustavu mnogo stroe definirani redoslijed i rokovi njihova ispunja-vanja. Treba, meutim, istaknuti da su se na Fakultetu u nekim predmetima slini postupci provodili ve od sedamdesetih godina prologa stoljea: kontinuirano praenje i vrednovanje cjelokupne aktivnosti studenta, od prisustvovanja na nastavi, njegove aktivnosti na nastavi i samostalnog rjea-vanja zadataka na vjebama, izrade programa i seminarskih radova do periodinih provjera znanja na kolokvijima tijekom semestra, tako da su studenti mogli biti osloboeni i dijela ispita.

Na Graevinskom je fakultetu nastava na preddiplomskom studiju zapoela u akademskoj godini 2005./2006., a godine 2008./2009. prva je generacija studenata nakon zavrenoga preddiplomskog upisala diplomski studij. (Dopusnice za izvoenje preddiplomskoga i diplomskog studija izdao je mi-nistar znanosti, obrazovanja i sporta 2. lipnja 2005. godine na temelju lanka 51. stavka 2. Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, a na prijedlog Nacionalnog vijea za visoko obrazova-nje. Nakon postupka reakreditacije koji je provela Agencija za znanost i visoko obrazovanje, Dopusnice su obnovljene u studenom 2012. godine.)

Pri sastavljanju studijskih programa preddiplomskoga i diplomskog studija posluili su nastavni programi preddiplomskih i diplomskih sveuilinih studija graevinarstva nekoliko najvrsnijih sveuilita Europske unije (Tehniko sveuilite u Delftu u Nizozemskoj, Tehniko sveuilite u Zurichu u vicarskoj, Tehniko sveuilite u Hannoveru i Sveuilite u Stuttgartu u Njemakoj, Sveuilite u Trstu i Politehnika u Milanu u Italiji, Imperial College u Londonu i Sveuilite u Glasgowu u Velikoj Britaniji), preporuke za izradu nastavnih programa dvaju velikih europskih projekata vezanih uz definiranje ciljeva visokokolskog obrazovanja u graevinarstvu (SOCRATES and ERASMUS Thematic Networks: EUCEET European Civil Engineering Education and Training i E4 Enhancing Engineering Education in Europe) i preporuke nje-make udruge agencija za akreditaciju visokokolskih nastavnih programa u graevinarstvu (ASBau Akkreditirungsverbund fr Studinengnge des Bauwesens: Akkreditirung und Qualittssicherung zeitgemsser Studiengnge des Bauingenieurwesens an deutschen Hochschulen. ASBau e.V., Berlin, 2003).

Uvod


Preddiplomski sveuilini studij traje tri godine. Njegovim zavretkom studentice i studenti stjeu 180 ECTS bodova i akademski naziv sveuilini prvostupnik (baccalaureus) inenjer graevinarstva ili sve-uilina prvostupnica (baccalaurea) inenjerka graevinarstva (kratica: univ. bacc. ing. aedif.). Taj je studij jedinstven, bez smjerova, a sastavljen je od temeljnoga (prirodoslovno-matematiki i temeljni tehniki predmeti) i glavnog dijela (struci usmjereni predmeti koji pokrivaju sve grane graevinarstva i nekoliko predmeta izvan podruja graevinarstva, ali s primjenama u graevinarstvu) uz terensku

nastavu i zavrni ispit, te studentima prua znanstvenu i strunu osnovu za nastavak obrazovanja na diplomskom studiju, a onima koji se odlue zaposliti nakon prvog stupnja obrazovanja daje struna znanja potrebna za voenje manjih graevinskih projekata, dimenzioniranje manjih graevinskih konstrukcija na statika optereenja i sudjelovanje u planiranju, projektiranju, graenju i nadziranju veih graevinskih zahvata te u odravanju sloenih graevina.

Znanja potrebna za obavljanje visokostrunih poslova u razliitim granama graevinarstva (planiranje, projektiranje, graenje, nadziranje i odravanje sloenih graevinskih konstrukcija, zahvata i sustava) i temelje za razvojna i znanstvena istraivanja studenti stjeu na jednom od sedam smjerova di-plomskog sveuilinog studija: geotehnika (G), hidrotehnika (H), konstrukcije (K), materijali (M), organizacija graenja (OG), prometnice (P) te teorija i modeliranje konstrukcija (TMK). Diplomski je studij dvogodinji, a zavretkom se stjee 120 ECTS bodova i akademski naziv magistar inenjer grae-vinarstva ili magistra inenjerka graevinarstva (kratica: mag. ing. aedif.). Uz zajednike matematike i drutveno-humanistike predmete studenti sluaju temeljne strune i strune predmete kojima se ostvaruju specijalizacije. Osim obveznih predmeta studenti, ovisno o interesu, upisuju i izborne predmete kojima mogu proiriti struna znanja (i to ne samo u grani odabranoga, nego i drugih smjerova), ali i znanja iz matematike, fizike i stranoga jezika (s naglaskom na struku).

Nakon to je nastava na svim godinama preddiplomskog i diplomskog studija izvedena barem jedanput, zapoela je analiza uoenih problema, nedostataka i potreba za promjenama. Na redovitim sjednicama Fakultetskog vijea u travnju i u svibnju 2011. godine prihvaeni su prijedlozi izmjena i dopuna studijskih programa preddiplomskog i diplomskog studija. Od akademske godine 2012./2013. nastava se na prvoj, a od godine 2013./2014. i na drugoj godini diplomskoga studija izvodi po izmijenjenom i dopunjenom studijskom programu, dok se na preddiplomskom studiju nastava po novom programu poela izvoditi u akademskoj godini 2013./2014.

Jedan je od ciljeva reforme prema preporukama bolonjske deklaracije usklaivanje studija u razliitim zemljama Europe i ostvarenje usporedivosti steenih akademskih stupnjeva uz istodobno uvaavanje razliitosti. To bi trebalo smanjiti administrativne prepreke i olakati zapoljavanje u drugim zemljama, na cijelom europskom prostoru, kao i upisivanje poslijediplomskih studija na drugim sveuilitima. Znaajan korak u tom smjeru su meunarodne akreditacije s European-Accredited Engineering Programme (EUR-ACE) oznakama koje je preddiplomskom i diplomskom studijskom programu dodijelila njemaka akreditacijska agencija za studijske programe iz podruja tehnikih znanosti, informatike, prirodoslovlja i matematike ASIIN (Akkreditierungsagentur fr Studiengnge der Ingenieurwissenschaften, der Informatik, der Naturwissenschaften und der Mathematik e.V.) u oujku 2012. godine.

Preddiplomski sveuilini studij

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Opi dio


OPI DIO

Trajanje studija

Tri godine sa 180 ECTS bodova.

Uvjeti upisa na studija

Svi srednjokolski programi u trajanju od etiri godine, uz poloenu Dravnu maturu.

Reim studija

Ustrojava se i izvodi po semestrima kao redovni studij.

Kriteriji i uvjeti prijenosa ECTS bodova

Studentima se priznaje broj ECTS bodova prema odredbama studijskog programa Fakulteta bez obzira na vrijednost ECTS bodova koje predmet ima na matinom studijskom programu.

Uvjeti pod kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom stu-dijskom programu mogu nastaviti studij

Studenti koji su prekinuli studij, studij mogu nastaviti uz uvjet usklaivanja s programom u koji se upisuju.

Studenti koji su izgubili pravo studiranja na nekom drugom studijskom programu mogu nastaviti ovaj studij uz uvjet usklaivanja ECTS bodova koje su ostvarili sa studijskim programom Fakulteta.

Akademski naziv koji se stjee zavretkom studija

Prvostupnik (baccalaureus) inenjer graevinarstva / prvostupnica (baccalaurea) inenjerka graevi-narstva.

Isprava o zavrenom studiju

Nakon zavrenog preddiplomskog sveuilinog studija studentu se izdaje diploma kojom se potvr-uje zavretak studija i stjecanje akademskog naziva.

Uz svjedodbu studentu se izdaje i dopunska isprava (diploma supplement) o studiju kojom se po-tvruje koje je ispite poloio, s kojom ocjenom te koliko je ostvario ECTS bodova.

Diplomski studiji koje bi student mogao pratiti nakon zavretka ovog studija

diplomski sveuilini studij graevinarstva na Fakultetu ili takav studij na ostalim sveuilitima u Hrvatskoj i svijetu,

diplomski struni studij graevinarstva na ustanovama koje odravaju takav studij,

s manjim ili veim dodatnim studijskim obvezama diplomski sveuilini ili diplomski struni studiji drugih tehnikih struka u Hrvatskoj ili inozemstvu.

Ishodi uenja studijskog programa PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ


ISHODI UENJA STUDIJSKOG PROGRAMA

Osoba koja je zavrila studij moe:

(ZNANJE I RAZUMIJEVANJE)

prepoznati i opisati inenjerske probleme,

prepoznati interakciju izmeu projektiranja, graenja, marketinga, zahtjeva korisnika i

uklanjanja graevine,

razumjeti utjecaje graevinarstva na drutvo i okolinu,

(PRIMJENA ZNANJA I RAZUMIJEVANJA)

primjenjivati znanja iz matematike, znanosti i tehnologije u graevinarstvu,

pripremati i provoditi eksperimente te analizirati i interpretirati rezultate,

koristiti se uobiajenim raunarskim alatima za provedbu prorauna i simulacija,

projektirati konstrukcije na osnovnoj razini,

dimenzionirati manje graevinske konstrukcije na statika optereenja,

(DONOENJE ZAKLJUAKA, SUDOVA I ODLUKA)

kritiki ocjenjivati argumente, pretpostavke, koncepte i podatke pri donoenju odluka te rjea-

vati inenjerske probleme na kreativan nain,

(KOMUNIKACIJA, PREZENTACIJE I RAD U TIMU)

sudjelovati kao suradnik u planiranju, projektiranju, izvoenju, nadziranju i odravanju veih gra-

evinskih zahvata,

voditi manje graevinske zahvate,

razmjenjivati informacije, ideje, probleme i rjeenja sa strunim i laikim osobama,

suraivati u strunim skupinama i prilagoavati se zahtjevima radne okoline,

koristiti se uobiajenim raunarskim alatima za izradu dokumenata, prezentacija i internet-stra-

nica,

(VJETINE UENJA I ETIKA)

primijeniti steena znanja i navike u daljnjem strunom i akademskom obrazovanju,

prilagoavati se promjenama u tehnologiji i metodama rada u sklopu cjeloivotnog obrazovanja,

pokazati moralni i etiki stav u rjeavanju inenjerskih problema.

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Raspored predmeta po semestrima


RASPORED PREDMETA PO SEMESTRIMA

1. godina, 1. semestar

Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Izborni predmet Uvod u graditeljstvo

2 0 3 Povijest graditeljstva

2 Matematika 1. 4 4 9

3 Deskriptivna geometrija 2 3 6

4 Osnove inenjerske informatike 1 2 3

5 Matematiki programi za inenjere 1 1 2

6 Geodezija 2 2 4

7 Izborni predmet

Sociologija rada i profesionalna etika

2 0 3

Osnove prava za graevinare

Poslovna ekonomija

Engleski jezik u graevinarstvu 1.

Njemaki jezik u graevinarstvu 1.

Ukupno 14 12 30


Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Matematika 2. 4 3 8

2 Fizika 4 1 6

3 Mehanika 1. 2 2 5

4 Visokogradnje 3 3 7

5 Poznavanje materijala 2 1 4

Ukupno 15 10 30

Raspored predmeta po semestrima PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ



Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Vjerojatnost i statistika 2 2 4

2 Otpornost materijala 1. 3 3 7

3 Mehanika tekuina 3 2 6

4 Mehanika 2. 2 2 5

5 Izborni predmet Gradiva

2 2 5 Osnove tehnologije betona

6 Hidrologija 2 1 3

Ukupno 14 12 30


Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Izborni predmet Primijenjena geologija

2 0 3 Zatita okolia

2 Otpornost materijala 2. 3 2 5,5

3 Graevna statika 1. 4 3 7,5

4 Uvod u konstruktorsko inenjerstvo 2 0 2

5 Mehanika tla 3 2 5

6 Izborni predmet Opskrba vodom i odvodnja 1.

2 1 4 Zatita voda

7 Graevinska regulativa 2 0 3

Ukupno 18 8 30

PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Raspored predmeta po semestrima



Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Betonske i zidane konstrukcije 4 3 6

2 Mehanika stijena 3 2 6

3 Ceste 3 2 6

4 Izborni predmet Tehnologija graenja visokogradnja

2 0 3 Tehnologija graenja niskogradnja

5 Izborni predmet Graevna statika 2.

2 2 4,5 Numeriko modeliranje konstrukcija

6 eljeznice 2 1 3

Ukupno 16 10 29


Predmet

Broj sati

ECTS

Pre

dav

anja

Vje

be

1 Organizacija graenja 3 3 6,5

2 Metalne konstrukcije 2 1 4

3 Mostovi 2 1 4

4 Izborni predmet Drvene konstrukcije

2 1 4 Lagane konstrukcije

5 Hidrotehnike graevine 3 0 3,5

6 Terenska nastava 0 3 3

7 Zavrni ispit 0 0 6

Ukupno 12 9 31

Plan i Program GfZ

Documents

Transcript of Plan i Program GfZ