Pitanja Urbana Geografija Odgovori

7
39. Segregacija je? Segregacija prostorno odvajanje stanovništva unutar grada (npr. tursko stanovništvo u Njemačkoj je najviše izloženo segregaciji) i predstavlja negativan proces. 40. Podjela ulica po značenju? Gradske ulice mogu se podijeliti po važnosti, položaju funkciji.( ovo je jedina podjela ulica koju sam naso). Po važnosti se dijele na višeg i nižeg reda, po položaju: dijagonalne, transverzalne, kružne, obilazne, paralelne, slijepe itd. Po funkciji (za mješoviti, kolni, pješački i drugi promet), po vrstama (stambene, industrijske, trgovačke) po prostornom oblikovanju (zatvorene, otvorene, pravilne, nepravilne) itd. 41. Kakav je plan grada U staroj Grčkoj i Rimskom Carstvu? Građena gusta mreža gradova i vojnih logora (castrum). Postojale su colonia (imala je viši status) i municipium. Prostorna struktura: miletski tip grada zbog jednostavne gradnje u uvjetima stalnog vojnog osvajanja – oblik četverokuta, pravokutna mreža. Forum je objedinio ulogu akropole i agore. Pravilne stambene zone (insulae). Ceste popločane, natkrivena kanalizacija, vodovodi, javni WC, kupališta, kazališta, arene 42. Agora nepravilan trg u podnožju akropole, tržnica i sastajališta građana 43. Renesansa i barok, zvjedzast oblik zidina-zašto? zbog topničkih napada – top može razrušiti samo pod pravim kutom 44. Medina je? Medina – u arapskom jeziku znači grad, stara gradska četvrt. 45.U kojem stoljeću se podižu prvi gradovi?

description

urbana

Transcript of Pitanja Urbana Geografija Odgovori

39. Segregacija je?Segregacija prostorno odvajanje stanovnitva unutar grada (npr. tursko stanovnitvo u Njemakoj je najvie izloeno segregaciji) i predstavlja negativan proces.40. Podjela ulica po znaenju?Gradske ulice mogu se podijeliti po vanosti, poloaju funkciji.( ovo je jedina podjela ulica koju sam naso). Po vanosti se dijele na vieg i nieg reda, po poloaju: dijagonalne, transverzalne, krune, obilazne, paralelne, slijepe itd. Po funkciji (za mjeoviti, kolni, pjeaki i drugi promet), po vrstama (stambene, industrijske, trgovake) po prostornom oblikovanju (zatvorene, otvorene, pravilne, nepravilne) itd. 41. Kakav je plan grada U staroj Grkoj i Rimskom Carstvu?Graena gusta mrea gradova i vojnih logora (castrum). Postojale su colonia (imala je vii status) i municipium. Prostorna struktura: miletski tip grada zbog jednostavne gradnje u uvjetima stalnog vojnog osvajanja oblik etverokuta, pravokutna mrea. Forum je objedinio ulogu akropole i agore. Pravilne stambene zone (insulae). Ceste poploane, natkrivena kanalizacija, vodovodi, javni WC, kupalita, kazalita, arene42. Agora nepravilan trg u podnoju akropole, trnica i sastajalita graana43. Renesansa i barok, zvjedzast oblik zidina-zato?zbog topnikih napada top moe razruiti samo pod pravim kutom44. Medina je?Medina u arapskom jeziku znai grad, stara gradska etvrt.45.U kojem stoljeu se podiu prvi gradovi?Prvi gradovi nastali su u starom vijeku u tadanjim civilizacijama: u Mezopotamiji oko 3500. pr. Kr. u dolini Nila oko 3200. god. pr. Kr. u dolini Inda oko 2400. god. pr. Kr. i dolini ute rijeke oko 1600. god. pr. Kr.46. Squatter je?squatter naselja nastaju na rubovima grada izgradnjom malih nastambi na uzurpiranom zemljitu. Takva naselja grade se spontano od otpadnog materijala (karton, daska, lim) i esto su bez osnovnih komunalnih i higijenskih sadraja. Pojedine zemlje imaju svoje nazive za takva naselja, pa u Brazilu postoje favelas i mocambos, itd. Udio takvih naselja na ukupno izgraenoj povrini gradova vrlo je visok i esto zauzima vie od 50 % ukupne povrine grada

47. U kojem dijelu se razvijaju prvi gradovi u Kini?Kina je zemljopisno i klimatski bila pogodno mjesto za naseljavanje ljudi koji su se tim podrujima poeli naseljavati prije 500.000 godina. Prvi gradovi javljaju se u dolini zute rijeke. 48. Gdje se razvijaju prvi gradovi u Junoj Aziji?Obalna podruja Azije bila su mjesta nastanka prvih civilizacija, od kojih se svaka smjestila u plodne doline rijeka kao to su Mezopotamija izmeu Eufrata i Tigrisa, dolina rijeke Ind ili rijeke Huang He (uta rijeka). U tim dolinama nastali su brojni gradovi i carstva.49. Gradovi u Kanadi se razvijaju u ______ i _____?50. Najznaajnija djelatnost u gradu?Industrija zauzima malen udio u ukupnoj povrini grada, no na nju vrlo esto otpada velik udio ukupne mase zaposlenih. Ona je i najizrazitija bazna djelatnost grada.51. Gradski nain ivota se izraava?Gradski nain ivota prema H. Bobeku gradskim nainom ivota ivi ono stanovnitvo ija proizvodnja i potranja ovise o tritu, odnosno o razmjeni s drugim grupama stanovnitva.52. Premjetanje industrije?Razmjetaj industrije u gradovima razvijenih zemalja moe se prikazati uopenim modelom koji pokazuje est glavnih lokacija industrije u gradu: 1. Sredite grada 2. Rub sredita grada 3. Na prometnim linijama 4. Rub vanjskog dijela grada 5. Industrijeske zone 6. Industrijska prigradska naselja 53. Podjela centara s obzirom na gravitacijsko podruje?1. lokalne 2. Regionalne 3. Nacionalne 4. Internacionalne (globalne)54. Od dnevnih kretanja najvie otpada na?Dosadanja prouavanja dnevnih kretanja u gradu pokazala su da na kretanje na rad otpada u odnosu prema ostalim najvei udio putovanja. Za mnoge gradove taj udio iznosi i vie od 40 % ukupnog broja putovanja. U 24-satnom vremenskom hodu kretanja u veini gradova u svijetu zapaaju se razdoblja pojaana kretanja. To su razdoblja odlaska na posao i povratka s posla.55. Kazba je?kazba utvrda na povienom terenu

56. Fizionomska obiljeja CBD-a?Mogu se svrstat razliita fizionomska obiljeja kao npr: visinom zgrada,brojem i veliinom izloga itd.57. Mrea ulica panjolaca i Portugalaca?panjolski gradovi imaju pravilnu mreu ulica pravokutna, jer je najjednostavnija u uvjetima brzog i vojnog osvajanja. panjolski kraljevi Karlo I. i Filip II. su ozakonili pravokutnu mreu ulica i zato je primjenjiva dosljedno u Latinskoj Americi. panjolci su gradove gradili na temelju sruenih indijanskih gradova. 58. Nodalna regija?Nodalna regija grad u stalnoj interakciji ljudi, robe i informacija, nema vrstih granica nego se one preklapaju.59. to utjee na gustou stanovnitva?Gustoa se moe podijeliti na opu gradsku gustou (izraunava se na ukupnu gradsku povrinu) i stambenu gustou (uzimaju se povrine stambenih zona). Gustoa stanovnitva grada ovisi o veliini grada, tipovima stambenih zgrada, funkcionalnoj strukturi grada, starosti grada i dr. Gustoa stanovnitva ovisi i o tome za koje se podruije izraunava. Proirivanjem gradskog podruja smanjuje se prosjena gustoa naseljenosti. 60. Promet po svrsi?Po svrsi, promet se moe podijeliti na putniki i teretni, a s obzirom na nain koritenja vozila na javni (masovni) i individualni promet61. 3 ekspulzivna faktora?Mogu biti unutarnji i vanjski. Unutarnji ekspulzivni faktori- promjena drustvenog statusa, promjena gospodarskog statusa etnicka i rasna promjena. Vanjski ekspulzivni faktori: degradacija okolice, promjena socijalne, vjerske i etnicke strukture sredine stanovanja, povecanje ili smanjenja vrijednosti zemljista itd. (ja nigdi nisam naso 3 faktora ovo su 2 i to je to jedino imaju neka tri stadija koja je napiso neki sasro a ako vas zanima ko i kako glase str.114.) 62. stanina struktura Europe (srednji vijek) ?Stanina struktura po etvrtima grad na 4 dijela, esti sukobi izmeu etvrti. Kaotina gradnja. Kue niske (1 ili 2 kata). Glavni materijal drvo samo znaajniji objekti od kamena. Stilovi: romanika (9 13. st.) i gotika (13 15. st.).

63. Tri oblika stanovanja?1. gradnja novih stanova i ureenje stambenih naselja 2. Obnova stambenog fonda 3. Odravanje i opremanje stanova64. Red veliine gradova u australiji?65. Navedi 1 tip socioekonomske regije u Njemakoj?Socioekonomsku gradsku regiju ini grad odeene veliine i okolice koja je pod utjecajem funkcije rada grada doivjela odreenu socioekonomsku preobrazbu. SR Njemaka se ubraja u one europske zemlje u kojima je proces metropolitizacije otisao nadalje. 66. Koji narod osniva grad St. Augustin, gdje i u kojem stoljeu?panjolci dolaze prvi kopnenim putem iz Meksika. Na Floridi 1565. godine osnivaju grad St. Augustine najstariji grad koji se odrao u Angloamerici67. Koje inovacije dovode do irenja SAD-a od 1830.-1870.g.?Industrijsko razdoblje poinje sredinom 19. st. Prve tvornice u SAD u nastaju tek oko 1830. godine. Industrijske strojeve su dobivali iz Velike Britanije. Prva industrijalizacija zapoinje 1880 tih godina ija je osnova bila razvoj klasine industrije. Glavni energent je bio ugljen. Najvea nalazita ugljena u Angloamerici bila su u podruju Apalakog gorja i tu su se razvili. 68. Zato dolazi do promjene strukture u helenistikom razdoblju?helenistiko razdoblje traje od 4. st. do 30 tih godina pr. n. ere. ekspanzija urbane mree (zbog osvajanja Aleksandra Makedonskog). Novi gradovi se proteu na prostoru Male Azije, Indije i Egipta. Glavna sredita se premjetaju izvan Grke (Aleksandrija, Antiohija, Pergamon). Pravilan trg i mrea ulica (miletski tip grada), iroke ulice zbog poveanja trgovine i boravka graana, monumentalne graevine psiholoki uinak.69. Hijerarhijska metoda?Polazi se od matrice slinosti meu objektima, moe se prikazati grafiki dijagramom u obliku stabla, koji se naziva dendrogram, 70. 4 varijable za odreivanje grada?1. kompaktnost naselja; 2. Veliina naselja; 3. Gradski nain ivota u naselju; 4. Centralitet naselja 71. Kako ekonomske teorije tumae razvoj prostorne strukture grada?Ekonomski pristupi zasnivaju se na teoriji vrijednosti gradskog zemljita. Jedan od prvih znaajnijih radova s navedenog gledita jest rad R. M. Hurda (1903.) koji je pokuao objasniti oblike iskoritavanja zemljita u gradu. Nain koritenja gradskog zemljita Hurd dovodi u uzajamnu vezu s vrijednou zemljita.Nain iskoritavanja prostora u gradu u ovisnosti o udaljenosti od centra grada i visine zgrada72. Napisat jednu city funkciju?Slabljenje funkcije stanovanja, velika skupoa zemljita, velika gustoa prometa,velika gustoa radnih, mjesta itd.73. Koliko posto zauzimaju u gradu poslovne zone?74. Nabrojati lokacijske zahtjeve industrije?Izbor i promjena lokacije industrije u gradu ovise o lokacijskim zahtjevima pojedinih vrsta industrije i uvjetima koje pruaju pojedine lokacije. Lokacije industrije se mogu svrstati u tri skupine: -zahtjevi koji proizlaze iz samih obiljeja industrije (ovisno o samoj proizvodnji) -zahtjevi koji proizlaze iz lananih veza pojedinih industrija (prehrambena u blizini kemijske)-zahtjevi dostupnosti (prometna povezanost).75. Kako se utvruje dnevna analiza stanovnitva?Ukupna masa stanovnitva koja se kree moe se utvrditi izraunavanjem nonog i dnevnog stanovnistva i njihovim usporeivanjem. Polazita i odredita utvruju se anketiranjem, a nain kretanja prebrojavanjem stanovnitva tijekom kretanj, u prometnim sredstvima ili u pojedinim mjestima u gradu.