PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb...

114
SPECIJALIZIRANI S P E C I J AL I Z I R A NI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA TISKANICA - POŠTARINA PLAĆENA U HP-u d.d. u sortirnici 10200 Zagreb NAKLADNIK: TIM4PIN, ULICA GRADA VUKOVARA 237A, 10000 ZAGREB ° WWW.TIM4PIN.HR ° E-MAIL: [email protected] 2015 3 BROJ ISSN 1848-7610 9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2 Obveza prijave gospodarske djelatnosti Trgovačka društva u vlasništvu JLS Obveza pri jave gospodarske Pokazatelji uspješnosti u visokom obrazovanju Strateško planiranje Zapošljavanje osoba s invaliditetom Tr gov ačka društv a u invaliditetom Oporezivanje sportaša vlasništvu JLS Pokazatel ji usp ješnosti u Oporezivanje prometa nekretnina

Transcript of PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb...

Page 1: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i nao-brazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,Izdavanje potvrda i mišljenja,Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufi-nanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice

Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi.

Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje do-kumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve nave-deno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

Postupanje po Uredbi i ZUP-uKlasifikacija dokumentacijeVođenje košuljice predmetaBrže i učinkovitije pretraživanjePraćenje rješavanja predmetaGrupno arhiviranje predmetaEvidentiranje cjelokupne dokumentacijeUčinkovitiji sustav praćenja pismohraneUređeno uredsko poslovanje

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2015.

SPECIJALIZIRANI SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆ

EN

A U

HP

-u d

.d. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

23

7A

,10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4

PIN

.HR

° E

-MA

IL: C

EN

TAR

@T

IM4

PIN

.HR

20153BROJ

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Obveza prijave gospodarske djelatnosti

Trgovačka društva u vlasništvu JLS

Obveza prijave gospodarske

Pokazatelji uspješnosti u visokom obrazovanju

Strateško planiranje p j Zapošljavanje osoba s

invaliditetom

Trgovačka društva u

invaliditetom Oporezivanje sportaša

vlasništvu JLS

Pokazatelji uspješnosti u

Oporezivanje prometa nekretnina

Page 2: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORAU DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifi čna pitanja i službeni stavovi

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjev-no, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, doga-đaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih pra-va službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i prisutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog izdanja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajali-šta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kom-pleksnog i zahtjevnog područja.

Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: rad-ni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bo-lovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregle-di, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u jav-nom sektoru, naknada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupa-njima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi po-svećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, iz-danje obrađuje i najvažnija pitanja specifi čne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daju i aktual-ni pročišćeni kolek vni ugovori.

Cijena izdanja: 300,00 kn (uključen PDV)

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMAOsigurajte svoj primjerak prak čnog priručnika o pripremi i provedbi EU projekata!

Urednica: Ivana Male ć

Autori: Božana Bešlić, Ma lda Copić, Kris na Kosor, Nataša Kulakowski, Ivana Male ć, Nada Zrinušić

Republici Hrvatskoj u novom programskom razdoblju do-stupno je 10,7 milijardi eura u okviru europskih struktur-nih i inves cijskih fondova. Na otvorene natječaje moći će aplicira : javne ustanove, lokalna i područna samo-uprava, nevladine organizacije, neprofi tne organizacije, privatne ins tucije, trgovačka društva, lokalne i regional-ne razvojne agencije, zadruge, međunarodne (međuvla-dine) organizacije i dr.

Na vrijeme saznajte:

Kakav projekt mora bi da bi bio prihvatljiv za fi nanci-ranje iz EU-a?

Koje su ak vnos u okviru projekta prihvatljive za fi -nanciranje?

Kako napisa projekt i pripremi projektnu dokumen-taciju?

Kako planira i pripremi proračun projekta (od ak v-nos do kategorije troška u proračunu)?

Kada i kako je potrebno primijeni postupke javne na-bave?

Kako računovodstveno pra projekt i kvalitetno iz-vještava ?

Sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse!

Cijena izdanja: 350,00 kn (uključen PDV)

Knjige možete naruči e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. mm4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

UPRAVLJANJE E

U PR

OJEKTIMA

Sast

avni

dio

pri

ručn

ika

je i

CD s

prop

isim

a i p

reko

100

pri

mje

ra d

obre

pra

kse!

RSB d.o.o.Bosutska 31 ZagrebWeb: www.rsb.hrMail: [email protected]: 01/ 4819-853

Vaš partner od 1991. godine.

Prodaja / najam / servisUredska ispisna rješenja

Page 3: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

Nakladnik:

TIM4PIN d.o.o za savjetovanje, Zagreb, Šumetlička 41Tel.: 01/553 1335, 01/553 1755, 099/303 7677, 099/303 7678www. m4pin.hrE-pošta: centar@ m4pin.hrOIB 83718300522; MBS 2929236; IBAN/žiro račun: HR33 2340 0091 1105 4681 5Adresa uredništva: Ulica grada Vukovara 237a, Zagreb

Za nakladnika: Kris na Kosor, mag.ing.oecoing.Glavni urednik: prof.dr.sc. Davor Vašiček

Urednice: Maja Butorac, mag.oec., Kris na Kosor, mag.ing.oecoing., Sabina Rebrović, mag.oec.

Tajnica uredništva: Mila Copić, mag.oec.

TIM4PIN MAGAZIN - Časopis Centra za razvoj javnog i neprofi tnog sektora

Uredništvo:

prof.dr.sc. Anto Bajo; doc.dr.sc. Saša Drezgić; mr.sc. Ivana Male ć; mr.sc. Ivana Jakir-Bajo; Ante Loboja mag.iur.; mr.sc. Mirjana Mahović-Komljenović; dr.sc. Marko Primorac; mr.sc. Nediljka Rogošić; mr.sc. Gorana Roje; Bernardica Rubčić mag.iur.; Ana Zorić mag.iur.; Danijela Stepić mag.oec; Desanka Sarvan mag.iur.; prof.dr.sc. Vesna Vašiček

Lektura i korektura: Antonija Zavila Nemet, dipl. kroatolog i dipl. sociolog

Oblikovanje naslovnice: Mario Butorac

Slika naslovnice: Designed by Fotolia.com

Grafi čka priprema: Gordana Vinter, Sveučilišna skara, d.o.o.

Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb

PISMO GLAVNOG UREDNIKA

impressum

Poštovane čitateljice i čitatelji!

Premda će ovaj broj časopisa na vaše stolove s ći nešto kasnije, izborom prigodne „cvjetne“ naslovnice svim čita-teljicama želimo izrazi čes tke povodom 8. ožujka, međunarodnog Dana žena. Nadamo se da će naslovna slika s tulipanima upotpuni vizualni dojam radnih stolova, na kojima su vaze s cvijećem primljenim od pažljivih kolega i suradnika.

Unutrašnjost i sadržaj časopisa nisu u tako veselom tonu. Teme koje obrađujemo i ovaj put su samo stručne i aktualne. Samim me i ozbiljne. Asocijacija koja bi se neizravno mogla poveza s me je citat iz jednog starijeg humoris čkog fi lma naših istočnih susjeda u kojemu direktor u svojem govoru između ostaloga kaže: „...ne cveta cveće ni u naše preduzeće“. U prenesenom značenju, mnogi će prepozna i svoje radne sredine i opću fi nancijsku situaciju. Pritom bi se svakako trebali zapita koliko i sami pridonose tome i što mogu učini da ne bude tako. Ako ništa drugo, onda bar u doslovnom smislu možemo nešto učini . Proljeće nam je na pragu pa si priuš mo bar ono što možemo efi kasno i odmah. S malo živahnog proljetnog cvijeća među sumornim papirima, obilježi dolazak novog, sunčanijeg i toplijeg kalendarskog ciklusa. A možda i simbolizira sramežljivi početak povoljnijeg poslovnog ciklusa, koji nam najavljuju dobre vijes o porastu naše industrijske proizvodnje i novim je inim zaduživanjima kojima ćemo vraća stare skupe dugove.

Uz to, iza većine čitatelja iz računovodstvenih i fi nancijskih službi uglavnom su ostale velike obveze sastavljanja i podnošenja godišnjih fi nancijskih izvještaja, poreznih prijava i izjava o fi skalnoj odgovornos . I to može bi dobar povod za malo veseliji pristup radnoj svakodnevici.

Velikog opuštanja naravno nema, jer tekuće obveze i dalje iziskuju stalni angažman i usvajanje novih znanja. Po-sebno je ovih dana bilo „zanimljvo“ u službama onih korisnika državnog proračuna kojima je uvedena nova obveza detaljnog izvještavanja o vlas m i namjenskim prihodima koji su uključeni u Državni proračun za 2015. godinu. O tome i u ovom broju dajemo osvrt, no zasigurno će ta tema puni naše stranice još neko vrijeme i u budućnos . Problemi s nedosljednom primjenom proračunskih klasifi kacija i informa čka nepripremljenost danas rezul raju upitnom razinom kvalitete prvih izvještaja koji su dostavljeni nadležnim ministarstvima. No, kao i uvijek kada se uvode nove obveze potrebno je vrijeme da se sustav „posloži“. Tako će vjerujemo bi i ovaj put.

Obradom pojedinih tema za koje pokazujete poseban interes nastojat ćemo vam i dalje bi korisni. Koliko smo uspješni u tome najbolje vi znate. Ako smatrate da jesmo, bili bismo vam zahvalni da nas preporučite svojim su-radnicima. Ako smatrate da može i treba bolje, pomozite nam u tome svojim prijedlozima, suges jama i dobrona-mjernim kri kama.

Srdačan pozdrav! Glavni urednik

Prof. dr. sc. Davor Vašiček

1

Page 4: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

2

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

3/2

015.

2

Nakon našeg prvog iz-danja, u sustavu fi skalne odgovornos dogodile su se značajne promje-ne. Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila doživjela je dvije izmjene, a od veljače 2014. godine imamo i nove obveznike primjene Zakona o fi skalnoj odgovornos . Zakon se sada primjenjuje i na trgovačka društva u vlasništvu Republi-ke Hrvatske (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te na druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jed-na ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Budući da je Upitnik o fi skalnoj odgovornos ključ-ni alat za procjenu sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola, u priručniku su detaljno pojašnjena sva po-dručja i pitanja iz Upitnika, kao i radnje vezane za pri-premu podloga za davanje Izjave o fi skalnoj odgovor-nos . Odgovori na pitanja korisnika i primjeri iz prak-

u oj

ala

ne,ininee

nike lnojsadaačka

publi-tvom

stotno dne ili dručne

- za sve obveznike -FISKALNA ODGOVORNOST

se obveznicima dodatno olak-šavaju ispunjavanje zahtjeva koji su pred njih postavljeni.

Za trgovačka društva i druge pravne osobe predviđen je poseban obrazac Upitnika o fi skalnoj odgovornos . Pitanja iz tog Upitnika su u priručniku posebno obrađena što će svakako, ovim obveznicima, olak-ša sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos , s obzirom da je podnose po prvi puta.

Posebno su naglašene razlike u sadržaju i načinu podnošenja Izja-

ve o fi skalnoj odgovornos u odnosu na prethodne godine. Uz priručnik se prilaže i CD sa podlogama za davanje Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2014. godi-nu, obrascima tes ranja za pojedina pitanja iz Upitni-ka i pročišćenim tekstovima propisa.

Priručnik je namijenjen svim djelatnicima koji su -jekom godine uključeni u provedbu ak vnos veza-nih za sustav fi skalne odgovornos , a bit će od velike pomoći i prak čarima zaduženima za računovodstvo i fi nancije, djelatnicima javnog sektora na koje se pri-mjenjuje Zakon o fi skalnoj odgovornos .

Knjigu možete naruči

e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. m4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra:

01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Page 5: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

SADRŽAJ

FINANCIJEDavor GalinecPreven vna komponenta Pakta o stabilnos i rastu 9

Ivana KunićNovos kod izrade strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. 15

Nada ZrinušićMetode plaćanja u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata 19

RAČUNOVODSTVO

Ivana Jakir BajoTromjesečni fi nancijski izvještaji u sustavu proračuna 23

Mirela ZagoracIskazivanje vlas h i namjenskih prihoda i rashoda korisnika državnog proračuna u Državnom proračunu za 2015. godinu 26

FISKALNA ODGOVORNOST I FINANCIJSKO UPRAVLJANJE

Ana ZorićPodsjetnik za trgovačka društva i druge pravne osobe obveznike davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos 29

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

Marela KneževićIva Jukić KatanaSmjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta 34

POREZI I DOPRINOSI

Dražen OpalićOporezivanje dohotka u sportskoj djelatnos 40

Davor VašičekObveza samostalne prijave obavljanja gospodarske djelatnos 48

Anamaria Ester GalinecOporezivanja prometa nekretnina porezom na dodanu vrijednost 53

JAVNA NABAVA

Zoran VuićNovine u vezi s troškovima žalbenog postupka 56

PLAĆE I NAKNADE

Maja ButoracNačini plaćanja fi zičkim osobama 61

Maja ButoracNajčešća pitanja uz obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom 65

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Kris na KosorRazvoj socijalnih usluga centara za socijalnu skrb – otvoreni natječaj u okviru OP Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013. 70

Kris na KosorAndrija VranjkovićProvedba Mjere 7 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. 73

LOKALNA SAMOUPRAVADesanka SarvanTrgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave 77

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

Verica BudimirPokazatelji uspješnos za praćenje kvalitete visokih učilišta u Hrvatskoj 84

Ivana Dražić Lu lskyTrendovi fi nanciranja visokoškolskih ustanova u zemljama Europske unije 93

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina 95

2. Naknade korisnika državnog proračuna 96

3. Plaće 98

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad 103

5. Drugi dohodak 104

6. Primici izuze od ovrhe 106

7. Financijske obavijes 107

8. Ostale informacije 1089. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi 108

3

Djelovanje Centra

TIM4PIN

možete pratiti na

www.tim4pin.hr m4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

.

Page 6: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

4

- za trgovačka društvaZagreb, 23. ožujka 2015. godine, od 10.00 do 14.00 h

Trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske ili jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, ili jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave ove će godine prvi put dava Izjavu o fi -skalnoj odgovornos .

Rok za predaju Izjava nadležnom ministarstvu, odnosno nadležnoj jedinici je 31. ožujka 2015. Do toga datuma potrebno je sastavi Upitnik o fi skalnoj odgovornos te komple ra dokaze uz tes -ranja u Upitniku. Tijekom radionice će poseban će naglasak bi stavljen na pitanja iz Upitnika o fi skalnoj odgovornos za 2014. godinu, kao i načine tes ranja te na određivanje uzoraka.

Nakon radionice znat ćete kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu, ali i kako će jekom godine nadležna ministarstva i jedinice jekom godine kontrolira Izjave. Radionica je namijenjena čelnicima i fi -nancijskim te računovodstvenim djelatnicima trgovačkih društava i drugih pravnih osoba koje daju Izjavu. Tijekom radionice će na jednostavan način bi objašnjeno što znači ima dobro uspostav-ljen sustav fi nancijskog upravljanja i kako Izjava o fi skalnoj odgo-vornos postaje instrument za samoocjenu i samoprocjenu rada samog trgovačkog društva, odnosno pravne osobe.

PROGRAMI. Uvodno predavanje • Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje? II. Sustav fi skalne odgovornos • Tko su obveznici davanja Izjave?• Izmjene i dopune Uredbe, Upitnik za trgovačka društva/prav-

ne osobe• Kako se daje Izjava, što se dostavlja nadležnom ministarstvu/JLP R S?III. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : • Kako pripremi Predmet o fi skalnoj odgovornos ? • Kako tes ra pitanja i posloži svu dokumentaciju uz UpitnikIV. Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacije • Pitanja iz Upitnika po područjima: Planiranje, Izvršavanje, Jav-

na nabava, Računovodstvo, IzvještavanjeV. Kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos • Što se kontrolira jekom godine?• Posljedice kontrola

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima

Materijal: • Radni materijal •prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na radionicama iznosi 750,00 po sudioniku (uklju-čen PDV, prezentacije predavača, knjiga: Fiskalna odgovornost – za sve obveznike i kava u pauzi), a za svakog sljedećeg sudionika naknada bez ma-terijala iznosi 400,00.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-26, model 00.

Prijavi se možete:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

- za jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave

Zagreb, 24. ožujka 2015. godine, od 10.00 do 14.00 h

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave moraju do 31. ožujka 2015. Ministarstvu fi nancija preda Izjavu o fi skalnoj odgo-vornos . Do tog je datuma potrebno sastavi Upitnik o fi skalnoj odgovornos i komple ra dokaze uz tes ranja u Upitniku o fi skal-noj odgovornos .

Tijekom radionice posebno će bi obrađene promjene u Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila, odnosno promjene u Upitniku o fi skal-noj odgovornos za 2014. godinu.

Nakon radionice znat ćete kako dobro popuni Upitnik i da Izja-vu, ali i kako jekom godine kontrolira Izjave čelnika proračun-skih korisnika, ali i trgovačkih društava i drugih pravnih osoba, koji u 2015. godini po prvi puta predaju Izjavu o fi skalnoj odgo-vornos za 2014. Radionica je namijenjena županima, gradona-čelnicima i općinskim načelnicima te tajnicima, fi nancijskim i ra-čunovodstvenim djelatnicima općina, gradova i županija. Tijekom radionice će na jednostavan način bi objašnjeno što znači ima dobro uspostavljen sustav fi nancijskog upravljanja i kako Izjava o fi skalnoj odgovornos postaje instrument za samoocjenu i samo-procjenu rada same jedinice.

PROGRAMI. Uvodno predavanje • Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje II. Novine u sustavu fi skalne odgovornos • Izmjene i dopune Uredbe i UpitnikaIII. Sastavljanje Izjave o fi skalnoj odgovornos : • Kako pripremi Predmet o fi skalnoj odgovornos ? • Kako tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju

uz Upitnik?IV. Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacije • Promjene u pitanjima iz Upitnika po područjima: Planiranje,

Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, IzvještavanjeV. Obveza kontrole Izjava o fi skalnoj odgovornos • Što je potrebno kontrolira jekom godine?• Kako Ministarstvo fi nancija kontrolira Izjave JLP R S

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima

Materijal: • Radni materijal •prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na radionicama iznosi 750,00 po sudioniku (uklju-čen PDV, prezentacije predavača, knjiga: Fiskalna odgovornost – za sve obveznike i kava u pauzi), a za svakog sljedećeg sudionika naknada bez ma-terijala iznosi 400,00.

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-26, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

INTERAKTIVNU RADIONICU NA TEMU

Fiskalna odgovornost: novine, sastavljanje i predaja izjave za 2014.

Page 7: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

Predavači: TIM4PIN sa suradnicima iz nadležnih ministarstava

Materijal: • Radni materijal • prezentacije predavača

Naknada za sudjelovanje na radionicama iznosi:

A. radionica: 550,00 po sudioniku (uključen PDV, prezentacije predavača i knjiga: Fiskalna odgovornost – za sve obveznike, te kava u pauzi)

B. radionica: 400,00 po sudioniku (uključen PDV, prezentacije predavača i knjiga: Primjena kolek vnih ugovora u državnim i javnim službama, te kava u pauzi)

Obje radionice: 750,00 po sudioniku (uključen PDV, prezentacije predavača i knjige: Fiskalna odgovornost – za sve obveznike i Primjena kolek vnih ugovora u držav-nim i javnim službama)

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira interak vne radionice na temu

- za JLP(R)S - za trgovačka društva i druge pravne osobe koji su postali obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos

Pula, 20. ožujka 2015. godine, Dom Sportova Mate Parlov, Trg Kralja Tomislava 7, Pula

A. RADIONICA: FISKALNA ODGOVORNOST: NOVINE, SASTAVLJA-NJE I PREDAJA UPITNIKA ZA 2014. (trajanje od 10 do 12.30 h)

Rok predaje Izjave o fi skalnoj odgovornos za 2014. i komple ranja dokaza uz tes ranje u Upitniku o fi skalnoj odgovornos te sastavljanje Upitnika za JLP(R)S je 31. ožujka 2015.

Ove će godine prvi put Izjavu o fi skalnoj odgovornos predava i trgovač-ka društva u stopostotnom vlasništvu RH, odnosno jedne ili više JLP(R)S te druge pravne osobe kojima je osnivač RH, odnosno jedna ili više JLP(R)S za koje je rok predaje također 31. ožujka 2015..

Tijekom radionice će posebno bi obrađene promjene Uredbe o sa-stavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila, odnosno promjene Upitnika o fi skalnoj odgovornos .

Nakon radionice znat ćete kako dobro popuni Upitnik i da Izjavu, ali i kako jekom godine kontrolira Izjave čelnika proračunskih korisnika. Upitnici se razlikuju ovisno o tome daju li Izjavu jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave (i proračunski korisnici) ili je riječ o trgovačkim društvima i drugim pravnim osobama koji će Izjavu o fi skalnoj odgovor-nos ove godine dava prvi put.

Radionica je namijenjena čelnicima i ravnateljima, tajnicima i fi nancijskim i raču-novodstvenim djelatnicima općina, gradova i županija te djelatnicima trgovač-kih društva i drugih pravnih osoba - obveznika davanja Izjave o fi skalnoj odgo-vornos , kojima će na jednostavan način bi objašnjeno što znači ima dobro uspostavljen sustav fi nancijskog upravljanja i kako Izjava o fi skalnoj odgovor-nos postaje instrument za samoocjenu i samoprocjenu rada same ins tucije.

PROGRAMA. RADIONICA: FISKALNA ODGOVORNOST: NOVINE, SASTAVLJANJE I

PREDAJA UPITNIKA ZA 2014. (10.00h - 12.30h)I. Uvodno predavanje • Što je sustav fi nancijskog upravljanja i kako potvrdi njegovo

učinkovito i djelotvorno funkcioniranje II. Novine u sustavu fi skalne odgovornos • Izmjene i dopune Uredbe i Upitnika, nova pitanja i tes ranja• Kako pripremi Predmet o fi skalnoj odgovornos , • Kako tes ra pojedina pitanja i posloži svu dokumentaciju uz UpitnikIII. Popunjavanje obrazaca, pitanja, odgovori i konzultacije • Odgovaranje na pitanja po područjima iz Upitnika: Planiranje,

Izvršavanje, Javna nabava, Računovodstvo, IzvještavanjePauza od 12.30h-13h

B. RADIONICA: MATERIJALNA PRAVA I JOPPD OBRAZAC (trajanje od 13 do 15 h)

Ponukani vašim brojim pitanjima koje proizlaze iz posebnos poslovanja u sustavu proračuna i u neprofi tnim organizacijama, organiziramo radio-nicu na kojoj će se sažeto prezen ra novine i aktualnos , s naglaskom na najčešće upite, dvojbe i probleme sastavljanja i dostave Obrasca JOPPD.

U praksi se javljaju brojne dileme i nedoumice o pitanju primjene ograniče-nja propisanih Dodatkom II TKU-a i Dodatkom II KU-a, kojim se nastavljaju primjenjiva restrikcije u isplatama i u 2015. i 2016. godini u državnim i javnim službama, s obzirom na to da u proračunu i dalje nema prostora za isplate određenih materijalnih prava. Posebna pažnja bit će posvećena odgovorima na vaša pitanja i pojašnjenje konkretnih postupanja.

PROGRAMB. RADIONICA: MATERIJALNA PRAVA I JOPPD OBRAZAC (13.00 -

15.00 h)III. Novine u JOPPD obrascu• iskazivanje troškova službenog puta, • iskazivanje naknade zbog nezapošljavanja propisane kvote osoba s

invaliditetom,• nova olakšica za mlade osobeIV. Materijalna prava zaposlenika u državnim i javnim službama, pri-

mjena Temeljnog kolek vnog ugovora u javnim službama i Kolek- vnog ugovora u državnim službama

• Zabrana i ograničenja isplate materijalnih prava prema Dodatku II - tko nije i zašto, a tko zaista jest obvezan primjenjiva ograničenja i zabrane u ispla dnevnica, jubilarnih nagrada, regresa za godišnji odmor i božićnica

• Novine u ostvarivanju određenih materijalnih prava sukladno KU-ima te novim tumačenjima Komisije – plaćeni dopust za svako da-rivanje krvi, plaćeni dopust za pripremu i polaganje stručnog ispita, izmjena uvjeta za izračun otpremnine, pravo na novčanu pomoć u slučaju rođenja djeteta, izmjena uvjeta za ostvarivanje prava na po-kriće troškova liječenja, troškova nabave medicinskih pomagala, od-nosno lijekova

• Naknada za trošak prijevoza – osvrt na ostvarivanje prava na mjesni, međumjesni i zonski prijevoz (ažurirano s najnovijim tumačenjima)

• Pitanja iz prakse o materijalnim pravima zaposlenika• Najnovija tumačenja i preporuke

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR3323400091110546815, s pozivom na broj OIB-25, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr

• online: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php

• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

A. Fiskalna odgovornost: novine, sastavljanje i predaja upitnika

za 2014.

B. Novine u obrascu JOPPD i materijalna prava u državnim

i javnim službamai,

5

Page 8: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Ekonomski najpovoljnija ponuda – primjeri

kriterija i bodovanja; Razlike između javnih i sektorskih naručitelja

Zagreb, hotel Palace, 16. ožujak 2015. (8 sa ), s početkom u 9:00 sa

Organiziranjem središnje i zajedničke nabave za više korisnika koji nabavljaju iste proizvode i usluge omogućuje brojne fi nancijske prednos , smanjenje administra- vnih troškova te osiguranje nabave od strane stručnjaka u javnoj nabavi. Na usa-

vršavanju će stoga bi prikazano za koje predmete nabave koris središnju/zajed-ničku nabavu te kako je provodi i pra u praksi.

Iako korištenje ekonomski najpovoljnije ponude kao kriterija za odabir ponude omogućuje nabavu kvalitetnije robe, ona se u hrvatskoj praksi rijetko koris . Razlog tomu je manjak primjera dobre prakse te potreba za boljom analizom tržišta, ali i vremenski zahtjevnije određivanje kriterija za bodovanje i evaluaciju zaprimljenih ponuda. Ovim programom prikazat će se konkretni primjeri defi niranja ekonomski najpovoljnije ponude. Sukladno Direk vama EU, kao kriterij za odabir ponude ENP postat će obveza implemen ranjem u naše zakonodavstvo.

Zakonom o javnoj nabavi defi nirani se obveznici primjene Zakona te njihova podjela na javne i sektorske. No u praksi se često postavlja pitanje tko je obveznik primjene Zakona te koje su razlike među naručiteljima i na što treba obra pažnju.

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave su-kladno zakonodavstvu javne nabave.

Predavači: Ivica Pranjić, Nikolina Bačurin, Biljana Lerman

Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslo-vima i poslovima fi nancijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripre-mi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave.

Ovaj program usavršavanja važan je i za osobe s cer fi katom u području javne na-bave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave.

R Središnja i zajednička javna nabava u praksi• Za koje predmete nabave provodi središnju/zajedničku nabavu• Prak čni primjeri iz prakseEkonomski najpovoljnija ponuda – primjeri kriterija i bodovanja • Način određivanja cijene ponude• Primjeri presuda Europskog suda i rješenja DKOM-a• Prak čni primjeri kriterija i bodovanjaEkonomski najpovoljnija ponuda – primjeri kriterija i bodovanja (nastavak)• Primjeri presuda Europskog suda i rješenja DKOM-a• Prak čni primjeri kriterija i bodovanjaRazlike između javnih i sektorskih naručitelja• obveznici primjene ZJN-a• razlika javni – sektorski naručitelji• sklapanja ugovora s povezanim društvima• primjeri iz prakse

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Progra-ma usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozi-vom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Zakonske obveze i aktualnosti u javnoj nabavi; Pregled i ocjena ponuda; Bagatelna nabava;

Praktična primjena čl. 92. ZJN-a

Zagreb, hotel Palace, 17. ožujka 2015. godine (8 sa ), s početkom u 9:00 sa

Na samom početku seminara obradit će se zakonske obveze naručitelja sukladno Zakonu o javnoj nabavi, osim plana nabave, registra ugovora i okvirnih sporazuma, obradit će se i sprječavanje sukoba interesa te izrada sta s čkog izvješća čija je obveza podnošenja do 31. ožujka. Također, slijede nam i izmjene Zakon sukladno Direk vama EU – koje nas novine očekuju, poslušajte na seminaru.

Kod pregleda i ocjena ponuda na seminaru će se razjasni na koji način pregleda ponude te izbjeći propuste, koje su najčešće nepravilnos u ponudama, koje po-nuditelje isključi te kako ih provjeri , što učini kad je cijena neuobičajeno niska.

Povećanjem praga bagatelne nabave povećale su se i nedoumice naručitelja prili-kom provođenja postupaka – kako defi nira točke internog akta, kako izbjeći sukob interesa, kako defi nira predmete nabave, a da se pritom ne izbjegava primjena postupaka prema Zakonu.

Zakon omogućuje ins tut pojašnjavanja i upotpunjavanja dokumenata kojim naruči-telj ako želi, može u postupku pregleda i ocjene ponuda pozva ponuditelje da pojasne ili upotpune dokumentaciju sukladno člancima 67.-74. ZJN. Programom usavršavanja bit će prikazano kako se u praksi na konkretnim primjerima odvija taj proces, a da se pritom ne diskriminira druge ponuditelje ili pogoduje pojedinom ponuditelju.

Pozivamo vas na jednodnevnu radionicu na kojoj ćete od stručnjaka nauči koje nepravilnos treba zna izbjeći i kako pravilno proves postupke javne nabave su-kladno zakonodavstvu javne nabave.

Program usavršavanja je namijenjen svim osobama koje rade na tajničkim poslo-vima i poslovima fi nancijsko materijalnog poslovanja proračuna, proračunskog korisnika i javnog trgovačkog društva, odnosno osobama koje sudjeluju u pripremi i provedbi postupaka, ugovaranju i realizaciji javne nabave. Ovaj program usavr-šavanja važan je i za osobe s cer fi katom u području javne nabave jer ga je odobrilo Ministarstvo gospodarstva, Uprava za sustav javne nabave. Pohađanjem Programa usavršavanja stječu se uvje za obnavljanje cer fi kata u području javne nabave.

R Zakonske obveze i aktualnos u javnoj nabavi• opće obveze naručitelja prema ZJN-u• plan nabave• registar ugovora i okvirnih sporazuma• sprječavanje sukoba interesa• podnošenje sta s čkih izvješća• glavne novine koje donose nove Direk ve(Iva Šuler / Biljana Lerman)

Pregled i ocjena ponuda• na koji način pregleda ponude• koje su najčešće nepravilnos u

ponudama• koje ponuditelje isključi • kako provjeri ponuditelja(Iva Šuler / Biljana Lerman)

Bagatelna nabava• kako provodi postupke bagatelne

nabave• komunikacija s gospodarskim

subjek ma• kako izbjeći sukob interesa kod

ugovaranja• primjer internog akta(Iva Šuler / Biljana Lerman)

Prak čna primjena čl.92. ZJN-a• kada i što je moguće

upotpunjava u ponudi• u odnosu na što je moguće traži

pojašnjenje ponude• što se smatra pogreškom,

nedostatkom, nejasnoćom• praksa DKOM-a(Iva Šuler / Biljana Lerman)

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Progra-ma usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozi-vom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Program usavršavanja u području javne nabave

6

Page 9: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

7

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

NABAVA GRAĐEVINSKIH USLUGA I RADOVA I FIDIC PRAVILAZagreb, hotel Palace, 30. ožujka

Osim što je nabava građevinskih usluga i gra-đevinskih radova zahtjevan proces, ulaskom u Europsku uniju otvorilo se novo tržište i

primjenjuju se brojne zakonodavne izmjene – po-stavlja se pitanje kako obrađiva i pravilno propi-sa dokaze sposobnos za strane ponuditelje, kako defi nira kriterije za ekonomski najpovoljniju po-nudu, kako provjeri vjerodostojnost h dokume-nata te kako izradi dokumentaciju za nadmetanje da se pritom poštuju sva načela javne nabave koja Zakon o javnoj nabavi zah jeva. Na ovoj radionici dobit ćete konkretne odgovore na navedena pita-nja, sazna koja je praksa DKOM-a te bi u toku s novinama koje donose nove EU Direk ve. Također, u hrvatskom zakonodavstvu još uvijek nije razvijen sustav vlas h standardnih uvjeta ugovora o gra-đenju. Da bi se izbjeglo štetno defi niranje ugovora i za naručitelja i za ponuditelja, na seminaru će se obradi primjeri različi h uvjeta ugovora kod javnih radova prema FIDIC-u, opći uvje FIDIC (nove) Crve-ne knjige i (nove) Žute knjige, opći i posebni uvje FIDIC ugovora, FIDIC Bijela knjiga – opći uvje ugo-vora o uslugama te primjeri provedenih postupaka nabave s FIDIC Općim uvje ma ugovora.

E-NABAVAZagreb, hotel Palace, 1. travnja

Uz već postojeće korištenje Elektroničkog ogla-snika javne nabave (eOJN), prema Strategiji razvoja elektroničke javne nabave u RH 2013.

– 2016. godine (NN, br. 54/13), svi su naručitelji dužni od 1. 1. 2015. gospodarskim subjek ma omogući i e-dostavu ponuda za nabave velike vrijednos . Dr-žavni ured za središnju javnu nabavu je navedenom Strategijom postavljen kao predvodnik u primjeni naprednijih elemenata e-javne nabave kao naručitelj čiji stručni kapacite omogućavaju provedbu pilot projekta e-dostave ponuda. Kao prvi naručitelj koji je imao obvezu provodi e-nabavu, predavačice su

programima usavršavanja, stručne da savjete o provedbi kao i konkretna rješenja mogućih proble-ma i nedoumica iz prve ruke.

Program usavršavanja namijenjen je i naručiteljima i ponuditeljima. Predavanje će bi koncipirano tako da će se korak po korak prezen ra priprema postupka nabave, prikaz e-javnog otvaranja ponuda te generi-ranje obrazaca iz EOJN-a. Također, na predavanju će se obradi dostava elektroničkih ponuda od strane ponuditelja te njihove obveze povezane s eketronič-kim potpisom. Uz prezen ranje obveza u vezi s e-na-bavom, predavanje će bi potkrijepljeno i praksom DKOM-a – najčešćim greškama naručitelja kod izrade dokumentacije za nadmetanje te ponuditelja u izradi ponuda.

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađanju Progra-ma usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključenim PDV-om i prezentacijama predavača).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozi-vom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Programe usav

ršavanja

u području

javne nabav

e

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJEZagreb, hotel Palace, 31. ožujka

Velika konkurencija na tržištu već sama po sebi otežava natjecanje ponuditeljima u postup-cima javne nabave. Još kad se tome dodaju

česte izmjene Zakona o javnoj nabavi te ostalih za-konodavnih okvira koji se ču pojedinih predme-ta nabave, današnjim ponuditeljima jako je teško aplicira te dostavi kvalitetnu ponudu koja neće sadržava propuste. Ovim programom usavršava-nja, koji mogu polazi osobe s i bez cer fi kata iz područja javne nabave, pripremit ćemo ponudite-lje da pravilno iščitaju zahtjeve iz dokumentacije za nadmetanje te traže naručitelja za pojašnjenja/izmjene, kako pravilno napisa ponudu i ispuni troškovnik te koje su najčešće greške ponuditelja, kojim dokumen ma dokaza svoju sposobnost, kako se ponuditelj može natjeca u zajednici po-nuditelja ili kao podizvoditelj, kako izjavi žalbu te koja je praksa Državne komisije za kontrolu postu-paka javne nabave. Posebno će se obradi i dosta-va e-ponuda korak po korak.

Page 10: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

8

TIM

4PIN

MA

GA

ZIN

3/2

015.

Republici Hrvatskoj u novom programskom razdoblju dostupno je 10,7 milijardi eura u okviru europskih strukturnih i inves cij-skih fondova, te kao punopravna članica Europske Unije sudjeluje u svih 13 Programa Unije. Na otvorene natječaje u okviru fon-dova i programa moći će aplicira : jedinice lokalne, područne i regionalne samouprave i njihovi korisnici, ustanove u zdravstvu, socijalnoj skrbi, kulturi, škole, domovi, dječji vr ći, javne vatroga-sne postrojbe, kao i fakulte i ins tu . Opera vni programi za korištenje Europskog fonda za regionalni razvoj i Europskog so-cijalnog fonda su usvojeni, dok je usvajanje Programa ruralnog razvoja za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj još uvijek u jeku. Na vrijeme se prijavite i saznajte što će se iz kojega opera vnog programa fi nancira upravo za vaše usta-nove, kao i:

• Saže prikaz Opera vnih pr ograma za perspek vu 2014. – 2020?

• Koji se tematski priorite OP-a odnose na pojedine djelat-nos ?

• Koje su ak vnos prihvatljive za fi nanciranje?• Što su korisnici u drugim državama članicama uspjeli fi nan-

cira ?• Koje ins tucije objavljuju natječaje za pojedine fondove i

programe?• Kako napisa projektni prijedlog?• Što čini uspješan projekt?

PROGRAM SPECIJALIZIRANE RADIONICE 10.00 – 10.45

Strateški okvir za korištenje ESI fondova • Europa 2020• Partnerski sporazum• Opera vni programi 2014 – 2020

10.45 – 12.00

Europski strukturni i inves cijski fondovi 2014 – 2020 ( ERDF, ESF, EAFRD, EMFF)• Pregled svih prioriteta i prihvatljivih ak vno-

s • Primjeri dobre prakse drugih država članica • Upravljačka struktura za ESI fondove

12.00 – 12.30 Pauza za kavu

12.30 – 13.00

Programi unije (Horizon 2020, Erasmus+, Krea vna Europa, Zdravlje za rast)• Pregled prihvatljivih ak vnos • Primjeri dobre prakse drugih država članica• Pregled akredi ranih jela u RH za provedbu

Programa Unije13.00 – 14.00

Priprema projektnog prijedloga – ps and tricks• Objava natječaja / poziva na dostavu projek-

tnih prijedloga • Kriteriji prihvatljivos projekata i prijavitelja• Sadržaj projektnog prijedloga i dokumentacije

14.00 – 14.30

Preduvje • Partnerstvo te potrebni opera vni i fi nancijski

kapacite

Cijena specijalizirane radionice iznosi 790,00 kn (uključen PDV)

Materijal: Radni materijal, prezentacije predavača, knjiga „Upravljanje EU projek ma“ i TIM4PIN Magazin

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih mini-starstava.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetova-nje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• online: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677,

099/3037-678

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanjeorganizira

Specijalizirane radionice po djelatnos ma na temu:

Financiranje projekata iz fondova i programa EU i priprema projektnih prijedloga

USTANOVE U KULTURI – 11. ožujkaUSTANOVE U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI – 25. ožujka

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE – 31. ožujkaJAVNE VATROGASNE POSTROJBE I VATROGASNE ZAJEDNICE – 9. travnja

FAKULTETI I INSTITUTI – 15. travnjaŠKOLE, UČENIČKI DOMOVI I DJEČJI VRTIĆI – 22. travnja

Hotel Palace, Zagreb, od 10 do 14.30 h

8

Page 11: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

9

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. Pravni okvir defi niran „six pack” regula vom

Pravni okvir iz domene ekonomskog upravljanja na ra-zini EU (tzv. „six pack”) ima za svrhu podupiranje eko-nomskih reformi u okviru Pakta o stabilnos i rastu (PSR/SGP), podupiranje ostvarivanja srednjoročnog proračunskog cilja (SPC/MTO) i uvođenje novog meha-nizma makroekonomskog nadzora. Ove mjere ugrađe-ne su u tekstove jedne Direk ve i pet Uredbi Europskog parlamenta i Vijeća. Rad na njihovoj izradi započeo je u rujnu 2010. godine, u ožujku 2011. godine Vijeće za eko-nomske i fi nancijske poslove (ECOFIN) je s Komisijom pos glo preliminarni sporazum o sadržaju „six pack” regulatornog skupa mjera, nakon čega je zatraženo odobrenje od Europskog parlamenta. U konačnici je „six pack” stupio na snagu 13. prosinca 2011., a osnovni cilj ovog regulatornog skupa mjera je jačanje procedura u postupcima smanjenja prekomjernog defi cita (defi nira-no s če ri pravna akta) i otklanjanja makroekonomskih neravnoteža (defi nirano s dva pravna akta).

U nastavku slijedi pregled propisa tzv. „six packa” u domeni fi skalne poli ke i domeni makroekonomskih neravnoteža.

1.1. Domena fi skalne poli ke – defi nirana je sa sljedeća če ri pravna akta:

1) Uredba (EU) br. 1173/2011 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o učinkovitoj provedbi proračunskog nadzora u europodručju1 – predmetna Uredba određuje sustav sankcija za po-boljšanje provedbe preven vnog i korek vnog dijela Pakta o stabilnos i rastu, i primjenjuje se samo za države članice europodručja u kojima je kao sredstvo plaćanja uvedena valuta euro. Ključni dio Uredbe je Poglavlje III koje se odnosi na sankcije u preven v-nom dijelu PSR-a. Ako država članica europodručja nije poduzela mjere kao odgovor na preporuku Vije-ća iz članka 6., stavka 2. drugog podstavka Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih poli ka, prvi stupanj sankcija uvodi se u obliku depozita koji nosi kamatu, a koji uplaćuje država članica na račun Komi-sije u iznosu od 0,2 % njezinoga BDP-a u prethodnoj godini. S druge strane, ako Vijeće ustanovi da postoji prekomjerni defi cit u državi članici koja je položila de-pozit, koji nosi kamate kod Komisije ili ako je Komisija utvrdila posebno ozbiljno nepoštovanje obveza u vezi s proračunskom poli kom koja je utvrđena u Paktu o stabilnos i rastu, Komisija preporučuje Vijeću dono-šenje Odluke da do čna država članica položi beska-matni depozit kod Komisije koji iznosi 0,2 % njezinog

1  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1173&from=EN.

Preven vna komponenta Pakta o stabilnos i rastu Davor Galinec *

Pakt o stabilnos i rastu (PSR, engl. Stability and Growth Pact – SGP) ima svoju korek vnu komponentu kojom se regulira ispravljanje fi skalnih i makroekonomskih neravnoteža. Osim toga, postoji i preven vna komponenta koja ima za cilj osigura solidne proračunske poli ke u srednjoročnom razdoblju kroz fi skalno planiranje država članica i provođenje fi skalnih poli ka u normalnim ekonomskim uvje ma, u kojima ne dolazi do kršenja ciljnih veličina defi niranih Ugovorom iz Maastrichta (proračunski defi cit konsolidirane opće države manji od 3 % BDP-a i dug manji od 60 % BDP-a). Pravni temelj preven vne komponente PSR-a su članci 121. i 126. Ugovora o funkcioniranju Europske unije (TFEU) kojima se defi nira proračunski nadzor i Po-stupak prekomjernog proračunskog defi cita, Protokol 12 TFEU koji detaljno defi nira postupak prekomjernog defi cita. Članak 136. TFEU predviđa posebne odredbe koje se primjenjuju za europodručje u svrhu jačanja koordinacije i nadzora proračunske discipline država članica tog područja. Detaljna razrada mjera nadzora i sankcioniranja država članica defi nirana je dodatnim setom pravnih propisa pozna jih pod kolokvijalnim nazivima „six pack” i „two pack”. Osnovni je cilj ovog rada približi čitateljima funkcioniranje opera vnih pravnih okvira Preven vne komponente PSR-a, odnosno tzv. „six pack” i „two pack” pravne regula ve.

* Dr. sc. Davor Galinec, glavni savjetnik, Sektor sta s ke, Hrvatska narodna banka. (Stavovi autora izneseni u ovom radu isključivo su osobni i stručni stavovi autora, i ne odražavaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlen ni drugih ins tucija koje se spominju u radu, ni ih na bilo koji način obvezuju.)

Page 12: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

10

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

BDP-a u prethodnoj godini. Dakle, ako je država čla-nica već prethodno položila depozit koji nosi kamate kod Komisije, taj se depozit koji nosi kamate pretvara u beskamatni depozit (drugi stupanj sankcija).

U trećem stupnju, ako Vijeće odluči da država članica nije donijela učinkovite mjere za ispravljanje svojeg prekomjernog defi cita, Komisija preporučuje Vijeću da daljnjom odlukom uvede novčanu kaznu u iznosu od 0,2 % BDP-a države članice u prethodnoj godini. Novčana kazna naplaćuje se iz prethodno položenog beskamatnog depozita države članice. Ako je država članica poduzela odgovarajuće učinkovite mjere za is-pravljanje prekomjernog defi cita, beskamatni depo-zit položen kod Komisije joj se vraća. Osim ovakvog oblika sankcija, država članica eurozone može bi do-datno izložena i sankcijama, koje se odnose na mani-puliranje sta s čkim podacima (Poglavlje V. Uredbe). Vijeće može na preporuku Komisije uves novčanu kaznu državi članici koja namjerno ili zbog krajnje ne-pažnje pogrešno prikazuje podatke o defi citu i dugu. Te kazne moraju bi učinkovite i proporcionalne vr-s , ozbiljnos i trajanju pogrešnog prikazivanja. Iznos novčane kazne ne smije prijeći 0,2 % BDP-a do čne države članice. Pri utvrđivanju relevantnih činjenica Komisija može proves sve istrage koje su potrebne, kako bi se utvrdilo postojanje pogrešnog prikazivanja. Komisija istražuje navodna pogrešna prikazivanja, vo-deći računa o svim komentarima koje dostavi do čna država članica. Radi obavljanja svojih zadaća, Komisija može zatraži od države članice da dostavi informaci-je i može proves inspekcije na licu mjesta i pristupi računima svih državnih jela na centralnoj, regionalnoj i lokalnoj razini, te na području socijalne zaš te. Ako zakonodavstvo do čne države članice za obavljanje inspekcija na licu mjesta zah jeva prethodno sudsko odobrenje, Komisija podnosi potrebne zahtjeve.

2) Uredba (EU) br. 1175/2011 Europskog parlamen-ta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1466/97 o jačanju nadzora stanja proračuna i nadzora i koordinacije ekonomskih poli ka2 – ova Uredba odnosi se na sve države članice EU i njome se utvrđuju pravila za sadržaj, dostavljanje, ispi -vanje i praćenje programa stabilizacije i programa konvergencije, kao dio mul lateralnog nadzora od strane Vijeća i Komisije, kako bi se u ranoj fazi spri-ječila pojava prekomjernog defi cita opće države, te promicao nadzor i koordinacija ekonomskih poli ka, čime se podupire ostvarivanje ciljeva Unije u pogle-du rasta i zapošljavanja. U cilju efi kasnije koordinacije ekonomskih poli ka i trajne konvergencije ekonom-

2  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1175&qid=1424614373728&from=EN.

skih učinaka država članica, Vijeće provodi mul la-teralni nadzor kao sastavni dio Europskog semestra za koordinaciju ekonomskih poli ka (koji je detaljno razrađen u tekstu Uredbe). Naglašena je i uloga Eu-ropskog parlamenta, koji sudjeluje u Europskom se-mestru radi povećanja transparentnos i utjecaja te odgovornos za donesene odluke, a posebno gospo-darskim dijalogom.

U okviru Europskog semestra traži se prema potrebi mišljenje Gospodarskog i fi nancijskog odbora, Odbo-ra za ekonomsku poli ku, Odbora za zapošljavanje i Odbora za socijalnu sigurnost. Dodatno, defi niran je i okvir za postavljanje Srednjoročnih proračunskih ci-ljeva (SPC/MTO), koji se revidiraju svake tri godine. Na temelju ocjene Komisije i Gospodarskog i fi nancij-skog odbora, Vijeće u okviru mul lateralnog nadzora radi sljedeće:

a) preispituje Srednjoročne proračunske ciljeve, koje su do čne države članice predstavile u programi-ma stabilizacije

b) ocjenjuje jesu li ekonomske pretpostavke na koji-ma se temelji program realne

c) ocjenjuje je li kretanje prilagodbe prema srednjo-ročnom proračunskom cilju primjereno, uključujući razmatranje popratnog kretanja za omjer duga te

d) ocjenjuje jesu li mjere koje se poduzimaju ili pred-lažu dovoljne kako bi kretanje prilagodbe bilo do-voljno za ostvarivanje srednjoročnog proračunskog cilja.

Prilikom ocjene kretanja prilagodbe prema Srednjo-ročnom proračunskom cilju ispituje se ostvaruje li do čna država članica odgovarajuće godišnje pobolj-šanje ciklički prilagođenog proračunskog stanja, iska-zano neto nakon jednokratnih i drugih privremenih mjera (kao što su npr. jednokratni prihodi od priva -zacije ili nacionalizacija II. mirovinskog stupa), a što je potrebno za ostvarivanje srednjoročnog proračun-skog cilja (s 0,5 % BDP-a kao mjerilom). Za države čla-nice čija razina duga prelazi 60 % BDP-a ili koje imaju znatne rizike u pogledu održivos sveukupnog duga, Vijeće i Komisija preispituju je li godišnje poboljšanje ciklički prilagođenog proračunskog salda (iskazanog u neto iznosu nakon korekcije za učinke jednokratnih i drugih privremenih mjera) zadovoljilo mjerilo sred-njoročnog proračunskog cilja od iznad 0,5 % BDP-a.

Isto tako, načela prilagodbe pre ma srednjoročnom cilju trebala bi osigura da se neočekivani jednokratni prihodi (koji nisu posljedica uobičajenih ekonomskih ak vnos ) iskoriste u svrhu smanjenja javnog duga (a ne za pokriće proračunskog defi cita u godini kada su ostvareni). Pri analizi ostvarenog napretka prema mje-rilu defi niranom srednjoročnim proračunskim ciljem (SPC) posebna se pažnja posvećuje (ocjenjuje se) na

Page 13: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

11

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

temelju cjelovite ocjene koja se referira na strukturni proračunski saldo, što uključuje analizu proračunskih rashoda (bez utjecaja diskrecijskih mjera na strani pro-računskih prihoda). Rashodi koji su predmetom ocjene ne uključuju rashode za kamate, rashode za programe Unije, koji su u cijelos usklađeni s prihodima iz fon-dova Unije i nediskrecijske promjene u rashodima za naknade nezaposlenima. Prema Uredbi, mjere teme-ljem kojih se imovina mirovinskih fondova s kapital-nim pokrićem (kao što je II. Mirovinski stup) prenosi u javno upravljani mirovinski sustav (I. stup), smatraju se mjerama jednokratne i privremene naravi i njihovi fi nancijski učinci ne bi se trebali uključiva u vrijednost strukturnog salda, koja se koris za ocjenjivanje na-pretka u odnosu na srednjoročni proračunski cilj.

Opisani su i postupci ocjena Programa konvergencije koje dostavljaju države članice, Srednjoročnih prora-čunskih ciljeva koje su do čne države članice pred-stavile u programima konvergencije, ocjenjivanja realnos ekonomskih pretpostavki na kojima se te-melje programi konvergencije, primjerenost kretanja fi skalnih prilagodbi prema Srednjoročnom proračun-skom cilju te dostatnost mjera koje se poduzimaju ili predlažu u svrhu ostvarivanja Srednjoročnog prora-čunskog cilja, i održive konvergencije.

Kako se mul lateralni nadzor država članica temelji na zdravim i neovisnim sta s čkim podacima, u tekst Uredbe dodane su i odredbe o načelu sta s čke neo-visnos , čijim poš vanjem države članice jamče pro-fesionalnu neovisnost nacionalnih sta s čkih jela (u skladu s Kodeksom prakse europske sta s ke, kako je utvrđeno u Uredbi (EZ) br. 223/2009 Europskog parlamenta i Vijeća od 11. ožujka 2009. o Europskoj sta s ci). Defi nirana su tri minimalna načela, koja su povezana s transparentnim postupcima zapošljava-nja i otpuštanja u sta s čkim zavodima koji se mo-raju temelji isključivo na profesionalnim kriterijima, osiguravanje dostatnih proračunskih sredstva za rad sta s čkih zavoda na godišnjoj ili višegodišnjoj osno-vi, te da datumi objave ključnih sta s čkih podataka moraju bi dovoljno unaprijed određeni.

3) Uredba Vijeća (EU) br. 1177/2011 od 8. studeno-ga 2011. o izmjeni Uredbe (EZ) br. 1467/97 o ubr-zanju i pojašnjenju provedbe postupka u slučaju prekomjernog defi cita3 – kao što se može zaključi iz samog naziva ove Uredbe, odredbe prijašnje Ured-be iz 1997. godine dodatno su pojašnjenje u svrhu pos zanja veće efi kasnos mjera koje države članice trebaju poduze u svrhu eliminacije prekomjernog

3  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1177&qid=1424614564229&from=EN.

defi cita (i duga). U gospodarski dijalog Europskog par-lamenta i drugih relevantnih ins tucija Unije izravnije su uključene i države članice (kojima nadležni odbor Europskog parlamenta može ponudi mogućnost sudjelovanja u razmjeni stajališta, ako su uključene u Postupak prekomjernog defi cita). Uveden je i dio koji se odnosi na konkretne sankcije kojima može bi izložena država članica u slučaju nepridržavanja pra-vila igre. Ako je država članica uključena u Postupak prekomjernog proračunskog defi cita (PPPD), utvrđu-je se rok od najviše šest mjeseci jekom kojih do čna država članica treba poduze učinkovito djelovanje. Kada je to opravdano ozbiljnošću situacije, rok za učinkovito djelovanje može bi tri mjeseca.

Preporuka Vijeća također utvrđuje rok za ispravak prekomjernog defi cita, koji završava u godini nakon što je utvrđen, osim u slučajevima postojanja poseb-nih okolnos (Vijeće procjenjuje postojanje neočeki-vanih nepovoljnih gospodarskih događaja sa značaj-nim nepovoljnim posljedicama po državne fi nancije države članice prema gospodarskim prognozama iz svoje preporuke ili u slučajevima ozbiljne gospodar-ske recesije u europodručju ili u cijeloj Uniji). Kako bi se osigurala korekcija prekomjernog defi cita u roku na-vedenom u Preporuci, Vijeće od države članice zah je-va da pos gne godišnje proračunske ciljeve koji su, na temelju prognoze koja podupire preporuku, usklađeni s minimalnim godišnjim poboljšanjima ciklički prilago-đenog salda, bez jednokratnih i privremenih mjera, od najmanje 0,5 % BDP-a kao pokazatelja.

Ako se ne pos gnu ciljevi, država članica europodruč-ja može bi izložena novčanim sankcijama, a Vijeće može odluči dopuni takvu novčanu kaznu ostalim mjerama predviđenim člankom 126., stavkom 11. TFEU-a (traži od do čne države članice da objavi do-datne podatke, koje odredi Vijeće prije nego što izda obveznice i vrijednosnice ili pozva Europsku inves -cijsku banku da ponovno razmotri poli ku posudbe do čnoj državi članici). Iznos novčane kazne sastoji se od fi ksnog dijela u iznosu od 0,2 % BDP-a i vari-jabilnog dijela, čija veličina ovisi o razlici odstupanja defi cita od vrijednos iskazanih Preporukom. U sva-koj godini koja slijedi nakon godine u kojoj je izrečena kazna, pa do ukinuća odluke o postojanju prekomjer-nog defi cita, Vijeće procjenjuje je li do čna država članica sudionica poduzela učinkovito djelovanje. Ako do čna država članica sudionica ne postupi u skladu s pozivom Vijeća, Vijeće u svojoj godišnjoj procjeni odlučuje o pojačanju sankcija. Ako Vijeće odluči izreći dodatnu novčanu kaznu, ona se izračunava korekci-jom varijabilne komponente. Nijedna pojedinačna novčana kazna prema državi članici (inicijalno odre-đena ili u sklopu pojačanja sankcija) ne smije prelazi 0,5 % BDP-a.

Page 14: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

12

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

4) Direk va Vijeća 2011/85/EU od 8. studenoga 2011. o zahtjevima za proračunske okvire država članica4 – gospodarska kretanja u Europi pod utjeca-jem globalne ekonomske krize i krize europodručja dovela su do novih izazova za vođenje i koordinaciju fi skalne poli ke u cijeloj Uniji, posebno što se če je-dinstvenih zahtjeva u vezi s pravilima i postupcima, koji čine proračunske okvire država članica. Navodi se da je raspoloživost fi skalnih podataka ključna za pravil-no funkcioniranje okvira proračunskog nadzora Unije. Redovna raspoloživost pravovremenih i pouzdanih fi -skalnih podataka ključ je za pravilan i dobro tempi-ran nadzor, koji zauzvrat omogućuje trenutačno djelovanje u slučaju neočekivanih proračunskih događanja. Ključni element u osigu-ravanju kvalitete fi skalnih podata-ka je transparentnost, koja mora uključiva redovnu javnu dostu-pnost takvih podataka.

Preduvjet za proizvodnju visoko kvalitetne fi skalne sta s ke koja je usporediva između država članica su potpune i pouzdane prakse javnog računovodstva za sve podsektore opće države. Neovisne revizije koje provode jav-ne ins tucije kao što su revizorski sudovi ili privatna revizorska jela bi trebale podupira najbo-lje međunarodne prakse.

Što se če sta s ke, Uredba (EZ) br. 223/2009 o eu-ropskoj sta s ci defi nirala je zakonodavni okvir za proizvodnju europske sta s ke radi oblikovanja, pri-mjene, nadzora i ocjene poli ka Unije. Ta je Uredba također odredila načela razvoja, proizvodnje i objav-ljivanja europske sta s ke, kao što su profesionalna neovisnost, nepristranost, objek vnost, pouzdanost, sta s čka povjerljivost i ekonomičnost. Isto tako, Uredba Vijeća (EZ) br. 479/2009 o primjeni Protokola o postupku u slučaju prekomjernog defi cita prilože-nog Ugovoru o osnivanju Europske zajednice ojačala je ovlas Komisije da verifi cira sta s čke podatke koji se prikupljaju od država članica u sklopu izvještavanja prema zahtjevima Postupka prekomjernog proračun-skog defi cita. Europska Komisija bi trebala redovito pra provedbu ove Direk ve: s m u vezi, DG ECFIN i Eurostat su u međuvremenu kreirali posebne izvje-štajne zahtjeve po Direk vi 2011/85 za države člani-ce, na temelju kojih će se prikuplja i odgovarajući mjesečni i tromjesečni podaci, i to uglavnom od mini-starstava fi nancija država članica.

4  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011L0085&qid=1424614686902&from=EN.

Ti podaci moraju se redovito javno objavljiva i na in-ternetskim stranicama, kao i metapodaci u kojima se objašnjava obuhvat pojedinih fi skalnih pokazatelja iz sustava državnog računovodstva i razlike u obuhvatu u odnosu na sta s čki obuhvat sektora opće države po ESA 2010 (prije ESA 95) standardu. Isto tako, Direk- vom je defi niran i postupak izrade fi skalnih projekcija

od država članica i jela Komisije, kao i objašnjavanja mogućih razlika u projekcijama. Kako bi pomogla dr-žavama članicama u pripremanju njihovih proračun-skih prognoza, Komisija osigurava državama članicama

svoje prognoze za rashode Unije na temelju razine rashoda planiranih višegodišnjim fi -nancijskim okvirom.

Kako bi proračunski nadzor i planiranje bili što sveobuhvatniji, države članice bit će u obvezi objavljivanja i svih relevantnih

informacija o potencijalnim obvezama s po-tencijalno velikim učinkom na javne pro-

račune, uključujući državna jamstva, loše kredite i obveze koje proizlaze iz poslovanja javnih poduzeća, uključu-jući i njihov opseg (za sve podsekto-re opće države), kao i informacije o ekonomski značajnijim vlasničkim udjelima opće države u kapitalu pri-

vatnih i javnih poduzeća.

1.2. Domena makroekonomskih neravnoteža5 – defi nirana je s dva pravna akta:

1) Uredba (EU ) br. 1176/2011. Europskog parlamen-ta i Vijeća od 16. studenoga 2011. godine o pre-venciji i ispravljanju makroekonomskih neravno-teža6, koja detaljno opisuje pojedinos postupka nadzora i primjenjuje se na sve države članice.

2) Uredba (EU) br. 1174/2011. Europskog parlamen-ta i Vijeća od 16. studenoga 2011. o provedbenim mjerama za ispravljanje prekomjernih makroe-konomskih neravnoteža u europodručju7, kojom je ustanovljen provedbeni mehanizam PMN-a, uk-ljučujući i mogućnost primjene sankcija za države članice europodručja u slučaju da ne provedu mje-re za otklanjanje makroekonomskih neravnoteža (prema članku 2., stavak 5., država članica europo-

5  Budući da je cjelokupan mehanizam Postupka makroekonomskih neravnoteža (PMN) detaljno opisan u prošlom broju TIM4PIN Magazi-na, kod opisa Uredbi 1174/2011. i 1176/2011. spomenute su ukratko samo najvažnije činjenice vezane uz sadržaj predmetnih Uredbi. 6  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1176&qid=1424614843025&from=EN . 7  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32011R1174&qid=1424615023097&from=EN .

Page 15: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

13

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

dručja mora u tom slučaju upla depozit koji nosi kamate ili godišnju novčanu kaznu koju preporuči Komisija, što iznosi 0,1 % BDP-a do čne države čla-nice u prethodnoj godini).

2. Pravni okvir defi niran „two pack” regula vom

Dodatan iskorak u smjeru jačanja fi skalne discipline država članica učinjen je kada je Europska komisija na-kon donošenja „six pack“ regula ve pokrenula postu-pak izrade i donošenja dva dodatna propisa (tzv. „two pack“), koji imaju za cilj uvođenje dodatne koordinacije i nadzora nad proračunskim procesima za sve zemlje čla-nice europodručja. U nastavku slijedi kratak prikaz dvije nove Uredbe koje su objavljene u svibnju 2013. godine.

1) Uredba (EU) 473/2013 od 21. svibnja 2013. o za-jedničkim odredbama za praćenje i procjenu nacr-ta proračunskih planova i osiguranje ispravka pre-komjernog defi cita država članica europodručja8 i Delegirana Uredba Komisije (EU) br. 877/2013 оd 27. lipnja 2013. o dopuni Uredbi (EU) br. 473/2013 Europskog parlamenta i Vijeća o zajedničkim odred-bama za praćenje i procjenu nacrta proračunskih planova i osiguranju smanjenja prekomjernog de-fi cita država članica u europodručju9 – ako neka država članica europodručja nije uključena u Postu-pak prekomjernog proračunskog defi cita (PPPD/EDP) odnosno Postupak prekomjernih neravnoteža (PPN/EIP), uveden je dodatni zahtjev u odnosu na uvjete propisane Paktom o stabilnos i rastu: do čna država mora podnije svoj prijedlog proračuna za nadolaze-ću fi skalnu godinu Komisiji najkasnije do 15. listopada tekuće godine (i javno ga objavi ), a nakon toga čeka na mišljenje Komisije o podnesenom prijedlogu prora-čuna za nadolazeću godinu (obično do kraja mjeseca studenog), a tek nakon toga može se pristupi raspravi i glasovanju (usvajanju) prijedloga proračuna za nado-lazeću godinu u nacionalnom parlamentu (usvajanje mora bi dovršeno do 31. prosinca tekuće godine).

Delegiranom uredbom br. 877/2013 iz lipnja 2013. godine utvrđena je specifi kacija sadržaja izvješća koje Komisija može zatraži od država članica čija je valuta euro i na koje se primjenjuje postupak u slu-čaju prekomjernog defi cita. Ta izvješća odnose se na kategorije stavki stvarnog fi skalnog salda, kretanja duga i ažuriranih proračunskih planova za razdoblje smanjenja za opću državu i njezine podsektore, opis

8  Dostupno s na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=celex:32013R0473. 9  Dostupno na hrvatskome jeziku na: h p://eur-lex.europa.eu/le-gal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R0877&qid=1424615117691&from=EN.

i kvan fi kaciju fi skalne strategije u nominalnom i strukturnom smislu (ciklički dio salda, bez jednokrat-nih i privremenih mjera) za smanjenje prekomjernog defi cita u roku koji odredi Vijeće s obzirom na za-dnju preporuku ili odluku Vijeća o pozivu u skladu s člankom 126. stavkom 7. ili člankom 126. stavkom 9. TFEU-a, uključujući iscrpne informacije o planiranim ili poduze m mjerama za pos zanje h ciljeva te o njihovom učinku na proračun.

Pri tome, Europska komisija nema pravo stavljanja veta na dostavljeni nacrt prijedloga proračuna u sluča-ju da loš prijedlog proračuna ipak bude izglasan u naci-onalnom parlamentu, nego ima samo ulogu upozori unaprijed nacionalne parlamente da iskazane projek-cije vrijednos duga i defi cita u predloženom nacrtu proračuna za nadolazeću godinu nisu u skladu s nače-lima Pakta o stabilnos i rastu i tzv. „Fiscal Compacta“.

Slično trebaju postupi i države članice europodruč-ja koje se nalaze u postupku prekomjernog defi cita (i/ili makroekonomskih neravnoteža), samo je pro-cedura nešto složenija i dodatno se provjerava jesu li u nacrt proračuna za nadolazeću godinu ugrađeni učinci preporuka koje je država dobila od strane EK u svrhu otklanjanja prekomjernog defi cita i/ili makro-ekonomskih neravnoteža. Donošenjem ove Uredbe dodatno su nadopunjeni: pravni okvir mehanizma Europskog semestra, pravni okvir za prevenciju i ot-klanjanje prekomjernih makroekonomskih neravno-teža, pravni okvir mehanizma nadzora proračunskih poli ka, pravni okvir za otklanjanje prekomjernih proračunskih defi cita, a osigurava se i konzistentnost između proračunskih poli ka država članica i mjera i reformi koje se poduzimaju u kontekstu postupka za prevenciju i otklanjanje prekomjernih makroeko-nomskih neravnoteža, odnosno u kontekstu progra-ma ekonomskog partnerstva (economic partnership programme) u slučaju da se država nalazi u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita.

2) Uredba (EU) 472/2013 od 21. svibnja 2013. o ja-čanju gospodarskog i proračunskog nadzora nad dr-žavama članicama europodručja koje doživljavaju ili im prijete ozbiljne poteškoće s obzirom na njihovu fi nancijsku stabilnost10 – države članice europodručja koje se nalaze u Postupku prekomjernog proračunskog defi cita i/ili Postupku makroekonomskih neravnote-ža, odnosno koje su uključene u programe fi nancijske pomoći od Europskog sustava fi nancijske stabilnos (engl. European Financial Stability Facility – EFSF), od-nosno Europskog stabilizacijskog mehanizma (Europe-an Stability Mechanism – ESM), dodatno su izložene

10  Dostupno na hrvatskome jeziku: h p://eur-lex.europa.eu/legal- content/EN/TXT/?qid=1424616092813&uri=CELEX:32013R0472.

Page 16: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

14

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

povećanoj razini i učestalos podnošenja izvješća i nadzora od strane Komisije. Ne omogućuje se Komi-siji da upućuje upozorenja nacionalnim parlamen ma država članica europodručja o učinjenim propus ma od strane njihovih država u odnosu na zacrtane ciljeve stabilizacijskih/ekonomskih programa i programa eko-nomskog partnerstva, kao i o odstupanjima u procesu fi skalne prilagodbe u odnosu na veličinu i rokove dogo-vorene u sklopu Postupka prekomjernog proračunskog defi cita. Tako Komisija može utjeca na državu članicu europodručja da pravovremeno poduzme odgovaraju-će dodatne mjere, kako u konačnici ne bi došlo do od-stupanja od dogovora (odnosno, dogovorenih ciljanih veličina pokazatelja i provedbenih rokova).

Isto tako, Uredbom se uvodi dodatno izvještavanje u slučaju kada država prima fi nancijsku pomoć za doka-pitalizaciju (posrnulih) fi nancijskih ins tucija, pri čemu se redovito izvještava o poslovanju h fi nancijskih ins tucija, ali i o uvje ma po kojima fi nancijske ins -tucije odobravaju kredite realnom sektoru. U slučaju da država članica europodručja zatraži fi nancijsku po-moć od Europskog mehanizma za fi nancijsku stabil-nost (EFSM)/Europskog sustava fi nancijske stabilnos (EFSF)/Europskog stabilizacijskog mehanizma (ESM), Komisija će procijeni u suradnji s Europskom središ-njom bankom (ECB) i po potrebi Međunarodnim mo-netarnim fondom (IMF) održivost dužničke pozicije do čne države i op malnu veličinu njene potrebe za fi nanciranjem te proslijedi svoje mišljenje na tzv. Eu-rogroup Working Group, koja odobrava ESM/EFSF pa-kete pomoći ili na Ekonomsko fi nancijski odbor (EFC), ako se odobravaju EFSM pake fi nancijske pomoći.

Dodatno, Uredba propisuje i mogućnost da država čla-nica europodručja poduzme mjere u svrhu povećanja proračunskih prihoda (efi kasnije prikupljanje poreza, jačanje povećanje administra vnih kapaciteta porezne uprave, borba pro v poreznih prijevara i izbjegavanja plaćanja poreza), u suradnji s Komisijom (odnosno po potrebi i ECB-om i MMF-om). Isto tako, država članica europodručja može traži mišljenja svojih socijalnih partnera i drugih relevantnih udruženja u svrhu usu-glašavanja i pos zanja dijaloga u procesu pripreme na-crta programa makroekonomskih prilagodbi, s konač-nim ciljem pos zanja općedruštvenog konsenzusa oko sadržaja tog programa i planiranih mjera.

3. ZaključakJedan od glavnih suš nskih uzroka pojave i širenja Kri-ze europodručja jekom posljednjih nekoliko godina je posljedica činjenice da je to pojava globalne svjetske krize (i nedugo nakon toga krize europodručja) zajed-nička monetarna poli ka u EU bila centralizirana (po-stojanje Europske središnje banke i Europskog sustava

središnjih banaka), a koordinacija zajedničke fi skalne poli ke decentralizirana (ne postoji tzv. Europsko mi-nistarstvo fi nancija). Svaka država članica bila je uglav-nom autonomna na području fi skalne poli ke, defi ci i dugovi država članica znatno su odstupali od fi skalnih kriterija utvrđenih Sporazumom iz Maastrichta, nacr proračuna na nadolazeću godinu radili su se autono-mno i izglasavali u nacionalnim parlamen ma unatoč očiglednom kršenju fi skalnih kriterija iz Maastrichta, a tek naknadno su se dostavljali Komisiji.

Zbog toga se javila potreba za boljom koordinacijom za-jedničke fi skalne poli ke, učinkovi jim fi skalnim nadzo-rom država članica, a samim me i za novim i učinkovi -jim preven vnim propisima. Rezultat toga je donošenje tzv. „six pack“ regula ve u studenom 2011. godine i do-datne tzv. „two pack“ regula ve u svibnju 2013. godi-ne. Istovremeno s procesom donošenja seta direk va i uredbi koji su detaljno izloženi u ovom radu, znatno je usavršena i tzv. korek vna komponenta u okviru Pakta o stabilnos i rastu, kako bi se smanjio jaz između onoga što je napisano u dokumen ma i planovima i onoga što se provodi (ili se treba provodi ) u praksi.

Pravila igre su pooštrena i transparentnija u odnosu na vrijeme prije pojave Krize europodručja, a poseb-no su oštra i vrlo detaljna za države članice europo-dručja u odnosu na ostale države članice EU, koje još to nisu postale. Kako je jedan od ciljeva Republike Hrvatske da postane članicom Europodručja kada se za to steknu uvje (što se vjerojatno neće dogodi barem još nekoliko godina te velikim dijelom ovisi i o uspješnos izlaska Hrvatske iz Postupka prekomjer-nog proračunskog defi cita u kojem se trenutno nala-zi). Za to vrijeme, Hrvatska ima dovoljno vremena na raspolaganju za unaprjeđenje sustava javnih fi nanci-ja, proračunskog računovodstva i fi skalnih sta s ka, provođenje fi skalne konsolidacije i svih ostalih pro-cedura kako bi mogla odgovori izazovima koje pred nas stavljaju odredbe tzv. „six packa“ i „two packa“. Isto tako, potrebno je završi i proces fi skalne kon-solidacije te doves vrijednos defi cita i duga unutar okvira fi skalnih kriterija Ugovora iz Maastrichta, kako se ne bi u budućnos dovodili u situacije koje podlije-žu sankcijama propisanim odredbama raznih Uredbi iz „six packa“ i „two packa“, a koje nisu zanemarive s fi nancijskog aspekta (plaćanje kazni).

pitajcentar tim4pin.hr

Page 17: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

15

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

U članku se daje pregled ključnih promjena kod izrade strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. usklađenih s odredbama Zakona o izmjenama i do-punama Zakona o proračunu.

1. UvodRepublika Hrvatska je, kao država članica Europske unije, dužna na godišnjoj razini donosi dva ključna dokumenta Europskog semestara – program konver-gencije i nacionalni program reformi. Kako bi se pro-računski proces Republike Hrvatske uskladio s Europ-skim semestrom odnosno izradom njegovih ključnih dokumenata, odredbama Zakona o izmjenama i dopu-nama Zakona o proračunu (NN, br. 15/15) napravlje-ne su određene izmjene u procesu izrade proračuna i fi nancijskog plana. Strateški planovi koje ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske klasifi kacije (dalje u tekstu: obveznici) izrađuju, kao prvi korak u procesu izrade proračuna, više neće bi osnova za izradu strategije vladinih programa za tro-godišnje razdoblje već nacionalnog programa reformi i programa konvergencije. Budući da je ove nacionalne dokumente Europskog semestra Republika Hrvatska dužna dostavi Europskoj komisiji na mišljenje u trav-nju svake godine, došlo je i do određenih promjena u proračunskom kalendaru.

2. Promjene u sadržaju strateškog plana Sukladno odredbama Zakona o proračunu na teme-lju strateških planova Ministarstvo fi nancija izrađuje program konvergencije, a Ministarstvo regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u suradnji s ministar-stvima nadležnim za pojedinačne strukturne reforme nacionalni program reformi.

Nacionalne dokumente u okviru Europskog semestra Republika Hrvatska dužna je dostavi Europskoj ko-misiji na mišljenje u travnju svake godine. Oni su dio procesa obveznog izvještavanja i usklađivanja eko-nomskih i fi skalnih poli ka država članica Europske unije sa zajednički defi niranim ciljevima i odredbama Europske unije. Njihovo nepoš vanje rezul ra sankci-

jama koje uključuju i zamrzavanje sredstava iz fondo-va Europske unije za državu članicu.

Republika Hrvatska je tako po prvi puta 2014. godine izradila Nacionalni program reformi i Program konver-gencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017.1 U okviru Nacionalnog programa reformi 2014. – 2017. dan je popis reformskih mjera kao odgovor na zaključ-ke Vijeća za ekonomska i fi nancijska pitanja Europske unije iz lipnja 2013. godine koje je Hrvatsku upozorilo na rigidno tržište rada, sustav socijalne zaš te koji obe-shrabruje sudjelovanje na tržištu rada, loše poslovno okruženje, visoki defi cit i dug opće države, nisku učin-kovitost pravosuđa i korupciju u javnom sektoru.

U lipnju 2014. godine Vijeće Europske unije usvojilo je preporuke o nacionalnom programu reformi Hr-vatske 2014. i dostavilo mišljenje o programu kon-vergencije Hrvatske za 2014.2 u kojemu preporuču-je Hrvatskoj da u razdoblju 2014. – 2015. poduzme mjere u osam područja, a kojima su ciljevi stabilizacija javnih fi nancija (preporuka 1), održivost mirovinskog i zdravstvenog sustava (preporuka 2), smanjenje ne-zaposlenos (preporuka 3), učinkovita socijalna za-š ta (preporuka 4), poboljšanje poslovnog okruženja (preporuka 5), mudrija uključenost države u gospo-darstvo (preporuka 6), učinkovi ji režim za rješavanje nelikvidnos i razduživanje (preporuka 7) i kvaliteta bankarskog sustava (preporuka 8).

Kao odgovor na preporuke Vijeća Europske unije, u srpnju 2014. Vlada Republike Hrvatske donijela je Plan provedbe specifi čnih preporuka za države člani-ce u 2014.3, u vezi sa sudjelovanjem Republike Hrvat-ske u Europskom semestru. Polaznu točku za defi ni-ranje reformskih mjera u okviru strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. trebaju predstavlja upravo

1 Ovi dokumen usvojeni su na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 24. travnja 2014. i dostupni su na službenim internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske: h ps://vlada.gov.hr/sjedni-ce-i-odluke/9. 2 Dostupno na: h p://ec.europa.eu/europe2020/pdf/csr2014/csr2014_croa a_hr.pdf.3 Ovaj dokument usvojen je na sjednici Vlade Republike Hrvatske održanoj 30. srpnja 2014., i dostupan je na službenim internetskim stranicama Vlade Republike Hrvatske: h ps://vlada.gov.hr/User-DocsImages//Sjednice/2014/178%20sjednica%20Vlade//178%20-%209a.pdf.

Novos kod izrade strateških planova za razdoblje 2016. – 2018.Ivana Kunić *

* Ivana Kunić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

Page 18: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

16

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

dokumen – Nacionalni program reformi i Program konvergencije Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2017., kao i Plan provedbe specifi čnih preporuka za države članice u 2014.

Obvezu izrade ovog dijela strateškog plana nemaju svi obveznici već samo oni u čiji djelokrug ulaze pod-ručja u kojima se poduzimaju i u kojima će se u nared-nom razdoblju poduzima reformske mjere sukladno posebnim preporukama Vijeća Europske unije za Republiku Hrvatsku, kao i mjere kojima se pridonosi ostvarenju glavnih ciljeva strategije Europa 2020.

Ta područja su:

1) javne fi nancije – povezane sa stabilnos i dugoroč-nom održivos javnih fi nancija, mirovinskim susta-vom, zdravstvenim sustavom, fi skalnim okvirom, porezima, neprijavljenim radom te rashodima pri-jateljskim za rast

2) fi nancijski sektor – povezano s fi nancijskim sekto-rom, tržištem nekretnina te pristupom fi nanciranju za mala i srednja poduzeća

3) tržište rada, obrazovanje i socijalne poli ke – po-vezano sa zaposlenos , poreznim opterećenjem na rad, nezaposlenos mladih, ak vnom poli kom tržišta rada, ins tucijama na tržištu rada, zakono-davnim okvirom, sustavom određivanja plaća i kre-tanjem plaća, vješ nama i mobilnos , tercijarnim obrazovanjem, ranim napuštanjem školovanja, usklađenos obrazovnog sustava s tržištem rada, naknadama za nezaposlenost, socijalnim naknada-ma, te borbom pro v siromaštva

4) promicanje rasta i konkurentnos – povezano s tržištem usluga, industrijskom poli kom, digital-nom agendom, energetskim mrežama, mrežnom infrastrukturom: prometa, istraživanja i razvoja, inovacije, obnovljivih izvora energije i učinkovitos resursa; i

5) modernizacija javne uprave – povezano s kvalite-tom javne uprave i učinkovitos pravosuđa.

Reformske mjere, njihov opis i ključne informacije o is ma potrebno je prikaza u sljedećem obliku:

1. Broj i naziv ključnog područja utvrđen sukladno preporukama Europske unije.

2. Naziv potkategorije utvrđen sukladno preporu-kama Europske unije s opisom stanja pregled mjera/načina ostvarenja i informacije o tome što je do sada u ovom području učinjeno, te koji su daljnji koraci.

3. Ostale informacije o reformskim mjerama u obliku tablice koja je Prilog 2. Upute, ako ob-veznik ima više reformskih mjera u svojoj nad-ležnos , za svaku reformsku mjeru se popunjava zasebna tablica.

Izgled Priloga 2.

Opći ciljPosebni ciljProgram u državnom proračunu

REFORMSKA MJERABroj ključnog

područja Potkategorija Reformska mjera (novi način ostvarenja) Opis reformske mjere, njen cilj i važnost za ključno područje

Pravni/upravni instrumen

Raspored o napretku pos gnutom u posljednjih 12 mjeseci

Raspored sljedećih koraka

Procijenjeni doprinos ciljevima strategije Europa

2020.

Kvalita van opis predviđenih utjecaja

Fiskalne posljedice za državni proračun

Ak vnos /projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna vrijednost

Ciljana vrijednost

2016.

Ciljana vrijednost 2017.

Ciljana vrijednost

2018.

Ciljana vrijednost

2019.

Page 19: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

17

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

Kako je za izradu nacionalnog programa reformi za-duženo ministarstvo nadležno za strukturne refor-me i koordinaciju fondova Europske unije, potpisani strateški plan prvi put se osim Ministarstvu fi nan-cija, dostavlja i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije, i to najkasnije do 31. ožujka 2015.

2. Promjene u izvještavanjuKao i u dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja obveznici su na razini posebnog cilja i načina ostva-renja dužni utvrdi i rizike te njihovu procjenu iskaza- u tablici koja se nalazi u prilogu 7. Upute za izradu

strateških planova za razdoblje 2016. – 2018. (dalje u tekstu: Uputa). Prilog 7. je sastavni dio strateškog pla-na, ali od sada se više ne dostavlja Ministarstvu fi nan-cija, a ni Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije te ga obveznici nisu dužni objavi kao dio strateškog plana na svojim službenim internet-skim stranicama.

Od ove godine, osim Ministarstva fi nancija, obveznici o provedbi načina ostvarenja i reformskih mjera po-lugodišnje i godišnje, te o provedbi posebnih ciljeva godišnje izvještavaju i Ministarstvo regionalnoga ra-zvoja i fondova Europske unije, i to u skladu s rokovi-ma za izvještavanje o izvršenju proračuna. Sukladno navedenom, polugodišnji izvještaj o provedbi načina ostvarenja i reformskih mjera, potpisan od čelnika, potrebno je dostavi i Ministarstvu fi nancija i Mi-nistarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u roku od 20 dana po isteku izvještajnog raz-doblja (do 20. srpnja), a godišnji izvještaj do 31. ožuj-ka tekuće godine za prethodnu.

Godišnji izvještaj o provedbi posebnih ciljeva, tako-đer potpisan od čelnika, dostavlja se Ministarstvu fi -nancija i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije na godišnjoj razini do 31. ožujka teku-će godine za prethodnu. Obrasci izvještaja, zajedno s uputama za popunjavanje is h, nalaze se u prilozima 5. i 6. Upute, i dostupni su za preuzimanje sa službe-nih stranica Ministarstva fi nancija: h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje.

3. Unaprjeđenje i pojednostavljenje procesa

U dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja obve-znici su defi nirali svoje vizije i misije, opće i posebne ciljeve, te načine ostvarenja is h. Također, uvede-ni su pokazatelji uspješnos i prepozna rizici koji mogu utjeca na ostvarenje postavljenih ciljeva. Sve upute iz prijašnjih ciklusa strateškog planiranja dostupne su na službenim stranicama Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planira-nje i u njima su dana detaljna obrazloženja svakog elementa strateškog plana zajedno s puno više kon-kretnih primjera i najčešćih grešaka kod njihovog defi niranja.

U ovom ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2016. – 2018. napravljene su određene izmjene samo kod iskazivanja načina ostvarenja. Naime, kako bi se osigurala preglednost strateškog plana i istaknule najvažnije informacije o poslovanju, dosadašnja tabli-ca pokazatelja rezultata (outputa) iskorištena je kao predložak za pregled postojećih načina ostvarenja. Među m, za razliku od prethodnih ciklusa strateškog planiranja pojedini dijelovi su izostavljeni (defi nicija pokazatelja i izvor podataka za ciljane vrijednos po-kazatelja), jer su is detaljno opisani u internetskoj aplikaciji za unos obrazloženja fi nancijskog plana. Do-dana je iznimno važna veza s državnim proračunom (stupac Ak vnost/projekt u državnom proračunu), koja je do sada bila iskazivana kao zaseban prilog. Pregled postojećih načina ostvarenja u strateškom planu prikazuje se u obliku tablice dane u nastavku, a koja je prilog 1. Upute.

U ciklusu strateškog planiranja za razdoblje 2014. – 2016. prvi put su se načini ostvarenja grupirali u dvi-je skupine – postojeće načine ostvarenja, odnosno ak vnos čijim provođenjem se i do sada doprinosilo ostvarenju određenog posebnog cilja, te nove ak vno-s koje možemo smatra svojevrsnim reformama. U ovom ciklusu strateškog planiranja dio koji se odnosi na nove načine ostvarenja usklađen je i s potrebama izrade nacionalnog programa reformi i programa kon-vergencije, kao što je već navedeno u dijelu PROMJENE

Izgled Priloga 1.

Opći ciljPosebni ciljProgram u državnom proračunu

POSTOJEĆI NAČINI OSTVARENJANačin

ostvarenjaAk vnos /projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna

vrijednostCiljana

vrijednost 2016.Ciljana

vrijednost 2017.Ciljana

vrijednost 2018.

Page 20: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

18

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

GLEDE SADRŽAJA STRATEŠKOG PLANA – reformske mjere kao dio nacionalnog programa reformi.

Među m, obveznici koji nemaju reformske mjere koje su dio nacionalnog programa reformi, a imaju neki značajan novi način ostvarenja is će također moći iskaza u svom strateškom planu u obliku prilo-ga 3. Upute, čiji je izgled dan u nastavku.

Izgled Priloga 3.

Opći ciljPosebni ciljProgram u državnom proračunu

NOVI NAČINI OSTVARENJANačin

ostvarenjaKratak

opisAk vnos /projekt u državnom proračunu

Pokazatelj rezultata Jedinica Polazna

vrijednostCiljana

vrijednost 2016.Ciljana

vrijednost 2017.Ciljana

vrijednost 2018.

U odnosu na postojeće načine ostvarenja koji se iska-zuju u obliku priloga 1., kod novih načina ostvarenja u prilogu 3. dodan je stupac Kratak opis u kojem se sažeto (ne više od pet rečenica) i konkretno obrazla-že taj novi način ostvarenja. Kako bi se dodatno oja-čao sustav odgovornos , uz utvrđivanje pokazatelja uspješnos i uspostavu sustava praćenja, obveznici su svake godine imenovali odgovorne osobe za praćenje provedbe strateškog plana na razini svakog posebnog cilja i pojedinog načina ostvarenja, i to imenom i funk-cijom po odluci koju potpisuje čelnik obveznika.

Osim ove odluke o imenovanju odgovornih osoba za provedbu strateškog plana, u dosadašnjim ciklusima strateškog planiranja obveznici su izrađivali i odluku o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje prora-čunskim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za pojedinu godinu, kako bi se povezali ciljevi, progra-mi i proračunska sredstva. Kako bi se izbjegla nepo-trebna izrada dviju zasebnih odluka, u ovom ciklusu strateškog planiranja izrađena je jedna jedinstvena, objedinjena odluka o prijenosu ovlas i odgovornos za provedbu strateškog plana i upravljanje proračun-skim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za pojedinu godinu. Naime, odlukom o imenovanju od-govornih osoba za provedbu strateškog plana su ime-novane osobe odgovorne za provedbu posebnog cilja i načina ostvarenja is h.

Sastavni dio te odluke je bila veza strateškog plana i proračuna u kojoj su prikazane veze posebnih ciljeva i načina ostvarenja s programima, te ak vnos ma i projek ma iz državnog proračuna. Obveza izrade veze strateškog plana i proračuna je i uvedena kako bi osobe odgovorne za provedbu posebnog cilja i načina

ostvarenja bile upoznate sa sredstvima raspoloživim za njihovu provedbu, te osigurale njihovo namjensko, svrhovito i zakonito trošenje. Budući da se odlukom o prijenosu ovlas i odgovornos za upravljanje prora-čunskim sredstvima osiguranim u fi nancijskom planu za pojedinu godinu prenosila odgovornost za uprav-ljanje i kontrolu proračunskih sredstava raspoređenih

za pojedine programe odnosno ak vnos i projekte, a is su, kao što je navedeno, povezani s posebnim ciljevima odnosno načinima ostvarenja, izrađena je jedna jedinstvena, objedinjena odluka.

Predložak ove odluke također je dostupan za preu-zimanje sa službenih stranica Ministarstva fi nancija: h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje. Obvezni-ci su nove odluke o prijenosu ovlas i odgovornos dužni donije u roku od 30 dana od stupanja na sna-gu Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2016. godinu i projekcija za 2017. i 2018., te istu dostavi na znanje samo Ministarstvu fi nancija, Sektoru za izvrša-vanje državnog proračuna.

4. Dostava strateških planovaStrateške planove su obvezna izradi sva ministarstva i druga državna jela na razini razdjela organizacijske kla-sifi kacije, i to u formatu i strukturi zadanoj Uputom (vidi prikaz dan u nastavku). Uputa i svi njeni prilozi dostupni su za preuzimanje sa službenih stranica Ministarstva fi -nancija h p://www.mfi n.hr/hr/stratesko-planiranje.

Konačne strateške planove za razdoblje 2016. – 2018. potrebno je dostavi do utorka 31. ožujka 2015. Ob-veza je svakog čelnika potpisa strateški plan. Potpi-sani strateški plan dostavlja se Ministarstvu fi nancija u pisanom obliku na adresu Katančićeva 5, 10000 Za-greb te u elektroničkom obliku na e-poštu: stratesko.planiranje@mfi n.hr, ali i Ministarstvu regionalnoga razvoja i fondova Europske unije u pisanom obliku na adresu Račkoga 6, 10000 Zagreb te u elektroničkom obliku na e-poštu: [email protected]. Svi obveznici dužni su strateške planove objavi na svo-jim službenim internetskim stranicama.

Page 21: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

19

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

1. UvodIako je Hrvatska punopravna članica Unije od 1. srp-nja 2013., pretpristupni program pomoći IPA iz fi -nancijske perspek ve 2007. – 2013. (komponente I – Pomoć u tranziciji i izgradnja ins tucija, II – Pre-kogranična suradnja i V – Ruralni razvoj) provodit će se još nekoliko godina po akredi ranim sustavima fi -nancijskog upravljanja u kojem se plaćanja izvršavaju prijenosom sredstava EU s računa Nacionalnog fonda preko provedbenih agencija-ugovaratelja projekata (Središnja agencija za fi nanciranje i ugovaranje pro-grama i projekata EU, Agencija za regionalni razvoj i Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju) do krajnjih korisnika, dobavljača ili izvo-ditelja radova.

Istovremeno, za prvih šest mjeseci članstva Hrvatskoj su na raspolaganju sredstva iz Europskog socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohe-zijskog fonda iz iste fi nancijske perspek ve, koja se troše do kraja 2016. u če ri opera vna programa: OP Promet, OP Zaš ta okoliša, OP Regionalna konkuren-tnost i OP Razvoj ljudskih potencijala. Sustav fi nancij-skog upravljanja ovim opera vnim programima zna-čajno se razlikuje od sustava fi nancijskog upravljanja pretpristupnim programima, te se plaćanja prema korisnicima projekata izvršavaju sustavom državne riznice.

Pokreću se i prvi natječaji za sredstva iz nove fi nan-cijske perspek ve 2014. – 2020., dostupna po novim opera vnim programima: OP Konkurentnost i kohezi-ja, te OP Učinkovi ljudski potencijali. Novi opera vni programi planiraju se, izvršavaju i računovodstveno eviden raju na is način kao i dosadašnji opera vni programi, a uključuju široki spektar različi h područ-ja fi nanciranja, od infrastrukturnih projekata do jača-nja konkurentnos i razvoja ljudskih potencijala, kako u javnom tako i u privatnom sektoru.

S obzirom na specifi čne zahtjeve sta s čkog izvješta-vanja o sredstvima EU, kojima se neutralizira utjecaj EU jekova na ukupni fi nancijski rezultat države (pri-hodi EU se priznaju u visini nastalih rashoda), u 2015. godini su uvedene značajne izmjene u načinu planira-nja, izvršavanja i računovodstvenog eviden ranja pri-jenosa sredstava EU od korisnika državnog proračuna prema drugim proračunima i proračunskim korisnici-ma unutar opće države, te prema korisnicima izvan opće države, o čemu je pisano u prošlim brojevima.

2. Smjernice o postupanju jela u sustavu Sustav upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenata uređen je zajedničkim na-cionalnim smjernicama o postupanju jela u sustavu. Smjernice donosi Koordinacijsko jelo (Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU), a obuhvaćaju postupke strateškog planiranja i programiranja, pri-preme, odabira i provedbe projekata, odobravanja

Metode plaćanja u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrole korištenja sredstava strukturnih instrumenataNada Zrinušić *

Proračunskim korisnicima državnog proračuna u 2015. godini zbog specifi čnog razdoblja završetka jedne fi nancijske perspek ve Europske unije (2007. – 2013.) i započinjanja nove (2014. – 2020.), istovremeno su na raspolaganju različite vrste pomoći EU i sredstava strukturnih instrumenata koji se u državnom proračunu planiraju, izvršavaju i eviden raju na različite načine. U ovom članku naglasak je stavljen: na specifi čnos u izvršavanju plaćanja po projek ma EU fi nanciranim opera vnim programima, na provođenje projekata Tehničke pomoći kod proračunskih korisnika državnog proračuna, te na eviden ranje povrata nepravilno utrošenih sredstava u državni proračun.

* Nada Zrinušić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

Page 22: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

20

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

sredstava, pripreme prognoza i izvršenja plaćanja, praćenja, vrednovanja i zatvaranja programa, kao i reviziju, informiranje i vidljivost projekata. U pripre-mu i donošenje smjernica povezanih: s verifi kacijom troškova, nepravilnos ma, izvršavanjem plaćanja i povrata nepravilno utrošenih sredstava, te ovjera-vanjem troškova i traženjem sredstava od Europske Komisije – uključeno je i Ministarstvo fi nancija.

Temeljem smjernica i upute za izradu prijedloga dr-žavnog proračuna za 2015. godinu sredstva koja se koriste za fi nanciranje projekata unutar opera vnih programa planiraju se u fi nancijskim planovima pro-računskih korisnika, koji u sustavu provedbe imaju ulogu Posredničkih jela I. razine – PT1 (sredstva za korisnike izvan državnog proračuna), te u fi nancijskim planovima proračunskih korisnika državnog proraču-na, koji su sami korisnici sredstava EU.

3. Metode plaćanja troškova korisnicima izvan državnog proračuna

Izvršavanje plaćanja prema korisnicima sredstava izvan državnog proračuna provodi se na dva različita načina: metodom nadoknade i metodom plaćanja.

Metoda nadoknade primjenjuje se u slučajevima kada korisnik projekta iz vlas h sredstava fi nanci-ra troškove projekta, te nakon toga podnosi Posred-ničkom jelu II. razine (PT2) Zahtjev za nadoknadom sredstava u informacijskom sustavu za strukturne in-strumente (SCF MIS), u kojem prijavljuje i dokumen -ra sve nastale i plaćene troškove. PT2 provjerava pri-hvatljivost troškova, te od PT1 traži isplatu sredstava prema Korisniku u visini odobrenih troškova. Isplata se izvršava po sustavu državne riznice, s ak vnos za OP, iz izvora 56 (EU sredstva) i 12 (nacionalno sufi nan-ciranje). Tako primjerice, Grad X iz vlas h sredstava fi nancira provođenje ak vnos projekta s područja stručnog osposobljavanja za koji ima potpisan Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava unutar OP Razvoj ljudskih potencijala. Grad kvartalno izrađuje Zahtjev za nadoknadom sredstava u koji uključuje iznose svih plaćenih računa, te ga dostavlja PT-u 2 (u ovom pri-mjeru Agenciji za strukovno obrazovanje i obrazova-nje odraslih). Nakon verifi kacije i odobrenja troškova, PT2 po SCF MIS traži isplatu sredstava od nadležnog PT1 (u ovom primjeru Ministarstvo znanos , obrazo-vanja i sporta). PT1 daje nalog za izvršavanje plaćanja prema gradu po sustavu državne riznice.

Metoda plaćanja primjenjuje se u slučaju kada Ko-risnik ne fi nancira provedbu projekta vlas m sred-stvima, već u skladu s odredbama Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava podnosi PT-u 2 Zahtjev za nadoknadom sredstava zajedno s računima izvođača,

dobavljača roba i pružatelja usluga ili ostalim relevan-tnim dokumen ma, kojima se dokazuje da je trošak nastao, te da je prihvatljiv za plaćanje. Kod primjene ove metode, Korisnik će podmiri obveze u roku od sedam dana od primitka sredstava od PT1, te dosta-vi dokaz o plaćanju PT-u 2 u roku pet dana od izvr-šenja plaćanja, zajedno s kopijama dokumenata, koji-ma se dokazuje izvršenje plaćanja, a na osnovu kojih će PT2 obavi potrebnu provjeru podnesene doku-mentacije. Ova se metoda najčešće koris kod infra-strukturnih projekata kod kojih su iznosi pojedinih računa izrazito visoki, te korisnik nema dovoljno vla-s h sredstava za podmirenje nastalih obveza. Tako primjerice unutar OP Zaš ta okoliša korisnik Općina Y dostavlja PT-u 2 (u ovom primjeru Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost) Zahtjev za nado-knadom sredstava uz koji dostavlja neplaćene račune prema dobavljačima za nadzor i radove na projektu sanacije odlagališta otpada. Nakon provjere opravda-nos nastalih neplaćenih troškova PT2 od nadležnog PT1 (u ovom primjeru Ministarstva zaš te okoliša i prirode) traži izvršenje plaćanja prema općini. Nakon uplate sredstava općina podmiruje nastale obaveze i dokaz o izvršenom plaćanju dostavlja Fondu, koji u SCF MIS-u eviden ra da su troškovi plaćeni i da mogu bi uključeni u Izjavu o izdacima.

Isplate sredstava od korisnika državnog proraču-na prema JLP(R)S-ima, po obje prethodno spome-nute metode, računovodstveno se eviden raju na is način: korisnik državnog proračuna izvrše-na plaćanja odmah eviden ra u okviru odgova-rajuće podskupine računa 368 Pomoći temeljem prijenosa EU sredstava i priznaje prihod 632 Pomoći od međunarodnih organizacija te ins tucija i jela EU, jer je i kod jednei kod druge metode trošak već nastao i eviden ran je kod JLP(R)S-a.

Osim metode nadoknade i metode plaćanja smjerni-ce predviđaju i mogućnost isplaćivanja predujmova korisnicima izvan državnog proračuna. U takvim slu-čajevima odmah po potpisivanju Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava nadležno PT1 isplaćuje odre-đeni postotak dodijeljenih sredstava korisniku. Ispla-ćena sredstva računovodstveno se eviden raju kod PT1 na računu 12913 Potraživanja za dane preduj-move za projekte EU. Nakon što PT2 zaprimi dokaze o nastalim i plaćenim troškovima korisnika, obavije-s t će nadležno PT1, koje će zatvori potraživanje za dane predujmove za projekte EU i eviden ra trošak na računu 368 Pomoći, temeljem prijenosa sredstava EU, uz istovremeno eviden ranje odgovarajućeg pri-hoda na računima tekućih ili kapitalnih pomoći od EU (6323 ili 6324).

Page 23: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

21

UDK 336.2 FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE

4. Projek tehničke pomoćiSvaki korisnik tehničke pomoći, koji je ujedno i prora-čunski korisnik, u obvezi je planira prihode iz EU i vla-s te rashode u svom fi nancijskom planu na ak vnos za opera vni program prema prirodnoj vrs troška, s izvorom fi nanciranja 12 i 56, odvojeno za svaki ope-ra vni program. Tako su primjerice sredstva za OP Promet planirana u državnom proračunu na pozicija-ma Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture (MPPI), na posebnoj ak vnos za OP, izvorima 563-ERDF i 12-sufi nanciranje, a sredstva za OP Okoliš pla-nirana su na pozicijama Ministarstva zaš te okoliša i prirode, te Ministarstva poljoprivrede, na posebnim ak vnos ma za prioritete u njihovoj nadležnos i za Tehničku pomoć, izvorima 562-CF i 12-sufi nanciranje.

U slučaju Tehničke pomoći unutar OP Promet, kad se unaprijed zna da je korisnik sredstava Središnja agen-cija za fi nanciranje i ugovaranje programa i projekata EU (SAFU), sredstva se planiraju u SAFU u posebnim ak vnos ma za Tehničku pomoć (izvor 563 i 12). Mi-nistarstvo zaš te okoliša i prirode planira i sredstva za Tehničku pomoć PT2, koja su izvanproračunski ko-risnici (Hrvatske vode i Fond za zaš tu okoliša i ener-getsku učinkovitost), ali samo izvor 562.

Ako sredstva nisu planirana u fi nancijskom planu pro-računskog korisnika, jekom godine se nakon dono-šenja Odluke o fi nanciranju otvara ak vnost i odgo-varajući izvor fi nanciranja 56, dok se za dio sufi nan-ciranja koriste sredstva iz izvora 11. Prilikom izmjena i dopuna proračuna provodi se preknjiženje s izvora 11 na izvor 12 i novootvorenu ak vnost. Značajan dio sredstava Tehničke pomoći odnosi se na plaće djelat-nika, koji rade na provođenju opera vnih programa. Plaće prihvatljive za fi nanciranje iz Tehničke pomoći mogu se izvršava s ak vnos Administracija i uprav-ljanje, a za m po verifi kaciji i odobrenju od strane PT2, rashodi se preknjižavaju na odgovarajuću ak v-nost za OP i izvore 56 i 12.

Druga mogućnost je da plaće odmah terete ak vnost za OP ili Tehničku pomoć, a po verifi kaciji i odobrenju, ako je odobreni iznos niži od isplaćenog, neodobreni troškovi preknjižavaju se na izvor 11. Planiranje troš-kova plaća djelatnika na izvoru 56 ne ulazi u prora-čunske limite, te omogućuje proračunskim korisnici-ma da sredstva iz izvora 11, koja bi inače utrošili na isplate plaća, koriste za podmirenje drugih obaveza. Za plaće prihvatljive za fi nanciranje iz Tehničke po-moći, koje su isplaćene jekom 2014. godine iz izvora 11, a odobrene od PT2 u 2015., ne izvršava se preknji-ženje na ak vnost za OP i izvor 56 u 2015. godini. Po-vrat sredstava povezan s troškom iz proteklih godina eviden rat će se na razini države i neće bi vidljiv na

pozicijama pojedinih proračunskih korisnika u teku-ćoj godini. Korisnici su obvezni dostavi Ministarstvu fi nancija, Sektoru za izvršavanje državnog proračuna podatak o iznosu odobrenih troškova, koji su plaćeni u protekloj godini iz izvora 11 u roku od 15 dana od zaprimanja odobrenja troškova od PT2.

5. Ovjeravanje/cer fi ciranje troškova u projek ma Tehničke pomoći

Proces verifi kacije troškova nastalih kod proračunskih korisnika i uključenja u Izjavu o izdacima – Zahtjev za sredstvima prema EK razlikuje se od uobičajenog na-čina verifi kacije troškova nastalih kod korisnika izvan državnog proračuna i provodi se tako da ministarstvo (uprava koja je korisnik sredstava) ili drugi proračunski korisnik kao korisnici sredstava Tehničke pomoći do-stavljaju zahtjev za nadoknadu sredstava za već plaće-ne račune u PT2, u rokovima propisanim Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava, odnosno kvartalno, za

RAČ

UN

SKI P

LAN

PR

OR

UN

A 2

01

5.

RAČ

UN

SK

I P

LA

N Z

A N

EP

RO

FIT

NE

OR

GA

NIZ

AC

IJE

20

15

.R

UN

SK

I P

LA

N Z

AN

ZA

NE

PR

OF

ITN

E

AAO

RG

AN

IZA

IZA

NIZ

AN

IZA

NIZ

AN

IZA

NNC

IC

IJE

CIJ

20

20

JE0

15

.IJ

E2

0

Knjige možete naruči e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. mm4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

Page 24: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

22

FINANCIJE I FINANCIJSKO POSLOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Hotel

Palac

e, Za

greb,

od 10

do 14

.30 h

JAVNE VATROGASNE POSTROJBE I VATROGASNE ZAJEDNICE9. travnja

USTANOVE U KULTURI11. ožujka

FAKULTETI I INSTITUTI15. travnja

ŠKOLE, UČENIČKI DOMOVI I DJEČJI VRTIĆI 22. ožujka

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

Specijalizirane radionice po djelatnos ma na temu:

Financiranje projekata iz fondova i programa EU i

priprema projektnih prijedloga

plaćene izdatke iz izvora 11 u slučaju kad su plaćanja dobavljačima provedena prije donošenja Odluke o fi -nanciranju, ili iz izvora 12 i 56, ako je Odluka o fi nanci-ranju donesena prije izvršenja plaćanja dobavljačima.

Troškove odobrava PT2 na is način kao za bilo kojeg korisnika sredstava izvan državnog proračuna. Među- m, nakon utvrđivanja iznosa prihvatljivih troškova

proračunskih korisnika, PT2 ne priprema Zahtjev za plaćanje prema PT1, koje bi u uobičajenoj proceduri iz-vršilo plaćanje prema korisniku temeljem podnesenog Zahtjeva za nadoknadu sredstava, nego za odobreni iznos u informacijskom sustavu za praćenje provedbe strukturnih fondova (SCF MIS), eviden ra da je plaća-nje već ranije izvršeno. Odobreni iznos uključuje se u Izjavu o izdacima na osnovu koje EK izvršava uplatu po-trošenih sredstava na posebni račun državne riznice.

O odobrenom iznosu PT2 obavještava proračunskog korisnika (upravu koja je u ulozi korisnika i fi nancije), kako bi se računovodstveno eviden ralo odobre-nje prethodno utrošenih sredstava. Ako je odobreni iznos niži od isplaćenog iz izvora 56, razlika troškova preknjižava se kod proračunskog korisnika s izvora

56 na izvor 11. Izvanproračunski korisnici u ulozi PT2, koji su ujedno i korisnici sredstava Tehničke pomoći (npr. Hrvatske vode i Fond za zaš tu okoliša i ener-getsku učinkovitost) postupaju na jednak način kao bilo koji drugi korisnik sredstava izvan državnog pro-računa. Koristeći metodu nadoknade ili metodu pla-ćanja pripremaju zahtjev za nadoknadom sredstava i dostavljaju ih organizacijskoj jedinici u ulozi PT2 na verifi ciranje, pri čemu se obavezno osigurava razdva-janje dužnos unutar iste ins tucije.

Nakon izvršenog odobravanja troškova PT2 pripre-ma Zahtjev za plaćanje i dostavlja ga u PT1 (nadležno ministarstvo koje je planiralo sredstva za Tehničku pomoć – u ovom slučaju Ministarstvo zaš te okoliša i prirode za Fond i Ministarstvo poljoprivrede za Hr-vatske vode), nakon čega se izvršava prijenos sredsta-va EU na izvanproračunskog korisnika koji je osigurao sredstva sufi nanciranja. Kod metode plaćenih računa odobreni iznos zahtjeva za nadoknadom sredstava odmah se uključuje u Izjavu o izdacima. Kod meto-de neplaćenih računa, iznos zahtjeva za nadoknadom sredstava uključuje se u Izjavu o izdacima nakon što PT2 zaprimi dokaz o izvršenom plaćanju računa.

USTANOVE U ZDRAVSTVU I SOCIJALNOJ SKRBI25. ožujka

OPĆINE, GRADOVI I ŽUPANIJE31. ožujka

Page 25: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

23

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

1. UvodOd početka 2015. godine knjigovodstvene evidencije provode se prema novom Pravilniku o proračunskom računovodstvu i Računskom planu (NN, br. 124/14, dalje u tekstu: izmijenjeni Pravilnik) s m da se eko-nomska klasifi kacija zasnovana na novom Računskom planu koris la već kod izrade proračuna za 2015. i projekcija za 2016. i 2017. godinu. Zbog izmjena Ra-čunskog plana, ali i potrebe za skraćivanjem rokova predaje fi nancijskih izvještaja također je donesen novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu (NN, br. 3/15).

Ovim Pravilnikom propisuje se oblik i sadržaj fi nancij-skih izvještaja, razdoblja za koja se sastavljaju te ob-veza i rokovi njihova podnošenja. Razdoblja za koja se sastavljaju fi nancijski izvještaji ostaju kao i do sada: mjesečno od 1. siječnja do 31. ožujka, od 1. siječnja do 30. lipnja, od 1. siječnja do 30. rujna i od 1. siječnja do 31. prosinca, odnosno proračunska godina. Finan-cijski izvještaji se i nadalje predaju ins tuciji ovlašte-noj za obradu podataka.

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. jesu:

• za proračune, proračunske korisnike državnog pro-računa i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10. travnja 2015

• za izvanproračunske korisnike državnog proraču-na i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – 20. travnja 2015.

Više o fi nancijskim izvještajima koji se sastavljaju za prvo tromjesečje 2015. godine daje se u nastavku teksta.

2. Obveznici i obveza predaje tromjesečnih fi nancijskih izvještaja

Obveznici predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godinu jesu jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave, proračunski korisnici i izvanproračunski korisnici. Fi-nancijske izvještaje mogu preda isključivo obveznici objavljeni u Registru proračunskih i izvanproračun-skih korisnika (NN, br. 73/14) i oni koji su nakon obja-ve Podataka iz Registra uz suglasnost Ministarstva fi nancija dobili RKP broj. Vrlo je važno da obveznici predaje tromjesečnih fi nancijskih izvještaja poštuju utvrđene rokove predaje. EUROSTAT, kao ovlašteno jelo za sta s ku Europske unije, zatražilo je od Mi-

nistarstva fi nancija da poduzme sve potrebne radnje kako bi obveznici poš vali rokove predaje fi nancijskih izvještaja, jer se izvještaji koriste za izradu službene sta s ke države koju im dostavljamo.

Zakonom o proračunu predviđene su novčane ka-zne za nedostavu, ali i kašnjenje u predaji fi nancij-skih izvještaja. Optužni prijedlog pro v počinitelja prekršaja sastavljat će u ime Ministarstva fi nancija inspektor proračunskog nadzora, ako u postupku nadzora utvrdi radnje kojima je ostvaren prekršaj, a podnosi ga nadležnom područnom uredu Porezne uprave. Prekršajni postupak u prvom stupnju vodit će nadležni područni ured Porezne uprave. Budući da se fi nancijski izvještaji predaju Financijskoj agen-ciji, ista također dorađuje aplikaciju s funkcional-nos ma povezanim s praćenjem datuma predaje fi nancijskih izvještaja.

Rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godinu jesu:

• za proračune, proračunske korisnike državnog pro-računa i proračunske korisnike jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – 10. travnja 2015.

Tromjesečni fi nancijski izvještaji u sustavu proračunaIvana Jakir-Bajo *

Autorica u članku ukazuje na novine u sastavljanju i predaji fi nancijskih izvještaja za jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave, proračunske i izvanproračunske korisnike, kako na državnoj, tako i na lokalnoj i područnoj (regionalnoj) razini, s obzirom na to da je u primjeni novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu. Posebno se osvrće na predaju prvih tromjesečnih fi nancijskih izvještaja.

* Mr. sc. Ivana Jakir-Bajo, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

Page 26: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

24

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• za izvanproračunske korisnike državnog proračuna i izvanproračunske korisnike jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samoupra ve – 20. travnja 2015.

Financijski izvještaji koji se sastavljaju za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godine jesu:

• Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i iz-dacima na Obrascu: PR-RAS

• Izvještaj o obvezama na Obrascu: OBVEZE i• Bilješke.

Izvještaj o prihodima i rashodima proračunskih kori-snika, koji se sastavljao na Obrascu: S-PR-RAS skraće-na je verzija Izvještaja o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima (Obrazac: PR-RAS) koji se sastavljao isključivo za sta s čke potrebe. Izvještaj o prihodima i rashodima proračunskih korisnika, kao što mu i na-ziv govori, sastavljali su isključivo proračunski korisni-ci, kako državnog proračuna, tako i proračuna jedini-ce lokalne i područne (regionalne) samouprave, ali i izvanproračunski korisnici proračuna jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Ovaj izvještaj se sastavljao za razdoblja od 1. siječnja do 31. ožujka i od 1. siječnja do 30. rujna. Izvještaj o prihodima i rashodima proračunskih korisnika koji se sastavljao na Obrascu: S-PR-RAS se ukida. Počevši od ovoga tromjesečja, svi proračunski i izvanproračunski ko-risnici, kao i proračuni, sastavljat će Izvještaj o pri-hodima i rashodima, primicima i izdacima na novom i jedinstvenom obrascu za sve – Obrascu: PR-RAS.

Za razliku od Izvještaja o prihodima i rashodima, pri-micima i izdacima koji pokazuje uspješnost poslovanja subjekta, Izvještajem o novčanim jekovima ocjenjivala se likvidnost, odnosno fi nancijska situacija i fi nancijski aspekt poslovanja. Ovaj izvještaj prikazivao je ukupne novčane priljeve i odljeve za promatrano razdoblje, i to:

• neto primitke i izdatke iz poslovnih ak vnos (te-kućeg poslovanja)

• neto primitke i izdatke iz transakcija na nefi nancij-skoj imovini

• neto primitke i izdatke transakcija na fi nancijskoj imovini i obvezama.

Neto promjena na novčanom saldu rezultat je neto novca primljenog iz tri navedena izvora. Izvještaj o novčanim jekovima na Obrascu: NT sastavljale su je-dinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i izvanproračunski korisnici državnog proračuna (Hrvat-ske ceste, Hrvatske vode, Centar za restrukturiranje i prodaju, Državna agencija za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka, te Fond za zaš tu okoliša i energetsku učinkovitost). Ovaj je fi nancijski izvještaj predstavljao dio seta fi nancijskih izvještaja koji je navedena grupa obveznika sastavljala i predavala kvartalno, polugodiš-nje i godišnje. Obveza sastavljanja ovoga Izvještaja nije

bila propisana za proračunske korisnike jedinica lokal-ne i područne (regionalne) samouprave.

Proračunski korisnici jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave prema odredbama članka 60. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08, 126/12 i 15/15) posluju preko računa nadležne jedinice, sve prihode i primitke iz svoje nadležnos uplaćuju na taj račun, a s tog računa također i izvršavaju sve svoje obveze. To je jedinicama lokalne i i područne (regionalne) samou-prave stvaralo poteškoće kod sastavljanja Izvještaja o novčanim jekovima zbog potrebe razdvajanja jeko-va, ali i stanja računa. S novim Pravilnikom prestaje obveza izrade Izvještaja o novčanim jekovima za sve dosadašnje obveznike.

Jedinice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve, proračunski i izvanproračunski korisnici predaju Financijskoj aganciji (ins tuciji ovlaštenoj za obradu podataka) tromjesečno fi nancijske izvještaje u elektro-ničkom obliku objavljene na internetskoj stranici Mini-starstva fi nancija s Referentnom stranicom Izvještaja proračuna, proračunskih i izvanproračunskih korisnika koja se također nalazi i u prilogu novog Pravilnika. Uz elektronički oblik Referentne stranice predaje se njen ispis ovjeren potpisom odgovorne osobe i pečatom.

U nastavku je dan kratki pregled obveznika, obveza i rokovi predaje fi nancijskih izvještaja za razdoblje od 1. siječnja do 31. ožujka 2015. godinu.

Obveznik Financijski izvještaji Rok PredajaProračunski

korisnici državnog proračuna

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima(Obrazac: PR-RAS)

10. travnja FINI

Proračunski korisnici jedinica

lokalne i područne (regionalne) samouprave

Izvještaj o prihodima i rashodima (Obrazac:

PR-RAS)

10. travnja FINI

Županijske uprave za ceste

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima(Obrazac: PR-RAS)

20. travnja FINI

Jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima(Obrazac: PR-RAS)

Izvještaji o obvezama(Obrazac: OBVEZE) i

Bilješke

10. travnja FINI(bez

Bilješki)

Izvanproračunski korisnici državnog

proračuna

Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima

i izdacima(Obrazac: PR-RAS)

Izvještaji o obvezama(Obrazac: OBVEZE) i

Bilješke

20. travnja FINI

(bez Bilješki)

Page 27: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

25

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

Novi Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u prora-čunskom računovodstvu ne propisuje obvezu kon-solidacije za prvo i treće tromjesečje. Proračunski korisnici državnog proračuna koji se prema organi-zacijskoj klasifi kaciji državnog proračuna klasifi ciraju kao razdjeli sastavljaju i nadalje konsolidirane fi nan-cijske izvještaje za proračunsku godinu, za razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja i mjesečna razdoblja (za izvještaj o obvezama), a jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave sastavljaju konsolidirane fi -nancijske izvještaje za proračunsku godinu i razdoblje od 1. siječnja do 30. lipnja.

3. Utvrđivanje rezultata ostvarenog u tromjesečnom razdoblju 2015. godine

Na kraju ovog tromjesečnog izvještajnog razdoblja utvrđuje se rezultat. Rezultat razdoblja utvrđuje se prenošenjem ukupnih rashoda i prihoda, primitaka i izdataka na račune podskupine 921 Utvrđivanje rezul-tata poslovanja. Dugovni saldo na računu 921 znači da je ostvaren manjak, a potražni višak. Za izvještajna raz-doblja u jeku godine nije potrebno prenosi rezultate (salda s računa podskupine 921) na račune podskupine 922 Višak/manjak prihoda na kojima je iskazan rezultat ostvaren u svim prethodnim razdobljima poslovanja.

Utvrđivanje rezultata poslovanja

Na račun 92111 Obračun prihoda i rashoda poslova-nja prenose se (preko računa rasporeda rashoda – 39111 i rasporeda prihoda – 69111) ukupni ostvareni prihodi i rashodi poslovanja, te se utvrđuje rezultat poslovanja ostvaren u tromjesečnom razdoblju.

Red.br.

Opis IznosRačun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun rashoda i

prihoda poslovanja• obračun rashoda poslovanja 400.000 92111 39111

• obračun prihoda poslovanja 340.000 69111 92111

• manjak 60.000 92111

Proračun iz primjera, ostvario je manjak prihoda po-slovanja od 60.000,00 kn.

Utvrđivanje rezultata od nefi nancijske imovine

Ukupno ostvareni prihodi od prodaje nefi nancijske imovine (razred 7) i rashodi za nabavu nefi nancijske imovine (razred 4) prenose se preko računa raspore-da prihoda (79111) i rashoda (49111) na račun 92121 Obračun prihoda i rashoda od nefi nancijske imovine. Ako je potražna strana na računu 92121 veća od du-govne, znači da je jekom devetomjesečnog razdoblja

ostvaren višak, odnosno da su prihodi od prodaje nefi -nancijske imovine veći od rashoda za nabavu nefi nan-cijske imovine. Veća dugovna strana na računu 92121 znači veće rashode, odnosno ostvareni manjak.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Obračun rashoda i prihoda

od nefi nancijske imovine• obračun rashoda od nefi nancijske imovine 160.000 92121 49111

• obračun prihoda od nefi nancijske imovine 122.000 79111 92121

• manjak 40.000 92121

Utvrđivanje rezultata od fi nancijske imovine

Računi skupina 51–55 i 81– 84 zatvaraju se na kra-ju godine. Odobravanjem računa rasporeda izdataka 59111 i zaduživanjem računa 92131 Obračun primita-ka i izdataka od fi nancijske imovine, te zaduživanjem računa rasporeda primitaka 89111 i odobravanjem računa 92131 utvrđuje se rezultat od fi nancijske imovine. Potražni saldo na računu 92131 znači da je ostvaren višak, a dugovni manjak primitaka od fi nan-cijske imovine.

Red.br. Opis Iznos

Račun

Duguje Potražuje1 2 3 4 51. Utvrđivanje rezultata od

fi nancijske imovine• ukupni izdaci za fi nancijsku imovinu i otplate zajmova

60.000 59111 51-55

• obračun primitaka od fi nancijske imovine i zaduživanja

140.000 89111 92131

• višak 80.000 92131

Proračun je ostvario višak primitaka od fi nancijske imo-vine i zaduživanja – potražni saldo na računu 92131. Privremeni rezulta utvrđeni prenošenjem ukupnih prihoda i rashoda, primitaka i izdataka na račune pod-skupine 921 trebaju odgovara iznosima upisanim u Iz-vještaju o prihodima i rashodima, primicima i izdacima.

pita

jcen

tar@ m4pin.hr

Page 28: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

26

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. UvodOd 2015. godine svi proračunski korisnici državnog proračuna (dalje u tekstu: proračunski korisnici) pre-ma podacima iz Registra proračunskih i izvanprora-čunskih korisnika za 2015. godinu (NN, broj 73/14) obvezni su iskaza sve prihode i rashode, primitke i izdatke u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu odnosno u SAP sustavu državne riznice. Radi se o prihodima i primicima koje proračunski ko-risnici ostvaruju iz izvora različi h od državnog pro-računa odnosno o vlas m i namjenskim prihodima i primicima. Evidenciju navedenih prihoda i primitaka u državnom proračunu moguće je proves na dva na-čina – usmjeravanjem uplata na račun državnog pro-računa i plaćanjem svih rashoda kroz sustav državne riznice ili ex post eviden ranjem uplaćenih prihoda i primitaka te plaćenih rashoda i izdataka s računa pro-računskog korisnika u poslovnoj banci za određeno izvještajno razdoblje.

2. Proračunski korisnici – područne rizniceU Hrvatskoj se na jedinstveni račun riznice uplaćuju svi prihodi i primici i s njega se izravno obavljaju isplate korisnika prve razine organizacijske klasifi kacije odno-sno sva središnja jela državne uprave (ministarstva, državne upravne organizacije i središnji državni uredi) i najveći broj proračunskih korisnika druge razine (agen-cije, komisije, zavodi i sl.). Svim navedenim proračun-

skim korisnicima koji imaju status područne riznice još su 2007. godine stvoreni preduvje za poslovanje po računima državne riznice pa je Ministarstvo fi nancija dopisom od 20. veljače 2015. godine odredilo i kona-čan rok - 1. travnja 2015. godine za zatvaranje njihovih računa u poslovnim bankama.

Obveza zatvaranja računa iz dopisa odnosi se prven-stveno na kunske račune. Kako se, među m, obveza evidencije u državnom proračunu odnosi i na sve de-vizne prihode i primitke, proračunski korisnici mogu svoje devizne uplate usmjeri na jedinstveni devizni račun državnog proračuna u Hrvatskoj narodnoj banci. Pravila poslovanja preko jedinstvenog deviznog računa defi nirana je vrlo slično poslovanju preko jedinstvenog kunskog računa u sustavu državne riznice, pa je prelazak na jedinstveni devizni račun svakako pojednostavljenje i unapređenje poslovanja proračunskog korisnika. Na po-stojeće devizne račune otvorene u nekoj od poslovnih banaka na koji se prikupljaju sredstva zajma ili darovnice i s kojeg se plaćaju obveze projekta primjenjuje se ob-veza eviden ranja u sustavu državne riznice propisana Uputom za praćenje projekata fi nanciranih iz inozemnih zajmova, darovnica i donacija.

3. Izuzeća od uplate prihoda i primitaka u državni proračun

Proračunski korisnici u znanos , visokom obrazova-nju, pravosuđu, sustavu izvršenja sankcija, kulturi, nacionalni parkovi, parkovi prirode, zdravstvene ustanove, Hrvatski hidrografski ins tut i Državni zavod za zaš tu prirode koji su prema člancima 37.

Iskazivanje vlas h i namjenskih prihoda i rashoda korisnika državnog proračuna u Državnom proračunu za 2015. godinuMirela Zagorac *

Svi proračunski korisnici državnog proračuna obvezni su iskaza sve prihode i rashode, primitke i izdatke u Državnom proračunu Republike Hrvatske za 2015. godinu. Radi se o prihodima i primicima koje proračunski korisnici ostvaruju iz izvora različi h od državnog proračuna odnosno o vlas m i namjenskim prihodima i primicima. Način evidencije razlikuje se za proračunske korisnike – područne riznice i za proračunske korisni-ke izuzete od uplate prihoda i primitaka u državni proračun te se isto obrazlaže u nastavku.

* Mirela Zagorac, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb

Page 29: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

27

UDK 657.2 RAČUNOVODSTVO

i 38. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Re-publike Hrvatske za 2015. godinu izuze od uplate vlas h i/ili namjenskih prihoda i primitaka u držav-ni proračun, obvezni su njihovo ostvarenje i troše-nje eviden ra mjesečno u sustavu državne riznice. Ministarstvo fi nancija je za sve navedene korisnike izradilo upute o načinu praćenja ostvarivanja i tro-šenja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka te su iste objavljene na internetskim stranicama Mi-nistarstva fi nancija. Nadležna ministarstva bila su obvezna uspostavi sustav izvještavanja na temelju kojeg će se naplata i potrošnja vlas h i namjenskih prihoda i primitaka navedenih ustanova eviden ra u SAP sustavu državne riznice.

4. Specifi čnos prihoda u visokom obrazovanju i znanos

Sukladno Upu Ministarstva fi nancija, Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta izradilo je Uputu o načinu praćenja ostvarivanja i trošenja vlas h i na-mjenskih prihoda i primitaka javnih ustanova u susta-vu visokog obrazovanja i znanos i Izvještaj o priho-dima i rashodima, primicima i izdacima po izvorima. Temeljem toga će Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta u SAP sustav državne riznice unosi podat-ke o ostvarenim prihodima i primicima, te plaćenim rashodima i izdacima u prethodnom mjesecu. Mini-starstvo će podatke unosi konsolidirano za sveučili-šta, veleučilišta i visoke škole te za javne znanstvene ins tute.

Uputa Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta po-jašnjava određene specifi čnos kod eviden ranja pri-hoda i rashoda, primitaka i izdataka u sustavu državne riznice, a što je potrebno uze u obzir kod iskazivanja

podataka u Izvještaju po izvorima. Osim toga, Uputom se prvi puta daje službeno tumačenje klasifi ciranja po-jedinih vrsta prihoda i primitaka kao i poslovnih doga-đaja te su svi proračunski korisnici u sustavu visokog obrazovanja i znanos obvezni primjenjiva pravila iz spomenu h Uputa. Ovime se značajno unaprijedilo i iskazivanje podataka u fi nancijskim izvještajima, jer su proračunski korisnici do sada istovrsne poslovne doga-đaje eviden rali na različi m računima.

Kako se radi o prvom izvještajnom razdoblju i nadalje pris žu upi proračunskih korisnika u vezi s pojašnje-njem navoda iz Upute odnosno specifi čnos eviden-cija koje u istoj nisu obrađene:

• Kako se dostavlja ispravak već dostavljenog izvje-štaja?

Ispravljeni obrazac Izvještaja može se dostavi sve dok is nije eviden ran u SAP sustavu odnosno dok u sustavu državne riznice razdoblje za koje se izvještaj podnosi nije zatvoreno za knjiženje. Ako izvještaj više nije moguće ispravi , korekcije se uključuju u Izvje-štaj za sljedeće izvještajno razdoblje.

• Iskazuju li se rashodi za koje priznat pretporez bez ukupnog PDV-a ili samo za prizna postotak pretporeza?

Ako, primjerice, korisnik ostvaruje pravo na odbitak 5%, plaćeni rashodi se umanjuju za 5%.

• Na kojem se izvoru iskazuju prihodi i rashodi koje korisnik ostvaruje od projekata EU, a preko ugo-vornih jela SAFU, ASOO, HZZ?

Do sada su se ovi prihodi iskazivali na izvoru 54 Po-moći proračunskim korisnicima na temelju prijenosa sredstava EU među m od 2015. godine navedeni se izvor više ne koris . Proračunski korisnik koji ostva-ruje EU sredstva preko navedenih ugovornih jela iskazuje prihode i rashode na izvoru 51 EU pomoći, a ugovorna jela ne iskazuju sredstva plaćena prora-čunskim korisnicima.

• Kako se eviden raju refundacije zajedničkih troš-kova?

Primjerice, račun za režijske troškove glasi na fa-kultet koji ga plaća u cijelos . Sporazumom među korisnicima zgrade, čiji dio pripada fakultetu evi-den ra se na rashodima režijskih troškova, a razli-ka na 12921 Ostala nespomenuta potraživanja koju fakultet fakturira korisnicima zgrade. Kada korisnik zgrade izvrši refundaciju troškova fakultetu zatvara se 12921 Ostala nespomenuta potraživanja. Priljev i odljev koji se eviden ra na računima 1, 2 i 9 ne iska-zuje se u Izvještaju.

Page 30: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

28

RAČUNOVODSTVO UDK 657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• Kako u Izvještaju iskaza refundacije zaposlenika za više potrošene impulse mobitela?

Kao i u prethodnom slučaju, refundacije zaposlenika za više potrošene impulse mobitela eviden raju se na računu 12319 Ostala potraživanja od zaposlenih. U Izvještaju se eviden ra samo dio rashoda koji se odnosi na proračunskog korisnika.

• Kako se eviden raju prihodi studentskog zbora?

U okviru izvora 11 Opći prihodi i primici visoka učili-šta i ins tu eviden raju sve prihode koje ostvaru-ju iz proračuna Ministarstva znanos , obrazovanja i sporta te se isto odnosi i na prihod ostvaren za stu-dentski zbor. Troškove studentskog zbora (ako is nije posebna pravna osoba) visoko učilište eviden ra po prirodnoj vrs .

• Kako eviden ra akontacije za službeni put i po-vrate is h?

U Izvještaju se iskazuje trošak službenog puta prema obračunu putnog naloga.

Primjer:

Djelatniku je prije odlaska na služeni put iz blagaj-ne/na tekući račun isplaćen predujam u iznosu od 2.500,00 kuna.

Po povratku sa službenog puta djelatnik podnosi obračun rashoda putovanja u sljedećim iznosima:

• dnevnice za putovanje (3 x 170,00) 510,00 kn• rashodi noćenja (prema računu hotela) 1.200,00 kn• rashodi putovanja zrakoplovom (prema priloženoj kar ) 1.000,00 kn

Red. br. Opis Iznos

RačunDuguje Potražuje

1 2 3 4 5Isplata akontacije putem blagajne1. Isplata akontacije -

blagajna 2.500,00 12319 11311

2. Povrat akontacije – blagajna 2.500,00 11311 12319

3. Obračun troškova službenog putovanja 2.710,00 23211

- dnevnice 510,00 32111- noćenje 1.200,00 32113- prijevoz 1.000,00 32115

4. Isplata troškova prema obračunu - blagajna 2.710,00 23211 11311

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

Program usavršavanja u području javne nabave

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o pohađa-nju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za ob-novu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključe-nim PDV-om i prezentacijama predavača).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Središnja i zajednička javna nabava u praksi; Ekonomski najpovoljnija

ponuda – primjeri kriterija i bodovanja; Razlike između javnih

i sektorskih naručitelja

Zagreb, hotel Palace, 16. ožujak 2015. (8 sa ), s početkom u 9:00 sa

Zakonske obveze i aktualnosti u javnoj nabavi;

Pregled i ocjena ponuda; Bagatelna nabava; Praktična

primjena čl. 92. ZJN-a

Zagreb, hotel Palace, 17. ožujka 2015.godine (8 sa ),

s početkom u 9:00 sa

Page 31: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

29

UDK 336.2-657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE

1. UvodOd veljače 2014. godine odredbe Zakona o fi skalnoj odgovornos primjenjuju se i na trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske (pod vlasništvom se podrazumijeva stopostotno vlasništvo), odnosno u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave te druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samo-uprave. Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odr-žanoj 19. veljače 2015. donijela Uredbu o izmjenama i dopunama Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi -skalnih pravila. Uredba je objavljena u NN, br. 19 iz 2015., i stupila je na snagu 21. veljače 2015. Ključ-ne dopune Uredbe odnose se upravo na trgovačka društva i druge pravne osobe koji su obveznici da-vanja Izjave o fi skalnoj odgovornos (dalje u tekstu: Izjava).

2. Tko su obveznici? Trgovačka društva i druge pravne osobe koje su ob-veznici davanja Izjave bit će navedeni u Registru trgo-vačkih društava i drugim pravnim osobama obvezni-ka davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos , koji će bi objavljen na stranicama Ministarstva fi nancija. Tre-nutno je Registar objavljen u formi Baze trgovačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (re-

gionalne) samouprave i nalazi se na stranicama Mini-starstva fi nancija, na sljedećoj poveznici: h p://www.mfi n.hr/adminmax/docs/Baza%20trgovackih%20dru-stava%20u%20vlasnistvu%20jedinica%20lokalne%20i%20podrucne%20(regionalne)%20samouprave.pdf

Tijekom ožujka 2015. predmetni će Registar bi do-datno ažuriran, jer će se ograniči samo na ona trgo-vačka društva koja su u isključivom vlasništvu Repu-blike Hrvatske odnosno jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. U Registru će bi navedene i druge pravne osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lo-kalne i područne (regionalne) samouprave.

Posebno napominjemo da su i trgovačka društva te pravne osobe, kojima su isključivi vlasnici odno-sno osnivači Republika Hrvatska ili jedna/više jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obvezni da Izjavu i u slučaju da nisu navedeni u predmetnom Registru. Ako u vlasništvu trgovačkog društva postoji bilo koji udio privatnog vlasništva ili su primjerice pravnoj osobi osnivači drugo trgovač-ko društvo, fi zička osoba i slično, oni neće bi obve-znici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos .

Primjerice trgovačko društvo TD d. o. o. u ime i za ra-čun svojih osnivača obavlja poslove fakturiranja, dis-tribucije i naplate računa za komunalne usluge. Osni-vači i vlasnici trgovačkog društva su Grad A, općina B i trgovačka društva C, D i E. Takvo trgovačko društvo nije obveznik davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos . Što se če zaklada, ako ih je osnovala jedna ili više

Podsjetnik za trgovačka društva i druge pravne osobe obveznike davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos Ana Zorić *

S obzirom na to da su trgovačka društva u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno u vlasništvu jedne ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te drugih pravnih osobe kojima je osnivač Republika Hrvatska, odnosno jedna ili više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, po prvi put obveznici davanja Izjave o fi skalnoj odgovornos koju su obvezni sastavi i preda do 31. ožujka; autorica u tekstu daje odgovore na mnoge dvojbe koje su se javile u primjeni Zakona o fi skalnoj odgovornos , a povezane su upravo s ovom grupom obveznika.

* Ana Zorić, dipl. iur., Ministarstvo obrane RH, Zagreb.

Page 32: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

30

FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2-657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

UDK 336.2-657.2

jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, obveznici su davanja Izjave. Ako su zakladu osnovale jedinice zajedno s drugim ins tucijama javnog sekto-ra i/ili organizacijama civilnog društva, takve zaklade nisu obveznici davanja Izjave.

Turis čke zajednice nisu obveznici davanja Izjave. Sukladno Zakonu o turis čkim zajednicama i promi-canju hrvatskog turizma (NN, br. 152/08) osnivači turis čkih zajednica ni u jednom slučaju nisu jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samouprave. Osnivači su im članovi koji mogu bi obvezatni, po-časni i dobrovoljni. Obvezatni su članovi sve pravne i fi zičke osobe, koje na području općine ili grada u kojoj se osniva turis čka zajednica imaju sjedište ili podružnicu, pogon i sl., i koje ostvaruju prihod pru-žanjem ugos teljskih ili drugih turis čkih usluga ili obavljaju s turizmom neposredno povezane djelat-nos . Uz to, obvezatni članovi turis čke zajednice županije jesu turis čke zajednice općina, gradova, mjesta i turis čke zajednice područja osnovane na području županije.

Ako na području županije nisu osnovane turis čke zajednice mjesta, gradova i općina glede obvezat-nih članova, odgovarajuće se primjenjuju odredbe Zakona koje se odnose na obvezatno članstvo u turis čkoj zajednici općine ili grada. Isto pravilo o obvezatnim članovima se primjenjuje i na turis čke zajednice područja, mjesta, ali i turis čku zajednicu Grada Zagreba. Gradovi i općine, odnosno gradona-čelnici i općinski načelnici, u suradnji s turis čkom zajednicom županije obavljaju pripremne radnje za osnivanje turis čke zajednice općine ili grada i sa-zivanje osnivačke skupš ne. Uz to, općinski načel-nik ili gradonačelnik podnosi Ministarstvu turizma zahtjev za osnivanje turis čke zajednice općine ili grada, ali oni nisu osnivači turis čkih zajednica. Sli-jedom svega navedenoga, turis čke zajednice nisu obveznici davanja Izjave.

Lokalne akcijske grupe (LAG) nisu obveznici davanja Izjave jer im osnivači, uz jedince lokalne i područne (regionalne) samouprave mogu bi i javne ustanove, profesionalne organizacije i savezi (poljoprivrednika, malih poduzetnika i drugih djelatnos ), udruge (za razvoj zajednice, za zaš tu okoliša i krajolika, usluge u kulturi, socijalne usluge, udruge žena, mladih itd.), razvojne agencije, dionička društva, poslovni inkuba-tori i druge organizacije poslovnog sektora, viđeniji pojedinci i sl. Izjavu ne daju ni druge neprofi tne or-ganizacije koje su osnovane temeljem npr. posebnog zakona ili drugog propisa. Također, ni dobrovoljna vatrogasna društva, općinska, gradska i županijska društva Crvenog križa, vjerske škole nisu obveznici davanja Izjave, jer im osnivači nisu Republika Hrvat-

ska ili jedna ili više jedinica lokalne i područne (regio-nalne) samouprave.

Sve navedene i slične pravne osobe provodit će samoprocjenu učinkovitog i djelotvornog funkcio-niranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u skladu sa Zakonom o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14). Ministar fi nancija će pravilnikom o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola, te izradi i izvršava-nju fi nancijskih planova neprofi tnih organizacija utvr-di način provođenja samoprocjene funkcioniranja sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola neprofi t-nih organizacija. Prilikom određivanja načina proved-be samoprocjene u obzir će se uze visina prihoda, vrijednost imovine i pravni oblik neprofi tne organiza-cije. Predmetni pravilnik bit će donesen na temelju članka 4., stavka 9. navedenog Zakona, a njegovo je donošenje predviđeno u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu Zakona.

Kao i do sada, mjesni odbori nisu obveznici davanja Izjave, ako djeluju u okviru jedinice lokalne i područ-ne (regionalne) samouprave tj., ako nemaju računa i ako su njihove ak vnos iskazane u proračunu, iako su sukladno odredbama Zakona o proračunu prora-čunski korisnici. Is je slučaj s vijećima manjinske sa-mouprave i mjesnom samoupravom.

3. Rokovi dostave Izjava o fi skalnoj odgovornos

Uz Izjavu se nadležnom ministarstvu / jedinici lokal-ne i područne (regionalne) samouprave dostavljaju popunjeni Upitnik, Plan otklanjanja slabos i nepravil-nos , i Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nan-cijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana, ako je unutranja revizija ustrojena. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenim prethodne godine, trgovačka društva i druge pravne osobe će prvi put dostavlja uz Izjavu za 2016. godinu.

Ako je trgovačko društvo u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, pred-sjednik uprave takvog trgovačkog društva do 31. ožujka dostavlja Izjavu i prateću dokumentaciju na-čelniku općine, gradonačelniku, odnosno županu one jedinice lokalne i/ili područne (regionalne) sa-mouprave, koja ima najveći udio u vlasništvu trgo-vačkog društva. Svim ostalim jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koje imaju udje-le u vlasništvu, čelnik dostavlja presliku dostavljene dokumentacije na znanje. Ako jedinice lokalne i po-dručne (regionalne) samouprave imaju jednake udje-le u vlasništvu trgovačkog društva, koje su zajednički osnovale, moraju se međusobno dogovori kojoj se

Page 33: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

31

UDK 336.2-657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE

od jedinica Izjava dostavlja. Jedinice su u tom slučaju dužne u roku od 30 dana o dogovoru pisano izvijes Ministarstvo fi nancija.

Ako se jedinice ne dogovore, istovjetni primjerci ili preslike Izjave i prateće dokumentacije se dostav-ljaju svim jedinicama lokalne i/ili područne (regi-onalne) samouprave i sve jednice imaju obvezu kontrolira dostavljene Izjave o fi skalnoj odgovor-nos . Isto pravilo dogovora odnosno kontrole pri-mjenjuje se i u slučajevima kada su osnivači pravne osobe više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

U nastavku dajemo tablični prikaz rokova predaje uz navod kome se izjava predaje.

ROKOVI PREDAJE IZJAVE O FISKALNOJ ODGOVORNOSTI

Obveznik Rok predaje

Kome se izjava predaje?

Predsjednik uprave trgo-vačkog društva u vlasniš-tvu Republike Hrvatske i čelnik druge pravne osobe kojoj je osnivač Republika Hrvatska

31. ožujka

nadležnom ministarstvu

Predsjednik uprave trgo-vačkog društva u vlasniš-tvu jedne jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i čelnik druge pravne osobe kojoj je osni-vač jedna jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave

31. ožujka

načelniku općine, gra-donačelniku, odnosno županu nadležne jedi-nice lokalne i područne (regionalne) samoupra-ve

Predsjednik uprave trgovač-kog društva u vlasništvu više jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

31. ožujka

načelniku općine, gra-donačelniku, odnosno županu one jedinice lo-kalne i/ili područne (re-gionalne) samouprave koja ima najveći udio u vlasništvu trgovačkog društva, a svim ostalim jedinicama lokalne i/ili područne (regionalne) samouprave koje imaju udjele u vlasništvu do-stavlja na znanje pre-sliku dostavljene doku-mentacije

• jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave koje imaju jednake udjele u vlasništvu trgovačkog društva koje su zajednič-ki osnovale, a od kojih ni jedna nema najveći udio u vlasništvu i jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, koje su osnivači druge pravne osobe moraju se međusobno dogovori kojoj od jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave predsjednik uprave trgovačkog društva odnosno čelnik druge pravne osobe kojoj su osnivači, dostavlja Izjavu i prateću doku-mentaciju do 31. ožujka – o dogovoru su dužne pisano izvijes Ministarstvo fi nancija.

Izjava se daje na temelju Upitnika o fi skalnoj odgovor-nos (dalje u tekstu: Upitnik), raspoloživih informaci-ja, rezultata rada unutarnje i vanjske revizije i vlas te procjene. Upitnik za trgovačka društva i druge pra-ve osobe razlikuje se od Upitnika kojeg popunjavaju proračunski i izvanproračunski korisnici1. Trgovačka društva i druge pravne osobe sastavljaju Upitnik na obrascu iz priloga 2b Uredbe.

4. Upitnik o fi skalnoj odgovornos Temeljem pitanja iz Upitnika provodi se samopro-cjena procesa, procedura i kontrola po različi m područjima radi potvrđivanja da se sredstva koriste zakonito, namjenski i svrhovito, ali i da sustav fi nan-cijskog upravljanja i kontrola funkcionira učinkovito i djelotvorno. Upitnik za trgovačka društva i druge pravne osobe obuhvaća područja izvršavanja, javne nabave, računovodstva i izvještavanja i sadrži 33 pi-tanja. Važno je naglasi da se Upitnikom po procesi-ma tes raju minimalni zahtjevi, za dobro fi nancijsko upravljanje, a kako bi se moglo procijeni postupa li se i do koje mjere u skladu s propisanim zakono-davnim okvirom, provode se tes ranja po pitanjima iz Upitnika.

Tes ranja se mogu provodi jekom cijele godine, s m da Uredba o sastavljanju i predaji Izjave o fi skal-

noj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pra-vila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13 i 19/15) u članku 8. podrobno opisuje u kojim se slučajevima odgovara potvrdno, djelomično potvrdno ili nega vno. Nega -van odgovor i djelomično potvrdan odgovor na pita-nja iz pojedinog područja Upitnika upućuje na posto-janje slabos i/ili nepravilnos .

1  Za detaljnija pojašnjenja načina davanja Izjave kao i pojašnjenja priloga koji se uz Izjave dostavljaju nadležnim jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, odnosno nadležnim ministar-stvima, vidi i članak: „Izjava o fi skalnoj odgovornos trgovačkih dru-štava i drugih pravnih osoba“ u broju 2 – veljača TIM4PIN Magazina iz 2015. godine

Page 34: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

32

FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE UDK 336.2-657.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

UDK 336.2-657.2

Potvrdan odgovor daje se onda, ako su usvojeni po-trebni procesi, procedure odnosno kontrole te, ako postoje potrebni pisani dokumen ili interni ak koji su primijenjeni u najmanje 98 % poslovnih ak vnos na koje se pitanje odnosi. Nega van odgovor daje se onda ako se potrebni procesi, procedure odnosno kontrole ne provode ni u jednoj poslovnoj ak vnos na koje se pitanje odnosi, odnosno ako se provode u manje od 90 % poslovnih ak vnos na koje se pi-tanje odnosi i ne postoje potrebni pisani dokumen ili interni ak , s m da je u Planu otklanjanja sla-bos i nepravilnos potrebno eviden ra slabost, odnosno nepravilnost. Djelomično potvrdan odgo-vor daje se u slučajevima predviđenima u Upitniku i onima koji nisu obuhvaćeni potvrdnim i nega vnim odgovorom, s m da je u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos potrebno eviden ra slabost, odno-sno nepravilnost.

Svi se odgovori tes raju na uzorku i kako je defi nirano u Upitniku za svako pojedino pitanje u stupcu Refe-

renca. Stupac Referenca se ne popunjava, već su u njemu dane upute koja je vrsta dokaza podloga za davanje odgovora na pitanja. Dokaze koji su podloga za davanje odgovora na pitanja nije potrebno dostav-lja uz Izjavu. Svi dokazi i podloge za davanje odgo-vora na pitanja iz Upitnika čuvaju se u Predmetu o fi skalnoj odgovornos za pojedinu godinu. Uz stupac Referenca, Upitnik ima i stupce DA, NE, i DJELOMIČ-NO. Sva pitanja u Upitniku moraju bi odgovorena upisivanjem oznake „X” u odgovarajući stupac.

Ako neko od pitanja nije primjenjivo na obveznika, na pitanje se odgovara: »Nije primjenjivo (N/P)«. Na primjer, ako obveznik nije javni naručitelj, odnosno nije obveznik primjene Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14), na pitanja koja se ču provedbe postupaka javne nabave odgovorit će

se „Nije primjenjivo“ – N/P, tj. u stupac: N/P, stavlja se oznaka „X”. U nastavku dajemo primjer popunja-vanja Upitnika za 2014. godinu, radi ilustracije načina popunjavanja.

2  Za svaki nega van odgovor eviden ra slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos 3  Za svaki djelomično potvrdan odgovor eviden ra slabost, odnosno nepravilnost u Planu otklanjanja slabos i nepravilnos

Redni broj Pitanje

OdgovorReferenca

N/P DA NE2 DJELOMIČNO3

JAVNA NABAVA dokaza na uzorku od 5% ugovora/objava/provedenih postupaka javne nabave

6.

U zaključenim ugovorima o nabavama ve-like vrijednos ugovoreni su instrumen za osiguranje urednog ispunjenja ugovor-nih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni

x

preslike odnosno reference ugovora, naves članak u kojem stoje odredbe o instrumen ma urednog ispunjenja ugovornih obveza ili odredbe o ugovornoj kazni

7.

Ugovori o javnoj nabavi zaključeni su u skladu s uvje ma određenim u dokumen-taciji za nadmetanje i odabranom ponu-dom

x

preslike odnosno reference dokumentacije o provedenim postupcima i preslike odnosno reference ugovora

8.

Za sve predmete javne nabave čija je pro-cijenjena vrijednost jednaka ili veća od 200.000,00 kuna za nabavu robe i uslu-ga, odnosno za nabavu radova jednaka ili veća od 500.000,00 kuna provedeni su postupci javne nabave sukladno odredba-ma Zakona o javnoj nabavi

x

oznake i datum objave

9.

Za provedene postupke javne nabave u Elektroničkom oglasniku javne nabave objavljene su odgovarajuće objave su-kladno Zakonu o javnoj nabavi

x

oznake i datum objave

10.

Na internetskim stranicama (ili u službe-nim glasilu ili na oglasnoj ploči ili na drugi način) je dostupan popis gospodarskih subjekata s kojima je obveznik odnosno predstavnik naručitelja ili s njime poveza-ne osobe u sukobu interesa u smislu pro-pisa o javnoj nabavi

x

adresa internetske stranice ili broj i naziv službenog glasila ili druga oznaka mjesta gdje je popis objavljen

Page 35: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

33

UDK 336.2-657.2 FISKALNA ODGOVORNOST I FIANANCIJSKO UPRAVLJANJE

Cijeli sustav fi skalne odgovornos , pa tako i pitanja iz Upitnika, postavljena su tako da se obveznike do-datno podsjeća što moraju ima u svom poslovanju, odnosno kako bi njihovo poslovanje trebalo izgleda , a da bi bilo u skladu s propisima kojima se uređuje po-slovanje obveznika davanja Izjave. U tom smislu, pro-vjerava se kako su u praksi implemen rana određena načela dobrog fi nancijskog upravljanja, ali i važeći za-koni i podzakonski propisi. Zbog toga, sustav fi skalne odgovornos nije sta čan, te se mijenja kako se mi-jenjaju i propisi koji su osnova za pitanja iz Upitnika. Upitnik će se tako i jekom sljedećih godina mijenja . Od trgovačkih će se društava i drugih pravnih osoba očekiva sve viša razina, ali i veći stupanj odgovor-nos u upravljanju i raspolaganju sredstvima.

5. Plan otklanjanja slabos i nepravilnos Plan otklanjanja slabos i nepravilnos (dalje u tekstu: Plan) je dokument u kojemu se navodi koje će se mjere poduze u narednom razdoblju kako bi se otklonile sla-bos i nepravilnos utvrđene temeljem pitanja iz Upit-nika na koja su dani odgovori: NE i DJELOMIČNO. Plan se sastoji od planova otklanjanja slabos i nepravilnos za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene slabos i nepravilnos . Dakle, u Planu se opisuju slabos i ne-pravilnos koje se uoče jekom postupka popunjavanja Upitnika, odnosno opisuje se zašto nije bilo moguće da potvrdan odgovor. Glavni dio Plana otklanjanja slabos i nepravilnos je akcijski plan s popisom ak vnos , koje je potrebno poduze za rješavanje slabos i nepravilno-s te s očekivanim datumima otklanjanja slabos i ne-pravilnos , kao i podacima o odgovornim osobama za otklanjanje slabos i nepravilnos .

Uvijek kada se dostavlja Izjava 1b obvezno se dostavlja i Plan. Prilikom sastavljanja Plana obveznici bi trebali bi realni kada se utvrđuju rokovi za otklanjanje slabo-s /nepravilnos , ali bi trabali i vodi računa o tome da datum otklanjanja bude što raniji, jer se teži da se sla-bost/nepravilnost ispravi što prije. Plan se sastavlja na obrascu Prilog 3. (Obrazac Priloga 3). Plan otklanjanja slabos i nepravilnos , kao i svi drugi obrasci, sastavni je dio Uredbe o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12 i 130/13), objavljen je Narodnim novinama broj 78/11, a u word-formatu je dostupan na internetskim stranicama Ministarstva fi nancija: h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos .

6. Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma

U Izvješću o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine navodi se jesu li ak v-nos iz Plana otklanjanja slabos i nepravilnos reali-zirane u zadanim rokovima. Ukoliko ak vnos iz Plana

nisu realizirane ili su realizirane djelomično, potrebno je obrazloži zašto je do toga došlo, ali i naves novi očekivani datum otklanjanja slabos i nepravilnos . Kao i Plan, Izvješće se sastavlja na posebnom obrascu za svako područje iz Upitnika u kojem su uočene sla-bos i nepravilnos i to na obrascu Prilog 4. Trgovačka društva i druge pravne osobe će prvi put dostavlja Izvješće o otklonjenim slabos ma i nepravilnos ma utvrđenima prethodne godine uz Izjavu za 2015. go-dinu i to do 31. ožujka 2016. godine.

7. Mišljenje unutarnjih revizoraU Mišljenju unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidira-na u prethodnoj godini navodi se mišljenje unutarnjih revizora o funkcioniranju sustava fi nancijskog upravlja-nja i kontrola za revidirana područja, te podaci o obav-ljenim unutarnjim revizijama u prethodnoj godini, kao i podaci o preporukama unutarnje revizije iz ranijih raz-doblja koje su provedene u prethodnoj godini. Ovo se mišljenje temelji na dokazima prikupljenima prilikom obavljanja unutarnjih revizija u 2014. godini i praćenju provedbe danih preporuka, uključujući i preporuke unutarnje revizije iz ranijeg razdoblja koje su prove-dene u 2014. godini. Mišljenje unutarnjih revizora o sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola za područja koja su bila revidirana u 2014. godini sastavlja se na obrascu iz Priloga 5, a obvezno se dostavlja samo ako je obveznik uspostave unutarnje revizije.

8. ZaključnoIako će trgovačka društva ove godine prvi put dava Izja-vu o fi skalnoj odgovornos , ne očekuje se da će taj postu-pak predstavlja veliku teškoću. Upitnik je jednostavan i zadržava se na osnovnim mehanizmima sustava fi nancij-skog upravljanja i kontrola. U sljedećim se godinama oče-kuje dodavanje složenijih pitanja kojima će se trgovačka društva i druge pravne osobe po ca da u svoje poslo-vanje implemen raju i određene alate koji pridonose po-boljšanjima u sustavu fi nancijskog upravljanja i kontrola. Važno je ima na umu da obveza davanja Izjave postoji i da je prilikom davanja Izjave važno bi objek van.

Isto tako, ne očekuje se da svi obveznici nemaju uočenih slabos i nepravilnos . Dapače, vrlo je vjerojatno da će većina obveznika i dalje dava Izjavu na obrascu 1b tj. da će ima određenih nepravilnos , a puno će češće bi riječ samo o slabos ma. U takvim je slučajevima važno uoči nepravilnos /slabos , te u Planu otklanjanja sla-bos nepravilnos naves ak vnos i mjere koje će bi poduzete kako bi se u narednim razdobljima mogla da Izjava bez uočenih slabos i nepravilnos . Svi obrasci Izjava i priloga, koji se predaju uz Izjavu dostupni su na internetskoj stranici Ministarstva fi nancija h p://www.mfi n.hr/hr/izjava-o-fi skalnoj-odgovornos .

Page 36: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

34

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. Uvod Korisnici proračuna odgovorni su za potpunu i pravo-dobnu naplatu prihoda i primitaka iz svoje nadležnos , za njihovu uplatu u proračun i za izvršavanje svih ras-hoda i izdataka u skladu s namjenama (Zakon o prora-čunu – NN, br. 87/08, 136/12, 15/15). Čelnik korisnika proračuna, nakon provedene analize rizika, može za one poslovne procese ili transakcije koje su izložene većem riziku uspostavi funkciju prethodne kontrole i funkciju naknadne kontrole. O oblicima prethodnih i naknadnih kontrola odlučuje čelnik svakoga korisnika proračuna uvažavajući potrebe i posebnos poslova-nja (Zakon o sustavu unutarnjih fi nancijskih kontrola u javnom sektoru – NN, br. 141/06).

Čelnik korisnika proračuna dužan je svake godine za prethodnu proračunsku godinu, sastavi Izjavu o fi -skalnoj odgovornos kojom potvrđuje zakonito, na-mjensko i svrhovito korištenje sredstava te učinkovi-to i djelotvorno funkcioniranje sustava fi nancijskog upravljanja i kontrola u okviru proračunom, odno-sno fi nancijskim planom utvrđenih sredstava (Zakon o fi skalnoj odgovornos – NN, br. 139/10, 19/14). Upitnikom o fi skalnoj odgovornos prema Uredbi o sastavljanju i predaji Izjave o fi skalnoj odgovornos i izvještaja o primjeni fi skalnih pravila (NN, br. 78/11, 106/12, 130/13) traži se, među ostalim odgovor je li se pra lo i kontroliralo namjensko isplaćivanje dona-cija, pomoći, subvencija i drugih transfera do krajnjeg korisnika, te korištenje is h.

Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna (dalje u tekstu: Smjernice) sadrže upute koje mogu pomoći korisni-

cima proračuna u vezi s organiziranjem provođenja kontrola na licu mjesta, planiranjem i obavljanjem kontrola na licu mjesta, izradu izvješća, izvješćivanje te postupanje po provedenim kontrolama na licu mje-sta. Za izradu Smjernica korištena je praksa u obavlja-nju provjera na licu mjesta u kontekstu upravljanja i kontrole fondova Europske unije, koja se odnosi na provjere projekata na mjestu njihove provedbe.

2. Kontrole na licu mjesta 2.1. Ciljevi

Kontrole na licu mjesta važan su element unutarnjih kontrola i alat kojim se nadzire provedba ugovora ili drugog dokumenta kojim se stvara obveza izvršenja transfera iz proračuna, primjerice odluka, rješenje, sporazum i sl. (dalje u tekstu: ugovori), te je li fi nan-cijsko upravljanje s njim u vezi u skladu s regula vom. Ugovorom bi trebalo utvrdi pravo korisnika prora-čuna da kod primatelja transfera iz proračuna (dalje u tekstu: primatelj sredstava) obavlja kontrolu utroš-ka doznačenih sredstava, kao i mogućnost obustave i povrata doznačenih sredstava u slučaju nenamjenskog trošenja sredstva od strane primatelja sredstava.

Kontrole na licu mjesta predstavljaju fi zičku kontrolu i provjeru dokumentacije na licu mjesta. Ciljevi kontro-le na licu mjesta su provjeri izvršavaju li se ugovorne obveze u skladu s ugovorom ( jekom provedbe ili na-kon završetka), i to:

• odvija li se provedba ugovora nesmetano i pra-vovremeno (u skladu s odredbama ugovora) radi utvrđivanja problema i mogućih pogrešaka koje mogu utjeca na uspješni završetak provedbe

• izvode li se ak vnos sukladno ugovorenim iznosi-ma, rokovima, količini i kvalite

Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjestaMarela Knežević *

Iva Jukić Katana **

U cilju djelotvornog obavljanja kontrola na licu mjesta za isplaćena nacionalna sredstva u obliku subvenci-ja, pomoći i donacija Ministarstvo fi nancija je izradilo Smjernice za obavljanje kontrola na licu mjesta kod primatelja transfera iz proračuna. Smjernice su objavljene na web-stranici Ministarstva fi nancija i mogu po-moći korisnicima proračuna, koji još nisu osmislili postupak obavljanja kontrola na licu mjesta, kao i onima koje u ovom dijelu imaju prostora za poboljšanje.

* Marela Knežević, dipl. oec, Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.** Iva Jukić Katana, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH, Zagreb.

Page 37: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

35

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

• jesu li su svi prikazani troškovi u skladu s načelom prihvatljivos troškova i dr.

Za izvršene transfere u tekućoj proračunskoj godini kontrolu na licu mjesta trebalo bi obavi do kraja proračunske godine. Iznimno, za transfere izvršene u studenom i prosincu tekuće godine kontrola na licu mjesta može se obavi do 28. veljače iduće godine. Za projekte/ak vnos , koji se provode više godina, kontrola na licu mjesta može se provodi jekom re-alizacije i nakon završetka projekta/ak vnos .

2.1. Organiziranje

Čelnik ustrojstvene jedinice koji odobrava sredstva odnosno koji je nadležan za provedbu određenog projekta/ak vnos i praćenje ugovora, treba kontro-lira i namjensko korištenje h sredstava. Ako nad-ležna ustrojstvena jedinica nema dostatne kapacite-te za obavljanje kontrole na licu mjesta, pripremu i obavljanje kontrole na licu mjesta može se povjeri radnoj skupini (ili mu). Radnu skupinu (ili m) ime-nuje čelnik korisnika proračuna donošenjem odluke o imenovanju članova za obavljanje kontrola na licu mjesta. Prema vlas toj procjeni opravdanos , Ured-bom o unutarnjem ustrojstvu moguće je ustroji po-sebnu organizacijsku jedinicu koja se sustavno bavi namjenskim kontrolama.

2.2. Osobe koje obavljaju kontrolu na licu mjesta

Osobe koje obavljaju kontrolu na licu mjesta (dalje u tekstu: kontrolori) mogu bi djelatnici iste ili različi h ustrojstvenih jedinica korisnika proračuna imenovani u radnu skupinu (ili m) ili djelatnici posebne orga-nizacijske jedinice. Kontrolori trebaju bi imenova-ni prema specifi čnim znanjima i iskustvu, uzimajući u obzir zadatke/ak vnos koje treba obavi . Broj kontrolora treba utvrdi uzimajući u obzir broj i visi-nu transfera, vrstu transfera, opseg kontrole, trošak obavljanja kontrola i sl. Uobičajena je praksa da kon-trolu na licu mjesta obavljaju dvije osobe kako bi se osigurala primjena načela: če ri oka.

Obveze i odgovornos kontrolora:

• utvrđivanje činjeničnog stanja/prikupljanje doka-za u svrhu utvrđivanja sukladnos sa zahtjevima i ciljevima koji su trebali bi realizirani primjenom odredbi ugovora

• izradi izvješće o obavljenoj kontroli na licu mjesta i izvijes čelnika nadležne ustrojstvene jedinice

• sumnjama na prijevaru ili o odgovarajućim nalazi-ma o nepravilnos ma istodobno obavijes čelni-ka korisnika proračuna i osobu zaduženu za nepra-vilnos prema Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilnos ma u upravljanju sred-

stvima proračuna, proračunskih i izvanproračun-skih korisnika (NN, br. 70/12).

2.1. Planiranje

Nadležna ustrojstvena jedinica obavljanje kontrola na licu mjesta planira u godišnjem planu rada ustrojstve-ne jedinice kao zadatak/ak vnost, defi nirajući vrste transfera za koje će se obavi kontrola na licu mjesta da bi se utvrdilo namjensko korištenje. Godišnjim pla-nom kontrola na licu mjesta se može detaljnije defi ni-ra područje kontrole, ime i prezime kontrolora, pla-nirano vremensko razdoblje u kojem se kontrole tre-baju obavi (npr. lipanj ili 4. tromjesečje). Među m, godišnji plan kontrola na licu mjesta ne treba nužno bi poseban dokument, isto se može riješi odlukom o imenovanju članova ma za obavljanje kontrola na licu mjesta na način da navedena odluka sadrži čla-nak kojim se defi nira područje kontrole, ime i prezi-me kontrolora, te planirano vremensko razdoblje u kojem se kontrole trebaju obavi .

Planirano vremensko razdoblje obavljanja kontrola na licu mjesta trebalo bi utvrdi uzimajući u obzir dinamiku donošenja odluka o rasporedu subvencija, pomoći i donacija krajnjim korisnicima, objave javnih poziva i zaključivanja ugovora o dodjeli sredstava te dinamiku isplaćivanja sredstava. Plan rada za kontro-lu na licu mjesta pripremaju kontrolori, a trebao bi se pripremi barem sedam (7) radnih dana prije datuma početka obavljanja kontrole na licu mjesta.

Plan rada za kontrolu na licu mjesta može uključiva sljedeće podatke:

• naziv krajnjeg korisnika kod kojega će se obavi kontrola na licu mjesta

• naziv nadležne ustrojstvene jedinice korisnika pro-računa

• područje i opseg kontrole (program, projekt/ak v-nost, popis ugovora za koje će se obavi kontrola, podatak o izvršenim transferima za čije namjensko korištenje će se obavi kontrola)

• datum početka obavljanja kontrole na licu mjesta• planirani datum završetka kontrole – očekivano

trajanje kontrole na licu mjesta, pri čemu očekiva-no trajanje treba bi određeno u skladu sa slože-nošću i opsegom zadataka/ak vnos , koje treba proves (planirano trajanje može se prilagodi -jekom provođenja same kontrole)

• adresa na kojoj će se obavi kontrola na licu mjesta• ak vnos koje će se proves i očekivano vrijeme

provedbe• ime i prezime kontrolora.

Pri planiranju treba uze u obzir svu raspoloživu doku-mentaciju u vezi s područjem kontrole na licu mjesta:

Page 38: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

36

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• dokumentacija koja je bila podloga za odobrenje transfera (ugovori), potvrde o transferiranim sred-stvima, izvješća, primopredajni zapisnici, jamstva i dr.

• prethodna izvješća o obavljenim kontrolama na licu mjesta, druge dokumente o provedenim uzor-kovanjima i anali čka izvješća

• sve druge dostupne informacije relevantne za pod-ručje kontrole na licu mjesta.

S obzirom na to da se godišnjim planom kontrola na licu mjesta defi nira vrsta transfera za koje će se oba-vi kontrola, planom rada utvrđuje se uzorak (iz vr-ste transfera) na kojem će se obavi kontrola. Uzorak se odabire uzimajući u obzir fi nancijske, opera vne i vanjske indikatore, kao i prethodno iskustvo kontro-lora. Primjeri fi nancijskih indikatora: vrijednost ugo-vora / iznos odluke (obično se u uzorak uzimaju ugo-vori / odluke s najvećom vrijednos ), isplaćeni iznos (obično se u uzorak uzimaju transakcije s najvećom vrijednos ), isplaćena sredstva (obično se u uzorak uzimaju ugovori / odluke za koje su sva sredstva ispla-ćena).

Primjeri opera vnih indikatora: namjena transfera (obično se u uzorak uzima ono što se smatra rizič-nijim za provedbu, npr. građevinski radovi, nabava opreme, daljnji tranfer krajnjim primateljima sredsta-va), iskustvo primatelja sredstava (obično se u uzorak uzimaju transferi isplaćeni novim primateljima sred-stava ili primateljima sredstava s kojima postoji pret-hodno iskustvo u nenamjenskom trošenju sredstava). Primjeri vanjskih indikatora: informacije dostupne u različi m ustrojstvenim jedinicama korisnika prora-čuna (uključujući sumnje na nenamjensko trošenje sredstava iz nekih drugih ak vnos , izvješća o pro-vedenim revizijama ili izvješća o nepravilnos ma), in-formacije o prethodno provedenoj kontroli kod odre-đenog primatelja sredstava (ako postoji potreba za ponavljanjem kontrole u smislu utvrđivanja provedbe preporuka danih u prethodno provedenoj kontroli).

Plan rada za kontrolu na licu mjesta uključuje i kon-trolnu listu za kontrole na licu mjesta (dalje u tekstu: kontrolna lista) koju pripremaju kontrolori. Plan rada za kontrolu na licu mjesta odobrava čelnik nadležne ustrojstvene jedinice (ili osoba s prenesenim ovlas -ma) i potpisuje dopis kojim se primatelju sredstava najavljuje obavljanje kontrole na licu mjesta u svrhu pripreme dokazne dokumentacije za korištenje ispla-ćenih sredstava za koje se obavlja kontrola na licu mjesta. Pisanu najavu o obavljanju kontrola na licu mjesta bi trebalo dostavi primatelju sredstava kod kojega je planirano obavljanje kontrole na licu mjesta barem tri (3) radna dana prije datuma početka obav-ljanja kontrole na licu mjesta.

2.1. Obavljanje

Obavljanje kontrole na licu mjesta ne bi trebalo tra-ja duže od dva (2) radna dana. Obavljanjem kon-trole na licu mjesta utvrđuje se činjenično stanje i prikupljaju dokazi u svrhu utvrđivanja koriste li se sredstva namjenski, sukladno sa zahtjevima i ciljevi-ma koji su trebali bi realizirani primjenom odredbi ugovora, pri čemu se kao radna dokumentacija ko-riste kontrolne liste. Kontrolna lista popis je pitanja koja pomažu pri obavljanju kontrole na licu mjesta. Kontrolori ovisno o vrs projekta/ak vnos ili ugo-vora, stanju u provedbi te opsegu kontrole utvrđe-nom u planu rada, trebaju pripremi pitanja odno-sno kontrolnu listu. Nakon utvrđivanja činjeničnog stanja / prikupljanja dokaza, u svrhu izrade izvješća i defi niranja rezultata kontrole, kontrolor uspoređuje utvrđene činjenice / prikupljene dokaze s odredba-ma ugovora, specifi kacijama i sl.

Kontrolori mogu utvrdi činjenice/prikupi dokaze na sljedeće načine:

• neposrednim promatranjem koje se može odnosi na objekte, opremu, odnosno neposrednim uvi-dom u dokumente, evidencije i sl.

• razgovorom s odgovornom osobom primatelja sredstava i s njegovim/ostalim osobljem sa svrhom neposrednog utvrđivanja/prikupljanja dodatnih či-njenica/dokaza

• mjerenjem radi usporedbe s podacima zabilježe-nim u dokumen ma/evidencijama (i neposredno promatranje vizualnih parametara može se sma-tra mjerenjem).

Ako su uočene nepravilnos , primjenjuje se procedu-ra za izvješćivanje o nepravilnos ma prema Naputku o otkrivanju, postupanju i izvješćivanju o nepravilno-s ma u upravljanju sredstvima proračuna, proračun-skih i izvanproračunskih korisnika (NN, br. 70/12).

2.1. Izrada izvješća o obavljenoj kontroli na licu mjesta

Dokaz obavljene kontrole je izvornik izvješća o obav-ljenoj kontroli na licu mjesta zajedno sa pripadajućom dokumentacijom (kontrolna lista, fotodokumentacija i sl.). Izvješće ima sljedeće ciljeve:

• informira čelnika nadležne ustrojstvene jedinice o namjenskom korištenju transferiranih sredstava

• dokumen ra kontrolne ak vnos kontrole na licu mjesta, koje je obavio kontrolor.

Nakon obavljene kontrole na licu mjesta temeljem kontrolne liste i dobivenih informacija kontrolori izra-đuju nacrt Izvješća o obavljenoj kontroli na licu mje-sta (dalje u tekstu: izvješće). Izvješće se treba temelji

Page 39: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

37

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

na utvrđenim činjenicama za koje postoje nepobitni dokazi (nema mjesta usuglašavanju odnosno situacija da se utvrđeno stanje ne uvaži od odgovorne osobe primatelja sredstava). Izvješće sadrži utvrđene činje-nice o stanju provedbe s obzirom na obavljene ak- vnos , pos gnute rezultate s obzirom na odredbe

ugovora i sl. i probleme/odstupanja od ugovora koji su se pojavili (uključujući nepravilnos ).

Nacrt izvješća dostavlja se primatelju sredstava na očitovanje. Nacrt izvješća dostavlja se poštom, na pažnju odgovorne osobe primatelja sredstava. Po za-primljenom očitovanju kontrolori izrađuju i potpisuju konačno izvješće. Očitovanje primatelja sredstava je sastavni dio konačnog izvješća. Umjesto izrade izvje-šća na gore opisani način može se prilikom kontrole na licu mjesta sastavi zapisnik, koji bi na licu mje-sta potpisali kontrolori i odgovorna osoba primatelja sredstava. Ovako se skraćuje postupak s obzirom na to da nema naknadnog usklađivanja, kao u slučaju kada se radi nacrt izvješća.

2.1. Izvješćivanje

Kontrolori dostavljaju konačni tekst izvješća čelni-ku nadležne ustrojstvene jedinice. Čelnik nadležne ustrojstvene jedinice, kao odgovorna osoba, treba na odgovarajući način iskoris informacije iz primlje-nog izvješća odnosno poduze korek vne mjere, ako je potrebno. Konačno izvješće se dostavlja i primate-lju sredstava, u skladu s planom rada za kontrolu na licu mjesta. Izvješće treba dostavi poštom, odgovor-noj osobi primatelja sredstava. Nadležne ustrojstve-ne jedinice o obavljenim kontrolama na licu mjesta (statusu izvršenja godišnjeg plana kontrola na licu mjesta) mogu čelnika korisnika proračuna izvijes prilikom podnošenja izvješća o izvršenju godišnjeg plana rada ustrojstvene jedinice. Izvješće o izvršenju godišnjeg plana kontrola na licu mjesta ne mora bi poseban dokument.

2.2. Postupanje po obavljenoj kontroli na licu mjesta

U slučaju da je jekom kontrole na licu mjesta utvr-đeno postupanje pro vno odredbama ugovora, čel-nik nadležne ustrojstvene jedinice mora poduze korek vne mjere, a rezultate kontrola može koris za kategorizaciju rizika (ažuriranje registara rizika na razini nadležne ustrojstvene jedinice).

3. Završne napomeneKorisnici proračuna dane obrasce trebaju prilagodi uvažavajući potrebe i posebnos poslovanja korisni-ka proračuna, te sukladno vlas m potrebama odre-

di detaljnije korake/kontrole internim uputama/odlukama.

Obrazac br. 1.: Plan rada za kontrolu na licu mjesta

PLAN RADA ZA KONTROLU NA LICU MJESTA

Primatelj sredstava: ____________________________________________________________

(Naziv primatelja sredstava kod kojeg će se kontrola proves )

Davatelj sredstava: _____________________________________________________________

(Naziv nadležne ustrojstvene jedinice)

Područje i opseg kontrole na licu mjesta:

Broj i naziv programa u proračunu: _____________

Broj i naziv projekta/ak vnos u proračunu: _______

Ugovori (odluka, rješenje, sporazum) koji će se kon-trolira i podaci o pojedinačnim isplatama za čije na-mjensko korištenje će se obavi kontrola (uzorak):

Ugovor Transferi iz proračuna

Br. Broj i naziv

Vrijednost (kn)

Datum početka

Datum završetka

Iznos (kn) Datum

1...

Datum kontrole na licu mjesta: _______________

Adresa na kojoj se obavlja kontrola: ____________

Osobe koje će obavi kontrolu na licu mjesta:

Br. Ime i prezime Naziv ustrojstvene jedinice Funkcija

1...

Plan ak vnos :

Br. Zadatak/Ak vnost Očekivano vrijeme provedbe1....

Plan izradili (ime i prezime kontrolora)Ime i prezime Ime i prezimePotpis PotpisOdobrio (čelnik nadležne ustrojstvene jedinice)

Datum plana

Ime i prezime KLASAFunkcija URBROJPotpis

Prilog: Kontrolna lista za kontrolu na licu mjesta

Page 40: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

38

INTERNA REVIZIJA I KONTROLA UDK 657.21 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Obrazac br. 2.: Kontrolna lista za kontrolu na licu mjesta

KONTROLNA LISTA ZA KONTROLU NA LICU MJESTABroj i naziv programa u proračunuBroj i naziv projekta/ak vnos u proračunuBroj i naziv ugovora (odluke, rješenja, sporazuma)Vrijednost ugovora (kn)Datum početka ugovoraDatum završetka ugovoraDatum kontrole na licu mjestaAdresa na kojoj se obavlja kontrolaPodaci o davatelju sredstava

Osoba koja je kod davatelja sredstava odgovorna za projekt/ak vnost

Naziv korisnika proračuna

Naziv ustrojstvene jedinice

Naziv nadležne ustrojstvene jedinice

Ime i prezime

Osoba nadležna za program u proračun

Telefon

Telefon E-mailE-poštaPrimatelj sredstava NazivKontakt osobaTelefonE-poštaIzradili (ime i prezime kontrolora)Ime i prezime Ime i prezimeFunkcija FunkcijaPotpis PotpisDatum izrade

Stavke koje se kontroliraju:DA/NE/

Nije primjenjivo

Referenca

1. PROVEDBA UGOVORA (odluke, rješenja, sporazuma)1.1. Je li roba/oprema isporučena

odnosno usluga/radovi izvršeni?1.2. Je li roba/oprema isporučena

odnosno usluga/radovi izvršeni u skladu s rokovima navedenim u ugovoru?

1.3. Odgovara li roba/oprema odnosno usluga/radovi u svim svojim dijelovima specifi kaciji i zahtjevima iz ugovora?

1.4. Odgovara li količina isporučene robe/opreme naručenoj količini i vrs defi niranoj ugovorom?

1.5. Jesu li riješeni problemi koji su uočeni jekom izvršenja usluge/radova radova i o čemu postoje izvješća?

1.6. Ako je bilo promjena u ak vnos ma jesu li uključene u ugovor po dodatku ugovora, ako je to potrebno, ili ako nije, je li davatelj sredstava bio informiran o izmjenama u odnosu na ugovor?

1.7. Jesu li ostvareni rezulta /ciljevi projekta/ak vnos ?

2. IZVJEŠĆIVANJE

2.1. Je li dostupan dokaz o isporučenoj robi/opremi odnosno izvršenoj usluzi/radovima (izvješća)?

2.2. Odgovaraju li do sada dobivena izvješća o provedbi projekta/ak vnos stvarnom stanju?

2.3. Jesu li sva tražena izvješća bila dostavljena na vrijeme?

3. UPRAVLJANJE

3.1. Je li roba/oprema stavljena u upotrebu?

3.2. Je li oprema /uređaj tes ran?3.3. Jesu li dokazi o tes ranju

opreme dostupni?3.4. Jesu li dostupni svi dokumen

u vezi s isporukom (upute o korištenju, jamstveni listovi, priručnici o rukovanju i sl)?

3.5. Postoji li kod korisnika sredstava računovodstvena evidencija, koja potkrepljuje dobivena i utrošena sredstva?

3.6. Postoji li kod korisnika sredstava računovodstvena evidencija, koja potkrepljuje dobivena i utrošena sredstva?

3.7. Jesu li plaćeni iznosi u skladu s ugovorenim iznosom?

4. ODRŽIVOST4.1. Je li određeno tko je odgovoran

za održivost rezultata projekta/ak vnos po njegovu završetku?

4.2. U slučaju da je predviđen nastavak projekta/ak vnos , je li utvrđen plan fi nanciranja?

4.3. Je li određeno tko je odgovoran za održavanje izgrađenog objekta/kupljene opreme i sl.?

5. KONTROLE NA LICU MJESTA

5.1. Jesu li u prethodnom razdoblju obavljene kontrole na licu mjesta?

Page 41: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

39

UDK 657.21 INTERNA REVIZIJA I KONTROLA

5.2. Jesu li problemi/odstupanja od ugovora (uključujući nepravilnos ) otklonjeni?

5.3. Jesu li rezulta ove kontrole na licu mjesta ponovo is ?

5.4. Je li prilikom ove kontrole utvrđena nepravilnost u provedbi projekta/ak vnos ?Opis <ako je odgovor: DA,

treba kratki opis>6. NAPOMENE <u slučaju potrebe za

dostavljanjem dodatne dokumentacije koju primatelj sredstava nije imao jekom kontrole i rok dostave>

Kontrolu obavili (ime i prezime kontrolora)Ime i prezime Ime i prezimeFunkcija FunkcijaPotpis PotpisDatum izradePotvrdio stanje (odgovorna osoba primatelja sredstava)Ime i prezimeFunkcijaPotpis

Obrazac br. 3.: Izvješće o obavljenoj kontroli na licu mjesta

IZVJEŠĆE O OBAVLJENOJ KONTROLI NA LICU MJESTAPrvi dioCilj kontrole na licu mjestaBroj i naziv programa u proračunuBroj i naziv projekta/ak vnos u proračunuBroj i naziv ugovora (odluke, rješenja, sporazuma)Vrijednost ugovora (kn)Datum početka ugovoraDatum završetka ugovoraPrimljena izvješća o provedbi projekta/ak vnos (datum)Prethodno obavljene kontrole na licu mjesta (datum)Datum predmetne kontrole na licu mjestaAdresa na kojoj se obavila kontrolaPopis sudionika od primatelja sredstava (ime i prezime i radno mjesto)

1. Ime i prezime, radno mjesto2....

Drugi dioCilj projekta/ak vnos

Stanje provedbe s obzirom na obavljene ak vnos , pos gnute rezultate i s obzirom na odredbe ugovoraNačin na koji se upravlja projektom/ak vnos od primatelja sredstavaOdrživost projekta/ak vnos Problemi/odstupanja od ugovora (odluke, rješenja, sporazuma) koji su se pojavili (uključujući nepravilnos )Zaključak (sažetak o provedbi projekta/ak vnos ; hoće li bi potrebno ići u ponovnu kontrolu)Popis privitaka (očitovanje primatelja sredstava, fotografi je i sl.):

1....

Izvješće izradili (ime i prezime kontrolora)Ime i prezime Ime i prezimePotpis PotpisDatum izvješćaKLASAURBROJ

tim4pin.hr

centar@ m4pin.hr; pitajcentar@ m4pin.hr

01/5531-755; 01/5531-335; 099/3037-677; 099/3037-678

.

Page 42: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

40

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. Porezni obveznik i utvrđivanje poreznih obveza

1.1. Porezni obveznik

Člankom 2., stavkom 1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH - 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14 i 143/14) propisano je da je porezni obveznik fi zička osoba koja ostvaruje dohodak. Porezni obve-znik, prema odredbama članka 3. Zakona, može bi rezident ili nerezident.

U skladu s člankom 5., stavkom 2. Zakona o spor-tu (NN, br. 71/06, 150/08, 124/10, 124/11, 86/12 i 94/13 – dalje u tekstu: Zakon), fi zičke osobe u sustavu sporta su:

• sportaši• treneri• osobe osposobljene za rad u sportu• osobe koje sudjeluju u organiziranju i vođenju

sportskog natjecanja (sportski sudac, sportski de-legat i sportski povjerenik)

• menadžeri u sportu.

Prema članku 6., stavcima 1. i 2. Zakona o sportu, a i u smislu Zakona o porezu na dohodak, sportaš je osoba koja se priprema i sudjeluje u sportskim na-tjecanjima:

• kao član pravne osobe1 koja obavlja sportsku dje-latnost sudjelovanja u sportskim natjecanjima

• kao osoba koja obavlja samostalnu sportsku djelat-nost sudjelovanja u sportskim natjecanjima.

Sportaš koji sudjeluje u sportskim natjecanjima kao član pravne osobe može ima status profesionalnog sportaša ili amatera. U skladu s člankom 44., stav-

* Dražen Opalić, dipl. oec., Ministarstvo fi nancija RH - Središnji ured Porezne uprave, Zagreb.1  Prema članku 5., stavku 3. Zakona o sportu pravne osobe u sus-tavu sporta su: udruge, trgovačka društva i ustanove.

kom 5. Pravilnika o porezu na dohodak, drugim oso-bama u sportu koje sudjeluju u sustavu natjecanja i sportskim priredbama odnosno koje sudjeluju u or-ganiziranju i vođenju sportskog natjecanja smatraju se sportski treneri, sportski suci, sportski delega , sportski povjerenici te druge stručne osobe i službe-ne osobe prema posebnim propisima. Prema nave-denoj odredbi, a u skladu s člankom 5., stavkom 2. Zakona o sportu, drugim osobama u sportu smatraju se i treneri, osobe osposobljene za rad u sportu te menadžeri u sportu.

1.2. Utvrđivanje dohotka

Prema odredbama Zakona, dohodak ostvaren po os-novi obavljanja djelatnos sportaša utvrđuje se na sljedeće načine:

a) kao dohodak od samostalne djelatnos sukladno odredbama članka od 17. do 24. Zakona, ili

b) kao drugi dohodak sukladno odredbama članka 32. Zakona.

Navedeno utvrđivanje dohotka od djelatnos spor-taša kao dohodak od samostalne djelatnos ili drugi dohodak, propisano je uz uvjet da porezni obveznik sportaš primitke po osnovi djelatnos sportaša ne ostvaruje po osnovi rada u radnom odnosu, u tom slučaju se primici smatraju primicima od nesamo-stalnog rada (plaćom) i dohodak od nesamostalnog rada (plaća) utvrđuje se sukladno odredbama članka 13. Zakona.

1.2.1. Utvrđivanje dohotka od samostalne djelatnos

Porezni obveznici – sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša i po toj su osnovi obvezno osigurani prema propisima, koji uređuju obvezna osiguranja odnosno obavljaju djelatnost sportaša kao osnovnu djelatnost po osnovi koje su upisani u registar poreznih obve-znika poreza na dohodak, utvrđuju dohodak od te djelatnos kao dohodak od samostalne djelatnos .

Oporezivanje dohotka u sportskoj djelatnos Dražen Opalić *

Brojni su oblici otvarivanja dohotka osoba koje se bave sportskom djelatnošću. U ovome članku autor saže-to prikazuje porezne obveze i status u obveznim osiguranjima nekih kategorija osoba koje se profesionalno bave sportom ili ostvaruju primitke po osnovi sporta.

Page 43: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

41

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

Među m, sukladno članku 19., stavku 2. Zakona, ovi porezni obveznici mogu izabra i drukčiji način utvr-đivanja dohotka od djelatnos sportaša, i to kako je propisano za utvrđivanje drugog dohotka (potrebno je naglasi da ovu mogućnost izbora načina utvr-đivanja dohotka imaju dakle sportaši prema pret-hodno navedenim uvje ma, ali ne i druge osobe u sportu).

Isto tako, porezni obveznici – sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša, a nisu po toj osnovi obvezno osigurani prema propisima koji uređuju obvezna osi-guranja ili im to nije osnovna djelatnost po osnovi koje su upisani u Registar poreznih obveznika i doho-dak utvrđuju prema odredbama članka 32. Zakona, kao drugi dohodak mogu izabra , na vlas zahtjev, način utvrđivanja dohotka po osnovi te djelatnos – kao dohodak od samostalne djelatnos prema član-cima od 19. do 24. Zakona koji utvrđuju na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga.

Ako, dakle, porezni obveznik – sportaš dohodak od djelatnos sportaša utvrđuje kao dohodak od samo-stalne djelatnos , dohodak utvrđuje kao razliku izme-đu poslovnih primitaka i poslovnih izdataka nastalih u poreznom razdoblju, a na temelju podataka iz poslov-nih knjiga i evidencija. Poslovne knjige i evidencije iz članka 23., stavka 1. Zakona su knjiga primitaka i iz-dataka, popis dugotrajne imovine, knjiga prometa i evidencija o tražbinama i obvezama.

Porezni obveznik – sportaš koji utvrđuje dohodak od samostalne djelatnos sportaša kao razliku između poslovnih primitaka i poslovnih izdataka na temelju

podataka iz propisanih poslovnih knjiga, obvezan je plaća mjesečni predujam poreza na dohodak od sa-mostalne djelatnos kako je propisano člankom 47. Zakona, a prema rješenju Porezne uprave. Mjesečni predujam poreza na dohodak plaća se do kraja teku-ćeg mjeseca za prethodni mjesec. Obveznik koji poči-nje obavlja djelatnost ne plaća predujmove poreza na dohodak do podnošenja prve godišnje porezne prijave (čl. 47., st. 4. Zakona).

Prema odredbama članka 23., stavka 1. Zakona, po-rezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost iz članka 18. Zakona, dakle i sportaši, ako po osnovi djelatnos sportaša dohodak utvrđuju kako je propi-sano za samostalnu djelatnost, dužni su upisa se u Registar poreznih obveznika poreza na dohodak.

Isto tako, sportaši koji su, sukladno članku 19., stavku 2. Zakona, izabrali na početku obavljanja djelatnos umjesto utvrđivanja dohotka od djelatnos sportaša kao samostalne djelatnos utvrđivanje dohotka od te djelatnos kako je propisano za drugi dohodak ili pre-laze s utvrđivanja dohotka od samostalne djelatnos sportaša na utvrđivanje drugog dohotka po osnovi te djelatnos (mogućnost takvog izbora imaju sportaši koji obavljaju djelatnost sportaša, i po toj su osnovi obvezno osigurani), obvezni su upisa se u Registar poreznih obveznika.

Prijavu za upis u Registar poreznih obveznika, spor-taš podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave prema svom prebivalištu/uobičajenom boravištu, u propisanim rokovima. U navedenim slučajevima, prijava u registar poreznih obveznika (Obrazac RPO) podnosi se:

• u roku od osam (8) dana od dana početka obav-ljanja djelatnos ili početka ostvarivanja primitaka od te djelatnos

• po isteku poreznog razdoblja, pri prelasku s utvr-đivanja dohotka od djelatnos sportaša kao sa-mostalne djelatnos na temelju podataka iz po-slovnih knjiga na utvrđivanje drugog dohotka po toj osnovi.

1.2.2. Utvrđivanje drugog dohotka

Člankom 32., stavkom 3,. točkama 3., 4., 9. i 10. Zako-na propisano je da se primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak osobito smatraju: primici po osnovi djelatnos sportaša, primici po osnovi djelatnos sportskih sudaca i delegata, sportske s pendije koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje, iznad propisanog iznosa, nagrade za sportska ostvarenja i naknade sportašima amaterima prema posebnim propisima, iznad propisanih iznosa.

Page 44: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

42

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Prema navedenom, drugi dohodak utvrđuje se od:

• primitaka po osnovi djelatnos sportaša:- primitaka sportaša koji po toj osnovi nije osigu-

ran i nema pravo na paušalne izdatke osim na izdatke za uplaćene doprinose za obvezna osigu-ranja iz primitka

- primitaka sportaša koji je izabrao način utvrđi-vanja drugog dohotka od djelatnos sportaša po osnovi koje je osiguran i doprinose za obvezna osiguranja plaća prema rješenju te mu se prizna-je 30 % paušalnih izdataka (u koje su uključeni i doprinosi za obvezna osiguranja koje plaća pre-ma rješenju)

• primitaka po osnovi djelatnos sportskih sudaca i delegata odnosno i drugih osoba u sportu kao što su sportski treneri i dr. (pojam: drugih osoba u sportu, uređen je Pravilnikom o porezu na dohodak sukladno Zakonu o sportu)

• sportskih s pendija na razliku iznosa iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno

• nagrada za sportska ostvarenja na razliku iznosa iznad ukupno 20.000,00 kuna godišnje

• naknada sportašima amaterima za sportska usa-vršavanja na razliku iznosa iznad ukupno 1.600,00 kuna mjesečno.

Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka pla-ća se po odbitku, po stopi od 25 % bez priznavanja osobnog odbitka, a kao izdaci priznaju se uplaćeni doprinosi za obvezna osiguranja iz primitka. Iznimno, sportaši koji obavljaju profesionalnu djelatnost spor-taša po osnovi koje su osigurani i doprinose za ob-vezna osiguranja plaćaju prema rješenju, pri utvrđi-vanju drugog dohotka imaju pravo na 30 % porezno prizna h paušalnih izdataka. Važno je istaknu da se ovi izdaci priznaju pri obračunu i upla predujma poreza na dohodak, ali ne i po godišnjoj poreznoj prijavi, ako nisu prizna u jeku poreznog razdoblja pri plaćanju predujma poreza.

Odredbama članka 48., stavka 2. Zakona propisano je da predujam poreza na dohodak od drugog do-hotka obračunavaju, obustavljaju i uplaćuju ispla -telji prilikom svake isplate i istodobno s isplatom, a iznimno sam porezni obveznik – sportaš, ako je dru-gi dohodak ostvaren izravno iz inozemstva pri čemu predujam poreza uplaćuje u roku od osam (8) dana od dana primitka2. Inozemni dohodak preračunava se u kunsku protuvrijednost primjenom srednjeg te-čaja Hrvatske narodne banke na dan kad je dohodak ostvaren.

2  Pod uvjetom da ugovorima o izbjegavanju dvostrukog oporezivan-ja koji su u primjeni nije uređeno drukčije.

Način obračuna predujma poreza na dohodak od drugog dohotka:

• ako porezni obveznik – sportaš ima pravo na pri-znavanje izdataka u visini 30 %, ostvareni primitak po osnovi obavljanja djelatnos sportaša umanjuje se za 30 % te se na tako utvrđeni dohodak koji je jednak poreznoj osnovici primjenjuje stopa poreza u visini 25 %. Tako utvrđeni predujam poreza na dohodak osnovica je za obračun prireza porezu na dohodak ako je plaćanje prireza, prema odredba-ma posebnog zakona, propisala općina/grad u ko-joj porezni obveznik ima prebivalište ili uobičajeno boravište.

• ako porezni obveznik – sportaš, prema odredbama Zakona, nema pravo na izdatak u visini 30 %, pri-mitak ostvaren od obavljanja djelatnos sportaša može se umanji za plaćene doprinose za obvezna osiguranja iz primitka prema posebnim propisima, te se na tako utvrđeni dohodak odnosno poreznu osnovicu primjenjuje stopa poreza u visini 25 % i možebitno propisana stopa prireza na iznos utvr-đenog poreza na dohodak. Na ovaj način predujam poreza na dohodak od drugog dohotka obračuna-vaju i uplaćuju i druge osobe u sportu po osnovi te djelatnos .

Pri obračunu i upla doprinosa za obvezna osigura-nja, potrebno je istaknu sljedeće:

• budući da primici od kojih se utvrđuje drugi doho-dak, a isplaćuju se osobi koja je obvezno osigurana po osnovi obavljanja samostalne djelatnos slo-bodnog zanimanja sportaša i koja je promijenila način utvrđivanja dohotka te prema primicima po osnovi obavljanja samostalne djelatnos utvrđuje dohodak na način propisan za utvrđivanje drugog dohotka, ne podliježu obvezi doprinosa propisanoj prema primicima od kojih se utvrđuje drugi doho-dak, sukladno članku 211. Zakona o doprinosima, radi primjene iznimke ispla telj primitka mora osigura dokaz. Dokaz je potvrda Porezne upra-ve izdana na ime primatelja prije prve isplate po toj osnovi u tekućoj godini o tome da je obveznik upisan u registar obveznika doprinosa po osnovi obavljanja samostalne djelatnos ili rješenje kojim mu je utvrđena obveza doprinosa za tekuću godi-nu (članak 235. Pravilnika o doprinosima, NN, br. 2/09, 9/09 – ispravak, 97/09, 25/11, 61/12 i 86/13)

• ispla telj primitka od kojega se utvrđuje drugi do-hodak po osnovi sportske s pendije i iznad neo-porezivog iznosa, sukladno članku 209., stavku 1., točki 6. Zakona o doprinosima, bez obzira na iznos sportske s pendije, izuzima taj primitak od ob-veze doprinosa. Radi primjene iznimke ispla telj sportske s pendije mora osigura dokaz, a dokaz

Page 45: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

43

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

je ugovor o sportskoj s pendiji sklopljen između ispla telja i primatelja prije početka isplate s pen-dije ili rješenje kojim se primatelju utvrđuje pravo na sportsku s pendiju u vezi s kriterijima o katego-rizaciji sportaša prema propisima o sportu (čl. 224. Pravilnika o doprinosima,

• porezni obveznici – sportaši ispla telju daju izja-vu, i to na početku svake godine u kojoj ostvaruju primitke, da dohodak utvrđuju na temelju poslov-nih knjiga, te da porez na dohodak plaćaju prema stvarnom dohotku, a ispla telji primitaka u tom slučaju ne obračunavaju ni doprinose za obvezna osiguranja.

1.2.3. Oporezivanje dohotka sportaša – nerezidenta RH

Rezidentnost poreznog obveznika sportaša utvrđuje se u skladu s člankom 4. Ugovora koji je u primjeni. Ako se na temelju te odredbe utvrdi da je riječ o po-reznom obvezniku nerezidentu Republike Hrvatske, temeljem ugovora potrebno je utvrdi ima li Republi-ka Hrvatska pravo oporezivanja ostvarenog dohotka ili ne. Moguća je u pravilu primjena članka 14. Ugo-vora (samostalna djelatnost), članka 15. (nesamostal-ni rad) ili članka 17. (umjetnici i sportaši).

Pri razgraničenju o kojem se izvoru dohotka radi po-trebno je uze u obzir svaki pojedini slučaj posebno i pravilno i zakonito primijeni odredbe Ugovora koji je u primjeni. Rezidentnost poreznog obveznika utvrđuje se prema odredbama članka 38. OPZ-a. Do-hodak sportaša nerezidenta ostvaren od obavljanja djelatnos sportaša u Republici Hrvatskoj podliježe oporezivanju prema odredbama tuzemnog Zakona. Dakle, primijenit će se odredbe članka 45. o plaća-nju predujma poreza na dohodak od nesamostalnog rada, ako je riječ o primicima od nesamostalnog rada, ili odredbe članka 32. Zakona, ako je riječ o drugom dohotku s posebnim osvrtom na stavak 5., točku 3. istoga članka kojim je propisano da se pri utvrđivanju drugog dohotka izdaci, prije izdataka iz stavka 4. isto-ga članka, ako su obračunani i plaćeni prema poseb-nim propisima, priznaju u visini 30 % ostvarenih pri-mitaka fi zičkim osobama po osnovi primitaka nerezi-denata za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos te djelatnos u svezi s skom, radiom i televizijom te zabavnim pri-redbama. Prema članku 48. Zakona, predujam poreza na dohodak od drugog dohotka plaća se po odbitku, po stopi od 25 % bez priznavanja osobnog odbitka iz članka 36. Zakona. Predujam poreza na dohodak od drugog dohotka, obračunavaju, obustavljaju i uplaću-ju ispla telji prilikom svake isplate i istodobno s ispla-tom. Na is način ispla telji obračunavaju i obustav-

ljaju predujam poreza na dohodak koji ostvare nere-ziden obavljanjem djelatnos iz članka 18., stavka 2. Zakona (dakle obavljanjem samostalne djelatnos slobodnog zanimanja).

2. Nagrade za sportska ostvarenja, sportske s pendije i naknade za sportska usavršavanja

2.1. Nagrade za sportska ostvarenja

Odredbama članka 9., stavka 1., točke 6. Zakona propisano je da se dohotkom ne smatraju državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvat-ski sabor i Vlada Republike Hrvatske, nagrade jedi-nica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane statutom h jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, parao-limpijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, te svjetskim i europskim prvenstvima planirane za te namjene u državnom proračunu Republike Hrvatske i proračunima jedinica lokalne i područne (regional-ne) samouprave.

Nagradama se u smislu navedene odredbe Zakona smatraju priznanja istaknu m pojedincima za zna-čajna ostvarenja pos gnuta na područjima kulture, sporta, umjetnos , odgoja i obrazovanja, znanos i sl. U pravilu se nagrade kao priznanja za značajna ostvarenja, rezultate ili zasluge dodjeljuju godišnje. Sukladno članku 10., točki 16. Zakona porez na do-hodak ne plaća se na nagrade za sportska ostvarenja do propisanog iznosa, odnosno do ukupno 20.000,00 kuna godišnje. Nagrade za sportska ostvarenja iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više ispla-ćenog iznosa, smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak. Člankom 44., stavkom 13. Pravilnika propisano je da se nagradama za sportska ostvarenja smatraju nagrade određene prema Pravil-niku o kategorizaciji sportaša i Pravilniku o mjerilima za dodjelu nagrada koji donosi nadležno ministarstvo na prijedlog Hrvatskog olimpijskog odbora, a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, sportski savezi na razini gradova i županija odnosno nacionalni sportski savezi, te sportske zajednice u gradovima i županija-ma i sportski klubovi.

Temeljem prethodno navedenoga, Pravilnikom o po-rezu na dohodak uređeno je što se smatra nagradama za sportska ostvarenja i tko ih može ispla u svrhe priznavanja neoporezivog dijela. Važno je naglasi da se navedene nagrade za sportska ostvarenja prema članku 44., stavku 13. Pravilnika i nagrade propisane u članku 9., stavku 1., točki 6. Zakona, međusobno ne isključuju.

Page 46: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

44

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2.2. Sportske s pendije

Sukladno članku 10., točki 14. Zakona i članku 45., stavku 1. točki 4. Pravilnika do 1.600,00 kuna mjeseč-no ne podliježu oporezivanju, smatraju se sportske s pendije iz članka 44., stavka 11. Pravilnika, i to:

a) olimpijske s pendije koje primaju sportaši koji su ispunili odgovarajuću normu za nastup na Olim-pijskim igrama, a koju propisuje pripadajuća me-đunarodna sportska asocijacija određenog sporta za određenu disciplinu koja je uvrštena u program Olimpijskih igara

b) s pendije kategoriziranih sportaša prema Pravilni-ku o kategorizaciji sportaša kojeg u skladu s odred-bama Zakona o sportu donosi Hrvatski olimpijski odbor,

a koje isplaćuju Hrvatski olimpijski odbor, županijske i gradske sportske zajednice te sportski klubovi.

Prema članku 6., stavcima 3. – 5. Zakona o sportu, vrhunski (I., II. i III. kategorija), vrsni (IV. kategorija) ili darovi sportaš (V. i VI. kategorija), (dalje u tekstu: kategorizirani sportaš) je osoba kojoj je na temelju ostvarenih sportskih rezultata izdano rješenje o raz-vrstavanju sportaša u određenu kategoriju od stra-

ne Hrvatskoga olimpijskog odbora, odnosno Hrvat-skoga paraolimpijskog odbora, odnosno Hrvatskoga sportskog saveza gluhih. Zahtjev za razvrstavanje sportaša u određenu kategoriju Hrvatskom olimpij-skom odboru, Hrvatskom paraolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sportskom savezu gluhih pod-nosi sportaš, a podaci navedeni u zahtjevu moraju bi prethodno ovjerovljeni od sportskog kluba, čiji je član i pripadajućega nacionalnoga sportskog sa-veza.

Hrvatskom olimpijskom odboru, Hrvatskom pa-raolimpijskom odboru, odnosno Hrvatskom sport-skom savezu gluhih povjerava se kao javna ovlast utvrđivanje kategorija sportaša i donošenje rješe-nja o kategorizaciji sportaša. Sportaš se razvrstava u određenu kategoriju s prvim danom sljedećeg mjeseca nakon što je ostvario rezultat na temelju kojeg stječe pravo na određenu kategoriju. Katego-rizirani sportaš se upisuje u Registar kategorizira-nih sportaša koji ustrojava i vodi Hrvatski olimpij-ski odbor, Hrvatski paraolimpijski odbor, odnosno Hrvatski sportski savez gluhih. Sportske stipendije iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mje-sečno), smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl. 32., st. 3., t. 9. Zakona i čl., 44. st. 10. Pravilnika).

2.3. Naknade sportašima amaterima za sportsko usavršavanje

Sukladno članku 10., točki 16. Zakona i članku 7., stav-ku 11. Pravilnika porez na dohodak ne plaća se na na-knade sportašima amaterima prema posebnim pro-pisima, do ukupno 1.600,00 kuna mjesečno. Naknade sportašu amateru iznad propisanog iznosa odnosno u dijelu razlike više isplaćenog iznosa (iznad 1.600,00 kuna mjesečno), smatraju se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak (čl. 32., st. 3., t. 10. Zakona i čl. 44., st. 14. Pravilnika).

Naknadama se smatraju naknade isplaćene sportašu amateru u svrhe njegovog sportskog usavršavanja prema posebnom propisu (Zakonu o sportu i propisi-ma donesenim na temelju tog Zakona) primjerice na-knade za pojačanu prehranu i vitaminizaciju sportaša, održavanje sportskog rekvizita, sredstva ili opreme i sl. S obzirom na to da se neoporezivi iznos naknada za sportsko usavršavanje može ispla samo sportašu amateru, odredba Pravilnika povezuje se s pojamom: sportaša amatera, kako je on defi niran posebnim propisom odnosno Zakonom o sportu.

Priznavanje neoporezivog dijela sportske s pendije ne isključuje pravo na:

Page 47: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

45

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

• neoporezivi dio s pendije učenicima i studen ma za redovno školovanje na srednjim, višim i visokim školama i fakulte ma

• neoporezive s pendije studenata za redovno ško-lovanje na višim i visokim školama i fakulte ma i poslijediplomanata te poslijedoktoranata za koje su sredstva planirana u državnom proračunu Re-publike Hrvatske

• na primitke iz članka 10., točke 22. Zakona koji se isplaćuju poslijediploman ma, poslijedoktorandi-ma, istraživačima i znanstvenicima prema članku 10., točki 13. Zakona

• neoporezive s pendije koje se isplaćuju, odnosno dodjeljuju iz proračuna Europske unije, uređene posebnim međunarodnim sporazumima

• neoporezive s pendije za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju, odnosno dodje-ljuju zaklade, fundacije, ustanove i druge ins tucije registrirane u Republici Hrvatskoj za odgojno-obra-zovne ili znanstveno-istraživačke svrhe, koje djelu-ju u skladu s posebnim propisima, osnovane s na-mjenom s pendiranja, ako su studen -s pendis izabrani na javnim natječajima kojima mogu pristu-pi svi studen pod jednakim uvje ma

• neoporezivi dio nagrada za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima.

Nadalje, ako se sportašu isplaćuju dvije ili više sport-skih s pendija, sportaš je obvezan ispla telju sport-ske s pendije dostavi vjerodostojne isprave ili pi-sanu izjavu o isplaćenim sportskim s pendijama da bi ispla telj mogao pra iznose, ako su viši od neo-porezivih te podliježu oporezivanju u razlici iznad pro-pisanog iznosa. Navedeno se odnosi i na isplatu na-grada za sportska ostvarenja i naknada sportašima amaterima. Vjerodostojnim ispravama mogu se sma-tra : preslika sklopljenog ugovora o ispla sportske s pendije, preslika rješenja kojim se utvrđuje pravo na isplatu sportske s pendije, preslika odluke, ugovo-ra i drugo o ispla naknada za sportsko usavršavanje, te druge isprave kojima se može potvrdi vjerodo-stojnost isplaćenog primitka po m osnovama.

Važno je istaknu i odredbu članka 45., stavka 2. Pra-vilnika koja, između ostalog, propisuje da ako se u jeku jednoga mjeseca poreznog razdoblja isplaćuju

sportske s pendije ili naknade sportašima amate-rima za više mjeseci istog ili prethodnog poreznog razdoblja, propisani neoporezivi iznosi priznaju se u ukupnom iznosu kumula vno za broj mjeseci za koje je sportska s pendija ili naknada trebala bi isplaće-na. Ispla telji su obvezni u svojim evidencijama osi-gura podatke o isplaćenim primicima, i to po osnovi svih navedenih isplata koje obavljaju, a ako se primici isplaćuju kod dva ili više ispla telja, porezni obveznik obvezan je ispla telju prije isplate dostavi vjerodo-

stojne isprave o ostvarenim primicima kod drugih ispla telja.

Navedena odredba odnosi se na slučajeve, ako se isplaćuje primjerice sportska s pendija u jednom mjesecu za više prethodnih mjeseci u kojim je trebala bi isplaćena, a nije, priznaje se ukupni neoporezivi dio za te mjesece (primjerice: 1.600,00 * 2 mjeseca = 3.200,00 kuna neoporezivo u mjesecu u kojem se sportska s pendija isplaćuje za prethodna 2 mjese-ca. Na razliku iznad neoporezivog iznosa ispla telj obračunava, obustavlja i uplaćuje predujam poreza na dohodak od drugog dohotka – ako se po osnovi primitaka od djelatnos sportaša dohodak utvrđuje kao drugi dohodak). Smisao je odredbe u slučajevima kada ispla telj primjerice ugovorenu sportsku s pen-diju nije iz stvarnih i određenih razloga u mogućnos ispla sportašu u mjesecu u kojem bi trebao.

Potrebno je napomenu i da, u skladu s člankom 46., stavkom 6. Pravilnika, sportaš koji je po osnovi djelat-nos sportaša osiguran i doprinose za obvezna osigu-ranja plaća prema rješenju Porezne uprave i izabrao je utvrđivanje dohotka od te djelatnos kako je pro-pisano za drugi dohodak, te shodno tome ima pravo na 30 % paušalnih izdataka, 30 % paušalnih izdataka priznaje mu se i pri oporezivanju sportske s pendije, ako je prima i ostvaruje u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno odnosno priznaje mu se i pri oporezi-vanju nagrada za sportska ostvarenja, ako ih je ostva-rio u iznosu većem od 20.000,00 kuna godišnje (riječ je o primicima po osnovi djelatnos sportaša).

Prema članku 90., stavcima 1., 2. i 3. točki 5. podtočki 5.3. Pravilnika ispla telji primitaka obvezni su primitak od kojeg se utvrđuje dohodak ispla na žiroračun sportaša. Među m, i u slučaju da se radi o primici-ma na koje se ne plaća porez na dohodak do propisa-nog iznosa kao što su sportske s pendije, nagrade za sportska ostvarenja i naknade za sportska usavršava-nja, ispla telji h primitaka obvezni su iste ispla na račun (žiroračun ili tekući račun) poreznog obveznika.

S obzirom na to da se Zakonom propisuje mogućnost isplate neoporezivog dijela sportske s pendije, na-grade za sportska ostvarenja i naknade sportašima, koje su uređene posebnim propisima, potrebno je osvrnu se i na ovu problema ku. Posebnim propi-sima smatraju se zakoni koji uređuju navedenu pro-blema ku, te propisi doneseni na temelju h zako-na. Prvenstveno je riječ o Zakonu o sportu te drugim propisima donesenim na temelju zakona. Odredbe Pravilnika o porezu na dohodak radi pravilne i jedin-stvene primjene Zakona pri oporezivanju primitaka od djelatnos sportaša, uređuju, sukladno navede-nim posebnim propisima koji se odnose na sport, pojmove sportskih s pendija, sportaša, nagrada za

Page 48: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

46

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

sportska ostvarenja, naknada za sportska usavrša-vanja, pod kojim se uvje ma isplaćuju i tko ih može ispla u svrhe priznavanja neoporezivog dijela.

2.4. Pravo na podmirenje troškova službenog putovanja

Sukladno članku 10., točki 11. Zakona porez na do-hodak se ne plaća na primitke po osnovi službenih putovanja fi zičkih osoba koje ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. ovoga Za-kona ili primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. ovoga Zakona, u neprofi tnim organizaci-jama uz naknadu, a do propisanog iznosa. Navedeno znači da ako sportaš koji ne ostvaruje oporezive pri-mitke od kluba ili saveza ima pravo, radi odlaska na pripreme ili natjecanja, na podmirenje troškova služ-benog puta u punom iznosu kao da se radi o osobi u radnom odnosu (ima pravo na dnevnicu, naknadu za korištenje osobnog automobila u službene svrhe, podmirenje troškova puta i smještaja kao i ostale povezane troškove). Sportaš ili druga osoba u sportu koja ostvaruje oporezive primitke od kluba ili saveza, što se če službenog puta, može ostvari pravo na neoporeziv trošak noćenja i puta, ako račun glasi na klub odnosno savez koji ga šalje na put.

3. Podnošenje propisanih izvješća u svezi s drugim dohotkom

O isplaćenom primitku, iznosima obračunanih dopri-nosa i uplaćenih doprinosa i obračunanom i uplaće-nom predujmu poreza na dohodak, u svakom slučaju kada se, prema primicima od kojih se utvrđuje drugi dohodak, predujam poreza na dohodak obračunava po odbitku, ispla telj primitka ima obvezu izvijes Poreznu upravu. Izvješće Poreznoj upravi podno-si na dan isplate primitka ili najkasnije sljedeći dan. Izvješće se podnosi na Obrascu JOPPD, čiji su oblik i sadržaj te rok za podnošenje propisani člankom 76. Pravilnika o porezu na dohodak. Na istom obrascu iskazuju se i neporezivi primici sportaša (neoporezivi dio sportske s pendije, naknade za sportska usavrša-vanja, nagrada za sportska ostvarenja i sl.), ali se is mogu iskaza do 15. dana u mjesecu za sve isplate u prethodnom mjesecu. Neoporezivi primici, u vezi sa sportom, prikazuju se u ukupnom iznosu po poje-dinim OIB-u primatelja prema sljedećim oznakama iz priloga 4. Obrasca JOPPD:

05 – državne nagrade ustanovljene propisima koje donosi Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvat-ske, nagrade jedinica lokalne i područne (re-gionalne) samouprave propisane statutom h jedinica i novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim igrama, paraolimpijskim igrama i

olimpijskim igrama gluhih te svjetskim i europ-skim prvenstvima planirane za te namjene u dr-žavnom proračunu Republike Hrvatske i prora-čunima jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave

27 – naknade za službena putovanja po osnovi prije-voza i noćenja iz članka 13., stavka 2. točaka 1. i 2. Pravilnika o porezu na dohodak koje isplaćuju neprofi tne organizacije, fi zičkim osobama koje za te organizacije obavljaju poslove iz njihovog dje-lokruga odnosno za njihove potrebe i uz naknadu, a pod uvjetom da računi o obavljenim uslugama glase na ispla telja – neprofi tnu organizaciju (čl. 10., t. 11. Zakona o porezu na dohodak i čl. 7., st. 6. Pravilnika o porezu na dohodak)

29 – nagrade za sportska ostvarenja i naknade spor-tašima amaterima prema posebnim propisima, do propisanih iznosa

52 – dnevnice isplaćene po osnovi službenih putova-nja fi zičkim osobama koje u neprofi tnim organi-zacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesa-mostalnog rada iz članka 14. Zakona o porezu na dohodak odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak (čl. 10., t. 11. Zakona o porezu na doho-dak i čl. 7., st. 5. Pravilnika o porezu na dohodak

53 – troškovi prijevoza (trošak cestarine i prijevoznih karata) i troškovi noćenja na službenom putova-nju u visini stvarnih izdataka prema konačnom obračunu putnih naloga koje isplaćuju/podmi-ruju neprofi tne organizacije osobama koje u m organizacijama ne ostvaruju primitke po osnovi nesamostalnog rada iz članka 14. Zakona o po-rezu na dohodak, odnosno primitke od kojih se utvrđuje drugi dohodak iz članka 32. Zakona o porezu na dohodak

56 – sportske s pendije, ukupno do propisanog iznosa.

4. Osvrt na podnošenje godišnje porezne prijave

U skladu s člankom 39., stavkom 1., točkom 2. Za-kona, porezni obveznik – sportaš koji dohodak od djelatnos sportaša utvrđuje kako je propisano za samostalnu djelatnost (na temelju poslovnih knjiga), obvezan je po isteku poreznog razdoblja podnije godišnju poreznu prijavu u kojoj je obvezan iskaza ukupno ostvareni dohodak u poreznom razdoblju po osnovi samostalne djelatnos i nesamostalnog rada. Ako u godišnjoj poreznoj prijavi sportaš iskaže i doho-dak iz ostalih izvora za koje nije obvezan podnije go-dišnju poreznu prijavu, tada u godišnjoj poreznoj pri-javi mora iskaza ukupno ostvareni dohodak prema

Page 49: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

47

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

svim izvorima dohotka propisanim člankom 5. Zako-na. Ovo je nova odredba koja je izmijenjena i primje-njuje se od 1. srpnja 2010. godine. Naime, do tada je porezni obveznik koji obavlja samostalnu djelatnost i dohodak utvrđuje temeljem podataka iz poslovnih knjiga u svojoj godišnjoj poreznoj prijavi morao iska-za ukupno ostvareni dohodak po svim izvorima do-hotka prema članku 5. Zakona.

Prema odredbama članka 40., stavka 1., točke 5. Za-kona godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnije porezni obveznik, ako u poreznom razdoblju ostvari drugi dohodak iz članka 32. Zakona, a pod uvjetom da nije obvezan podnije godišnju poreznu prijavu prema članku 39. Zakona. Navedeno znači da porezni obveznik – sportaš koji po osnovi djelatnos sportaša dohodak utvrđuje kako je propisano za drugi dohodak i/ili ostvaruje sportsku s pendiju u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno (razlika iznosa iznad propisa-nog smatra se primitkom od kojeg se utvrđuje drugi dohodak) i/ili ostvari nagrade za sportska ostvarenja u iznosu većem od 20.000,00 kuna godišnje i/ili spor-taš amater ostvari naknade za sportsko usavršavanje u iznosu većem od 1.600,00 kuna mjesečno, nije ob-vezan za tako ostvareni dohodak podnije godišnju poreznu prijavu, i to pod uvjetom:

• da godišnju poreznu prijavu nije obvezan podnije prema članku 39. Zakona odnosno da u poreznom razdoblju uz drugi dohodak nije ostvario dohodak za koji je propisano obvezno podnošenje porezne prijave

• da je predujam poreza na dohodak od drugog do-hotka u jeku poreznog razdoblja za koje se pod-nosi porezna prijava obračunan i uplaćen prema odredbama Zakona i Pravilnika.

Nadalje, važno je skrenu pozornost i na odredbe članka 36., stavka 4. Zakona kojima je propisano da se uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržavanom djecom smatraju fi zičke osobe čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi primici koji se u smislu Zakona ne smatraju dohotkom, ne prelaze iznos peterostrukog osnovnoga osobnog odbitka od-nosno 13.000,00 kuna na godišnjoj razini. Navedeno znači da se primjerice sportaš koji u jeku poreznog razdoblja (kalendarske godine) ostvari sportsku s -pendiju i/ili nagradu za sportsko ostvarenje i/ili na-knadu za sportsko usavršavanje u iznosu većem od 13.000,00 kuna (neovisno radi li se o primitku na koji se do propisanog iznosa ne plaća porez na dohodak ili o oporezivom primitku od kojeg se utvrđuje drugi dohodak), ne može u poreznom smislu smatra uzdr-žavanim članom uže obitelji ili uzdržavanim djetetom, odnosno uzdržavatelj ne može koris osobni odbi-tak za tog uzdr žavanog člana ili dijete.

RAČ

UN

SKI P

LAN

PR

OR

UN

A 2

01

5.

Knjige možete naruči e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. mm4pin.hr, faksom ili

telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

RAČ

UN

SKI P

LAN

ZA

NE

PR

OFI

TN

E O

RG

AN

IZA

CIJ

E 2

01

5.

RA

NSK

I R

UN

SKI P

LAN

PR

OR

UN

A

51

51

50

15

01

50

15

01

52

01

...

SKIP

LAN

ZA

NE

PR

OFI

TN

E O

RG

AZ

AN

IZAAAA

CIJ

EC

IJC

ICC

220

12

01

20

12

01

20

10

12

11..

551

5

Page 50: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

48

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. UvodČlankom 2., stavkom 1. Zakona o porezu na dobit propisano je da je obveznik poreza na dobit trgovač-ko društvo i druga pravna i fi zička osoba rezident Re-publike Hrvatske koja gospodarsku djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi , dohotka ili prihoda ili drugih gospodarski procjenjivih koris . U istom članku (st. 5. i 6.) navedene su osobe koje nisu obveznici poreza na dobit, osim ako obavljaju gospo-darsku djelatnost, a neoporezivanje te djelatnos bi dovelo do neopravdanih povlas ca na tržištu. To su: jela državne uprave, jela područne (regional-ne) samouprave, jela lokalne samouprave i Hrvat-ska narodna banka, državne ustanove, ustanove je-dinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi, vjerske zajednice, poli čke stranke, sindika , komore, udru-ge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna druš-tva, zajednice tehničke kulture, turis čke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije.

Načelno dakle, proračunski korisnici kao i navedene neprofi tne organizacije nisu subjek koji se mogu os-nova i djelova radi ostvarivanja dobi . Kao takvi nisu poduzetnici, pa ni obveznici poreza na dobit. Proračunski subjek su naime neprofi tne ustanove koje u svojim ak ma o osnivanju nemaju istaknut cilj ostvarivanje dobi nego samo prihoda radi fi nanci-ranja svoje neprofi tne djelatnos . Ipak, ako prihode

stječu razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da obavljaju djelatnost na način i uz uvjete po koji-ma tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osno-vani radi stjecanja dobi (samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procje-njivih koris ).

2. Prijava obavljanja gospodarske djelatnos

Prethodno navedeni subjek , ako obavljaju gospo-darstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatno-s dovelo bi do stjecanja neopravdanih povlas ca na tržištu, postaju potencijalni obveznicima poreza na dobit o čemu su dužni samostalno podnije pri-javu. Do konca 2014. godine uključivanje u sustav poreza na dobit temeljilo se na izdavanju rješenja od porezne uprave. U tom smislu, u Zakonu o pore-zu na dobit je promijenjena odredba koja se odnosi prvenstveno na načelno neprofi tne organizacije, koje u određenom trenutku počinju obavlja neku gospo-darsku djelatnost zbog koje bi neoporezivanjem te djelatnos stekle neopravdane povlas ce na tržištu. Navedena odredba, između ostaloga je usklađena s propisima koji uređuju poslovanje udruga i koji udru-gama nalažu da početak obavljanja određene djelat-nos moraju upisa u statut udruge.

Zakonom je utvrđena odgovornost svake načelno neprofi tne udruge ili druge organizacije koje je, zbog svoje općekorisne svrhe ili bitne funkcije koju obavlja, oslobođena od obveze plaćanja poreza na dobit, ako proširi svoj obim poslovanja na druge

Obveza samostalne prijave obavljanja gospodarske djelatnos Davor Vašiček *

Sukladno izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dobit (NN, br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10, 22/12, 143/14) i Pravilniku o porez na dobit (NN, br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 146/11, 160/13,12/14, 157/14) uvedena je obveza samostalnog prijavljivanja početka obavljanja određene gospodarske djelatnos Poreznoj upravi, ako osobe koje načelno nisu obveznici poreza na dobit obavljaju neku gospodarsku djelatnost. Ovu promjenu valja promatra u kontekstu sustavnijeg uređivanja fi nancij-skog poslovanja neprofi tnih organizacija, ali i smanjenja obujma poslova na ispostavama Porezne uprave i pojednostavljenja poreznog postupka. Naime, njima je ukinuta obveza izdavanja rješenja u slučaju obveze plaćanja poreza na dobit za navedene kategorije obveznika. U članku se prvenstvno skreće pozornost na ovu novu obvezu proračunskih i neprofi tnih organizacija koje uz osnovne djelatnos obavljaju i određene gospodarske djelatnos na tržištu. Kao prilog problema ziranju ove tema ke, obrađuju se i neki aspek oporezivanja vlas h prihoda i računovodstvene prilagodbe.

* Prof. dr. sc. Davor Vašiček, Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

Page 51: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

49

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

djelatnos u odnosu na one zbog kojih je osnovana, da početak obavljanja te gospodarske djelatnos u roku od osam dana prijavi i Poreznoj upravi. U član-ku 6. Pravilnika o porezu na dobit ovo pitanje uređe-no je kako slijedi:

(1) U postupku utvrđivanja obavljanja gospodarske djelatnos osoba iz članka 2., stavaka 5. i 6. Zakona, a čije bi neoporezivanje dovelo do stjecanja neopravda-nih povlas ca na tržištu potrebno je utvrdi obavlja li se ta djelatnost samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris . Neovisno o tome imali li određena osoba u svojim ak ma o osnivanju za cilj ostvarivanje dobi ili samo prihoda radi fi nanciranja svoje djelatnos , a prihode stječe razmjenom dobara i usluga na tržištu, smatra se da ona obavlja djelatnost na način i uz uvjete po kojima tu djelatnost obavljaju i poduzetnici koji su osnovani radi stjecanja dobi .

(2) Ako osobe iz članka 2., stavaka 5. i 6. Zakona ne prijave početak obavljanja gospodarske djelatnos , nadležna ispostava Porezne uprave rješenjem će, sukladno članku 2. stavku 7. Zakona, utvrdi obvezu plaćanja poreza na dobit za tu djelatnost u slučajevi-ma kada prema stavku 1. ovoga članka utvrdi da bi neoporezivanje te djelatnos dovelo do stjecanja neo-pravdanih povlas ca na tržištu.

Za razliku od sustava PDV-a koji je utvrdio vrijednosni prag od 230.000,00 kn oporezivih isporuka kao krite-rij obveznog uključivanja u krug poreznih obveznika, sustav oporezivanja dobi ne defi nira vrijednosnu razinu tzv. zanemarivog opsega gospodarske djelat-nos , koja se ne bi smatrala relevantnom za opore-zivanje. To otvara pragma čno pitanje posljedica i trenutka kada nastaje obveza prijave obavljanja gos-podarske djelatnos s obzirom na dugo godina pro-klamiranu defi niranja oporezive djelatnos , ako ima obilježja: „samostalnos , trajnos i radi ostvarivanja dobi ili drugih gospodarstveno procjenjivih koris “.

Trenutno se čini nedovoljno jasnim, znači li svaka samostalna prijava obavljanja gospodarske djelat-nos poreznoj upravi automatski i prijavom u su-stav oporezivanja dobi ?! Na posljetku, sasvim je konkretno pitanje: jesu li svi obveznici PDV-a sada ujedno i obveznici samostalne prijave gospodarske djelatnos ?

Pritom se između PDV-om oporezivih isporuka i pri-hoda od gospodarske djelatnos za oporezivanje porezom na dobit ne može stavi znak jednakos . Porezna uprava je do sada pozivala pojedine porezne obveznike na prijavu ili je rješenje za oporezivanje gospodarske djelatnos donosila za sve ili se ograni-čila samo na dio djelatnos čije su isporuke oporezive

PDV-om. Ako bi se na ovaj restrik vni način tumači-la izmjena zakonske odredbe o prijavi gospodarske djelatnos poreznoj upravi, koja više nema obve-zu izdava rješenja o statusu poreznog obveznika, to bi moglo rezul ra sto nama novih formalnih i marginalnih poreznih obveznika koji će se izloži značajnim troškovima i računovodstvenim napori-ma posebnog praćenja gospodarske djelatnos , a istodobno za proračun neće gotovo bi pozi vnog fi skalnog učinka.

S druge strane, ovakva odredbe može izazva prav-nu nesigurnost brojnih nepro nih, a naročito pro-računskih pravnih osoba koji sporadično ostvaruju tzv. vlas te prihode na tržištu, ali ih zbog opsega ili povremenos ne smatraju sustavnom gospodarskom djelatnošću te se ne smatraju obveznima prijavi gospodarsku djelatnost poreznoj upravi. Posljedice u ovom slučaju, gdje će (možebitno!) intervenira po-rezna uprava temeljem svojega diskrecijskog prava i u članku 6., stavku 2. Pravilnika, mogu bi ozbiljne. Na-ime, prema članku 58. Općeg poreznog zakona (NN, br. 147/08, 18/11, 78/12, 136/12 i 73/13) porezni ob-veznik dužan je prijavi sve činjenice bitne za utvr-đivanje njegove porezne obveze, a naročito osnutak, premještaj i prestanak trgovačkog društva, radionice ili stalne poslovne jedinice ili početak obavljanja gos-podarske djelatnos , odnosno promjenu prebivali-šta ili uobičajenog boravišta, i druge činjenice čije je prijavljivanje propisano posebnim zakonom. Za pre-kršaje iz navedenoga članka 208. OPZ-a propisana je novčana kazna u iznosu od 5.000,00 do 300.000,00 kuna za pravnu osobu, a također i kazna u iznosu od 3.000,00 do 30.000,00 kuna za odgovornu osoba u pravnoj osobi.

3. Računovodstvene pretpostavke za utvrđivanja porezne osnovice

Računovodstveno praćenje gospodarske djelatnos za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na dobit za-h jeva dodatne organizacijske i stručne napore kod neprofi tnihi proračunskih subjekata obveznika. Ovo proizlazi iz činjenice da, za razliku od poduzetnika, svoj računovodstveni sustav temelje na posebnim propisima koji se u suš nskom i/ili formalnom smislu znatno razlikuju od pravila utvrđenih poduzetničkim računovodstvom. Radi utvrđivanja porezne osnovice iz članka 5. Zakon o porezu na dobit, porezni obve-znik mora vodi poslovne knjige prema propisima o računovodstvu za poduzetnike, odnosno prema Zakonu o računovodstvu (NN, br. NN 109/07, 54/13, 121/14). Zakonom o računovodstvu propisano je da se poduzetničko računovodstvo temelji na načelu nastanka događaja i primjeni Međunarodnih raču-

Page 52: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

50

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

novodstvenih standarda, odnosno ovisno o veličini poduzetnika, Hrvatskih standarda fi nancijskog izvje-štavanja i Međunarodnih standarda fi nancijskog iz-vještavanja.

To nije slučaj s pravilima na kojima se temelje pro-računsko i neprofi tno računovodstvo, te ovi sustavi ne mogu izravno posluži i za porezne svrhe. U svr-hu ispunjavanja zakonske obveze utvrđivanja pore-zne osnovice, neprofi tne organizacije i proračunski subjek obveznici poreza na dobit, dužni su uz pri-mjenu načela i pravila primjene proračunskog odno-sno neprofi tnog računovodstva, za praćenje svojih oporezivih djelatnos organizira i knjigovodstvene evidencije na poduzetničkim načelima. Naime prema članku 33. Zakona o porezu na dobit, porezna osno-vica utvrđuje se na temelju podataka eviden ranih u poslovnim knjigama, koje se vode u skladu s propi-sima o računovodstvu i fi nancijskim izvješćima koja se sastavljaju na temelju h propisa (bilanca, račun dobi i gubitka).

Nadalje, prema članku 48. Pravilnika o porezu na do-bit defi nirano je da, ako su osobe iz članka 2., stavka 6. Zakona, obveznici poreza na dobit za cjelokupnu djelatnost ili samo za dio djelatnos , tada podno-se Prijavu poreza na dobit za djelatnost za koju su obveznici poreza na dobit. Uz Prijavu poreza na do-bit dostavljaju i Bilancu i Račun dobi i gubitka sa-stavljene u skladu sa Zakonom o računovodstvu za dio poslovanja za koji se utvrđuje porezna osnovica (bilanca na Obrascu POD-BIL, te račun dobi i gubitka na Obrascu POD-RDG, a koji su propisani Pravilnikom o strukturi i sadržaju godišnjih fi nancijskih izvještaja (NN, br. 38/08, 12/09 i 130/10). Ako se Prijava poreza na dobit sastavlja samo za dio djelatnos , uz nave-dena izvješća, dostavljaju se i izvješća sastavljena po posebnim propisima za neprofi tne organizacije.

3.1. Računovodstvene prilagodbe neprofi tnih organizacija

U svezi s računovodstvenim prilagodbama koje će za potrebe oporezivanja dobi od svojih gospodarskih djelatnos mora ustroji neprofi tne organzacije, za-htjevi su manje izraženi nego kod proračunskih subje-kata. Naime, računovodstvo neprofi tnih organizacija temelji se na Zakonu o fi nancijskom poslovanju i raču-novodstvu neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14), koji priznavanje prihoda i rashoda zasniva na nače-lima nastanka događaja jednako kao što je to slučaj i s poduzetničkim računovodstvom (čl. od 22 do 37. Zakona). Ova činjenica vrlo je značajna, jer za potrebe utvrđivana osnovice poreza na dobit treba osigura uglavnom samo prepoznavanje, a ne i različito prizna-vanje porezno relevantnih prihoda i rashoda.

Usporedne kategorije prikazuje sljedeća tablica:

Element Poduzetnici Neprofi tni Za svrhe oporezivanja dobi

Dugotrajna imovina

Kapitalizacija troškova stjecanja

DAIden fi cira imovinu kojom se ostvaruje dobit

Amor zacija DA – Trošak prema obračunu u korisnom vijeku uporabe

DA

Ispravak vrijednos imovine koja služi gosp. djelatnos priznava kao porezni rashod (amor zaciju)

Trošak kratkotrajneimovine

Prema stvarnom trošenju DA

Za gosp. djelatnost priznava trošak do razine stvarnih utrošaka

Priznavanje prihoda

U trenutku isporuke DA

Nenaplaćene prihode uključi u ukupan prihod godine

Rashodi poslovanja

Prema nastanku(full acrual)

Prema nastanku

(full acrual)

Osim izravnih troškova gosp. djelatnos , priznava i dio neizravnih troškova povezanih s gosp. djelatnošću

Donacije D. I. Prihod/rashod

(prihod/rashod)

Donacije koje se odnose na gospodarsku djelatnost priznava u prihode/rashode

Porez na dobit

Predmet raspodjele bruto dobi

Na teret viška/

manjkaprihoda

Knjiženje će se provodi u sljedećoj godini na teret rezultata prethodnih god. zbog bitno različi h rokova

To konkretno znači da će neprofi tne organizacije za potrebe utvrđivanja osnovice poreza na dobit moći odluči između ustrojavanja izdvojenog računovod-stvenog podsustava ili praćenja u okviru integrira-nog fi nancijskog knjigovodstva. U potonjem slučaju valja se prisje ustrojavanja tzv. računovodstvenog fonda gospodarskih djelatnos , kako je to bilo defi -nirano do 2008. godine kada je bila obvezna primjena fondovskog računovodstva. Dakle, uz primjenu istog propisanog računskog plana, otvaranjem potrebnih anali čkih računa za praćenje gospodarske djelatno-s moguće je osigura ver kalni presjek poslovanja po vrstama djelatnos (oporezive i neoporezive). Sli-čan pristup već primjenjuju neprofi tne organizacije, koje u okviru integralnog fi nancijskog knjigovodstva osiguravaju podatke o realizaciji pojedinih projekata fi nanciranih iz EU i drugih namjenskih izvora. U nekim slučajevima, ovisno u opsegu i dinamici gospodarskih djelatnos , oportuno će možda bi otvori i poseban

Page 53: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

51

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

račun za obavljanja platnog prometa čime se još kon-kretnije mogu razdvoji gospodarske od ostalih dje-latnos .

3.2. Računovodstvene prilagodbe proračunskih subjekata

Kada je riječ o proračunskim subjek ma, razlike iz-među proračunskog i poduzetničkog računovodstva odražavaju vrlo različitu prirodu ovih pravnih osoba, te se mogu podijeli na formalne i suš nske.

Formalne razlike u osnovi se sastoje u:

a) primjeni računskog plana (u proračunskom računo-vodstvu je on detaljno propisan čak do pete razine računa, dok poduzetnici samostalno kreiraju svoj računski plan prema svojim potrebama)

b) sustavu fi nancijskog izvještavanja (u proračunskom računovodstvu oblik i sadržaj fi nancijskih izvještaja detaljno je propisan i prilagođen primjeni brojnih proračunskih klasifi kacija, dok su fi nancijski izvje-štaji poduzetnika sadržajno propisani samo s mini-mumom agregiranih elemenata).

Suš nske razlike proizlaze iz primjene modifi cira-nog računovodstvenog načela nastanka događaja u sustavu proračuna, dok poduzetnici dobitaši primje-njuju načelo nastanka događaja u potpunos . Upravo te razlike u priznavanju nekih elemenata uspješnos (prihoda i rashoda) prepreka su potpune mjerodav-nos proračunskih računovodstvenih evidencija (po-slovnih knjiga) za svrhu utvrđivanja osnovice poreza na dobit.

U nastavku se navode temeljne razlike s potrebnim usklađenjima u praćenju gospodarske djelatnos radi mjerodavnos proračunskog računovodstva za utvrđivanje osnovice poreza na dobit:

Element Poduzetnici Proračun Za svrhe oporezivanja dobi

Dugotrajna imovina

Kapitalizacija troškova stjecanja

100 % Rashod u trenutku nabave

Iden fi cira imovinu kojom se ostvaruje dobit

Amor zacija DA – Trošak prema obračunu u korisnom vijeku uporabe

NE – Ispravak vrijednos na teret izvora vlasnišrva

Ispravak vrijednos imovine koja služi gosp. djelatnos priznava kao porezni rashod (amor zaciju)

Trošak kratkotrajneimovine

Prema stvarnom trošenju

100 % trošak u trenutku nabave

Za gosp. djelatnost priznava trošak do razine stvarnih utrošaka (kao zdravstvo, proizvodnja i trgovina)

Priznavanje prihoda

U trenutku isporuke

U trenutku naplate

Nenaplaćene prihode (podsk. 96) uključi u ukupan prihod godine

Rashodi poslovanja

Prema nastanku(full acrual)

Prema nastanku(full acrual)

Osim izravnih troškova gosp. djelatnos , priznava i dio neizravnih troškova funkcioniranja

Donacije D. I. Prihod/rashod

P–VRIO (prihod/rashod)

Donacije koje se odnose na gospodarsku djelatnost priznava u prihode/rashode

Porez na dobit

Predmet raspodjele bruto dobi

Na teret viška/manjkaprihoda

Knjiženje će se provodi u sljedećoj godini na teret rezultata prethodnih god. (podsk. 922) zbog bitno različi h rokova

Navedne razlike u osnovnim računovodstvenim nače-lima i pravilima priznavanja elemenata fi nancijskih iz-vještaja upućuju na zaključak da u okviru propisanog proračunskog računovodstva nije moguće racional-no organizira računovodstveni podsustav, koji bi udovoljio obvezi iz Zakona o porezu na dobit. Osim toga i računovodstveni sustav proračuna detaljno je normiran Zakonom o proračunu i podzakonskim ak -ma (Pravilnikom o računovodstvu i računskom planu proračuna), te ne omogućuje krea van pristup.

I kao posljedica, proizlazi da proračunski subjek koji su uključeni u sustav oporezivanja dobi moraju:

1) Nastavi vodi svoje integralno računovodstvo za praćenje svojih ukupnih djelatnos (dosljedno prema propisima o proračunskom računovodstvu)

2) Ustroji zaseban računovodstveni podsustav za svrhe praćenja gospodarske djelatnos koja se opo-rezuje porezom na dobit. Ovaj podsustav je zapravo paralelno knjigovodstvo u kojemu će se pra samo imovina i poslovni događaji u gospodarskoj djelat-nos . Pritom će se informacije i podatci preuzima iz proračunskog računovodstva, računovodstveno obrađiva (priznava ) prema načelima poduzet-ničkog računovodstva i tako omogući utvrđivanje osnovice poreza na dobit.

4. Amor zacija i priznavanje indirektnih troškova gospodarske djelatnos

Veći broj proračunskih korisnika i neprofi tnih organi-zacija uključit će se u sustav oporezivanja dobi po osnovi iznajmljivanja svojih nekretnina. To je i do sada od strane porezne uprave u nekim slučajevima oka-

Page 54: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

52

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

rakterizirano gospodarstvenom djelatnošću koja se obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja gospo-darstveno procjenjivih koris . U navedenim djelatno-s ma amor zacija je najznačajniji trošak koji se suče-ljava ostvarenim prihodima od iznajmljivanja. Kada je riječ o amor zaciji kao porezno priznatom rashodu, nedvojbeno je da porezni obveznik ima pravo prizna i ovaj trošak (u cijelos kao izravni ili alikvotni dio kao neizravni) sukladno odredbama Zakona i Pravilnika o porezu na dobit. To znači da u poreznom razdoblju može primjeni maksimalno porezno dopus ve stope amor zacije, odnosno da je dužan usporedi odstupaju li primjenjene stope amor zacije (ispravka vrijednos ) od maksimalno porezno dopuštenih1.

Trošenje dugotrajne imovine u sustavu proračuna ne iskazuje se u knjigovodstvu kao trošak amor zacije, nego kao ispravak vrijednos (umanjanje) vlas h izvora s obzirom na to da proračunsko računovodstvo ne dozvoljava kapitalizaciju troška stjecanja dugotraj-ne imovine, već iskazivanje ukupnog troška u trenut-ku stjecanja. Ovu knjigovodstvenu činjenicu, kao re-zultat primjene Zakon o proračunu ne smatramo re-levantnom u postupku priznavanja poreznih rashoda po osnovu amor zacije.

Kao što je i navedeno, obveznik poreza na dobit du-žan je za porezne potrebe primjenjiva poduzetnička računovodstvena načela, što podrazumijeva i iskazi-vanje utrošenih resursa prema načelu nastanka doga-đaja, odnosno temeljno pravilo sučeljavanja prihoda i rashoda. Drugim riječima, iskazani ispravak vrijedno-s također je izraz utroška resursa (dugotrajne imo-vine) u svrhu ostvarivanja oporezive dobi , poglavito ako se radi o dobi od iznajmljivanja te imovine, te se kao takav ima i uvaži u postupku utvrđivanja. Prora-čunski subjek , kao obveznici poreza na dobit, imaju pravo i obvezu š svoj kapital – vlas te izvore. Isto vrijedi i za neprofi tne organizacije.

U tu svrhu u izdvojenom knjigovodstvu kod proračun-skih subjekata, za svrhe oporezivanja dobi preporu-čamo sačini izdvojenu početnu bilancu koja će u ak -vi sadržava dugotrajnu imovinu koja služi obavljajnu gospodarske djelatnos . Za ovu imovinu, utvrđivat će se i iskaziva trošak amor zacije, koji će se nadoknađi-va iz prihoda odnosno umanjivat će računovodstve-

1  Prema Zakonu o porezu na dobit godišnje amor zacijske stope utvrđuju se prema amor zacijskom vijeku za svrhe oporezivanja, za pojedine su grupe dugotrajne imovine: 1. za građevinske objekte i brodove veće od 1000 BRT, (20 godina), 5 %; 2. za osnovno stado, osobne automobile (5 godina), 20 %; 3. za nematerijalnu imovinu, opremu, vozila, osim za osobne automobile, te za mehanizaciju (4 godine), 25 %; 4. za računala, računalnu opremu i programe, mo-bilne telefone i opremu za računalne mreže (2 godine), 50 %; 5. za ostalu nespomenutu imovinu (10 godina), 10 %. Navedene godišnje amor zacijske stope mogu se podvostruči .

nu dobit gospodarske djelatnos kao polaznu veličinu za utvrđivanje osnovice poreza na dobit. Poduzetnička računovodstvena načela nalažu kon nuirano sučelja-vanje prihoda i s njima povezanih rashoda. To znači da su neprofi tni i proračunski subjek kao obveznici pore-za na dobit dužni pra i iskaziva ne samo prihode od oporezive djelatnos , već i sve s nastankom pri-hoda, te povezane izravne i neizravne rashode.

Izravni rashodi priznavat će se u temelje izvornih knjigovodstvenih isprava, dok neizravne rashode (dio općih troškova funkcioniranja, uprave, administraci-je, održavanja, zajedničkih režijskih troškova, amor- zacija imovine koja služi i za redovnu i za gospodar-

sku djelatnost) treba prizna kao rashode oporezive djelatnos prema određenim ključevima utvrđe-nima internim aktom u srazmjeru u kojemu se oni odnose na oporezivu djelatnost. Pritom ne postoje jedinstveni kriteriji za sve djelatnos ni organizacije. Priznavanje ovih rashoda temelji se na argumen ra-noj procjeni poreznog obveznika, a priznavanje ove procjene realnom i relevantnom za svrhe oporeziva-nja, izvršit će porezna uprava u postupku nadzora.

Ovdje treba podsje da je poreznim propisima utvrđena metodologija (ključ) za aproksima vno pri-znavanje pretporeza na one primljene isporuke koje istodobno služe oporezivoj i neoporezivoj djelatnos obveznika PDV-a. U tu se svrhu utvrđuju koefi cijen kao odnos vrijednos oporezivih i sveukupnih ispo-ruka obveznika. Na temelju svega iznesenoga, čini se nužnim da porezna uprava i u dijelu priznavanja in-direktnih rashoda oporezive gospodarske djelatnos utvrdi određena unifi cirana pravila koja će se jedno-stavno primjeni pri samom knjiženju u izdvojenom knjigovodstvu ili još racionalnije u samom obrascu PD-a, pri utvrđivanju osnovice poreza na dobit.

Page 55: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

53

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

1. UvodPromjene u načinu oporezivanja nekretnina porezom na dodanu vrijednost uvedene su u zakonske odred-be koje su stupile na snagu 1. srpnja 2013. godine, pri čemu je za odredbe o oporezivanju nekretnina pro-pisana odgoda primjene od 1. siječnja 2015. Budući da je bilo potrebno pojasni i defi nira pojmove koji su bitni za razumijevanje uvjeta kod oporezivanja ne-kretnina, u Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 143/14) i Pra-vilniku o izmjenama i dopunama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 157/14) defi nirano je što se smatra građevinskim zemljištem, prvim nasta-njenjem i rekonstruiranim građevinama.

Bitna promjena u načinu oporezivanja nekretnina od-nosi se na porezni tretman zemljišta. Isporuke građe-vinskog zemljišta, kada ih obavlja porezni obveznik, od 1. siječnja 2015. godine oporezuju se porezom na dodanu vrijednost. Poljoprivredno kao i šumsko ze-mljište ne smatra se građevinskim zemljištem pa je prema članku 40., stavku 1., točke k) Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 73/13, 148/13, 143/14; Rješenje USRH 99/13, 143/14; dalje u tekstu: Zakon o PDV-u) njihova isporuka oslobođena PDV-a, ali se oporezuje porezom na promet nekretnina. Oporezi-vom isporukom smatra se i isporuka građevina ili nji-hovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze prije

prvog nastanjenja odnosno korištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno korište-nja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine. Na ovaj način oporezivom isporukom smatraju se nove nekretnine, kao i isporuka rekon-struiranih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporuke veći od 50 % prodajne cijene.

2. Isporuka nekretnina kao oporeziva isporuka

Do 31. 12. 2014. godine građevinski objek različito su se porezno tre rali u odnosu na zemljišta bez obzira na to što su prilikom isporuke činili cjelinu. Dok su zemlji-šta, i građevinska i poljoprivredna, bila izvan sustava poreza na dodanu vrijednost pa su se oporezivala po-rezom na promet nekretnina, građevine su se opore-zivale PDV-om ovisno o vremenu izgradnje i plaćanja. Građevine koje su bile isporučene ili plaćene do 31. 12. 1997., oporezivale su se porezom na promet nekretni-na, a građevine sagrađene i isporučene od 1. 1. 1998., koje su se smatrale novosagrađenima, oporezivale su se PDV-om, pri čemu se posebno iskazivala osnovica za vrijednost građevine, a posebno za vrijednost zemljišta na kojem se građevina nalazi radi oporezivanja različi- m porezima. Bez obzira na to što sve građevine nisu

bile u sustavu PDV-a, njihova isporuka svakako se opo-rezivala, ali porezom na promet nekretnina. U oporezi-vanju građevina i njihovih dijelova promijenio se pojam nove građevine dok se u oporezivanju zemljišta uvodi oporezivanje PDV-om samo građevinskog zemljišta, a isporuka poljoprivrednog i dalje se oporezuje porezom na promet nekretnina.

Oporezivanja prometa nekretnina porezom na dodanu vrijednostAnamaria Ester Galinec *

Autorica u članku piše o promjenama u načinu oporezivanja nekretnina koje su, u kontekstu primjene Zakona o PDV-u, stupile na snagu 1. siječnja 2015. godine. Bitna promjena odnosi se na porezni tretman isporuke građevinskog zemljišta, koje je do stupanja na snagu zakonskih izmjena bilo oporezivo samo po-rezom na promet nekretnina. Isporuka građevinskog zemljišta oporezuje se porezom na dodanu vrijednost jednako kao i građevine koje se smatraju „novim nekretninama” prije prvog nastanjenja i ako od datuma prvog nastanjenja odnosno korištenja do datuma sljedeće isporuke nije proteklo više od dvije godine, ako ih obavlja porezni obveznik. Napominjemo da se Zakon o porezu na promet nekretnina nije mijenjao, ali je zbog prilagodbe novom načinu oporezivanja, također od 1. siječnja 2015., stupio na snagu novi Pravilnik o obrascu prijave prometa nekretnina i evidenciji prometa nekretnina (NN, br. 157/14).

* Mr. sc. Anamaria Ester Galinec, voditeljica Odjela u Direkciji raču-novodstva HNB. (Stavovi izneseni u ovom radu osobni su stavovi autorice i ne pred-stavljaju nužno stavove ins tucije u kojoj je zaposlena, ni je na bilo koji način obavezuju.)

Page 56: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

54

POREZI I DOPRINOSI UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Prema članku 40., stavku 1., točki j) Zakona o PDV-u, PDV-a su oslobođene is-poruke građevina ili nji-hovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze, osim isporuka prije prvog nastanjenja odnosno ko-rištenja ili isporuka kod kojih od datuma prvog nastanjenja odnosno ko-rištenja do datuma sljede-će isporuke nije proteklo više od dvije godine. Gra-đevinom u smislu Zakona o PDV-u smatra se objekt pričvršćen za zemlju ili učvršćen u zemlji. Ovom odredbom propisuje se obveza oporezivanja PDV-om za nove nekretnine, odnosno za prvu isporuku nove nekretnine, uključujući i zemljište na kojem su izgra-đene, prije prvog nastanjenja ili ako je sljedeća ispo-ruka nakon prvog nastanjenja ili korištenja obavljena u razdoblju kraćem od dvije godine.

Tek kada porezni obveznik isporučuje nekretninu nakon prvog nastanjenja takva isporuka je oslobo-đena PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Dakle, za razlikovanje je li isporuka nekretnine oporeziva ili oslobođena PDV-a, bitno je utvrdi je li nastupilo prvo nastanjenje, odnosno je li nekretnina stavljena u uporabu. Na koji način se dokazuje prvo nastanje-nje odnosno korištenje, propisuje članak 72.b stavak 2. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN, br. 79/13, 85/13-ispravak, 160/13, 35/14, 157/14; dalje u tekstu: Pravilnik o PDV-u).

Prvo nastanjenje dokazuje se jednim od sljedećih do-kumenata:

a) dokumentom nadležnog jela o prebivalištu ili uo-bičajenom boravištu

b) knjigovodstvenom evidencijom kojom se građevi-na odnosno njezini dijelovi stavljaju u uporabu

c) bilo kojom drugom dokumentacijom kojom se do-kazuje korištenje nekretnine i njezinih dijelova kao što su: ugovor o najmu, ugovor o isporuci električ-ne energije, vode i sl.

Iznimno, ako se prvo nastanjenje odnosno korištenje ne može dokaza jednim od navedenih dokumenata, datumom prvog nastanjenja ili korištenja smatrat će se datum prve isporuke. Članak 40., stavak 5. Zakona o PDV-u propisuje da se novom nekretninom smatra i isporuka rekonstruiranih građevina ili njihovih dijelo-va i zemljišta na kojem se one nalaze, ako su troškovi rekonstrukcije u prethodne dvije godine prije isporu-

ke veći od 50 % prodajne cijene, pri čemu se rekon-strukcijom građevine sma-tra izvedba građevinskih i drugih radova na postoje-ćoj građevini kojima se mi-jenja građevina u odnosu na stanje prije rekonstruk-cije kao što su dograđiva-nje, nadograđivanje, ukla-njanje vanjskog dijela gra-đevine, izvođenje radova radi promjene namjene građevine i sl., odnosno izvedba građevinskih i drugih radova na ruševini postojeće građevine u svr-hu njezine obnove.

Budući da se rekonstrukcija građevine obavlja na već izgrađenoj nekretnini, ova odredba omogućuje da se novom nekretninom smatra i ona nekretnina koja je jednom već imala prvo nastanjenje pri čemu je bila oporezovana PDV-om. U narednim isporukama ista ne-kretnina mogla je bi oslobođena PDV-a, ali radi izmje-ne uvjeta za oporezivanje, rekonstruirana građevina ponovno postaje oporeziva isporuka. Također, isporuka nedovršenih građevina ili njihovih dijelova i zemljišta na kojem se one nalaze kao što je roh-bau, oporeziva je PDV-om, jer nije nastupilo prvo nastanjenje.

Prema članku 40., stavku 1. točki k) Zakona o PDV-u, PDV-a je oslobođena isporuka zemljišta, osim građe-vinskog zemljišta. Građevinskim zemljištem smatra se zemljište za koje je izdan izvršni akt (građevinska dozvola, lokacijska dozvola, rješenje za građenje i sl.) kojim se odobrava građenje.

Primjer 1: Škola je registrirani porezni obveznik koja je 2015. godine kupila novu nekretninu izgrađenu iste godine kada ju je isporučio porezni obveznik. Novu nekretninu škola koris i za oporezive i za oslo-bođene isporuke.

Budući da se radi o isporuci nove nekretnine koju is-poručuje porezni obveznik i za koju se ne primjenjuje porezno oslobođenje, isporuka je oporeziva PDV-om, a škola primjenjuje podjelu pretporeza. Ako škola prodaje istu nekretninu u razdoblju kraćem od dvi-je godine od prvog korištenja, isporuka je oporeziva PDV-om, a oslobođena, ako ju prodaje u razdoblju duljem od dvije godine od prvog korištenja.

Primjer 2: Škola je registrirani porezni obveznik koja je 2015. godine kupila novu nekretninu izgrađenu iste godine kada ju je isporučio porezni obveznik. Novu nekretninu škola korist samo za oslobođene isporuke.

Page 57: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

55

UDK 336.2 POREZI I DOPRINOSI

I ovdje se radi o isporuci nove nekretnine koju isporu-čuje porezni obveznik i za koju se ne primjenjuje po-rezno oslobođenje pa je isporuka oporeziva PDV-om. Škola ne koris pravo na pretporez, jer je nekretnina u funkciji oslobođene isporuke. Bez obzira na to pro-daje li škola istu nekretninu u razdoblju kraćem ili du-ljem od dvije godine od prvog korištenja, isporuka je oslobođena PDV-a. Takvo oslobođenje je propisano člankom 40., stavkom 2., jer se radi o isporuci dobara koja se koriste isključivo za obavljanje oslobođenih is-poruka bez prava na odbitak pretporeza.

Primjer 3: Škola je registrirani porezni obveznik koja je 2015. godine kupila novu nekretninu koju je ispo-ručila fi zička osoba.

Fizička osoba nije registrirani porezni obveznik pa is-poruka nove nekretnine nije oporeziva PDV-om. Ta isporuka se oporezuje poreznom na promet nekret-nina, koji i nadalje plaća kupac.

3. Ispravak pretporeza radi promjene uvjeta mjerodavnih za odbitak pretporeza

Porezni obveznik koji obavlja oslobođenu isporuku nekretnina, jer je razdoblje od prvog korištenja do sljedeće isporuke dulje od dvije godine, i za čiju naba-vu je koris o pretporez, obvezan je ispravi odbitak pretporeza ako je isporuka nekretnine unutar raz-doblja od 10 godina od godine nabave. Prema članku 64., stavku 1. Zakona o PDV-u, ako se u vezi s nekret-ninom u roku od 10 godina uključujući i kalendarsku godinu u kojoj je nekretnina nabavljena promijene uvje koji su u toj godini bili mjerodavni za odbitak pretporeza, tada se za razdoblje nakon promjene obavlja ispravak pretporeza. Promjena uvjeta mje-rodavnih za odbitak pretporeza smatra se naknadna promjena h uvjeta koja je dovela do većeg ili manjeg prava na odbitak pretporeza u odnosu na godinu u kojoj je dobro nabavljeno. Ispravak pretporeza obav-lja se odjednom za preostalo razdoblje.

Primjer 4: Porezni obveznik isporučio je novu nekret-ninu Gradu 2015. godine koju je oporezovao PDV-om. Grad je registrirani porezni obveznik i primljenu nekretninu koris isključivo za obavljanje oporezive isporuke koju je odmah stavio u upotrebu. Iznos PDV-a iznosi 100.000,00 kn koje je Grad u cijelos priznao kao pretporez. Godine 2019. Grad prodaje nekretninu.

Od trenutka korištenja do trenutka prodaje, dakle, sljedeće isporuke, prošle su če ri godine zato se ova isporuka smatra oslobođenom. Budući da se radi o oslobođenoj isporuci bez prava na odbitak pretpore-za, a pretporez je priznat u trenutku nabave, potreb-

no je napravi ispravak pretporeza koji je bio priznat u trenutku nabave. Razdoblje za ispravak pretporeza u slučaju nekretnina kao gospodarskog dobra je 10 godina. Nekretnina se za oporezivu djelatnost koris la če ri godine, zbog čega Grad ima pravo na pretporez, pa je razdoblje za koje treba napravi ispravak pretpo-reza šest godina. Ispravak se provodi prema sljedećoj računici: 100.000,00 kn / 10 * 6 = 60.000,00 kn.

4. Pravo izbora načina oporezivanja Kada porezni obveznik obavlja isporuku nekretnina, dakle, građevina sa zemljištem na kojem se one na-laze, a za koje je već ostvareno prvo nastanjenje, kao i isporuku građevinskog zemljišta, tada je isporuka oslobođena PDV-a. Članak 40. stavak 4. propisuje da porezni obveznik ima pravo izbora za oporezivanje isporuka, ako obavlja oslobođene isporuke nekret-nina, pod uvjetom da je kupac porezni obveznik koji ima pravo na odbitak pretporeza u cijelos . Pravo izbora za oporezivanje i pravo na odbitak pretporeza može se primijeni u trenutku isporuke. Ovo pravo može se primijeni za svaku pojedinačnu isporuku nekretnine. O tome da su se isporučitelj i kupac opre-dijelili za opciju oporezivanja isporuke nekretnine, ne moraju posebno izvijes nadležnu ispostavu pore-zne uprave, kako je to bilo propisano do 31. 12. 2014. nego podatke o takvim isporukama isporučitelj unosi u PDV obrazac pod točkom VIII. Ostali podaci.

Pravo izbora za oporezivanje isporuke nekretnina omo-gućuje prodavatelju nekretnine da isporuku oporezuje PDV-om, kako ne bi morao napravi ispravak pretpore-za čime bi si uvećao poreznu obvezu u razdoblju u ko-jem obavlja ispravak. U slučaju izbora opcije za oporezi-vanje isporuke nekretnine koja je oslobođena bez prava na odbitak pretporeza, isporučitelj neće iskaza obvezu PDV-a na računu, jer je (prema čl. 75., st. 3., t. c) PDV ob-vezan pla primatelj nekretnine, odnosno, registrirani porezni obveznik kada mu se obavi isporuka nekretnina. Dakle, u slučaju isporuke nekretnina, ako se isporučitelj odlučio za oporezivanje u skladu s člankom 40., stav-kom 4. Zakona o PDV-u, primatelj nekretnine obvezan je pla PDV, a ne porezni obveznik isporučitelj. U ovom slučaju radi se o tuzemnom prijenosu porezne obveze.

Page 58: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

56

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. Novine u Zakonu o državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave

U žalbenim postupcima pred Državnom komisijom za kontrolu postupaka javne nabave (dalje u tekstu: DKOM), pojedinim odlukama su često bili priznavani žaliteljima troškovi koji su uključivali visoke troškove zastupanja. Naime, troškovi zastupanja su se određi-vali u odnosu na procijenjene vrijednos nabave u postupcima javne nabave u vezi s kojima je izjavljena žalba, a poznata je činjenica da su te procijenjene vri-jednos često vrlo visoke. Vrlo bitna izmjena u pogle-du određivanja visine troškova zastupanja žalitelja u žalbenim postupcima propisana je Zakonom o izmje-nama Zakona o DKOM (NN, br. 74/14), koji je objav-ljen u Narodnim novinama, 18. 6. 2014., a stupio je na snagu osmoga dana od dana objave. Is m Zakonom, člankom 1., izmijenjen je članak 3., stavak 3. Zakona o DKOM-u koji sada glasi:

„Državna komisija odlučuje o naknadi troškova žal-benog postupka i drugim zahtjevima koje su ovla-štene postavi stranke u žalbenim postupcima. U m postupcima vrijednost predmeta nije procje-

njiva.“

Za troškove žalbenog postupka, za postupke javne nabave u kojima nije donesena odluka o žalbi, bitan je članak 3. Zakona o izmjenama Zakona o DKOM koji propisuje sljedeće:

„U žalbenim postupcima u kojima odluka o žalbi nije donesena do dana stupanja na snagu ovoga Zakona, Državna komisija odlučit će u skladu s člankom 1. ovoga Zakona.“

Odredba da vrijednost predmeta nije procjenjiva, kako sada propisuje Zakon o DKOM-u, trebala bi utje-ca na određivanje visine troškova žalbenog postup-ka, odnosno troškova zastupanja tako da troškovi ne bi više bili određeni u odnosu na procijenjenu vri-jednost nabave, pa se stoga više ne bi radilo o viso-kim iznosima, nego o znatno manjim iznosima troško-va zastupanja, koji se priznaju žaliteljima u žalbenim postupcima.

U nastavku se iznose primjeri Rješenja DKOM –a (Na-pomena: najznačajniji dijelovi izreke i obrazloženja, donesenih nakon stupanja na snagu Zakona o izmje-nama Zakona o DKOM-u, kojima je sukladno članku 3. stavku 3. Zakona o DKOM-u odlučeno o troškovima zastupanja žalitelja od strane odvjetnika u žalbenom postupku:

Novine u vezi s troškovima žalbenog postupkaZoran Vuić *

U članku iznosi se pregled najznačajnijih novina sljedećih izmijenjenih propisa s područja javne nabave, i to Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 74/14), Uredbe o izmjenama i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu Državne komisije za kontrolu postu-paka javne nabave (NN, br. 145/14), Pravilnika o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 125/14) i Uredbe o izmjeni Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 145/14). U članku se ukazuje i na Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske, Broj: U-II-4885/2012, od 3. srpnja 2014. godine, kojom se usvaja ustavna tužba, a u vezi s odlukom o odbacivanju žalbe donesene u žalbenom po-stupku iz razloga što žalitelj nije dokazao da je upla o naknadu za pokretanje žalbenog postupka.

* Zoran Vuić, dipl. iur., Ministarstvo gospodarstva RH, Zagreb.

[email protected]

Page 59: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

57

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

Primjer 1.

Rješenje

Nalaže se naručitelju da u roku od 16 dana od dana javne objave Rješenja na internetskim stranicama Državne komisije za kontrolu postu-paka javne nabave nadoknadi žalitelju y troš-kove žalbenog postupka u iznosu od 10.781,25 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev žalitelja odbija.

Obrazloženje

Naručitelj je objavio dana 18. travnja 2014. poziv na nadmetanje…

Na odluku o odabiru, žalbu je dana 14. ko-lovoza 2014. Državnoj komisiji izjavio i isto-dobno dostavio naručitelju žalitelj y. Žalitelj u žalbi osporava valjanost ponude odabranog ponuditelja i razloge odbijanja svoje ponude navodeći da je naručitelj u ponovnom pregle-du i ocjeni nejednako postupao u odnosu na odabranog ponuditelja i ostale ponuditelje, te traži da se Odluka o odabiru oglasi ništavom odnosno podredno da se poništi odluka o oda-biru. Žalitelj također traži da mu se nadoknade troškovi žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 31.406,25 kn…

Žalitelj je u žalbi tražio naknadu troškova žalbe-nog postupka u ukupnom iznosu od 31.406,25 kn i to 10.000,00 kn na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka, 17.125,00 kn na ime troš-kova odvjetnika za sastav žalbe s pripadajućim PDV-om u iznosu od 4.281,25 kn. Kako je žalba žalitelja osnovana, jer je žalbeni zahtjev žalitelja kojim traži poništenje Odluke o odabiru usvojen u cijelos , temeljem članka 164., stavak 1., točka 6. Zakona o javnoj nabavi, a u svezi s člankom 170. stavkom 6. istoga Zakona, žalitelju pripada trošak žalbenog postupka u iznosu od 10.781,25 kn, i to na ime naknade za pokretanje žalbenog postupka 10.000,00 kn i 781,25 kn na ime sasta-va žalbe (625,00 kn sukladno Tbr. 20. t. 1. i Tbr. 22. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika i iznos od 156,25 kn na ime PDV-a od 25 %), dok se u preostalom dijelu koji se odnosi na trošak sastava žalbe u iznosu od 20.625,00 kn zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbe-nog postupka odbija.

Naime, sukladno članku 3., stavku 3. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave, vrijednost predmeta u žalbenim po-stupcima pred ovim jelom nije procjenjiva.

Primjer 2.

Rješenje

Nalaže se naručitelju da u roku od 16 (šesnaest) dana od dana javne objave ovog rješenja na in-ternetskim stranicama Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave nadoknadi žalite-lju troškove žalbenog postupka u ukupnom izno-su od 10.851,25 kn, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka odbija.

Obrazloženje

Naručitelj je objavio 25. studenog 2014. g. po-ziv na nadmetanje zajedno s dokumentacijom za nadmetanje u otvorenom postupku javne na-bave. Žalitelj u žalbi u bitnome osporava dio do-kumentacije za nadmetanje i predlaže poniš dokumentaciju za nadmetanje u dijelu u kojem je zahvaćena nezakonitošću, te traži naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 28.820,00 kn.

Žalitelj je u žalbi postavio zahtjev za naknadu troškova žalbenog postupka u ukupnom iznosu od 28.820,00 kn, i to 10.000,00 kn na ime na-knade za pokretanje žalbenog postupka, 70,00 kn na ime upravne pristojbe te 18.750,00 kn na ime troškova za sastav žalbe po odvjetniku s PDV-om. Sukladno odredbi čl. 170., st. 3. Zakona o javnoj nabavi stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je pro vnoj stranci na-doknadi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanje u žalbenom postupku. Člankom 3., stavkom 3. Zakona o Državnoj komisiji za kon-trolu postupaka javne nabave, propisano je da Državna komisija odlučuje o naknadi troškova žalbenog postupka i drugim zahtjevima koje su ovlaštene postavi stranke u žalbenim postupci-ma, te da u m postupcima vrijednost predmeta nije procjenjiva.

Budući da je žalba žalitelja osnovana, sukladno ci ranim odredbama, usvaja se zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbenog postupka u uku-pnom iznosu od 10.851,25 kn, i to 10.000,00 kn na ime naknade za pokretanje žalbenog postup-ka, 70,00 kn na ime upravne pristojbe te 781,25 kn na ime sastava žalbe po odvjetniku (625,00 kn + PDV) sukladno Tbr. 20. t. 1. i Tbr. 22. Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika (NN, br. 142/12, 103/14 i 118/14), dok se u pre-ostalom dijelu u iznosu od 17.968,75 kn zahtjev žalitelja za naknadu troškova žalbenog postupka odbija.

Page 60: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

58

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2. Novine u unutarnjem ustrojstvu DKOM Uredba o izmjenama i dopuni Uredbe o unutarnjem ustrojstvu DKOM-a, donesena je na temelju članka 5., stavka 2. Zakona o DKOM-u (NN, br. 18/13, 127/13 i 74/14). Uredbom se mijenjaju i dopunjuju pojedine odredbe Uredbe o unutarnjem ustrojstvu DKOM (NN, br. 84/13).

U članku 2., stavku 2. Uredbe, točke 2. i 3. se mijenja-ju tako da se mijenjaju nazivi dviju unutarnjih ustroj-stvenih jedinica DKOM-a. Umjesto Stručne službe za rješavanje o žalbama u postupcima javne nabave i Stručne službe za rješavanje o žalbama u postupcima davanja koncesija i u projek ma javno-privatnog par-tnerstva, ustrojavaju se službe pod nazivima:

• Stručna služba za rješavanje u žalbenim postupci-ma i

• Stručna služba za praćenje prakse i postupanje u sudskim postupcima.

U članku 3., stavku 2. i članku 4., stavku 2., brisane su riječi: „sukladno Pravilniku o unutarnjem redu“, pa tako iste odredbe nakon izmjena propisuju da Pred-sjednik sudjeluje u pripremi, donošenju i provođe-nju odluka DKOM-a i obavlja druge poslove u okviru djelokruga DKOM-a, te da zamjenici predsjednika te ostali članovi DKOM-a sudjeluju u pripremi, donoše-nju i provođenju odluka Državne komisije i obavljaju druge poslove u okviru djelokruga DKOM-a. Članci 7. i 8. sadrže odredbe o poslovima koje obavljaju stručne službe DKOM-a. Is članci su promijenjeni te je sada uz drugačije nazive stručnih službi propisan i drugačiji opis poslova.

Stručna služba za rješavanje u žalbenim postupcima:

• prikuplja podatke i dokaze radi utvrđivanja proce-snih pretpostavki za izjavljivanje žalbi te činjenič-nog stanja u vezi sa žalbenim predme ma

• izvještava vijeća o utvrđenim činjenicama i okol-nos ma u žalbenim predme ma

• izrađuje odluke donesene na sjednicama vije-ća, priprema podatke za godišnje izvješće o radu DKOM-a, te

• obavlja ostale poslove po nalogu predsjednika.

Stručna služba za praćenje prakse i postupanje u sudskim postupcima:

• pra pravna shvaćanja i opća stajališta za osigura-nje jedinstvene primjene zakona i ravnopravnos , te jednakost pred zakonom

• sudjeluje u pripremi nacrta pravnih shvaćanja i drugih materijala za sjednice DKOM-a eviden ra odluke od pravne važnos (zbirka odluka)

• eviden ra opća stajališta (načelne odluke) u pita-njima prakse

• odabire odluke za objavljivanje u publikacijama prakse

• pra i proučava sudsku praksu• obavlja radnje potrebne za zastupanje DKOM-a u

postupcima pred sudovima• obavlja poslove međunarodne suradnje s nadlež-

nim jelima i drugim subjek ma u inozemstvu, te • ostale poslove po nalogu predsjednika.

U članku 9. iza stavka 2. dodan je novi stavak 3., koji propisuje da se žalbeni predme u vezi s postupcima javne nabave koji se odnose na projekte povezane s fi nanciranjem iz fondova Europske unije, odnosno nabave koje se u cijelos ili u dijelu fi nanciraju sred-stvima Europske unije, smatraju žurnim postupcima. Članak 9. sadrži odredbe o načinu rada vijeća, koja rade u sjednicama, a sjednicu vijeća saziva i vodi predsjednik, odnosno zamjenik predsjednika Državne komisije. Odredbe o rokovima u kojima DKOM donosi odluke, sadrži članak 171., stavak 2. Zakona o javnoj nabavi, a kojim je propisano DKOM mora donije i objavi odluku u roku od 30 dana od dana predaje uredne žalbe, ako 4. dijelom Zakona koji sadrži odred-be o pravnoj zaš nije drugačije određeno.

Stoga bi nova odredba Uredbe o žurnim postupcima trebala utjeca na donošenje odluke DKOM u što kraćem mogućem roku unutar Zakonom propisanog roka od 30 dana od dana predaje uredne žalbe.

Članak 12., stavak 2. Uredbe je promijenjen i pro-pisuje da radom stručnih službi upravljaju voditelji službi, koji su za svoj rad odgovorni predsjedniku. Brisani stavci 4. i 5. članka 12. su do sada propisivali da radom stručnih službi upravljaju voditelji službe, koji su za svoj rad odgovorni predsjedniku, zamjeni-cima predsjednika, odnosno zamjeniku predsjednika nadležnom za to područje rada, te ostalim članovima DKOM-a.

3. Novine u izobrazbi u području javne nabave

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u područ-ju javne nabave, na temelju članka 178. stavka 3. Za-kona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske), donio je ministar gospodarstva 21. listopada 2014. godine, a objavljen je u Narodnim novinama, broj 125/14. Pravilnikom se mijenjaju pojedine odredbe Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave (NN, br. 6/12).

U članku 12. koji propisuje koji subjek mogu bi nositelji programa izobrazbe, izmijenjen je stavak 4., koji je do izmjene određivao da pored ostalih navede-nih nositelja programa izobrazbe, nositelj programa

Page 61: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

59

UDK 346.2 JAVNA NABAVA

može bi središnje jelo državne uprave nadležno za službeničke odnose. Nakon izmjena, članak 12. stavak 4. propisuje da uz nositelje programa iz stavka 2. član-ka 12., program izobrazbe za potrebe javne uprave može provodi Državna škola za javnu upravu u skla-du s njezinom djelatnos prema posebnom propisu, a u suradnji sa središnjim jelom za javnu nabavu. Dakle, sada se izrijekom propisuje da je Državna ško-la za javnu upravu jedan od nositelja programa, koja može proves program izobrazbe prema nastavnom programu propisanom u Prilogu Pravilnika, u suradnji sa središnjim jelom za javnu nabavu tj. Upravom za sustav javne nabave, Ministarstva gospodarstva.

Nadalje, u članku 13. stavku 2. Pravilnika brojka 50 za-mijenjena je brojkom 35. Članak 13. Pravilnika sadrži odredbe o provedbi Programa izobrazbe. Izmijenjena odredba je propisivala da maksimalan broj polaznika pojedinačnog Programa izobrazbe može bi 50, dok nova odredba propisuje da je maksimalan broj pola-znika manji, tj. 35 polaznika.

Novi, izmijenjeni članak 25., stavak 2. Pravilnika pro-pisuje da je maksimalan broj polaznika pojedinačnog programa usavršavanja – 50. Do sada je članak 25., stavak 2. propisivao da je maksimalan broj polaznika pojedinačnog dvodnevnog programa usavršavanja (16 nastavnih sa ) – 50 polaznika, dok za ostale pro-grame usavršavanja maksimalan broj polaznika nije bio ograničen. Dakle, nakon izmjena Pravilnika, broj polaznika je ograničen na maksimalno 50, neovisno radi li se o pojedinačnom dvodnevnom programu usavršavanja ili o nekom drugom obliku programa usavršavanja. Naime, članak 24. stavak 1. Pravilnika propisuje da se programi usavršavanja provode u obliku poludnevnih (če ri nastavna sata), jednodnev-nih (osam nastavnih sa ) ili dvodnevnih (16 nastavnih sa ) programa u obliku predavanja i/ili radionica.

4. Novine u javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos

Uredba o izmjeni Uredbe o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 145/14) donesena je na temelju članka 11., stavka 4. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14 – Odluka Ustav-nog suda Republike Hrvatske). Uredbom se mijenja Uredba o javnoj nabavi za potrebe obrane i sigurnos (NN, br. 89/12), ali samo u vezi s vrijednosnim prago-vima za tzv. bagatelnu nabavu.

Tako je u članku 6. promijenjen stavak 9. koji propi-suje da se Uredba ne primjenjuje za nabavu, čija je procijenjena vrijednost do iznosa iz članka 18., stav-ka 3. Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11, 83/13, 143/13 i 13/14). Dakle, nakon izmjene, Uredba o jav-noj nabavi za potrebe obrane i sigurnos se ne pri-

mjenjuje za nabavu robe i usluga procijenjene vrijed-nos do 200.000,00 kn, odnosno za nabavu radova do 500.000,00 kn.

5. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, broj: U-II-4885/2012, od 3. srpnja 2014. godine

Žalbeni postupak koji se vodi pred Državnom ko-misijom za kontrolu postupaka javne nabave može prouzroči značajne troškove kako gospodarskim subjek ma kao žaliteljima, tako i naručiteljima. Troš-kovi žalbenog postupka, određuju se sukladno član-ku 170. Zakona o javnoj nabavi. Svaka stranka pret-hodno snosi troškove uzrokovane svojim radnjama, a stranka na čiju štetu je žalbeni postupak okončan, dužna je pro vnoj stranci nadoknadi opravdane troškove koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbe-nom postupku. Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 143/13), promijenje-ni su iznosi naknada za pokretanje žalbenog postup-ka, koje sada iznose:

• 10.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave do 1.500.000,00 kuna

• 25.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 1.500.000,01 do 7.500.000,00 kuna

• 45.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 7.500.000,01 do 25.000.000,00 kuna

• 70.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost nabave od 25.000.000,01 do 60.000.000,00 kuna

• 100.000,00 kuna za procijenjenu vrijednost naba-ve višu od 60.000.000,00 kuna

Važeći Zakon o javnoj nabavi propisuje da žalba može sadržava zahtjev za naknadom troškova žalbenog postupka, koji mora bi određen i dostavljen Držav-noj komisiji prije donošenja odluke. Stranka na čiju je štetu žalbeni postupak okončan dužna je pro vnoj stranci nadoknadi opravdane troškove, koji su joj nastali sudjelovanjem u žalbenom postupku. Državna komisija odlučuje o troškovima žalbenog postupka,

Page 62: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

60

JAVNA NABAVA UDK 346.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

određuje tko snosi troškove žalbenog postupka i nji-hov iznos, te kome se i u kojem roku moraju pla .

Pri tome su moguće sljedeće odluke:

1) U slučaju odustajanja od žalbe, odbijanja ili odba-civanja žalbe, žalitelj nema pravo na naknadu troš-kova žalbenog postupka.

2) U slučaju djelomičnog usvajanja žalbe: • svaka stranka snosi svoje troškove, ili• troškovi žalbenog postupka dijele se na jednake

dijelove ili• se troškovi žalbenog postupka dijele razmjerno

usvajanju žalbe.

3) U slučaju usvajanja žalbe naručitelju se nalaže pla-ćanje troškova žalbenog postupka žalitelju u roku od osam dana od dana primitka odluke Državne komisije.

Povezano s dokazivanjem plaćanja naknade za pokre-tanje žalbenog postupka, u žalbenim postupcima su se proteklih godina donosile i odluke kojima je žalba odbačena zato što žalitelj nije dokazao da je pla o na-knadu za pokretanje žalbenog postupka. Bitno je na-pomenu da su se odbacivanja žalbi zbog toga znala dogodi još u razdoblju dok je na snazi bio članak 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka jav-ne nabave (NN, br. 21/10), koji je propisivao sljedeće:

• da žalitelj uz žalbu mora dostavi dokaz o upla naknade za vođenje žalbenog postupka

• ako dostavljena žalba ne sadrži traženi dokaz o upla naknade, Državna komisija pozva će žalite-lja na uplatu naknade u roku koji ne može bi duži od pet dana

• ako žalitelj ne pla naknadu za vođenje žalbenog postupka ili ne dostavi dokaz o upla naknade za vođenje postupka žalba će se odbaci kao nedopu-štena.

Nakon toga je 1. siječnja 2012. stupio na snagu Zakon o javnoj nabavi, kojim je ukinut članak 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne naba-ve, a način plaćanja naknade za pokretanje žalbenog postupka propisao je Zakon o javnoj nabavi. U vezi s plaćanjem naknade za pokretanje žalbenog postupka i odbacivanje žalbi, bitno je ukaza na Odluku Ustav-nog suda Republike Hrvatske broj: U-III-4885/2012, od 3. srpnja 2014. kojom je ustavna tužba usvojena.

Ustavnom tužbom je odlučeno o tužbi upravo pove-zano s problemom dokazivanja uplate naknade za po-kretanje žalbenog postupka, što je u praksi bio čest razlog odbacivanja žalbe i dok je na snazi bio članak 15. Zakona o Državnoj komisiji za kontrolu postupaka javne nabave (NN, br. 21/10), ali i nakon stupanja na snagu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), kojim

je taj članak ukinut. Is Zakon o javnoj nabavi način dokazivanja plaćanja naknade propisao je na vrlo sličan način. Tako, Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske možemo promatra i u odnosu na odluke o odbacivanju žalbi donesenih nakon stupanja na sna-gu Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 90/11), te sve do stupanja na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o javnoj nabavi (NN, br. 83/13), koji je između ostaloga propisao obvezu Državne komisije za kon-trolu postupaka javne nabave, da provjerava izvrše-nje uplate naknade na računu državnog proračuna.

U konkretnom slučaju obuhvaćenom Odlukom Usta-v nog suda Republike Hrvatske, Državna komisija za kontrolu postupaka javne nabave je žalbu žalitelja odbacila Zaključkom, da bi nakon toga žalitelj pro v odluke Državne komisije pokrenuo upravni spor. Po donošenju odluke Upravnog suda, žalitelj je podnio ustavnu tužbu. Odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske se ukidaju:

• presuda Upravnog suda u Zagrebu broj: Usl-276/12-9 od 13. lipnja 2012., i

• zaključak Državne komisije za kontrolu postupaka javne nabave klasa: UP/II-034-02/11-01/1661, ur-broj: 354-01/11-6 od 20. prosinca 2011.

• predmet se vraća Državnoj komisiji za kontrolu po-stupaka javne nabave na ponovni postupak.

TIM4PIN MAGAZIN jedini je specijalizirani časopis koji je u cijelos usmjeren na aktualne fi nancijske, ekonomske i pravne teme iz područja poslovanja hrvatskoga javnog i neprofi tnog sektora. Boga m i aktualnim sadržajem ča-sopisa, uredništvo želi osigura pouzdan i pravodoban vodič i priručnik za rješavanje problema u svakodnevnom radu proračunskih i izvanproračunskih korisnika, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, neprofi tnih organizacija te komunalnih i drugih trgovačkih društava u javnom sektoru.

Pretplate na č

asopis

TIM4PIN MAGAZIN

za 2015. su u tijeku

www.tim4pin.hr

Page 63: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

61

UDK 331.2 336.1 PLAĆE I NAKNADE

1. UvodObvezni i mogući načini isplata propisani su Pravil-nikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14). Do sada, svje-doči se učestalim izmjenama u propisanim načinima isplata, sukladno brojnim izmjenama i dopunama Pravilnika. Jedne od značajnih izmjena Pravilnika, do-godile su se pri ulasku Republike Hrvatske u Europsku uniju, te se stoga od 5. srpnja 2013. godine primici od nesamostalnog rada (plaća), primici od kapitala i primici od osiguranja ne mogu isplaćiva u gotovu novcu, već se moraju ispla na tekući ili žiroračun fi zičke osobe.

Neoporezivi iznosi s pendija za redovno školovanje i studiranje, neoporezivi iznosi sportskih s pendija i naknada sportašima amaterima, te neoporezivi iznosi naknada za rad učenika i studenata po ovlaštenim po-srednicima mogu se također od 5. srpnja 2013. godine isplaćiva na tekući račun. Ovi su se primici do tada obvezno morali isplaćiva na žiroračun fi zičkih osoba.

Izmjenama u obveznim i mogućim načinima isplata svjedoči se i ove godine. Naime, i nadalje ispla telji tj. jela državne uprave i sudbene vlas te druga dr-žavna jela i službe jedinica lokalne i područne (regi-onalne) samouprave, zavodi, neprofi tne organizacije, poduzetnici – pravne i fi zičke osobe obvezno obavlja-ju isplate primitaka koji se smatraju dohotkom, na žiroračun kod banke fi zičkim osobama, obveznicima poreza na dohodak, odnosno nereziden ma na nji-hov račun.

Osim toga, navedena jela vrše isplate primitaka koji se u skladu s člankom 9. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14) ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak fi zič-

kim osobama, također na njihov žiroračun kod ban-ke, odnosno nereziden ma na njihov račun.

Iznimno, navedena jela, organizacije, odnosno oso-be, mogu fi zičkim osobama, obveznicima poreza na dohodak ispla na njihov tekući račun kod banke te u gotovu novcu određene naknade, a koje su pre-dočene u članku kako slijedi, sukladno posljednjim Iz-mjenama i dopunama Pravilnika (NN, br. 157/14).

2. Novine u načinima isplata u 2015. godini

Člankom 90., stavkom 5. Pravilnika o porezu na doho-dak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13 i 160/13), odnosno Izmjenama i dopunama Pravilnika (NN, br. 160/13) koje prethode posljednjim izmje-nama, bilo je propisano da se sve isplate poreznim obveznicima, fi zičkim osobama od 1. siječnja 2015. godine koje će tere sredstva proračuna neće moći vrši u gotovini.

Navedeno je izazvalo brojne dvojbe u praksi u vezi s isplatama u gotovu novcu za različite vrste mirovina, potpore ratnim invalidima i članovima obitelji, socijal-ne potpore, doplatke za djecu, potpore za novorođen-čad, nasljedstva, darove te brojne druge primitke1 koji terete sredstva državnog i lokalnog proračuna.

U usporedbi s propisanim načinima plaćanja koji su bili na snazi do 1. siječnja 2015. godine, uočava se da se najavljene izmjene konačno nisu ostvarile. Najveća novina po tom pitanju je brisanje stavka 5., članka 90. Pravilnika, odnosno odredbe o zabrani bilo kakvih isplata iz proračuna u gotovu novcu. Dru-gim riječima, od 1. siječnja 2015. godine i nadalje je dopušteno određene isplate vrši u gotovu novcu, jer je ukinuta odredba kojom bi se od 1. siječnja 2015. sve isplate iz proračuna obavljale isključivo na račune.

1  Detaljniji pregled primitaka pogleda u tablici 3.

Načini plaćanja fi zičkim osobamaMaja Butorac *

Pravilnikom o porezu na dohodak propisani su obvezni i mogući načini isplata poreznim obveznicima – fi zič-kim osobama. Ovlaštena jela, organizacije, odnosno osobe, mogu fi zičkim osobama, obveznicima poreza na dohodak ispla na njihov žiro račun, tekući račun te u gotovu novcu određene naknade. Saže prikaz dopuštenih načina isplata različi h naknada, sukladno posljednjim Izmjenama i dopunama Pravilnika (NN, br. 157/14), predočeni su sažeto člankom u nastavku.

* Maja Butorac, mag. oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

Page 64: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

62

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Osim navedenog, promjene isplata primitaka uoča-vaju se i po osnovi naknada za rad u vezi s provođe-njem izbora. Za naknadu do iznosa od 1.600,00 kn po održanom izboru, fi zičkim osobama je dozvoljeno naknadu ispla , osim na žiroračun, i na tekući račun kod banke.

Također, od 1. siječnja 2015. godine je uvedena ob-veza da se isplate reziden ma vrše isključivo na nji-hov žiro račun i/ili na tekući račun. Dakle, ukinuta je mogućnost da se isplaćuje na devizne, štedne i druge vrste računa fi zičkih osoba. Ova se odredba ne odno-si na nerezidente.

Osim navedenog, propisana je i tehnička promjena pri popunjavanju naloga za plaćanje, a veže se uz obvezu upisivanja elemenata u polje poziv na broj primatelja u nalog za plaćanje: 67 OIB-GG001 do GG365/366 – X za one korisnike koji primitke isplaću-ju mimo jedinstvenog računa državnog proračuna i to za sve primitke2 za koje postoji obveza izvješćivanja na Obrascu JOPPD.

Navedeno se ne odnosi na korisnike proračuna koji primitke isplaćuju preko jedinstvenog računa državnog proračuna, te na sve druge kada se radi o neoporezivim primicima koji nisu naknada plaće – tada dakle ne postoji obveza upisivanja elemen-ta 67.

Nalog za plaćanje u konačnici izgleda kako slijedi:

67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja sa Obrasca

JOPPDGG001 do 365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD na

kojem se iskazuje primitak koji se isplaćuje

X 9 – isplata naknade plaće od strane poslodavca10 – isplata mirovine11 – isplata dohotka od osiguranja12 – isplata dohotka od kapitala13 – isplata dohotka od posebne vrste imovine14 – isplata dohotka od imovinskih prava15 – isplata drugog dohotka koji ne podliježe obvezi doprinosa

3. Pregled načina isplata od 2015. godinePrema prethodno navedenom, a temeljem posljed-nje objavljenim izmjenama i dopunama Pravilnika, člankom 90. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br.

2  Za sve primitke koji se smatraju dohotkom, a koji ne podliježu obvezi doprinosa te primitke koji se u skladu s člankom 9. Zakona ne smatraju dohotkom, odnosno na koje se u skladu s člankom 10. Zakona ne plaća porez na dohodak.

177/04, 73/08, 80/10 , 114/11, 22/12, 144/12, 43/13, 120/13, 125/13, 148/13, 83/14, 143/14), propisano je koji se primici fi zičkim osobama:

• obvezno moraju ispla na žiroračun,• mogu ispla na tekući račun (ali se ne mogu

ispla u gotovu novcu), te• koji se primici mogu ispla i u gotovu novcu.

Pregled primitaka prema mogućnos plaćanja pri-kazujemo u sljedećim tablicama.

Tablica 1. Primici koji se obvezno isplaćuju na žiroračun

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom

1.

Primici od samostalne djelatnos (tj. primici koji se isplaćuju obrtnicima, osobama koje obavljaju djelatnost slobodnih zanimanja i poljoprivrenicima koji su obveznici poreza na dohodak)

Primitak po osnovi darovanja za zdravstvene potrebe

2.

Drugi dohodak (osim iznimaka u tablici 3.) – a od 1. siječnja 2015. i naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru

3. Dohodak od imovine i imovinskih prava

Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daju i ak-tualni pročišćeni kolek vni ugovori.

Cijena izdanja: 300,00 kn (uključen PDV)

Knjige možete naruči e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. mm4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

Page 65: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

63

UDK 331.2 336.1 PLAĆE I NAKNADE

Tablica 2. Primici koji se mogu ispla na tekući račun (ne i u gotovu novcu!)

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohotkom Neoporezivi primici

1.Primici po osnovi nesamostalnog rada (plaća), osim mirovina koje se mogu ispla u gotovu novcu

Primici od otuđenja fi nancijske imovine, ako to nije djelatnost fi zičke osobe

Primici učenika i studenata na redovnom školovanju za rad preko ovlaštenih posrednika, do 50.000,00 kn godišnje

2.

Primici od kapitala (oporezivanje sto-pom 12 % od 1. siječnja 2015.: kamate na štednju, kamate po vrijednosnim papiri-ma, kamate po danim zajmovima, kama-te kao prihodi inves cijskog fonda – osim ako se ne oporezuju kao udjeli u dobi )

Naknada za otkup sekundarnih sirovina koji se smatraju osob-nom imovinom iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedinom ispla telju*

S pendije učenicima i studen ma koje se isplaćuju za vrijeme njihova redovnog školovanja, do 1.600.00 kn mje-sečno

3. Primici od osiguranjaS pendije do 4.000,00 kn mjesečno, ako se dodjeljuju stu-den ma izabranim na javnim natječajima za izvrsna pos -gnuća u znanju i ocjenama na sveučilištu

4.

Primici od otuđenja posebnih vrsta imovina (nova kategorija oporezivog dohotka od imovine uvedena zadnjim izmjenama Zakona o porezu na doho-dak)**

S pendije studen ma izabranim na javnim natječajima kojima mogu pristupi svi studen pod jednakim uvje ma, za redovno školovanje na visokim učiliš ma koje isplaćuju (dodjeljuju) zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tu-cije registrirane u RH za odgojno obrazovne ili znanstve-no-istraživačke svrhe, a koje služe za pokriće stvarnih troš-kova školovanja (prijevoza, smještaja, troškova prehrane, knjiga i ostalog, osim troškova školarine koji se isplaćuju na račun visokog učilišta)

5.

Od 1. siječnja 2015. naknade za rad u vezi s izborom na temelju posebnog zakona, do 1.600,00 kuna po održanom izboru

Sportske s pendije, do 1.600,00 kn mjesečno

6. Naknade sportašima amaterima, do 1.600,00 kn mjeseč-no

7. Nagrade za sportska ostvarenja, prema posebnim propisi-ma do 20.000,00 kn godišnje

* Zakonom o održivom gospodarenju otpadom (NN, br. 94/13), utvrđuju se mjere za sprječavanje ili smanjenje štetnog djelovanja po računima otpada na ljudsko zdravlje i okoliš na način smanjenja količina otpada u nastanku i/ili proizvodnji te se uređuje gospodarenje otpadom bez uporabe rizičnih postupaka po ljudsko zdravlje i okoliš, uz korištenje vrijednih svojstava otpada. Člankom 112. stavku 4. navedenog Zakona, defi nira se da se sva plaćanja za otkup otpada obavljaju. Dakle, s obzirom na to da je Zakon o održivom gospodarenju otpadom poseban zakon koji regulira materiju gospodarenja otpadom, te da je Pravilnik o porezu na dohodak propis kojim se podrobnije razrađuje provedba Zakona o porezu na dohodak, to se u dijelu koji se odnosi na isplatu naknada za otkup otpada primjenjuje poseban propis odnosno Zakon o održivom gospodarenju otpadom, što znači da je ispla telj sva plaćanja za otkup otpada dužan obavlja po raču-nu, osim ako nije drugačije propisano Zakonom o održivom gospodarenju otpadom i provedbenim propisima donesenim na temelju toga Zakona (Mišljenje PU, Br. klase: 410-01/13-01/2913, Ur. br.: 513-07-21-01/13-4).

** Člankom 27.a Zakona o porezu na dohodak, propisano je da se dohodak od imovine utvrđuje i po osnovi primitaka od otuđenja po-sebnih vrsta imovine (oporezivanje u okviru dohotka od imovine po stopi 12 %). Pritom, otpadom se ne smatra povratna ambalaža ni otpad prikupljen u okviru organiziranih akcija i ak vnos u svrhu zaš te okoliša (Mišljenje PU, Br. klase: 410-01/14-01/3748, Ur. br.: 513-07-21-01/14-2). Posebnom vrstom imovine smatra se otpad u skladu s posebnim propisima.

Tablica 3. Primici koji se mogu ispla u gotovu novcu

Oporezivi primici Primici koji se ne smatraju dohot-kom Neoporezivi primici

1. MirovineObiteljske mirovine koje djeca ostvaruju nakon smr roditelja po posebnim propisima

Naknada razlike plaće za vrijeme vojne službe u Oružanim snagama RH i naknada plaće pripadnicima civilne zaš te

2.

Nagrade nereziden ma za sudjelova-nje na sportskim, umjetničkim i drugim natjecanjima u RH, ako se do završetka natjecanja ne zna koji od natjecatelja ostvaruje pravo na novčanu nagradu (drugi dohodak)

Državne nagrade, nagrade JLP(R)S te novčane nagrade za osvojenu medalju na olimpijskim, paraolim-pijskim igrama i olimpijskim igrama gluhih, odnosno za osvojenu meda-lju na svjetskim i europskim prven-stvima

Naknada plaće za vrijeme privremene nesposobnos za rad koja se isplaćuje na teret sredstava obveznih osigura-nja (npr. bolovanje na teret HZZO-a i proračuna, rodiljne, roditeljske i posvojiteljske naknade)

Page 66: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

64

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

3.

Primici koje ostvaruju djeca do navrše-ne punoljetnos , odnosno do završetka redovnog školovanja, uz uvjet da ovi pri-mici ne prelaze 13.000,00 kn godišnje kod jednog ispla telja (drugi dohodak)

Izravne uplate premija osiguranja za dokup dijela doživotne mirovine i uplate sredstava u okviru programa mirovinske rente

Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada i naukova-nja do iznosa od 1.600,00 kn mjesečno

4.

Primici koji se isplaćuju u skladu s posebnim propisima (socijalne pot-pore, doplatci za djecu, primici oso-ba s invaliditetom i drugo)

Nagrade učenicima i studen ma osvojene na natjecanji-ma u okviru obrazovnog sustava i na organiziranim škol-skim i sveučilišnim natjecanjima

5. Nasljedstva i darovi Naknade štete zbog posljedica nesreće na radu koja se, uz ispunjavanje propisanih uvjeta, isplaćuje neoporezivo

6. Potpore zbog uništenja i oštećenja imovine zbog ratnih događaja i ele-mentarnih nepogoda

Naknade i nagrade koje osuđene osobe primaju za rad u kazneno-popravnim ustanovama

7.

Primici od otuđenja osobne imo-vine (osim naknade za otkup se-kundarnih sirovina i otpada iznad 1.600,00 kuna mjesečno po pojedi-nom ispla telju – mora se ispla na tekući račun)

Primici radnika i osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost po osnovi naknada, nagrada i potpora, a koji se uz ispunja-vanje utvrđenih uvjeta, do propisanih iznosa mogu ispla neoporezivo: troškovi službenog putovanja, naknada za ko-rištenje privatnog automobila u službene svrhe, naknada za dolazak na posao i odlazak s posla, otpremnine zbog otkaza ugovora o radu, otpremnine za odlazak u mirovinu, terenski dodatak, pomorski dodatak, naknada za odvojeni život od obitelji, potpore zbog invalidnos , u slučaju smr radnika ili člana obitelji radnika, u slučaju bolovanja dužeg od 90 dana, u slučaju rođenja djeteta, jubilarne nagrade, dar djetetu do 15 godina staros , božićnica, regres za godišnji odmor).

8. Odštete koje nisu u svezi s gospodar-skom djelatnošću

9. Primici ostvareni na nagradnim na-tječajima i natjecanjima

10.Novčani dodaci uz mirovinu te pot-pore djeci u slučaju smr roditelja koje isplaćuju JLP(R)S

- za trgovačka društva

Zagreb, 23. ožujka 2015., od 10.00 do 14.00 h

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje organizira

INTERAKTIVNU RADIONICU NA TEMU

Fiskalna odgovornost: novine, sastavljanje i predaja izjave

za 2014.

- za jedinice lokalne i područne

(regionalne) samouprave Zagreb, 24. ožujka 2015.,

od 10.00 do 14.00 h

Page 67: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

65

UDK 331.2 336.1 PLAĆE I NAKNADE

1. Pravni okvirZakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14, dalje u tekstu: Zakon) osim što uređuje prava osoba s in-validitetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošlja-vanje i rad na otvorenom tržištu i u posebnim uvje -ma, osnivanje, djelatnost te upravna i stručna jela u centru za profesionalnu rehabiliraciju, integra vnoj radionici i zaš tnoj radionici, mjere za po canje za-pošljavanja i rada osoba s invaliditetom, djelatnost i nadležnost Zavoda za vještačenje, profesionalnu re-

habilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom te odgovornost za povrede Zakona, navedni Zakon ure-đuje i obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom.

Dakle, obveza zapošljavanja osoba s invaliditetom, odnosno ispunjenje propisane kvote defi nirano je krovnim zakonom – Zakonom o profesionalnoj reha-bilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 i 152/14, dalje u tekstu: Zakon) i kroz pet pra-vilnika, provedbenih akata koji iz Zakona proizlaze. Pregled Zakona i pravilnika dan je u tablici 1.

Najčešća pitanja uz obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetomMaja Butorac *

Stupanjem na snagu Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/2013 i 152/14) od 1. siječnja 2015. godine, ukinut je posebni doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom koji se prema odredbama prijašnjeg Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invalidi-tetom (NN, br. 143/2002 i 33/2005) plaćao po stopi od 0,1 % ili 0,2 %. Umjesto navedenog doprinosa, propisana je obveza plaćanja posebne novčane naknade u slučaju neispunjenja kvota propisanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom pri čemu je novina da svi plaćaju doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,7 %. U praksi postoje različite dvojbe oko obračuna, uplate i izvješćivanja temeljem neispunjenja propisane kvote radi nezapošljava-nja osoba s invaliditetom. Specifi čnos iz prakse, najčešća pitanja i nejasnoće razjašnjeni su u članku koji slijedi.

* Maja Butorac, mag.oec., savjetnica u TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje.

Tablica 1. Pregled zakonskih i pozakonskih akata koji uređuju prava i obveze zapošljavanja osoba s invaliditetom

Zakon / Pravilnik Objava u NN Područje koje uređuje Skraćenica u

tekstu

Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom

157/13 i 152/14

prava osoba s invaliditetom na profesionalnu rehabilitaciju, zapošljavanje i rad, djelovanje centra za profesionalnu rehabiliraciju, integra vne i zaš tne radionice, mjere za po canje zapošljavanja i rada osoba s invaliditetom, uloga Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, odgovornost za povrede Zakona

Zakon

Pravilnik o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

44/14, 97/14 i 2/15

sadržaj i način vođenja očevidnika zaposlenih i samozaposlenih osoba s invaliditetom, uvje koji moraju bi ispunjeni za upis osobe s invaliditetom u očevidnik

Pravilnik o očevidniku

Pravilnik o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom

44/14 i 2/15

kvota (udio zaposlenih osoba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih), dokazi o ispunjenju kvote, naknada u slučaju neispunjenja kvote, te iznos novčanih nagrada za one koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote, kao i za poslodavce koji nisu obveznici ispunjenja kvote, a zapošljavaju osobe s invaliditetom

Pravilnik o kvo

Pravilnik o zaš tnim radionicama i integra vnim radionicama za zapošljavanje

osoba s invaliditetom

44/14 i 2/15

uvje potrebni za rad zaš tnih i integra vnih radionica, postupak za ostvarivanje statusa zaš tne ili integra vne radionice, nadzor nad radom radionica

Pravilnik o radionicama

Pravilnik o profesionalnoj rehabilitaciji i centrima za profesionalnu rehabilitaciju osoba

s invaliditetom

44/14 i 2/15

način izvođenja, sadržaj i mjerila profesionalne rehabilitacije, uvje korištenja prava na profesionalnu rehabilitaciju, uvje za osnivanje i rad Centra za profesionalnu rehabilitaciju

Pravilnik o rehabilitaciji

Pravilnik o po cajima pri zapošljavanju osoba s invaliditetom

44/14 i 2/15

vrsta, visina, uvje i način ostvarivanja po caja pri zapošljavanju osoba s invaliditetom koje osigurava i isplaćuje Zavod za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom

Pravilnik o po ca-jima pri zapošlja-

vanju OSI

Page 68: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

66

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2. Način utvrđivanja kvota u 2015.Od siječnja 2015. godine, temeljem članka 2. Pravil-nika o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđi-vanju kvote za zapošljavanje osoba s invaliditetom (NN, br. 2/15), obveznik ispunjenja kvote je svaki poslodavac koji zapošljava najmanje 20 radnika, ne-ovisno o registriranoj djelatnos prema NKD1.

Kvota se utvrđuje u odnosu na ukupan broj zaposlenika, odnosno kvota prikazuje obvezan udio zaposlenih oso-ba s invaliditetom u ukupnom broju zaposlenih osoba. Pravilnikom o kvo propisana je obveza plaćanja poseb-ne novčane naknade u slučaju neispunjenja kvote i to u iznosu od 908,86 kn za svaku osobu s invaliditetom koju je poslodavac bio dužan zaposli , a nije to učinio. Kvota se dakle izračunava po sljedećoj formuli:

KVOTA = 3 % x ukupan broj zaposlenih osoba u ins tuciji

Ako pri prethodnom izračunu rezultat nije cijeli broj, tada se:

• vrijednos do 0,5 % zaokružuju na manji cijeli broj, • vrijednos iznad 0,5 % uključujući i 0,5 % zaokružu-

ju na veći cijeli broj.

Primjerice, ako škola zapošljava 21 osobu, dobit će rezultat s ostatkom: 3 % x 21 = 0,63 koji će zaokruži na cijeli broj, odnosno na 1 iz čega se zaključuje da ima obvezu zaposli 1 osobu s invaliditetom.

Važno je napomenu da je za utvrđivanje uku-pnog broja zaposlenih osoba u ins tuciji relevan-tan broj zaposlenih u ins tuciji na dan zadnjeg dana u mjesecu za koji se obveza utvrđuje.

Dakle, ako škola u veljači (stanje na dan 28. veljače) zapošljava 21 osobu, obvezna je zaposli 1 osobu s invaliditetom, te upla obveznu novčanu naknadu za mjesec veljaču jekom ožujka. Ako uslijed određe-ne fl uktuacije zaposlenika škola u ožujku (stanje na dan 31. ožujka) zapošljava 19 osoba, tada nije imala u ožujku obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom te posljedično nema obvezu uplate posebne novčane naknade za mjesec ožujak (koju bi inače uplaćivala u travnju).

Sukladno utvrđenoj kvo , u slučaju da poslodavac nije zaposlio određeni broj osoba s invaliditetom, a za navedeno je bila utvrđena obveza, nadalje izračunava iznos posebne novčane naknade. Posebna novčana naknada utvrđuje se formulom kako slijedi:

1  Kvota se određuje u visini od 3% u odnosu na ukupan broj za-poslenih kod poslodavca, neovisno o djelatnos koju poslodavac obavlja.

POSEBNA NOVČANA NAKNADA = min. plaća u RH za 2015. godinu x 30 % x kvota

odnosno

POSEBNA NOVČANA NAKNADA = = 3.029,55 x 30 % x kvota

Prema prethodno navedenom primjeru, ako škola za-pošljava 21 osobu u veljači (stanje na dan 28. veljače), dužna je jekom ožujka upla posebnu novčanu na-knadu u iznosu od 908,86 kn.

KVOTA = 3 % x 21 = 0,63 = 1

POS. NOVČ. NAKNADA = = 3.029,55 x 30 % x 1 (kvota) = 908,86 kn

3. Izuzeća nekih radnih mjesta za izračun kvota

Pravilnikom o izmjenama i dopunama Pravilnika o utvrđivanju kvote za zapošljavanje osoba s invalidi-tetom (NN, br. 2/15) propisano je da se iz ukupnog broja zaposlenih na temelju kojeg se utvrđuje kvota izuzimaju radnici zaposleni na određenim radnim mjes ma iz razloga što je utvrđeno da osobe s inva-liditetom ne mogu izvršava poslove na određenim radnim mjes ma. Izuzeta radna mjesta su radna mje-sta na koje se, sukladno Zakonu o zaš na radu, pri-mjenjuju posebni propisi o zaš na radu:

• poslovi Oružanih snaga RH• policijski poslovi • poslovi zaš te i spašavanja • poslovi zaš te osoba i imovine, te • poslovi vatrogasaca i pirotehničara.

Primjerice, ako javna vatrogasna postrojba (JVP) za-pošljava 45 osoba, od čega je 35 vatrogasaca, tada JVP svakako nema obvezu zapošljavanja osoba s in-validitetom jer će kvotu, radi toga što je 35 vatroga-saca izuzeto iz ukupnog broja zaposlenih, utvrđiva temeljem 10 zaposlenih osoba (KVOTA = 3 % * 10 = 0,3 => 0).

Uz navedeno, poslodavac koji smatra da se na odre-đeno radno mjesto zbog posebnih uvjeta rada ne mogu zaposli osobe s invaliditetom i da se isto treba izuze iz ukupnog broja radnih mjesta na temelju ko-jih se utvrđuje kvota, dužan je zatraži suglasnost Za-voda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i za-pošljavanje osoba s invaliditetom (u daljnjem tekstu: Zavod), uz prethodno pribavljeno mišljenje Hrvatskog zavoda za zaš tu zdravlja i sigurnos na radu. Dakle, tu odluku nikako ne može samostalno donije već isključivo putem prethodno navedenih nadležnih jela.

Page 69: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

67

UDK 331.2 336.1 PLAĆE I NAKNADE

Temeljem brojnih dilema u praksi, zaključno rezimi-ramo da se u ukupan broj radnih mjesta u ins tuciji uključuju sva radna mjesta zaposlenika koji imaju ugovor o radu (osim navedenih izuzetaka) – pri čemu u ukupan broj ulaze radna mjesta sa sklopljenim ugo-vorima i na određeno i na neodređeno vrijeme.

Iz navedenog proizlazi da radnica koja je na porodilj-nom dopustu kao i njezina zamjena u ins tuciji ulaze u ukupan broj radnih mjesta ako je s obje sklopljen ugovor o radu (porodiljni dopust ne znači prekid rad-nog odnosa).

Također, radnici koji su zaposleni u ins tuciji teme-ljem ugovor o radu na određeno vrijeme od svega nekoliko mjeseci za vrijeme trajanja projekta, isto ulaze u ukupan broj zaposlenih u ins tuciji jer s njima postoji sklopljen ugovor o radu.

Osobe koje su u ins tuciji na stručnom osposoblja-vanju bez zasnivanja radnog odnosa ne ulaze u uku-pan broj zaposlenih jer s njima nije sklopljen ugovor o radu, odnosno nije ispunjen temeljni preduvjet da bi se osoba smatrala zaposlenikom ustanove.

5. Nedostatak adekvatnih radnika za ispunjenje kvote

Sama činjenica da na tržištu ne postoji adekvat-na osoba s invaliditetom koja bi bila zaposlena na određenom radnom mjestu nije dovoljna da se kvota ne ispuni.

U navedenom slučaju, umjesto ispunjenja kvote može se primi na obavljanje prakse, utvrđene na-stavnim planom, učenike s teškoćama u razvoju ili studente s invaliditetom, s me da se 3 (do sada 4) prak kanta priznaju kao 1 zaposlena osoba s invali-ditetom; primi na stručno osposobljavanje za rad bez zasnivanja radnog odnosa osobe s invaliditetom, s me da se 2 (do sada 4) takve osobe priznaju kao 1 zaposlena osoba s invaliditetom i drugo2.

Ako ne ispune zakonsku obvezu kvotnog zapošlja-vanja osoba s invaliditetom ili ne ispune zamjensku kvotu zapošljavanja, poslodavci su obvezni izvrši uplate novčane naknade (u mjesecu ožujku za mjesec veljaču itd.).

6. Zapošljavanje osoba s invaliditetom više od propisane kvote

Ako poslodavac zapošljava više osoba s invalidite-tom od propisane kvote te ako zapošljava manje od 20 radnika, među kojima su osobe s invaliditetom

2  Više vidje u članku Izmjene u sustavu kvotnog zapošljavanja oso-ba s invaliditetom od 15. siječnja 2015. u broju 2. TIM4PIN magazina.

(čiji invaliditet nije posljedica ozljede ili profesio-nalne boles nastale pri radu kod tog poslodavca), tada poslodavac ima pravo na mjesečnu novčanu nagradu u iznosu od 15 % min. plaće u RH za svakog radnika s invaliditetom koji predstavlja višak prema propisanoj kvo . Poslodavac može ostvari novča-nu nagradu za razdoblje od najduže šest mjeseci kon nuirano za pojedinu osobu s invaliditetom koju zapošljava.

Pritom, važno je napomenu da navedenu novčanu nagradu ne mogu ostvari jela državne uprave, -jela sudbene i državne vlas , i druga državna jela, jela JLP(R)S, javne službe, javne ustanove, izvan-

proračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu RH ili JLP(R)S, te pravne osobe s javnim ovlas ma.

7. Prizna invaliditet za ispunjenje kvoteAko je osoba s invaliditetom upisana u Očevidnik, ona se smatra legi mnom za ispunjenje kvote, a ako nije u Očevidniku, tada ne, bez obzira na to ostvaru-je li određene olakšice odobrene od Porezne uprave vezane uz isplatu plaće i drugo. Dakle, Očevidnik je pokazatelj ima li osoba invaliditet utvrđen člankom 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidni-ka zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14, 97/14, 2/15).

Utvrđivanje statusa osoba s invaliditetom prema Očevidniku provjerava se na internetskim stranicama Mirovinskog osiguranja h ps://lana.mirovinsko.hr/.

Page 70: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

68

PLAĆE I NAKNADE UDK 331.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Tablica 2. Ispunjenje kvote – 13 mogućih statusa

RB Status Izvor1 priznat status osobe ometene u psihofi zičkom razvoju

prema propisima o socijalnoj skrbi, neovisno o redovnim ili posebnim programima obrazovanja, prema propisima o socijalnoj skrbi utvrđeno:– oštećenje vida,– oštećenje sluha,– oštećenje govorno – glasovne komunikacije,– oštećenje lokomotornog sustava,– oštećenje središnjeg živčanog i mišićnog sustava,– oštećenje drugih organa i organskih sustava,– mentalno oštećenje,– psihička bolest,– više vrsta oštećenja

Članak 4. Pravilnika o sadržaju i načinu vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom (NN, br. 44/14, 97/14 i 2/15)

2 priznat status invalida rada prema propisima o mirovinskom osiguranju

3 priznat status invalidne osobe sa stažem osiguranja s po-većanim trajanjem prema propisima o mirovinskom osigu-ranju

4 priznat status osigurane osobe s utvrđenim tjelesnim oštećenjem prema propisima o mirovinskom osiguranju s utvrđeno najmanje:– 90% tjelesnog oštećenja radi gubitka vida,– 70% tjelesnog oštećenja radi gubitka sluha,– 90% ukupnog tjelesnog oštećenja, u slučaju više različi- h tjelesnih oštećenja, s me da najmanje jedno tjelesno

oštećenje koje se zbraja iznosi 70%5 priznat status hrvatskog ratnog vojnog invalida iz Domovin-

skog rata prema propisima o pravima hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata

6 priznat status vojnog, odnosno civilnog invalida rata prema propisima o zaš vojnih i civilnih invalida rata

7 priznat status učenika s teškoćama u razvoju prema propisi-ma o odgojno-obrazovnoj skrbi

8 priznat invaliditet i smanjena radna sposobnost na temelju rješenja ureda državne uprave nadležnog za socijalnu skrb, a starije su od 21 godine

9 priznato pravo na profesionalnu rehabilitaciju prema pro-pisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještačenja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

10 priznato pravo na radno prilagođavanje prema propisima koji su bili na snazi do početka obavljanja poslova vještače-nja sukladno odredbama Zakona o profesionalnoj rehabili-taciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13)

11 priznat status osobe s invaliditetom prema propisima dru-gih država članica Europske unije

12 priznata neposredna opasnost od nastanka invalidnos prema propisima o mirovinskom osiguranju, ako je rješenje doneseno do 1. 1. 1999. godine

13 utvrđen invaliditet u odnosu na rad, bez obzira na vrstu i stupanj, temeljem nalaza i mišljenja Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invali-ditetom

Ako osoba ima utvrđen invaliditet, koji nije legi man za ispunjenje kvote, moguće je da se korisniku prika-že prozor koji slijedi u nastavku.

9. Izvješćivanja na Obrascu JOPPD i uplata naknade

Obveznici uplate posebne naknade radi neispu-njenja kvote dužni su naknadu pla te izvijes o tome putem Obrasca JOPPD (na stranici A, pod X.1. i X.2.), te putem posebnog izvješća, izvješća 4.

Na stranici A Obrasca JOPPD će se pod X.1. upisa- neispunjena kvota, odnosno ukupan broj osoba s

invaliditetom koje je obveznik bio dužan zaposli u obračunskom razdoblju, a nije zaposlio (što će poslo-davac samostalno izračuna ), dok će se pod X.2. upi-sa iznos koji obveznik mora upla (kvota se obra-čunava prema formulama iz točke 2. članka).

Iz navedenog se daje zaključi kako Obrazac JOPPD ne nudi pouzdanu kontrolu i ako korisnik samostal-no pogrešno obračuna kvotu, Obrazac JOPPD neće mu prikaza grešku prilikom podnošenja. Kontrola se ogleda jedino u matema čkom izračunu same nakna-de u retku X.2., a prema upisanoj neipunjenoj kvo pod X.1.

Kao što je prvotno navedeno, ako postoji obveza izvješćivanja u retke X.1. i X.2. (kao i u redak IX.), postoji obveza podnošenja Obrasca JOPPD vrste izvješća 43 koje se podnosi kao posebno izvješće, neovisno o drugim Obrascima JOPPD, koje sadrži samo stranicu A, a čiji se ispravak vrši na način da se izvješće ponovi sa istom oznakom i vrstom iz-vješća u kojemu su iskazani ispravni podaci.

Obrazac JOPPD vrste izvješća 4 može se podnije samo jedan mjesečno, bilo koji dan u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se obveza odnosi, a naj-kasnije do zadnjeg dana toga mjeseca. Oznaka izvje-šća Obrasca JOPPD vrste izvješća 4 je oznaka dana stvarne predaje Obrasca.

3  Pravilnikom o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14) propisano je da ako postoji obveza upisi-vanja pod IX. i X. na stranici A JOPPD Obrasca, tada postoji i obveza podnošenja Izvješća vrste 4.

Pregled osoba s invaliditetom

Prez ime i ime OIB St at us o so b e s invalid it et o m

Osiguraniku/ici je potvrđen status osobe s MARIJA HORVAT 11111111111 invalid itetom, ali nije osoba iz članka 4. Pravilnika o

očevidniku

« « povratak na pregled obveznika

Page 71: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

69

UDK 331.2 336.1 PLAĆE I NAKNADE

Predavanjem iza navedenog roka (zadnji dan u mjesecu za obvezu iz prethodnog mjeseca), obve-znik je u prekršaju. No, ako ga predaje izvan pro-pisanog roka, na Obrazac JOPPD vrste izvješća 4 upisivat će oznaku izvješća na dan zadnjeg dana u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se obveza odnosi (zadnji dan ožujka za obvezu iz veljače).

Porezna uprava4 je propisala da se iznimno od nave-denoga, prvi Obrazac u kojem se iskazivala obveza za siječanj, ima obvezu preda isključivo 28. veljače 2015., bez obzira na to kada je uplata jekom veljače zaista izvršena. Stoga, sve uplate jekom veljače kao treći podatak su imale u pozivu na broj primatelja isključivo oznaku 15059.

Naknadu, poslodavci koji imaju utvrđenu obvezu upla-te posebne novčane naknade, mogu upla bilo koji dan u mjesecu koji slijedi nakon mjeseca za koji se ob-veza odnosi, a najkasnije do zadnjeg dana toga mje-seca, u korist računa broj HR1210010051863000160 - Državni proračun Republike Hrvatske, uz obveznu naznaku modela 68, te brojčane oznake (šifre) vrste prihoda 5118, osobnog iden fi kacijskog broja (OIB-a) obveznika plaćanja i oznake obrasca JOPPD prema kojemu se vrši uplata (5 znamenaka) u pozivu na broj primatelja.

VAŽNO‼!

Temeljem određenih tehničkih pro-blema koji su se pojavili u subotu 28. veljače 2015. prilikom podnošenja Obrazaca JOPPD kojim se izvješćuje o novčanoj naknadi u slučaju neispunje-nja kvota propisanih za zapošljavanje osoba s invaliditetom, Porezna uprava obavijes la je naknadno sve korisnike

da će se zbog navedenih tehničkih problema predmetni Obrasci koji su predani u ponedjeljak 2. ožujka 2015. godine smatra da su predani u roku.

Također napominjemo da korisnici usluge e-Pore-zna provjere verziju XML sheme Obrasca jer se od 28. veljače 2015. godine koris nova XML shema i samo prema toj shemi obrazac može bi predan. Novu XML shemu možete preuze na stranicama Porezne uprave.

4  Klasa: 410-01/15-01/202, Ur. br.: 513-07-21-01/15-1; Zagreb, 29. siječnja 2015.

Prog

rame u

savr

šava

nja

u po

druč

ju jav

ne na

bave

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

NABAVA GRAĐEVINSKIH USLUGA I RADOVA I FIDIC PRAVILAZagreb, hotel Palace, 30. ožujka

JAVNA NABAVA ZA PONUDITELJE

Zagreb, hotel Palace, 31. ožujka

E-NABAVAZagreb, hotel Palace, 1. travnja

Po završetku Programa sudionici dobivaju Potvrde o poha-đanju Programa usavršavanja kojima ostvaruju 8 bodova za obnovu cer fi kata.

Naknada za sudjelovanje po sudioniku iznosi: 900,00 kuna (s uključe-nim PDV-om i prezentacijama predavača).

Uplate: TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje IBAN HR33 2340 0091 1105 4681 5, s pozivom na broj OIB-38, model 00.

Prijavi se možete:

• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks)01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Page 72: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

70

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. Opće informacijeOpći cilj natječaja: razvoj efi kasnih i uključivih socijal-nih usluga radi unaprjeđenja mogućnos zapošljava-nja skupina u nepovoljnom položaju i njihovog sudje-lovanja u životu zajednice.

Specifi čni cilj: unaprjeđenje informa čke podrške te stručnih znanja zaposlenih u centrima za socijalnu skrb.

Ciljna skupina: radnici centara za socijalnu skrb.

Krajnji korisnici: skupine u nepovoljnom položaju – korisnici prava i usluga iz sustava socijalne skrbi.

Iznos raspoloživih sredstava iznosi 5.172.340,00 kuna.

Projek se mogu fi nancira u iznosu do 100 % pri-hvatljivih troškova.

2. Kriteriji prihvatljivos Tri su vrste kriterija prihvatljivos , i oni se odnose na:

• prijavitelja• projekt – ak vnos za koje se mogu dodijeli bes-

povratna sredstva • troškove – vrste troškova koje se uzimaju u obzir

pri određivanju ukupno prihvatljivih troškova pro-jekta.

Prihvatljivi prijavitelji:

• središnje jelo državne uprave nadležno za poslo-ve socijalne skrbi u RH1

• središnje jelo državne uprave odgovorno za pro-vedbu procesa informa zacije sustava socijalne skrbi, te osiguravanja provedbe stručnog usavrša-vanja za radnike centara za socijalnu skrb

• središnje jelo državne uprave zaduženo za pro-vedbu postupaka objedinjene javne nabave za po-trebe ustanova socijalne skrbi u RH3.

Prijavitelj mora ispunjava sve prethodno navedene uvjete. U slučaju kada prijavitelj istodobno ima dvi-je uloge – ulogu jela uključenog u sustav upravlja-nja i kontrole za korištenje strukturnih instrumenata EU u RH, te ulogu korisnika projekta, ove dvije uloge moraju se na odgovarajući način jasno razdvoji . Pri-javitelj ne može dostavi više od jednog projektnog prijedloga prema ovom Pozivu na dostavu projektnih prijedloga.

Prihvatljiv projekt

Projekt mora bi u skladu s ciljevima Prioritetne osi 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju, Mjere 2.3 – Razvoj socijalnih usluga radi unaprjeđenja mogućnos za-pošljavanja, Opera vnog programa Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013., te s općim i specifi čnim ciljevima poziva.

Razvoj socijalnih usluga centara za socijalnu skrb – otvoreni natječaj u okviru OP Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.Kris na Kosor *

Opera vni program „Razvoj ljudskih potencijala 2007. – 2013.“ sufi nancira se sredstvima ESF-a, te mu je strateški cilj unaprjeđenje učinkovitos radne snage, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalne uključeno-s u Republici Hrvatskoj (RH). U sklopu Opera vnog programa iden fi cirano je ukupno pet prioritetnih osi (Podrška pristupu održivom zapošljavanju i prilagodljivost radne snage; Jačanje socijalnog uključivanja i in-tegracije osoba u nepovoljnom položaju; Jačanje ljudskog kapitala u obrazovanju, istraživanju i razvoju; Teh-nička pomoć; Jačanje uloge civilnog društva za bolje upravljanje). Ovaj Poziv na dostavu projektnog prijed-loga provodi se u sklopu Prioritetne osi 2 – Jačanje socijalnog uključivanja i integracije osoba u nepovoljnom položaju. Autorica u članku detaljnije razrađuje uvjete i kriterije prihvatljivos prijave u okviru natječaja.

* Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje.

Page 73: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

71

UDK 336.2 336.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Trajanje projekta

Planirano trajanje projekta je najviše 12 mjeseci. Datum početka i predviđenog završetka projekta bit će jasno defi niran u posebnim uvje ma Ugovora o dodjeli bespovratnih sredstava. Razdoblje proved-be projekta započinje datumom početka provedbe projektnih ak vnos i završava s datumom, kad sve projektne ak vnos završe. Krajnji rok za završetak svih projektnih ak vnos je 30. lipnja 2016. godine. Projektne ak vnos se moraju provodi u Republici Hrvatskoj.

Prihvatljive ak vnos

• nabava informa čke opreme za centre za socijalnu skrb

• edukacije za radnike centara za socijalnu skrb1.

Neprihvatljive ak vnos

• ak vnos isključivo ili većinom usmjerene na po-jedinačno sponzoriranje sudjelovanja na radionica-ma, seminarima, konferencijama, kongresima

• ak vnos izdvojenih kongresa i konferencija nepo-vezanih s ključnim ak vnos ma Poziva

• ak vnos koje se odnose isključivo ili primarno na kapitalne inves cije, kao što su zemljišta, zgrade, vozila

• ak vnos povezane s poli čkim i religijskim ak v-nos ma

• donacije u dobrotvorne svrhe• zajmovi drugim organizacijama ili pojedincima• ak vnos povezane s ostvarivanjem profi ta

Prihvatljivi troškovi

Prihvatljivi troškovi u okviru ovog poziva se odnose na troškove koji su:

• neposredno povezani s provedbom projekta, u skladu s ciljevima projekta i defi nirani Ugovorom o dodjeli bespovratnih sredstava

• stvarno nastali te su plaćeni od korisnika• nastali u razdoblju prihvatljivos troškova projekta

18• dokazivi vjerodostojnim računima ili računovod-

stvenim dokumen ma jednake dokazne vrijednos • u skladu s važećim EU pravilima i nacionalnim pro-

pisima.

Prihvatljivi troškovi u odnosu na ciljeve projekta mogu bi izravni (neposredni) i neizravni (posredni) troškovi projekta. U izravne prihvatljive troškove ubrajaju se troškovi, koji su neposredno povezani s provedbom

1  Popis ak vnos nije konačan. Prijavitelju se ostavlja sloboda za odabir i provođenje ostalih ak vnos , koje su jekom provedbe pro-jekta u izravnoj vezi s prethodno navedenim ak vnos ma.

projekta. U neizravne prihvatljive troškove ubrajaju se opera vni troškovi povezani s ak vnos ma pro-jekta, koji doprinose pos zanju projektnih ciljeva, ali na neizravan način. Takva vrsta troškova prihvatljiva je u maksimalnom iznosu do 20 % ugovorenih izrav-nih prihvatljivih troškova projekta.

Pregled osnovnih vrsta troškova koji su prihvatljivi u okviru Poziva na dostavu projektnog prijedloga

IZRAVNI TROŠKOVI

Troškovi povezani s nabavom informa čke opreme za centre za socijalnu skrb

Troškovi provedbe postupka javne nabave Troškovi dostave informa čke opreme do centara za socijalnu skrbTroškovi instaliranja i tes ranja informa čke opreme Troškovi sudjelovanja zaposlenika ins tucije korisnika i po potrebi radnika centara za socijalnu skrb u projektnim ak vnos ma (dnevnice, trošak smještaja, trošak putovanja i slično)

Troškovi povezani s provedbom edukacija za radnike centara za socijalnu skrb

Troškovi vanjskih usluga (usluge izobrazbe i osposobljavanja, savjetodavnih i organizacijskih usluga i slično)Najam prostora za odražavanje edukacija, seminara, sastanaka, konferencija i sličnoNajam opreme potrebne za provedbu projektnih ak vnos Troškovi pripreme i ska materijala za edukacije, seminare, sastanke, konferencije i sličnoTroškovi sudjelovanja zaposlenika ins tucije korisnika i radnika centara za socijalnu skrb u projektnim ak vnos ma (dnevnice, trošak smještaja, trošak putovanja i slično)Catering troškovi povezani s provedbom edukacija

NEIZRAVNI TROŠKOVI

Troškovi povezani s promidžbom i vidljivos

Izrada promo vnih materijala u svrhu promocije projekta

Tiskovna konferencija

Neprihvatljivi troškovi u okviru Poziva na dostavu projektnog prijedloga:

• ulaganja u kapital ili kreditna ulaganja, jamstveni fondovi

• izdatak povezan s ak vnos ma stambenog zbrinja-vanja

• PDV koji je povra v • kamate na dug • izdatak povezan sa stavljanjem nuklearnih postro-

jenja izvan pogona

Page 74: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

72

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 336.2 336.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• doprinosi u naravi: nefi nancijski doprinosi (robe ili usluge) od trećih strana, koji ne obuhvaćaju izdatke za korisnika

• kupnja korištene opreme• kupnja infrastrukture, nekretnina i zemljišta• troškovi kupnje opreme, namještaja, vozila, kao i

manje adaptacije te modernizacije prostora i posto-jeće infrastrukture, ako premašuju vrijednost od 80 % svih ugovorenih prihvatljivih troškova projekta

• troškovi kupnje opreme, namještaja, vozila, kao i manje adaptacije te modernizacije prostora i po-stojeće infrastrukture, ako nisu izravno povezani s projektnim ak vnos ma

• neizravni troškovi koji premašuju vrijednost od 20 % ugovorenih izravnih prihvatljivih troškova pro-jekta

• opera vni troškovi izuzev troškova upravljanja pro-jektom

• izdatak temeljen na fi ksnim troškovima izračunan primjenom standardne veličine jediničnih cijena ili paušalnih iznosa

• gubici zbog fl uktuacije valutnih tečaja i provizija na valutni tečaj

• bankovni troškovi za otvaranje i vođenje računa, naknade za fi nancijske transfere i drugi troškovi u potpunos fi nancijske prirode

• troškovi plaća i ostali troškovi povezani s radom zaposlenih, koji upravljaju ugovorom o dodjeli bes-povratnih sredstava u ime korisnika.

3. Postupak prijavePrijava mora bi ispunjena elektronički na obrascima preuze ma s internetske stranice www.strukturni-fondovi.hr .

Prijava je potpuna ako sadrži:

• jednu originalnu verziju u papirnatom/ skanom obliku ispunjenu na prijavnim obrascima koji su dio natječajne dokumentacije, koja sadržava sve zah -jevane obvezne priloge, kako je defi nirano u natje-čajnoj dokumentaciji

• jednu elektroničku verziju na CD-u koja sadrži ispu-njene prijavne obrasce (prijavni obrazac A u izvor-

nom PDF formatu izvezenom iz SF MIS-a) i skenira-ne zah jevane obvezne priloge. Papirnata/ skana verzija izvezenog PDF-formata prijavnog obrasca A mora bi istovjetna elektroničkoj verziji (datum i vrijeme obje verzije su iden čni). Prijavni obrazac A mora bi spremljen za službeno podnošenje sa zabilježenim datumom i vremenom izvoza, te ne smije bi spremljen kao skica. Svako naknadno prepravljanje dostavljenog izvornog PDF formata prijavnog obrasca A izvezenog iz SF MIS-a nije do-pušteno.

Rok za dostavu projektnih prijedloga je 20. 3. 2015., a adresa za dostavu je Hrvatski zavod za zapošljavanje, Ured za fi nanciranje i ugovaranje projekata Europske unije, Petračićeva 4/3, 10 000 Zagreb.

Detalji natječaja, kao i natječajna dokumentacija se mogu pogleda na sljedećoj poveznici:

h p://www.strukturnifondovi.hr/natjecaji/131.

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

Specijalizirane radionice po djelatnos ma na temu:

Financiranje projekata iz fondova i programa EU

i priprema projektnih prijedloga

11. ožujka

25. ožujka

31. ožujka

9. travnja

15. travnja

22. travnja

Ustanove u kulturi

Ustanove u zdravstvu i socijalnoj skrbi

Općine, gradovi i županije

Javne vatrogasne postrojbe i vatrogasne zajednice

Fakulte i ins tu

Škole, učenički domovi i dječji vr ći

Hotel Palace, Zagreb, od 10 do 14.30 h

Page 75: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

73

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

1. UvodZa korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj unutar novog fi nancijskog razdoblja, nužno je bilo defi nira strateški okvir, tj. Program ruralnog razvoja 2014. – 2020., unutar kojeg su de-fi nirani osnovni uvje i iznosi potpore po mjerama. Tematski priorite ulaganja su defi nirani Uredbom (EU) br. 1305/2013 Europskog parlamenta i Vijeća. Navedene prioritete moguće je realizira mjerama ruralnog razvoja, koje će se fi nancira sredstvima EAFRD-a u udjelu od 85 %, dok 15 % sredstava do-lazi iz nacionalnog proračuna. Uredbom Parlamen-ta i Vijeća EU 1305/2013, koja propisuje provedbu EAFRD-a zadan je paket mjera između kojih države članice mogu odabra one koje na najbolji mogući način mogu odgovori na zahtjeve koji proizlaze iz njihovih specifi čnos .

Nacrt Programa ruralnog razvoja 2014. – 2020. pred-viđa provedbu ukupno 16 mjera, koje sadržavaju i brojne podmjere. Prosječnu godišnju alokaciju koja iznosi oko 332 milijuna eura Hrvatska planira raspo-redi po mjerama na način prezen ran u tablici u na-stavku. Valja naglasi da se gotovo trećina sredstava, odnosno oko 110 milijuna eura godišnje, planira utro-ši u mjeru Ulaganja u fi zičku imovinu.

Tablica 1. Odabrane mjere ruralnog razvoja za razdoblje 2014. – 2020.

Godina Naziv mjere Udio (posto)

2014. Ulaganja u fi zičku imovinu 32,04

2014. Razvoj poljoprivrednih gospodarstava i poslovanja 11,86

2014. Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima 13,00

2014. Poljoprivreda, zaš ta okoliša i klimatski uvje 18,142014. Ekološki uzgoj 4,07

2014. Plaćanja povezana s područjima s prirodnim ili ostalim posebnim ograničenjima 3,18

2014. Osiguranje usjeva, živo nja i biljaka 2,682014. LEADER pristup 3,002014. Tehnička pomoć 2,502015. Prenošenje znanja i ak vnos informiranja 0,43

2015. Savjetodavne službe, službe za upravljanje i pomoć poljoprivrednim gospodarstvima 0,43

2015. Programi kvalitete za poljoprivredne proizvode i hranu 0,43

2015.

Obnavljanje poljoprivrednog proizvodnog potencijala narušenog elementarnim nepogodama i katastrofalnim događajima te uvođenje preven vnih ak vnos

1,29

2015. Ulaganja u razvoj šumskih područja i poboljšanje ispla vos šuma 1,71

2015. Uspostavljanje skupina i organizacija proizvođača 0,50

2015. Suradnja 0,642015. Uzajamni fondovi 0,93

Provedba Mjere 7 iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020.Kris na Kosor *

Andrija Vranjković **

Program ruralnog razvoja je strateški dokument za korištenje Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj (dalje u tekstu: EFARD). Finalna verzija Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. poslana je na očitovanje u Europsku Komisiju 16. srpnja 2014. ali Program još uvijek nije usvojen. Ministarstvo poljoprivrede usvojilo je Pravilnik o provedbi Mjere 07 Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima, iz Programa ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2014. – 2020. U na-stavku autori daju pregled provedbe cjelokupne Mjere 7, tj. prihvatljive korisnike, ak vnos , te minimalne i maksimalne vrijednos potpore.

* Kris na Kosor, mag. ing. oecoing., TIM4PIN d. o. o. za savjetovanje.** Andrija Vranjković, mag. iur., Plavi partner d. o. o.

Page 76: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

74

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Programom ruralnog razvoja određuju se kriteriji pri-hvatljivos i korisnici mjera, utvrđuju rasponi potpo-ra te se planiraju javna sredstva potrebna za realiza-ciju mjera. EAFRD daje temeljne odrednice o pitanju kriterija, fi nancijskih alokacija po mjerama i korisniku, a na svakoj državi članici ostaje zadaća jasnijeg defi -niranja svih navedenih kriterija i fokusiranja na odre-đena područja, sukladno rezulta ma analiza stanja.

Temeljem kriterija zadanih regula vom EU-a i Progra-mom ruralnog razvoja te zakonskih akata i procedu-ralnih odrednica Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju1, izrađuju se pravilnici za svaku pojedinu mjeru i njima se jasno defi niraju pra-vila za sudjelovanje potencijalnih korisnika na natje-čajima, koji se pak raspisuju temeljem pravilnika.

2. Mjera 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima

Ministarstvo poljoprivrede je na temelju članka 30., stavka 2. Zakona o potpori poljoprivredi i ruralnom razvoju (NN, br. 80/13 i 41/14 i 107/2014) usvoji-lo Pravilnik o provedbi Mjere 7: Temeljne usluge i obnova sela u ruralnim područjima iz Programa ru-ralnog razvoja 2014. – 2020. za Republiku Hrvatsku (dalje u tekstu: Pravilnik).

Upravljačko jelo Programa je Uprava za upravljanje EU fondom za ruralni razvoj, EU i međunarodnu su-radnju, dok opera vnu provedbu Programa obavlja Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i rural-nom razvoju.

1  www.apprrr.hr

U okviru Mjere 7 korisnicima se dodjeljuje potpora, koja se može ostvari sljedećim podmjerama:

• Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njiho-vih temeljnih usluga te planova zaš te i upravlja-nja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga područja visoke prirodne vrijednos .

• Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proši-renje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaga-nja u obnovljive izvore energije i uštedu energije.

• Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slobodno vrijeme i kul-turne ak vnos te povezanu infrastrukturu.

Pravilnikom su utvrđeni kriteriji prijave na pojedine podmjere, koji su obrađeni u tablicama u nastavku.

Tablica 2. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.1.

Podmjera 7.1. Sastavljanje i ažuriranje planova za razvoj općina i sela u ruralnim područjima i njihovih temeljnih usluga te planova zaš te i upravljanja, koji se odnose na lokalitete Natura 2000., i druga područja visoke prirodne vrijednos

Korisnici Jedinice lokalne samouprave do 10 000 stanovnika

Prihvatljivo ulaganje

Izrada ili izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja općine ili grada, Strateškog razvojnog programa općine ili grada, Strateških planova razvoja pojedinih gospodarskih sektora na području općine/grada.

Minimalna vrijednost potpore 5.000,00 eura

Maksimalna vrijednost potpore 70.000,00 eura Intenzitet javne potpore

do 100 % vrijednos prihvatljivih troškova (85 % EU fi nanciranje, 15 % RH)

Ako prijavitelji nemaju riješenu građevinsku dozvolu u trenutku prijave na natječaj važno je da prilože potvr-du nadležnog ureda da su podnijeli zahtjev za izdava-nja iste te je ishode do trenutka sklapanja ugovora. Is korisnik može podnije najviše jedan Zahtjev za pot-poru unutar ovog pa operacije za jedno od ulaganja.

P r o -gram prepoznaje

široki krug potencijalnih korisnika: od poljoprivrednih gos-

podarstava, gospodarskih subjekata u poljoprivredi, šumarstvu, prehrambe-

noj industriji, turizmu i nepoljoprivrednim djelatnos ma koje se obavljaju na ruralnom području, proizvođačkih organizacija, savjeto-davnih službi, udruga, medija, znanstvenih i obrazovnih ins tucija, žena poduzetnica, mla-dih poljoprivrednika, komunalnih poduzeća,

jedinica lokalne samouprave pa do in-s tucija središnje države, koje mogu

par cipira u mjeri tehničke po-moći predviđenoj EAFRD

uredbom.

cent

ar

@ m4pin.hr

Page 77: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

75

UDK 332.1 EUROPSKA UNIJA I FONDOVI

Tablica 3. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.2. 2

Podmjera 7.2. Ulaganja u izradu, poboljšanje ili proširenje svih vrsta male infrastrukture, uključujući ulaganja u obnovljive izvore energije i uštedu energije. 7.2.1. Gradnja i/

ili rekonstrukcija vodoopskrbnog, kanalizacijskog i sustava otpadnih voda

7.2.2. Ulaganja u izgradnju i/ ili rekonstrukciju nerazvrstanih cesta7

Korisnici Jedinice lokalne samouprave; javni isporučitelji vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje.

Jedinice lokalne samouprave;

Uvje pri-hvatljivos

Građenje u naseljima do 2000 stanovnika. Ako se više naselja povezuje, svako naselje mora ima do 2000 stanovnika.

Građenje u naseljima do 5000 stanovnika (ako se povezuje više naselja, svako naselje mora ima do 5000 stanovnika). Nerazvrstane ceste moraju bi naznačene u općem aktu - Odluci o nerazvrstanim cestama grada ili općine.

Prihvatljiva ulaganja

Kupnja i ugradnja opreme za održavanje sustava vodoopskrbe, odvodnje i sustava pročišćavanja otpadnih voda. Kupnja računalnog so vera.

Izrada projektno-tehničke dokumentacije, geodetske podloge i elabora , troškovi izrade elaborata zaš te okoliša, studijsku dokumentaciju, troškovi pripreme dokumentacije na natječaj, usluge konzultanata.

Minimalna vrijednost potpore

30.000 eura 30.000 eura

Maksimalna vrijednost potpore

1.000.000 eura 1.000.000 eura

Intenzitet javne potpore2

Do 100 % vrijednos prihvatljivih troškova (85 % EU fi nanciranje, 15 % RH)

Do 100 % vrijednos prihvatljivih troškova (85 % EU fi nanciranje, 15 % RH)

Tablica 4. Kriteriji i uvje prijave u okviru Podmjere 7.4.

Podmjera 7.4. Ulaganja u pokretanje, poboljšanje ili proširenje lokalnih temeljnih usluga za ruralno stanovništvo, uključujući slo-bodno vrijeme i kulturne ak vnos te povezanu infrastrukturu.

Korisnici JLS, trgovačka društva u većinskom vlasništvu JLS-a, javne ustanove neprofi tnog karaktera u kojima su osnivači jedinice lokalne samouprave, udruge i vjerske zajednice koje se bave humanitar-nim i društvenim djelatnos ma, LAG-ovi.

2 Svaki oblik potpore iz javnih izvora Republike Hrvatske i potpora iz proračuna Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

Broj projekata odobrenih pojedinom korisniku u program-

skom razdoblju nije ograničen, a is korisnik može podnije jedan Zahtjev za

potporu unutar iste podmjere jekom jed-nog natječaja. Zahtjev za potporu za sljedeće ulaganje unutar iste podmjere korisnik može podnije tek nakon izvršene isplate potpore

po prethodnom zahtjevu. Isplata potpore može bi jednokratno ili u najviše tri rate. Korisnik može traži predujam za fi nan-

ciranje projekta, i to do visine 50 % odobrenih sredstava javne

potpore.

Uvje prihvatljivos

Ulaganje u naseljima do 5000 stanovnika (ako se radi o više naselja, svako naselje mora ima do 5000 stanovnika); ulaganje mora bi u skladu s razvojnom i/ili prostorno planskom dokumentacijom jedinice lokalne samouprave; osigura upravljanje inves cijom najmanje 5 godina od konačne isplate sredstava.

Prihvatljiva ulaganja

Građenje i/ili opremanje vatrogasnog doma i spremišta, društvenog doma/kulturnog centra, planinarskog doma i skloništa, turis čkog informa vnog centra, dječjeg igrališta, sportske građevine, objekta za slatkovodni ribolov, rekreacijske zone na rijekama i jezerima, biciklis čke staze i trake, tematskog puta i parka, rekonstrukcija i opremanje prostora za izvođenje programa predškole u osnovnoj školi te rekonstrukcija i opremanje prostora za igraonicu pri knjižnici, zdravstvenoj, socijalnoj, kulturnoj i sportskoj ustanovi, udruzi te drugoj pravnoj osobi u kojima se provode kraći programi odgojno-obrazovnog rada s djecom rane i predškolske dobi. Javne zelene površine, pješačke staze, groblja, tržnice i sl.

Minimalna vrijednost potpore

15.000 eura

Maksimalna vrijednost potpore

1.000.000 eura

Intenzitet javne potpore

Do 80 % za ulaganja u JLS čiji je indeks razvijenos 100 % prosjeka RH; do 90 % za ulagana u JLS čiji je indeks razvijenos 75 % do manje od 100 % prosjeka RH; do 100 % ukupnih prihvatljivih troškova.

3. Opći uvje

Ak vnos u vezi s ulaganjem ne smiju započe prije podnošenja Zahtjeva za potporu sukladno, osim pripre-

Page 78: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

76

EUROPSKA UNIJA I FONDOVI UDK 332.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

mnih ak vnos . Pripremne ak vnos uključuju nastale opće troškove, stjecanje vlasništva nad nekretninom na kojoj će se obavlja inves cija, ishođenje građevinske i drugih dozvola i s njima povezane ak vnos .

Opći troškovi3 prihvatljivi su u Podmjeri 7.2. i 7.4. i iznose do 10 % vrijednos ukupno prihvatljivih troš-kova projekta (bez općih troškova), od kojih su:

• troškovi pripreme poslovnog plana prihvatljivi u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaga-nja (bez općih troškova) ali ne više od 10.000 eura u kunskoj protuvrijednos ,

• troškovi pripreme dokumentacije prihvatljivi u iznosu do 2 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaga-nja (bez općih troškova) ali ne više od 20.000 eura u kunskoj protuvrijednos ,

• troškovi projektno-tehničke dokumentacije, geodet-skih usluga, elaborata i cer fi kata te troškovi nadzora i vođenja projekta prihvatljivi u iznosu koji čini razli-ku između prihvatljiv ih troškova pripreme poslovnog plana i gornje granice od 10 % od ukupno prihvatljivih iznosa ulaganja (bez općih troškova).

Za Podmjere 7.2. i 7.4. korisnik je dužan fotografi ra lokacije ulaganja prije početka izvedbe projekta/ope-racije, kako bi se moglo razgraniči početno i izvede-no stanje projekta/operacije.

Korisnik prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu mora ima podmirene odnosno regulirane fi nancijske obveze prema državnom proračunu Republike Hrvatske.

Ako projekt/operacija zah jeva provedbu postupka ocjene o potrebi procjene i/ili procjene utjecaja za-hvata na okoliš ista se mora proves prije ulaganja.

Projek /operacije koji će ima značajan nega vni utjecaj na okoliš, neće bi fi nancirani sredstvima jav-ne potpore osim ako su poduzete korek vne mjere propisane od strane nadležnog jela.

Korisnik je dužan uz Zahtjev za potporu dostavi Izja-vu da mu nisu dodijeljena bespovratna sredstva za iste prihvatljive troškove u okviru Podmjere za koju je podnio Zahtjev za potporu od strane središnjih jela državne uprave, jedinice lokalne i područne (regio-nalne) samouprave, te svake pravne osobe koja do-djeljuje državne potpore.

Prihvatljivi nematerijalni troškovi u Mjeri 07 su: kup-nja ili razvoj računalnih programa, kupnja prava na patente i licence, autorska prava, registracija i održa-vanje žigova i ostala nematerijalna ulaganja povezana s materijalnim ulaganjem.

Neprihvatljivi troškovi za sufi nanciranje u Mjeri 07 su: porez na dodanu vrijednost, u slučaju da je ko-

3  Prihvatljivi su samo oni opći troškovi povezani s ulaganjem, a koji su nastali od 1. siječnja 2014. godine.

risnik porezni obveznik upisan u registar obveznika PDV-a te ima pravo na odbitak PDV-a, drugi porezi, na-knade i doprinosi, kamate, rabljeni strojevi i oprema vozila, održavanje građevine i oprema za održavanje građevine, troškovi povezani s ugovorom o leasingu, kao što su marža davatelja leasinga, troškovi refi nan-ciranja kamata, režijski i opera vni troškovi, troškovi osiguranja, te svi troškovi održavanja i amor zacije, novčane kazne, fi nancijske kazne i troškovi parničnog postupka, troškovi nastali prije podnošenja Zahtjeva za potporu, osim općih troškova, ali ne prije 1. siječnja 2014. godine, opći troškovi povezani s ulaganjem koje je bilo predmet Zahtjeva za potporu, ukoliko ulaganje nije odobreno, nepredviđeni radovi u građenju i ostali nepredviđeni troškovi, plaćanje u gotovini.

4. Proces podnošenja zahtjeva za potporuNatječaji u okviru Mjere 7 se objavljuju u Narodnim novinama i na internetskim stranicama Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju (www.apprrr.hr) i Ministarstva poljoprivrede (www.mps.hr). Natječajem se defi niraju rokovi i uvje za podnošenje Zahtjeva za potporu za dodjelu sredsta-va iz EFARD-a. Korisnici zahtjev podnose u elektronič-kom obliku sustavom AGRONET-a (detaljnije o samoj prijavi u sustav pogleda na stranicama Agencije za plaćanja, u vodiču za korisnike: h p://www.apprrr.hr/ruralni-razvoj-1022.aspx.

Prilikom podnošenja Zahtjeva za potporu korisnici su obavezni učita u sustav AGRONET dokumentaci-ju propisanu natječajem, ali i dostavi je u origina-lu, preporučeno poštom s povratnicom, ili osobno. U trenutku podnošenja Zahtjeva za potporu korisnik mora ima podmirene odnosno regulirane fi nancij-ske obveze prema državnom proračunu. Prilikom ad-ministra vne kontrole Zahtjeva za potporu utvrđuje se pravovremenost, potpunost, udovoljavanje pro-pisanim uvje ma i kriterijima, broj bodova sukladno kriterijima rangiranja te iznos prihvatljivih izdataka.

TIM

4PI

N d

.o.o

za s

avje

tova

nje

Prijave na radionice

[email protected]

Page 79: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

77

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

1. Uvod Prema odredbi članka 61. Zakona o proračunu (NN, br. 87/08 i 136/12), za izvršavanje javnih službi i djelatnos u javnom interesu država, odnosno je-dinica lokalne i područne (regionalne) samouprave (dalje u tekstu: JLS i JPRS), može svojom imovinom osniva ustanove, trgovačka društva i druge prav-ne osobe. Odredbom članka 35. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 25/12, 144/12 i 19/13) propisano je da predstavničko jelo osniva javne ustanove i druge pravne osobe za obav-ljanje gospodarskih, društvenih, komunalnih i drugih djelatnos od interesa za JLS, odnosno JPRS u svrhu ostvarivanja određenih ciljeva koji su od interesa za lo-kalnu, odnosno područnu (regionalnu) samoupravu.

Svrha i cilj osnivanja trgovačkih društava je ostvariva-nje javnog interesa JLS-a, odnosno JPRS-a, a utvrđuje ga izvršno jelo h jedinica odnosno predstavničko jelo (gradska i općinska vijeća, odnosno županijska

skupš na) odlukom o osnivanju. Razlozi za osnivanje trgovačkih društava se temelje na ostvarenju ciljeva iz samoupravnog djelokruga od lokalnog i/ili područ-nog (regionalnog) značaja ili na posebnim propisima. Tako su od javnog interesa, između ostalog, djelatno-s čijim obavljanjem trgovačka društva utječu na po-većanje gospodarske ak vnos , životnog standarda građana te ostvarivanje zadaća iz samoupravnog dje-lokruga, koje se odnose na kulturu, tjelesnu kulturu, šport, unaprjeđenje prirodnog okoliša i sl.

Nadalje, posebni propisi na temelju kojih su osnivana trgovačka društva su:

• za poslove regionalnog i lokalnog razvoja – Zakon o regionalnom razvoju Republike Hrvatske (NN, br. 153/09)

• za komunalne djelatnos Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN, 26/03 – pročišćeni tekst, 82/04, 110/04, 178/04, 38/09, 79/09, 153/09, 49/11, 144/12, 19/13, 94/13, 153/13 i 147/14 – dalje u tekstu: ZKG)

• za javnu uslugu prikupljanja miješanog komunal-nog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunal-nog otpada Zakon o održivom gospodarenju otpa-dom (NN, br. 94/13; dalje u tekstu: ZOGO), te

• za obavljanje vodnih usluga – Zakon o vodama (NN, br. 153/09, 130/11, 56/13 i 14/14; dalje u tekstu: ZOV).

U skladu s odredbama Zakona o proračunu i Pravilni-ka o proračunskom računovodstvu i Računskom pla-nu (NN, br. 114/10 i 131/11), JLS odnosno JPRS trgo-vačkim društvima smiju prenosi novčana sredstva u okviru subvencija za po canje proizvodnje određenih proizvoda i pružanja usluga (mogu se utvrđiva na temelju razine proizvodnje i/ili količine proizvedenih, prodanih ili uvezenih dobara i usluga) i kapitalnih po-moći za nabavu nefi nancijske imovine, pokriće gubit-ka koji se stvarao jekom dvije ili više godina, te otpis duga na temelju dogovora (ugovora) s dužnikom.

Osim toga, prihodi koje trgovačka društva ostvaruju od svojih osnivača za ostvarivanje gospodarskih dje-latnos s mogućim učinkom na narušavanje tržišnog natjecanja i trgovine između Republike Hrvatske i dr-žava članica Europske unije, podliježu pravilima o dr-žavnim potporama. Poli ka državnih potpora, odno-sno prava i obveze za primljene državne potpore su propisani Zakonom o državnim potporama (NN, br. 140/05 i 49/11), koji je prestao važi 30. lipnja 2013. i

Trgovačka društva u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samoupraveDesanka Sarvan *

Svrha i cilj osnivanja trgovačkih društava je ostvarivanje javnog interesa JLS-a. Razlozi za osnivanje trgovač-kih društava se temelje na ostvarenju ciljeva iz samoupravnog djelokruga od lokalnog i/ili područnog (regi-onalnog) značaja ili na posebnim propisima. U članku autorica ukazuje na podnormiranost odredbi Zakona o poslovanju trgovačkih društava u vlasništvu JLS-a i njihovim međusobnim odnosima.

* Desanka Sarvan, dipl. iur., Županija Istarska, Pula.

Page 80: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

78

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Zakonom o državnim potporama (NN, br. 72/13), koji je stupio na snagu 1. srpnja 2013., i provedbenim pro-pisima.

2. Djelatnos od interesa osnivačaOsim gospodarskih djelatnos koje su zakonom propisane kao gospodarske djelatnos od javnog interesa (javna služba). JLS i JLP(R)S mogu osnova trgovačka društva za obavljanje drugih djelatnost: JLS i JLP(R)S osnivaju javne ustanove i druge pravne osobe za obavljanje gospodarskih, društvenih, komu-nalnih i drugih djelatnos od interesa za JLS, odno-sno JPRS (točka 6., stavka 1., članka 35. Zakon o lo-kalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi – NN, br. 33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08, 36/09, 150/11, 144/12 i 93/13; dalje u tekstu: ZOLAPS).

Obavljanje djelatnos pravnih osoba u vlasništvu JLS-a odnosno JPRS povezuje se sa: „izvršavanjem ...djelatnos u javnom interesu“, „zaš tom javnog in-teresa za JLS, odnosno JPRS“ (st. 2., čl. 64. Zakona o proračunu, NN, br 87/08, 136/12, 15/15), „djelatnos od interesa JLS , odnosno JPRS“ (t. 5., st. 1., čl. 35. ZO-LAPS), „interes i cilj općega gospodarskog i socijalnog napretka građana JLS , odnosno JLP(R)S“ (st. 2., čl. 391. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN, br. 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14), „ javni interes JLS, odnosno JPRS“ (st., 4., čl. 64. ZP-a).

Može se zaključi da su u pojmu javnog interesa obuhvaćene djelatnos navedene u izvornom dje-lokrugu JLS-a, odnosno JPRS-a (čl. 134. Ustava RH, čl.: 19, 19a i 20. ZOLAPS-a), te djelatnos za koje iz posebnih zakona (lex specialis) proizlazi mogućnost obavljanja po trgovačkom društvu ili ustanovi u vla-sništvu JLS-a odnosno JPRS-a. Među m, određivanje gospodarskih djelatnos koje su „od javnog interesa za JLS, odnosno JPRS“, složeno je pitanje. Mnoge dje-latnos mogu bi više ili manje od javnog interesa za JLS odnosno JPRS, ali ipak sve gospodarske djelatno-s , naročito isključivo tržišne, nisu od javnog interesa za JLS odnosno JPRS.

Europski koncept usluga od općeg gospodarskog in-teresa defi nira usluge od općeg gospodarskog inte-resa kao usluge koje kao takve označe javne vlas , što znači da je na jelima javne vlas dispozicija utvr-di koje se gospodarske djelatnos smatraju usluga-ma od općeg gospodarskog interesa. U tom smislu, pod pojmom: javne vlas – smatraju se javne vlas država članica, iz čega proizlazi kako usluge od općeg interesa moraju bit defi nirane zakonom, a ne ak ma jela lokalnih zajednica.

Analiza koju je Državna revizija provela u trgovačkim društvima JPRS-a jekom 2013. – 2014. godine po-kazala je kako trgovačka društva u vlasništvu JPRS-a obavljaju sljedeće djelatnos :

1) agencija za gospodarenje otpadom, regionalni centar čistog okoliša

2) agencija za razvoj, agencija za ruralni razvoj, cen-tar za tehnološki razvoj – razvojna agencija, ra-zvojna agencija - društvo za obradu podataka, savjetovanje i zastupanje, regionalna energetska agencija za energetske djelatnos

3) sajam, sajam poduzetništva, međunarodni sajam gospodarstva, obrtništva i poljoprivrede indu-strijski park, poduzetnički inkubator, poduzetnič-ki centar, poduzetničko-razvojni centar, poslovni park tehnološki park, sportski centar, sportska djelatnost, rekreacijski centar, termalni vodeni park, za turizam, rekreaciju i ugos teljstvo

4) informa vni centar, turis čko kulturno-informa- vni centar, inova vni centar, kulturni centar

5) energana6) gradski parking7) gradsko poduzeće, gradsko stambeno, za uprav-

ljanje imovinom grada, odnosno dvoranskim pli-valištem, upravljanje nekretninama po ugovoru i uz naplatu i naplata objedinjenih troškova stano-vanja

8) radio, radio postaja, skana izdanja, službeni gla-snik

9) knjigovodstvene usluge10) gradnja cjevovoda za tekućine i plinove11) aerodrom12) razvoj poljoprivredno prehrambene djelatnos 13) slobodna zona14) veletržnica ribe.

Jesu li sve navedene djelatnos istovremeno i dje-latnos od javnog interesa, tj. djelatnos koje su kao takve određene zakonom, (kao što su primjerice, gos-podarske djelatnos gospodarenja otpadom i regio-nalni razvoj) od interesa za JLS, odnosno JPRS, ostaje za analizira . Posebno je pitanje mogu li trgovačka društva u vlasništvu JLS-a odnosno JPRS-a obavlja tržišne, komercijalne gospodarske djelatnos . Naime, i le mičnim pregledom registracija pojedinih komu-nalnih društava kojih su osnivači JLS-i, može se utvr-di da su ta društva registrirana, osim za obavljanje pojedinih komunalnih djelatnos , i za obavljanje slje-dećih gospodarskih djelatnos : niskogradnja, održa-vanje i popravak motornih vozila, davanje u zakup, iznajmljivanje kiosaka, štandova, pultova i sličnih objekata, upravljanje lukom, iznajmljivanje vezova i održavanje luke, projek ranje, građenje i nadzor nad gradnjom, kupnja i prodaja robe, trgovačko po-

Page 81: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

79

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

sredovanje na domaćem i inozemnom tržištu1. Iako postupno i u sektoru komunalnog gospodarstva izra-sta koncept specijalizacije u obavljanju komunalnih djelatnos i razdvajanja komunalnih od komercijalnih gospodarskih djelatnos , ovo ostaje jedno od ključ-nih pitanja u komunalnom sektoru.

Primjerice, prema članku 202. ZOV-a djelatnost javne vodoopskrbe i javne odvodnje obavljaju javni isporu-čitelji vodne usluge. Javni isporučitelj vodnih usluga javne vodoopskrbe ili javne odvodnje je trgovačko društvo u kojem sve udjele, odnosno dionice u te-meljnom kapitalu imaju JLS-i ili trgovačka društva u kojima sve udjele, odnosno dionice u temeljnom ka-pitalu izravno imaju jedinice JLS, odnosno ustanova kojoj je osnivač JLS. Javni isporučitelj vodne usluge ne može obavlja druge djelatnos , osim javne vodo-opskrbe i javne odvodnje, odnosno djelatnos grad-nje i/ili održavanja građevina oborinske odvodnje s javnih površina i iz građevina koje se na njih imaju priključi .

Isto, javnu uslugu prikupljanja miješanog komunal-nog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunal-nog otpada mogu obavlja u skladu s odredbama ZOGO-a: 1. trgovačko društvo koje osniva JLS i u ko-jem drži većinski dio dionica, odnosno udjela, 2. jav-na ustanova koju osniva JLS (t. 1. i 2., st. 1., čl. 31. ZOGO-a). Davatelj usluge koji osim pružanja javna usluga prikupljanja miješanog komunalnog otpada i prikupljanja biorazgradivog komunalnog otpada po-drazumijeva prikupljanje tog otpada na određenom području pružanja usluge spremnicima od pojedinih korisnika i prijevoz tog otpada do ovlaštene osobe za obradu tog otpada, obavlja i drugu djelatnost: mora osigura knjigovodstveno vjerodostojno pra-ćenje prihoda i rashoda djelatnos i organizacijsko razdvajanje obavljanja djelatnos (st. 1., čl. 30. ZO-GO-a).

2.1. Određivanje komunalnih djelatnos od lokalnog značaja

Posebno je pitanje određivanje komunalnih djelatno-s od lokalnog značaja. ZKG određuje načela, način obavljanja i fi nanciranje komunalnog gospodarstva, kao i ostala pitanja u pogledu svrhovitog obavljanja

1  Pokušaj razdvajanja komunalnih djelatnos od ostalih gospodar-skih djelatnos u komunalnim poduzećima prema Zakonu o pretvor-bi i organiziranju poduzeća u komunalnim djelatnos ma i djelatno-s ma uređenja naselja i prostora, prijevoza putnika u gradskom i prigradskom prometu i djelatnos uređenja i održavanja tržnica na malo (NN, br. 91/92, 14/93 i 70/93 – stupio na snagu 31. prosinca 1992. godine, dalje u tekstu: ZOPOPKD), nije uspio. Pretvorba me-đu m, prema ovom modelu nije izvršena, jer su odredbe tog Zakona stavljene izvan snage s danom primjene Zakona o komunalnom gos-podarstvu (NN, br. 36/95).

komunalne djelatnos , koje se obavljaju kao javna služba2. Komunalne djelatnos u smislu tog Zakona nabrojane su odredbom članka 3., stavka 1., a osim nabrojanih djelatnos , prema odredbi stavka 13. istog članka ZKG-a, predstavničko jelo JLS može pod uvje ma iz članka 1., stavka 2. ZKG-a, odlukom odre-di djelatnos od lokalnog značenja.

Temeljem navedene odredbe predstavničko jelo JLS ovlašteno je i neku drugu djelatnost od lokalnog značenja utvrdi djelatnošću koja se smatra komu-nalnom djelatnos ako takva djelatnost ispunjava uv-jete propisane zakonom. Ovlast predstavničkog jela JLS-a u pogledu određivanja djelatnos koje se sma-traju komunalnim djelatnos ma nije neograničeno već mora udovoljava zakonom propisanim pretpo-stavkama3. Iz navedenih odredbi ZKG-a proizlazi da

2  Prema članku 2. ZKG-a komunalne djelatnos obavljaju se kao javna služba. JLS te pravne i fi zičke osobe koje obavljaju komunalne djelatnos obvezne su na temelju ovoga Zakona i posebnih propi-sa: a) osigura trajno i kvalitetno obavljanje komunalnih djelatno-s ,b) osigura održavanje komunalnih objekata i uređaja u stanju funkcionalne sposobnos , c) osigura obavljanje komunalnih dje-latnos na načelima održivog razvoja, d) osigura javnost rada.3  Primjerice, Odlukom o određivanju djelatnos koje se smatra-ju komunalnim djelatnos ma gradskog značenja (S. glasnik Grada Z. 10/95, 15/97, 12/07, 21/08, 22/13 – Presuda Visokog upravnog

Page 82: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

80

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

se komunalnom djelatnos može odredi ne bilo koja djelatnost, već ona djelatnost koja je od interesa za fi zičke i pravne osobe, što znači da se obavljanjem te djelatnos neposredno ostvaruju njihove potre-be. To znači, argumentum a contrario, kako isključivo tržišne djelatnos ne bi mogle bi određene djelat-nost od lokalnog značenja, iako i le mičan pregled odluka JLS-a, koje su proglasile određene djelatnos komunalnim djelatnos ma od lokalnog značaja uka-zuje kako su u pojedinim JLS-ima takvima proglašene vrlo različite gospodarske djelatnos , pa i one isklju-čivo tržišne u kojima nije zastupljen javni interes JLS, odnosno JPRS.

Primjer defi niranja tržišne djelatnos kao komunalne jest defi nicija djelatnos plaka ranja kao komunalne djelatnos . Visoki upravni sud Republike Hrvatske u presudi broj: Usoz-103/2012-13 od ukazao je kako djelatnost plaka ranja nije djelatnost od javnog in-teresa za građene JLS. (iz obrazloženja): „…. Interes građana G. Z. za obavljanje usluge oglašavanja na javnim površinama i na nekretninama u vlasništvu G. Z., nije razvidan iz odredbe članka 1. Odluke o odre-đivanju djelatnos koje se smatraju komunalnim dje-latnos ma gradskog značenja. Također iz te odredbe ne proizlazi da bi se ostvarivanjem ove usluge nepo-sredno ostvarile neke važne lokalne potrebe građana i pravnih osoba G.Z.

Navedeni interes ne proizlazi ni iz razloga na kojima se temelji očitovanje Gradske skupš ne G. Z. Iz oči-tovanja proizlazi da je oglašavanje postalo sastavni dio životnog okruženja te da je osporenom odredbom pos gnut viši stupanj uređenos u djelatnos oglaša-vanja, a također da su se izbjegla nelegalna postav-

suda Republike Hrvatske, 25/13 – Rješenje Visokog upravnog suda Republike Hrvatske, 8/14) bile su kao komunalne djelatnos odre-đene: 1. usluge autobusnog kolodvora; 2. usluge u zračnoj luci; 3. usluge na javnim parkirališ ma i javnim garažama; 4. javna skladi-šta (smještaj, pretovar, čuvanje, hlađenje); 5. usluge tržnica na veli-ko; 6. usluge oglašavanja na javnim površinama i na nekretninama u vlasništvu Grada Zagreba; 7. usluge distribucijske telekomunika-cijske kanalizacije (DTK) i druge komunalne infrastrukture na po-dručju Grada Z, 8. djelatnost velesajma; 9. djelatnost javnih kupali-šta, 10. djelatnost zoološkog vrta. U drugom primjeru, od lokalnog je značenja za Grad P. određeno je obavljanje slijedećih komunal-nih djelatnos : 1. održavanje i naplata parkirališta; 2. dezinfekcija, dezinsekcija, dera zacija; 3. veterinarsko-higijeničarski poslovi; 4. prigodno ukrašavanje naselja; 5. sanacija divljih odlagališta; 6. odr-žavanje odlagališta građevinskog otpada; 7. upravljanje trgovinom na malo izvan prodavaonica na sajmeni dan; 8. oglašavanje i pla-ka ranje; 9. obnova horizontalne i ver kalne signalizacije; 10. odr-žavanje distribucijsko telekomunikacijske kanalizacije (DTK). Iako navedene djelatnos većim dijelom proizlaze iz posebnih zakona (veterinarska djelatnost, zaš ta javnog zdravlja), i samim me ne mogu bi određene kao komunalne djelatnos od lokalnog značaja ili su već obuhvaćene u drugim komunalnim djelatnos ma (održa-vanje javnih površina), osnove za defi niranje pojedine djelatnos kao komunalne djelatnos su različite.

ljanja reklamnih panoa i nered na javnim površinama. Navedeni razlozi ukazuju na probleme JLS-a u urednom obavljanju vanjskog oglašavanja, a me i na njezin interes za uređenje ove djelatnos radi sprječavanja zloupotrebe javnog prostora i njegovog primjerenog korištenja. Pozivanje donositelja Odluke na utvrđenje Agencije za zaš tu tržišnog natjecanja prema kojem Z. P. d. o. o. nema vladajući položaj na mjerodavnom tr-žištu vanjskog oglašavanja na području G. Z., bez utje-caja na donošenje odluke u ovom upravnom sporu, iz razloga što se u ovom postupku ocjenjuje utemeljenost općeg akta JLS-a na mjerodavnom Zakonu, a ne utjecaj te Odluke na situaciju na tržištu. Također nije osnova-no pozivanje donositelja Odluke na stajalište Ustavnog suda Republike Hrvatske izraženo u rješenju broj: U-I-2777/04 od 8. studenoga 2005., jer se ne radi o us-poredivom pravnom pitanju. Naime, u tom predmetu Ustavni sud je ocijenio ovlast zakonodavca da određe-nu gospodarsku djelatnost proglasi komunalnom dje-latnošću, a u ovom predmetu se ocjenjuje je li predmet-na komunalna djelatnost usluga kojom se neposredno ostvaruju potrebe i interesi lokalnog stanovništva G. Z.

Prema shvaćanju Suda usluge oglašavanja na javnim površinama i na nekretninama u vlasništvu JLS-a gos-podarska su djelatnost, koja je u fi nancijskom interesu poduzetnika, i to kako korisnika usluge tako i davate-lja usluge oglašavanja. Kao takva ova djelatnost ovisi o odnosu ponude i potražnje na tržištu u određenom trenutku. Tržišni uvje određuju plaćanje naknade za realiziranje usluge oglašavanja, koja fi zičkim i prav-nim osobama daje samo jednu od informacija, čime ne utječe na njihovo neposredno ostvarivanje lokalnih potreba i interesa.“

3. Obavljanje tržišnih gospodarskih djelatnos

Kada se postavlja pitanje mogu li JLS-i, odnosno JL-P(R)S-i osniva pravne osobe trgovačka društva i za obavljanje drugih gospodarskih, djelatnos , u praksi postoje različita mišljenja. Prema jednom mišljenju, koje polazi od restrik vnog tumačenja odredbi po-zi vnog zakonodavstva, nema nikakve zapreke da JLS-i, odnosno JLP(R)S-i osnuju trgovačka društva za izvršavanje javnih službi i djelatnos , te drugih dje-latnos (st. 2., čl. 63. ZP-a) pod uvjetom da poglavar-stvo h jedinica svojim aktom utvrdi da je obavlja-nje javnih službi i djelatnos u javnom interesu (st. 1., čl. 65. ZP-a).

Nadalje, predstavničko jelo JLS-a, odnosno JLP(R)S-a može, na prijedlog poglavarstva, odluči o kupnji dionica ili udjela u trgovačkom društvu pod uvje -ma: ako su za kupnju osigurana sredstva u proračunu i ako se s me š interes JLS , odnosno JLP(R)S (st.

Page 83: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

81

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

2. Čl. 67. ZP-a)4. U slučaju da prestane javni interes5 JLS , odnosno JLP(R)S za vlasništvo dionica ili udjela u kapitalu pravnih osoba, predstavničko jelo, na pri-jedlog poglavarstva, odlučuje da se dionice, odnosno udjeli u kapitalu prodaju, ako to nije u suprotnos s posebnim Zakonom (st. 2., čl. 67. ZP-a). Argumentum a contrario moglo se zaključi da trgovačka društva u vlasništvu JLS-a, odnosno JLP(R)S-a ne bi mogla obavlja djelatnos koje nisu javne službe i djelat-nos koje nisu u javnom interesu, tj. komercijalne gospodarske djelatnos .

Drugo mišljenje je kako nema nikakve zapreke da JLS-i i JPRS-i obavljaju i druge gospodarske, tržišne djelatnos , jer ne postoji pozi vni propis koji bi is -ma takvo što zabranjivao ili ograničavao. Dapače, po-stoje mišljenja kako bi se ostvarena dobit h trgovač-kih društava mogla inves ra u rješavanje socijalnih i drugih problema JLS-a, odnosno JPRS-a.

4. Izvještavanje vlasnikaKao jedan od nedostataka smatramo kako de lege lata nije propisana obveza podnošenja godišnjih iz-vješća o radu i poslovanju trgovačkih društava u vla-sništvu JLS-a, odnosno JPRS-a osnivaču tj. predstav-ničkom jelu h jedinica, čime bi se ostvarilo načelo transparenstnos poslovanja. Pojedine JLS, odnosno JPRS takvu su obvezu unijele u odredbama svojih sta-tuta. Među m, člankom 63. ZP-a propisana je samo obveza pravnih osoba u kojima te jedinice imaju najmanje 25 posto udjela u kapitalu da najkasnije u roku od devet mjeseci nakon isteka poslovne godine, ali najmanje 30 dana prije objave poziva za sjednicu skupš ne, dostave poglavarstvu dnevni red sjednice skupš ne, te podnesu sve revizijske izvještaje i izvje-štaje nadzornih jela za proteklu poslovnu godinu, ako ih ne sadrži dnevni red sjednice skupš ne, iako smatramo kako bi se de lege ferenda moralo propisa- da se navedeni izvještaji podnose predstavničkom jelu JLS-a, odnosno JPRS-a.

5. Priva zacija dionica i udjela, stvari i prava

Postupak priva zacije dionica i udjela, stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu JLS-a i JPRS-a, bio je pro-pisan odredbom stavka 4., članka 1. Zakona o priva-

4  Odredbe stavka toga članka ne odnose se na za JLS-e , odnosno JLP(R)S-e koje su korisnici pomoći iz državnog proračuna (st. 3., čl. 67. ZP-a).5  U stavku 2., članka 67. ZP-a navodi se: „javni interes JLS-a , od-nosno JLP(R)S-a”, a u stavku 3. istog članka „javni interes za JLS, od-nosno JLP(R)S”. Iako zbog ograničenos teme na ovom mjestu ne možemo detaljnije elaborira , moguće je da „javni interes za JLS , odnosno JLP(R)S” istovremeno nije javni interes šire zajednice.

zaciji (NN, br. 21/96, 71/97, 16/98 i 73/00), koja je propisivala da se odredbe glave III. toga Zakona (osim odredbe čl. 15., st. 3. i 4., čl. 19. i čl. 20. tog Zakona) odgovarajuće primjenjuju i na priva zaciju dionica i udjela, te stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu općina, gradova i županija. Odluku o priva zaciji donosi nadležno jelo, a ostvarena sredstva prihod su proračuna h općina, gradova ili županija. Odlu-kama nadležnih predstavničkih jela općina, gradova i županija utvrđuju se pravne osobe za koje odluku o priva zaciji donosi skupš na (st. 6., čl. 15. Zakona o priva zaciji). Postupak prodaje propisan je Pravil-nikom o prodaji dionica, udjela, stvari i prava javnim prikupljanjem ponuda (NN, br. 44/96)6.

Među m, stupanjem na snagu Zakona o upravljanju državnom imovinom (NN, br. 145/10 – stupio na sna-gu 1. siječnja 2011. godine), Zakon o priva zaciji pre-stao je važi , i dok je Zakona o upravljanju državnom imovinom i donesenim Zakonima o upravljanju i ras-polaganju imovinom u vlasništvu Republike Hrvatske (NN, br. 94/13 i 130/14), propisan postupak priva za-cije dionica i udjela, stvari i prava pravnih osoba u vla-sništvu države, za priva zaciju dionica i udjela, stvari i prava pravnih osoba u vlasništvu JLS-a i JPRS-a nije propisan nikakav poseban postupak.

6. UčinkovitostNalaz Državne Revizije7 u odnosu na trgovačka druš-tva u vlasništvu JPRS-a nimalo ne ohrabruje, dapače

6  Mr. sc. Nediljka Rogošić, Božo Vule ć : „ Postupak otuđivanja imo-vine proračunskih subjekata“, Riznica br. 7/2006, RIF; Zagreb.7  Sabor.hr, 16. Sjednica, točka 53. Izvješće o obavljenoj reviziji učin-kovitos pos zanja rezultata i ostvarivanja ciljeva poslovanja trgo-vačkih društava u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave.

Page 84: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

82

LOKALNA SAMOUPRAVA UDK 351.1 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

ukazuje kako je u ovom segmentu potrebna jača za-konodavna regula va.

Revizijom obuhvaćena trgovačka društva su od 2010. do 2012. ostvarila prihode od potpora osnivača u iznosu 244.645.214,00 kn, što je 23,2 % ukupno os-tvarenih prihoda. Od 92 trgovačka društva, samo 14 je poslovalo bez fi nancijskih potpora osnivača. Revizi-jom utvrđeno je sljedeće:

a) U 83 od ukupno 92 trgovačka društva obuhvaćena revizijom, utvrđene su nepravilnos i propus u vezi s postavljanjem poslovnih ciljeva. Društva nisu defi nirala misiju i viziju, nisu defi nirala strateške ci-ljeve, nisu donijela strateške (dugoročne) planove razvoja. Strateški plan nije donijelo 59 društava, a 16 nije donijelo godišnje programe rada i planove poslovanja. Godišnji programi rada i planovi poslo-vanja društava ne sadrže naturalne pokazatelje i pokazatelje uspješnos . Planovima nisu utvrđeni pokazatelji za mjerenje učinaka i praćenje ostvare-nja postavljenih ciljeva.

b) U 86 od ukupno 92 trgovačka društva obuhvaće-na revizijom, utvrđene su nepravilnos i propus u vezi s mjerenjem poslovnih rezultata. Najveći broj društava je sastavljao godišnja izvješća o radu i izvješćivao osnivače o pos gnu m rezulta ma poslovanja. Godišnja izvješća o radu nije sastavlja-lo sedam društava. Najčešći propus kod izvješća o radu društava odnose se na nedostatak uspo-rednih pokazatelja. Izvješća ne sadrže usporedbu ostvarenog u odnosu na planirane veličine, uspo-redbu naturalnih pokazatelja s ranijim razdobljima, usporedbu pokazatelja uspješnos s ranijim raz-dobljima, podatke o ukupnim troškovima po jedi-nici obavljene usluge, podatke o broju zaposlenika koji obavljaju osnovnu djelatnost i broju zaposleni-ka koji obavljaju administra vne poslove, te obra-zloženja iz kojih je vidljivo zbog čega je pos gnuta postojeća razina rezultata. Rezultat poslovanja u poslovnim knjigama i fi nancijskim izvještajima ne-kih trgovačkih društava nije realno iskazan, jer nisu pravilno iskazane potpore za otplatu kredita, nije obračunana amor zacija i ispravak vrijednos .

c) U 16 od ukupno 92 trgovačka društva obuhvaćena revizijom, utvrđene su nepravilnos i propus u vezi s pos zanjem planirane svrhe osnivanja dru-štava, te je ocijenjeno da nisu ostvarila svrhu radi koje su osnovana.

d) Od 92 trgovačka društva obuhvaćena revizijom, 45 nije s osnivačima uredilo fi nanciranje poslovanja, a 36 nije pos glo zadovoljavajuće rezultate poslova-nja i pokazatelje uspješnos poslovanja.

e) Ostvareni rashodi trgovačkih društava obuhvaćenih revizijom, najvećim dijelom bili su u funkciji ostvari-vanja ciljeva (svrhe) radi kojih su osnovana. Pojedina

trgovačka društva dio kapitalnih pomoći primljenih od osnivača nisu utrošila za predviđene namjene. Neka su društva obračunavala i isplaćivala plaće di-rektora iznad iznosa utvrđenih smjernicama osniva-ča, a zaposlenicima su isplaćivala naknade, iako ih prema prijedlogu osnivača nije trebalo ispla .

f) Strateški plan nije donijelo 59 društava, a 16 dru-štava nije donijelo godišnje programe rada i plano-ve poslovanja. Doneseni godišnji programi rada i planovi poslovanja ne sadrže naturalne pokazate-lje i pokazatelje uspješnos . Planovima nisu utvr-đeni pokazatelji za mjerenje učinaka i praćenje ostvarenja postavljenih ciljeva.

g) Najveći broj društava je sastavljao godišnja izvje-šća o radu i izvješćivao osnivače o pos gnu m re-zulta ma poslovanja. Godišnja izvješća o radu nije sastavljalo sedam društava. Najčešći propus kod izvješća o radu odnose se na nedostatak uspored-nih pokazatelja.

U analizi fi nancijskog poslovanja komunalnih trgo-vačkih društava, Ins tut za javne fi nancije istakao je određene činjenice koje su primjenjive na sva trgo-vačka društva u vlasništvu JLS, odnosno JPRS :8

„Lokalne jedinice i trgovačka društva u njihovu vla-sništvu posluju po načelu spojenih posuda među ko-jima postoje stalna fi nancijska prelijevanja. Iako dug lokalnih jedinica teško može predstavlja prijetnju održivos državnih fi nancija, nekontrolirani rast ob-veza komunalnih društava može utjeca na likvidnost i fi skalnu održivost lokalnog sektora. Upravo je nedo-statak uvida u razmjere obveza trgovačkih – posebice komunalnih – društava u javnos stvarao dojam da je izloženost središnje države dugu lokalnih jedinica rela- vno niska i zanemariva. Financijsko poslovanje lokal-

nih jedinica i njihovih komunalnih društava neupitno je povezano. Uslijed prilično restrik vnih ograničenja zaduživanja, lokalne jedinice se često za kapitalnu iz-gradnju zadužuju posredstvom komunalnih društava.9

Premda se radi o trgovačkim društvima za koja je općenito čak i poželjno dio profi tabilne i produk vne imovine fi nancira dugom, treba ima na umu da nelikvidna komunalna društva rijetko završavaju u stečaju. Financijske poteškoće komunalnih društava uglavnom se rješavaju na dva načina: povećanjem ci-jena komunalnih usluga ili (češće) odlijevanjem sred-stava iz proračuna lokalnih jedinica. S obzirom na to

8  „Dug i fi skalni rizici jedinica lokalne i područne (regionalne) sa-mouprave“ – Anto Bajo, Ins tut za javne fi nancije; Marko Primorac, Ekonomski fakultet Zagreb, prosinac 2014. godine.9  Lokalne jedinice posjeduju dionice i udjele u trgovačkim i komu-nalnim društvima, pa su 2013. posjedovale 15,6 mlrd. kuna (gotovo 20% ukupne imovine) dionica i udjela u glavnici, od čega 13,3 mlrd. dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru.

Page 85: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

83

UDK 351.1 LOKALNA SAMOUPRAVA

da se pogreške u fi nancijskom upravljanju komunal-nih društava uglavnom plaćaju iz proračuna lokalnih jedinica, nema razloga da se zaduživanju komunalnih društava ne pristupa jednako restrik vno kao i zadu-živanju lokalnih jedinica.

Financijsko poslovanje lokalnih jedinica i komunalnih društava treba promatra zajedno kako bi se dobila cjelovita slika o fi nancijskom „zdravlju” lokalnog jav-nog sektora. Hrvatsko zakonodavstvo, nažalost, ne propisuje konsolidaciju lokalnih jedinica i trgovačkih društava u njihovu vlasništvu, a formalna konsolidaci-ja njihovih fi nancijskih izvještaja je itekako nužna. Uz to, bilo bi dobro poveća ulogu izvršnih i predstavnič-kih jela lokalnih jedinica u fi nancijskom planiranju u komunalnim društvima. Svakom većem zaduživanju komunalnih društava trebala bi prethodi temeljita analiza utjecaja planiranog zaduživanja na fi nancijsko poslovanje komunalnog društva, ali i lokalne jedini-ce u kojoj društvo posluje. Potrebno je što prije uves sustav procjene kreditnog rizika lokalnih jedinica i ko-munalnih društava radi op malne alokacije suglasno-s za zaduživanje, a procjena kreditnog rizika trebala bi bi glavno uporište za davanje jamstava lokalnim jedinicama i njihovim komunalnim društvima.“ 10

7. Umjesto zaključkaI dok ZOLAPS sadrži detaljne odredbe o jelima JLS-a i JPRS-a (predstavničko, izvršno, upravna jela), o trgo-vačkim društvima u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a nema posebnih odredbi, osim načelne odredbe kako je njihovo osnivanje moguće. U članku 67. Navodi se kako: „sve pokretne i nepokretne stvari te imovinska prava koje pripadaju JLS-i, odnosno JPRS-i čine njezi-nu imovinu“, kojom jedinica mora upravlja , koris se i raspolaga svojom imovinom pažnjom dobrog domaćina.

Podnormiranost odredbi zakona o poslovanju trgo-vačkih društava u vlasništvu JLS-a, odnosno JPRS-a i njihovim međusobnim odnosima doprinosi različi- m tumačenjima u neposrednoj primjeni zakona i

reakcijama ex post, nakon već počinjenih pogreški i može održava nezakonite odnose u dugom vreme-nu, ali je činjenica da značaj navedenih pravnih oso-ba za fi nancijsko poslovanje JLS-a, odnosno JPRS-a zahtjeva žurnu i detaljnu dopunu postojeće pravne regulacije.

10  Lokalne jedinice posjeduju dionice i udjele u trgovačkim i komu-nalnim društvima, pa su 2013. posjedovale 15,6 mlrd. kuna (gotovo 20 % ukupne imovine) dionica i udjela u glavnici, od čega 13,3 mlrd. dionica i udjela u glavnici trgovačkih društava u javnom sektoru.

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković

Smičiklasova 21, 10 000 Zagreb T: 01/4819 363, 4886 444 | F: 01/4819 365

e-mail: [email protected] http://zaklada.ijf.hr

Detaljnije informacije o Zakladi, uvjetima i kriterijima natječaja

te obvezni obrazac za prijavu na natječaj,

mogu se dobiti na adresi:

Zaklada prof. dr. Marijan Hanžeković

Smičiklasova 21, 10 000 Zagreb telefon: 01/4819 363, 4886 444

faks: 01/4819 365 e-mail: [email protected]

http://zaklada.ijf.hr

Natječaj

za dodjelu godišnje nagrade

"Prof. dr. Marijan Hanžeković"

2015.

Page 86: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

84

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 331.6 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

1. Uvod Pokazatelji uspješnos imaju značajnu ulogu u praće-nju kvalitete visokih učilišta promatrano kroz prizmu strateškog upravljanja i programskog fi nanciranja vi-sokog obrazovanja. Analize mjerenja uspješnos ra-zvijenih sustava visokog obrazovanja, kao što su su-stavi Velike Britanije, Australije i Kanade ukazuju na važnost razvoja ins tucijskih i sektorskih pokazatelja u funkciji praćenja kvalitete, strateškog upravljanja i učinkovitog fi nanciranja. Potrebu mjerenja i pra-ćenja uspješnos visokim učiliš ma u Hrvatskoj na-meću Europski standardi i smjernice za osiguravanje kvalitete u Europskom prostoru visokog obrazovanja (ESG), programsko fi nanciranje visokog obrazovanja, postupci vanjskog vrednovanja kvalitete ins tucija. No, potreba defi niranja ključnih pokazatelja uspješ-nos potaknuta je i zahtjevima za učinkovi m i stra-teškim upravljanjem poslovanjem ins tucija, kvali-tetnim odlučivanjem, natjecanjem i uspoređivanjem visokih učilišta na domaćem i međunarodnom tržištu visokog obrazovanja.

2. Uloga pokazatelja uspješnos u praćenju kvalitete visokih učilišta

2.1. Sustav osiguravanja kvalitete visokih učilišta

Potreba za osiguravanjem kvalitete programa i uslu-ga postala je dio svakodnevice svih visokih učilišta u Europskom prostoru visokog obrazovanja, a razvila se kao posljedica internacionalizacije i bolonjskog pro-cesa. Odgovornost za kvalitetu usluga koje pružaju,

njezino osiguravanje i unapređivanje, primarno snose visokoobrazovne ins tucije1. Kako bi osigurala kvali-tetu obrazovnog procesa visoka učilišta uspostavljaju sustave osiguravanja kvalitete. Sustav osiguravanja kvalitete predstavlja ins tucijski mehanizam visokog učilišta, koji omogućuje daljnje razvijanje kvalitete in-s tucije, te pruža jasne formalne mehanizme za nje-no nadziranje.

Svako visoko učilište razvija vlas sustav osigurava-nja kvalitete (SOK) temeljen na zakonskim propisima, ESG standardima, praćenju primjera dobre prakse drugih visokih učilišta te dosadašnjem iskustvu viso-kog učilišta u uspostavi i provedbi SOK-a. Uspostava SOK-a je složen i zahtjevan proces koji podrazumije-va kon nuirano istraživanje, praćenje, vrednovanje, nadziranje i unapređivanje svih ak vnos visokog učilišta.

Kako bi uspostavili mehanizme za unutarnje osigu-ravanje kvalitete, sukladno standardima ESG, visoka učilišta trebaju ima 2:

1  Dolaček-Alduk, Z., Sigmund, V. i Lončar-Vicković, S. (2008). Osigu-ranje kvalitete visokog obrazovanja u europskom obrazovnom pro-storu. Tehnički vjesnik, 15(1), str. 40.2  European Associa on for Quality Assurance in Higher Educa -on (2009). Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Educa on Area - 3rd edi on. Helsinki: ENQA.; Budimir, V., Idlbek, R. i Jeleč Raguž, M. (2014). Sustav osiguravanja kvalitete u visokom obrazovanju: problema ka uvođenja sustava osiguravanja kvalitete sukladno ESG standardima na veleučilištu. 14. Hrvatska konferencija o kvalite i 5. Znanstveni skup hrvatskog društva za kvalitetu „Kvaliteta nije slučajnost“ - Proizvedeno u kvali-te , stvoreno za uspjeh, Baška, otok Krk, Hrvatska, 15. – 17. svibnja 2014., str. 70 –75.

Pokazatelji uspješnos za praćenje kvalitete visokih učilišta u HrvatskojVerica Budimir *

Mjerenje uspješnos visokih učilišta u Hrvatskoj potaknuto, među inim, internacionalizacijom visokog ob-razovanja i potrebom osiguravanja kvalitete i učinkovitog upravljanja javnim resursima. Visokim učiliš ma dana je ins tucionalna autonomija, no država pri tome traži više transparentnos i odgovornos u po-slovanju. Na temelju istraživanja, autorica u radu predstavlja model praćenja uspješnos u če ri skupine pokazatelja. Ovakav model može koris svako visoko učilište za razvoj pokazatelja i mehanizama u skladu s vlas m mogućnos ma i uvje ma poslovanja.

* Dr. sc. Verica Budimir, prof. v. š., Veleučilište u Požegi, Požega.

Page 87: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

85

UDK 331.6 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

1) Defi niranu poli ku kvalitete i postupke osigura-vanja kvalitete. Od ins tucija se očekuje da imaju defi niranu poli ku i strategiju kvalitete, usklađene s misijom, vizijom i strategijom razvoja ins tucije. Kao mehanizmi za praćenje uspješnos , unapre-đivanje i razvoj SOK-a uspostavljaju se: jela od-govorna za osiguravanje kvalitete, interni propisi, priručnik za osiguravanje kvalitete, godišnji planovi ciljeva i ak vnos i dr.

2) Mehanizme za odobrenje, praćenje i periodične provjere programa i kvalifi kacija. Za uspješno praćenje studijskih programa defi niraju se: upisne kvote, izvedbeni planovi nastave, detaljni izvedbe-ni planovi kolegija. Postupci odobravanja, revizije i unapređivanja studijskih programa trebaju bi jasno defi nirani, vodeći brigu o uključivanju svih dionika u procese.

3) Defi nirane transparentne kriterije, pravila i pro-cedure za ocjenjivanje i vrednovanje rada stude-nata. Potrebno je osigura jednake uvijete ocjenji-vanja za sve studente što se pos že defi niranjem jedinstvenih uvjeta na razini ins tucije i na razini svih kolegija, te kon nuiranim informiranjem stu-denata.

4) Mehanizme za osiguravanje kvalitete nastavnič-kog kadra te mehanizme za provjeru njihove kva-lifi ciranos . Visoko učilište treba analizirate stanje nastavničkih potencijala, njihovo opterećenje u nastavi i ostalim ak vnos ma te omogućava kon- nuirano usavršavanje nastavničkih kompetencija

i ostalih vješ na. Vrednovanje nastavničkog rada provodi se putem studentske ankete, vrednova-njem znanstvenog i stručnog rada.

5) Osigurane obrazovne resurse i pomoć studen -ma. Potrebno je analizira dostupnost obrazovnih resursa (nastavnici, prostor, oprema, fi nancije, na-stavni materijali, administra vna potpora i dr.), te kon nuirano provodi mjere za poboljšanje dostu-pnos .

6) Uspostavljen informacijski sustav za prikupljanje, analiziranje i korištenje odgovarajućih informaci-ja. Visoko učilište treba pra i izvještava o:• napredovanju studenata i prolaznos • zapošljivos diplomanata• zadovoljstvu studenata programima• djelotvornos nastavnika• profi lu studentske populacije• dostupnos obrazovnih resursa, te• ključnim pokazateljima uspjeha.

7) Mehanizme za objek vno, nepristrano i kon nu-irano informiranje javnos . Osim web-stranice, koja predstavlja osnovni način informiranja javno-s , visoko učilište treba iskoris druge i medije obavještavanja te vodi brigu o točnos i objek v-nos obrađenih informacija.

Kako bi unaprijedile kvalitetu, ins tucije uz navedeno defi niraju dodatne standarde iz područja znanstve-noistraživačkog i stručnog rada, suradnje s gospodar-stvom, međunarodne suradnje i drugih područja koja nisu direktno obuhvaćena standardima ESG.

Vrednovanje uspješnos ins tucija i programa u od-nosu na zadane minimalne standarde (ESG) provodi se u nekoliko koraka3:

• Samoevaluacija koju provode nastavnici i ostali di-onici ins tucije u skladu s kriterijima postavljenim od nadležne agencije.

• Posjeta vanjskih, nezavisnih stručnjaka koji pregle-davaju dokaze i intervjuiraju dionike te daju prepo-ruke agenciji.

• Akreditacijska agencija revidira dokaze i preporu-ke, te donosi odluku o usklađenos kvalitete s oče-kivanjima.

• Faza naknadnog praćenja u kojoj ins tucija razvija strategiju za unapređivanje kvalitete sukladno uo-čenim slabos ma i preporukama.

Za potrebu praćenja i mjerenja uspješnos agencija dostavlja visokom učilištu niz obrazaca pripremljenih prema standardima ESG, kojima se trebaju iskaza pokazatelji uspješnos . „No, visoka učilišta u Hrvat-skoj najčešće nemaju mehanizam, odnosno model, praćenja vlas te uspješnos , pa slijedom toga ne mogu na jednostavan način, zbog izostanka sustavno-ga praćenja pokazatelja, prikupi sve podatke i obra-di ih u skladu s traženim“4. Periodičnost postupka vanjskog vrednovanja, dovodi do situacije da visoka učilišta ne prate uspješnost kon nuirano. Stoga je defi niranje ključnih pokazatelja uspješnos , što je i propisano standardom 6. Informacijski sustav viso-kog učilišta, te njihovo sustavno praćenje na razini ins tucije od iznimne važnos za osiguravanje i una-pređivanje kvalitete visokog učilišta.

Oslanjanje na ključne pokazatelje uspješnos s pod-ručja osiguravanja kvalitete u sagledavanju cjelovi-te slike uspješnos ins tucije ima niz nedostataka i ograničenje: pokazatelji su značajno povezani s za-htjevima agencije (vanjskih jela), prate samo izlazne veličine (outpute) a ne i vezu s ulaznim veličinama (inpu ma), ne uzimaju u obzir fi nancijske pokazate-lje. Stoga se u nastavku istražuje uloga pokazatelja u strateškom upravljanju i fi nanciranju visokih učilišta.

3  Kohoutek, J. (2009). Implementa on of the Standards and Gui-delines for Quality Assurance in Higher Educa on in the Central and East-European Countries – Agenda Ahead. Papers on Higher Educa- on. Bucharest: United Na ons Educa onal, Scien fi c, and Cultural

Organiza on; European Centre for Higher Educa on, str. 23.4  Ćukušić, M., Garača, Ž. i Jadrić, M. (2014). Odrednice i pokazatelji uspješnosti visokih učilišta u hrvatskoj. Društvena istraživanja, 23(2), str. 236.

Page 88: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

86

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 331.6 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2.2. Strateško upravljanje i programsko fi nanciranje visokih učilišta

Visoka učilišta današnjice suočavaju se s brojnim izazovima u poslovanju: složene organizacijske strukture uz brojna vanj-ska ograničenja, oskud-na fi nancijska sredstva, potreba za kvalitetnijim procesom donošenja odluka i kvalitetnijim odluka-ma, nove tehnologije, bolje povezivanje s gospo-darstvom, globalizacija i internacionalizacija viso-kog obrazovanja, konkurentnost, nepredvidljivost5. Kako bi uspješno odgovorili postavljenim izazovima visoka učilišta uvode strateško planiranje i upravlja-nje poslovanjem. Iako svaka ins tucija razvija vlas - , jedinstven sustav strateškog upravljanja, koraci u

razvoju su zajednički za većinu uspješnih modela:

1) Defi niranje misije i vizije2) Analiza unutarnjeg i vanjskog okruženja (SWOT).3) Usporedba sa sličnim ins tucijama (Benchmarking)4) Defi niranje strategije (strateških područja i ciljeva)5) Defi niranje pokazatelja uspješnos 6) Defi niranje akcijskih planova7) Prikupljanje podataka i izvještavanje o uspješnos 8) Ocjena uspješnos i povratni utjecaj na poslovanje9) Vrednovanje strategije i prilagodba promjenama

Središnje mjesto u strateškom planiranju zauzimaju pokazatelji uspješnos . Da bi pokazatelji uspješnos bili koristan upravljački alat, potrebno ih je pažljivo defi nira , u skladu s utvrđenim ciljevima i strategi-jom. Strateško upravljanje poslovanjem visokih učili-šta potaknuto je i usvajanjem strateških dokumenata na razini Europske unije – Obzor 2020, i nacionalnoj razini – Strategija obrazovanja, znanos i tehnologi-je6. Internacionalizacija visokog obrazovanja po če zemlje na izradu posebnih strategija visokog obra-zovanja povezanih s mobilnos 7. Strateška područja

5  Machado, M. L. i Taylor, S. J. (2010). The struggle for strategic planning in European higher educa on: the case of Portugal. Rese-arch in Higher Educa on Journal, 6, str. 45.6  Hrvatski Sabor (2014). Strategija obrazovanja, znanos i tehnolo-gije. Zagreb: Narodne Novine, broj 124/14.7  Newman, J. i Graham, A. M. (2013). UK Strategy for Outward Mobility. London: UK Higher Educa on Interna onal Unit.; Ministry of Educa on (2009). Strategy for the Interna onalisa on of Higher Educa on Ins tu ons in Finland 2009–2015. Helsinki: Helsinki Uni-versity Print.; European University Associa on (2013). Interna ona-lisa on in European higher educa on: European policies, ins tu o-nal strategies and EUA support. Brussels: EUA.

i ciljevi se razlikuju među zemljama, no olakšava-nje pristupa obrazovanju, povećanje mobilnos stu-denata i održivo fi nancira-nje, zajedničke su značajke većini strateških dokume-nata.

Kraj 20. i početak 21. sto-ljeća obilježili su trendovi koji značajno utječu na fi nanciranje visokog obra-zovanja. Troškovi nastave

po studentu znatno su porasli, povećao se broj stude-nata, porasla su očekivanja svih dionika uslijed razvoja ekonomije temeljene na znanju, države s proračun-skim sredstvima ne uspijevaju pra rast troškova, globalizacija pojačava efekte rasta troškova i nesigur-nos državnih prihoda, liberalizacija ekonomije dovodi do decentralizacije i priva zacije javnih subjekata što uključuje i visoka učilišta8. Rješenja za fi nancijske pri- ske na države traže se na rashodovnoj i prihodovnoj

strani. Povećavaju se nastavne grupe i nastavno opte-rećenje, odbacuju se manje značajni programi, pove-ćava se fi nancijska odgovornost uprave visokih učilišta (novi javni menadžment), uvode se školarine za sve ili dio studenata, smanjuju se studentske s pendije i dr.

Dodatan pri sak na fi nanciranje visokog obrazovanja stvorila je kriza uslijed koje se ekonomska situacija mnogih Europskih zemalja znatno pogoršala od 2008. godine. Vrlo su česte strukturne reforme u obrazova-nju kojima se nastoji racionalizira potrošnju, poveća- transparentnost i učinkovitost korištenja ograniče-

nih proračunskih sredstava. Državni proračun i dalje predstavlja najznačajniji izvor fi nanciranja većine vi-sokih učilišta u Europi, no načini dodjeljivanja prora-čunskih sredstava se razlikuju. Linijsko fi nanciranje u novije vrijeme je zamijenjeno s blok potporama (engl. Block grants), kojima se sredstva dodjeljuju za točno određenu ak vnost ili stavku troška.

Visoka učilišta u Hrvatskoj od 2012./2013. godine ušla su u sustav fi nanciranja po programskim ugovorima. Programski ugovori (engl. Performance contracts) su ugovori između osnivača i visokog učilišta o fi nanci-ranju na temelju dogovorenih programskih ciljeva, rezultata i pokazatelja uspješnos njihova izvršava-nja. Prema studiji European University Associa on iz 2013. godine9 u 2/3 ispitanih Europskih zemalja (15

8  Knight, J. (2009). Financing Access and Equity in Higher Educa on. Ro erdam: Sense Publisher, str. 1–2.9  Estermann, T, Pruvot, E.B i Claeys-Kulik, A.L. (2013). Designing strategies for effi cient funding of higher educa on in Europe. Bru-ssels: EUA, str. 11.

Page 89: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

87

UDK 331.6 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

od 22) visoka učilišta sklapaju neku vrstu program-skih ugovora.

Ideja programskog fi nanciranja javila se još 2008. godine kada je Ministarstvo znanos , obrazovanja i sporta započelo sklapanje ugovora s javnim visokim učiliš ma o fi nanciranju subvencije par cipacije u troškovima studija za redovite studente na temelju posebne Odluke Vlade Republike Hrvatske10. Godi-ne 2012. sedam javnih sveučilišta i 14 veleučilišta i visokih škola sklopilo je trogodišnje ugovore (tzv. Pilot-programski ugovori) o punoj subvenciji par ci-pacije redovi h studenata u troškovima studija. Na-vedenim ugovorima su Ministarstvo i javna visoka učilišta zajednički i suglasno utvrdili opće i posebne ciljeve koji služe ostvarenju najvećih mogućih po-boljšanja u sustavu nastave i studija u Republici Hr-vatskoj, a me i posrednom unapređenju kvalitete upravljanja javnim visokim učiliš ma. Defi nirano je šest općih i devet posebnih ciljeva11.

Visoka učilišta imala su mogućnost izabra ciljeve koji se uklapaju u njihovu razvojnu strategiju, a u su-radnji s nadležnim ministarstvom defi nirali su željene rezultate i pokazatelje uspješnos , kojima će mjeri njihovo izvršavanje. Defi niranje ak vnos koje sma-traju učinkovi m za pos zanje odabranih ciljeva vi-soka učilišta su mogla izvrši samostalno. Zakonom o proračunu iz 2008. godine u Hrvatskoj je uvedena obveza programskog planiranja proračuna i fi nancij-skih planova proračunskih korisnika. Polazna točka upravljanja resursima i pružanja usluga programskog planiranja je strateški plan, a za praćenje ostvarenih rezultata nužno je defi nira mjerljive pokazatelje uspješnos .

2.3. Pokazatelji uspješnos

Sve naglašenije natjecanje visokih učilišta na među-narodnom tržištu u privlačenju studenata i nastav-nika, želja za stvaranjem pozi vnog imidža, postupci vanjskog i unutarnjeg vrednovanja kvalitete, reakre-ditacija, strateško odlučivanje, učinkovito upravljanje fi nancijskim resursima, stvorili su kon nuiranu potre-bu za mjerenjem i praćenjem uspješnos . Pokazate-lji uspješnos , kao alat za mjerenje uspješnos u vi-sokom obrazovanju pozna su još od 1977. godine12. Procjena učinkovitos sveučilišta na temelju kvan ta- vnih pokazatelja uspješnos u Engleskoj je uvedena

10  MZOS (2014). Programski ugovori. Dostupno na: h p://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3329 (19. 11. 2014.).11  Isto.12  Birch, D. W. i Calvert, J. R. (1977). Performance indicators in hig-her educa on. Educa onal Management Administra on & Leader-ship, 5(2), str. 15–27.

1985. godine13, u Australiji krajem 1980- h14, u Kanadi početkom 1990- h15. Na međunarodnoj razini OECD formulira pokazatelje uspješnos za potrebe uspore-divos sustava visokog obrazovanja među zemljama16.

Pokazatelji uspješnos preuze su iz privatnog sek-tora, gdje se koriste kao interni menadžerski alat. U javnom sektoru obično mjere ekonomičnost, učin-kovitost, djelotvornost i primjerenost pos gnu h rezultata i ciljeva programa, projekata, ak vnos ili procesa17. Pokazatelji uspješnos obično se dijele u če ri temeljne skupine18:

• Pokazatelji inputa – npr. prosječna ocjena studenata prilikom upisa studija, postotak redovnih studenata.

• Pokazatelji procesa – npr. angažman studenata, profesionalni razvoj nastavnika.

• Pokazatelji outputa – npr. stopa napredovanja kroz studij, stopa diplomiranih studenata.

• Pokazatelji outcome-a – npr. zadovoljstvo diploma-nata, zadovoljstvo zaposlenika.

Pokazatelji inputa i outputa su kvan ta vni pokazate-lji, dok su pokazatelji procesa i outcome-a kvalita v-ni pokazatelji. Pokazatelji uspješnos najučinkovi je se koris te i nadziru u sustav mjerenja uspješnos – upravljački sustav kojim se izračunavaju određeni pokazatelji uspješnos u predviđenim intervalima u cilju pos zanja učinkovi h i odgovornih upravljačkih odluka. Kako bi bili adekvatno sredstvo mjerenja re-zultata i upravljanja uspješnošću pokazatelji trebaju bi relevantni, razumljivi, pouzdani, potpuni, objek- vni i neutralni, pravovremeni i usporedivi19.

Uloga pokazatelja uspješnos u praćenju kvalitete vi-sokih učilišta je višestruka. Kao prvo, mjerenje uspješ-nos pomaže u uspostavi strateških ciljeva ins tuci-

13  Elton, L. (2004). Goodhart’s Law and Performance Indicators in Higher Educa on. Evalua on and research in educa on, 18(1&2), str. 121.14  Henman, P. i Luong Phan, N. H. (2014). CEQ and the performance regime in Australian Higher Educa on. A review of the policy con-text. UQ Social Policy Unit Research Paper No. 7, The University of Queensland, str. 3.15  Almgren, E. (2009). Ranking of universi es and higher educa on ins tu ons for student informa on purposes? Stockholm: Swedish Na onal Agency for Higher Educa on, str. 63.16  OECD (2007). Educa on at a Glance 2014. OECD Indicators. Pa-ris: OECD.17  IFAC (2000). Proposed Study – Corporate Governance in the Pu-blic Sector: A Governing Body Perspec ve. New York: Interna onal Federa on of Accountats, Public Sector Commi ee, str. 7.18  Chalmers, D. (2008). Teaching and Learning Quality Indicators in Australian Universi es. IMHE General Conference, 8–10 September 2008., Paris, France, str. 4–5.19  IFAC (2000). Proposed Study – Corporate Governance in the Pu-blic Sector: A Governing Body Perspec ve. New York: Interna onal Federa on of Accountats, Public Sector Commi ee, str. 38.

Page 90: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

88

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 331.6 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

je. Praćenje uspješnos pruža informacije o realizaciji misije te upućuje upravu VU na prednos i slabos ins tucije. Time je omogućeno kvalitetno defi niranje strategije i strateško upravljanje poslovanjem viso-kih učilišta. Nadalje, pokazatelji uspješnos su važan instrument za fi nancijsko planiranje i učinkovitu alokaciju resursa. Informacije o uspješnim i manje uspješnim ak vnos ma i projek ma, olakšavaju VU odluku o alokaciji ograničenih fi nancijskih resursa u područja s većim izgledima za uspjeh. Rezulta mje-renja uspješnos prezen rani javnos , povećavaju odgovornost ins tucija za ekonomičnu i djelotvornu uporabu ograničenih proračunskih sredstava.

Pokazatelji uspješnos važan su instrument u rangi-ranju ins tucija. Praćenje uspješnos koje se bazira na objek vnim pokazateljima omogućuje usporedbu među ins tucijama. Položaj na tržištu i želja za pri-vlačenjem (kvalitetnih) studenata pozi vno utječu na razvoj konkurentnos i natjecateljskog duha unutar i među ins tucijama. Rezulta mjerenja uspješnos važan su instrument u informiranju studenata, jav-nos i ostalih dionika sustava visokog obrazovanja, o pos gnućima ins tucije. Učestalo informiranje pove-ćava transparentnost VU, što se pozi vno odražava na kvalitetu cijelog sustava visokog obrazovanja.

Informacije koje pružaju pokazatelji uspješnos važ-ne su regulatornim jelima i agencijama u postupci-ma vanjskog vrednovanja kvalitete i (re)akreditaciji VU. Na temelju mjerenja uspješnos realizacije misije i strateških ciljeva ins tucije, te udovoljavanja po-stavljenim minimalnim standardima kvalitete susta-va, omogućena je procjena i nadzor od strane vanj-skih agencija. Regulatorna jela i agencije na temelju informacija o uspješnos prepoznaju kvalitetu i cer -fi ciraju VU. Razvoj i uporaba pokazatelja uspješnos u visokom obrazovanju nije jednostavna, te izaziva brojna poli čka i tehnička pitanja. Može se izdvoji nekoliko ključnih problema.

Prvo pitanje je tko treba razvi pokazatelje. Stan-dardima ESG i pravilnicima o uvje ma za izdavanje dopusnica20 propisano je da visoka učilišta trebaju defi nira ključne pokazatelje uspješnos . Potreba nji-hova defi niranja od strane ins tucija proizlazi iz želje (i potrebe) za praćenjem vlas te uspješnos u svrhu napredovanja, natjecanja i odgovornos . No, subjek- vnost u odabiru pokazatelja i kontrola nad informa-

cijama koju imaju visoka učilišta može ograniči kva-litetu rezultata praćenja. S druge strane, defi niranje

20  MZOS (2010). Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvje ma za izda-vanje dopusnice za obavljanje djelatnos visokog obrazovanja, izvo-đenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta. Zagreb: Narodne Novine.

pokazatelja od strane regulatornih jela na domaćoj ili međunarodnoj razini, pruža mogućnost usporedbe i rangiranja visokih učilišta. No, postavlja se pitanje njihove usporedivos zbog razlika koje postoje u na-cionalnim sustavima21, specifi čnih uvjeta poslovanje koja se mogu pojavi u određenim godinama, izbora uzorka koji se pra i dr.

Sjedeće pitanje koje se postavlja je tko su korisnici informacija. U visokom obrazovanju može se izdvoji šest ključnih dionika sustava22: studen i potencijalni studen , nastavnici, uprava VU, sveučilište, ministar-stvo, šira društvena zajednica. Informacijske potre-be navedenih dionika, kao i pogledi na uspješnost i kvalitetu ins tucije, značajno se razlikuju, čime je defi niranje ključnih pokazatelja uspješnos otežano. S obzirom na značaj pokazatelja uspješnos za pra-ćenje kvalitete i fi nanciranje VU, važno je izabra pri-mjeren model mjerenja uspješnos , te uspostavi ravnotežu između fi nancijskih i nefi nancijskih, kvan- ta vnih i kvalita vnih pokazatelja. Jedan od modela

koji sagledava potrebe različi h interesnih skupina, kombinira fi nancijske i nefi nancijske pokazatelje izve-dene iz strategije ins tucije, te pruža okvir za strateš-ko upravljanje i mjerenje uspješnos je model BSC 23.

Nakon što su defi nirani ključni pokazatelji uspješno-s , utvrđene ciljne vrijednos i ak vnos , upravljački informacijski sustav treba prikupi podatke, obradi- ih i pruži informacije o uspješnos poslovanja. U

informacijskim sustavima VU često ne postoji jedin-stvena baza podataka potrebnih za izračun pokaza-telja uspješnos , već ih potrebno prikupi iz različi h izvora (računovodstvo, studentska služba, kadrovska evidencija, evidencija nadležnog ministarstva i dr.).

3. Razvoj pokazatelja uspješnos na primjeru visokog učilišta

Na osnovu provedene analize potreba za mjerenjem uspješnos u funkciji praćenja kvalitete i učinkovitog upravljanja poslovanjem u nastavku se prikazuje iz-bor i defi niranje pokazatelja uspješnos za jedno vi-soko učilište u Hrvatskoj. Pretpostavke na kojima se temelji izbor pokazatelja su sljedeće:

• VU posluje kao javna ins tucija u Hrvatskoj• VU se bavi nastavnim i znanstveno-istraživačkim

radom

21  Yorke, M. i Longden, B. (2004). Reten on and student success in higher educa on. Maidenhead: Open University Press.22  Ćukušić, M., Garača, Ž. i Jadrić, M. (2014). Odrednice i pokazatelji uspješnosti visokih učilišta u hrvatskoj. Društvena istraživanja, 23(2), str. 247–248.23  Niven, P. R. (2003). Balanced Scorecard: Step By Step for Govern-ment and Nonprofi t Agencies. New Jersey: John Wiley & Sons.

Page 91: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

89

UDK 331.6 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

• izvršena je analiza unutarnjih i vanjskih čimbenika• defi nirane su misija, vizija i strategija VU• programski ugovor je u skladu sa strategijom VU• informacije potrebne za izračun pokazatelja su do-

stupne na razini VU• ključni pokazatelji uspješnos upotrebljavaju se za

praćenje kvalitete i strateško upravljanje poslova-njem VU

• prikupljene informacije prezen raju se unutarnjim (studen , zaposlenici, uprava) i vanjskim (sveučili-šte, agencija, ministarstvo, javnost) dionicima su-stava

• rezulta mjerenja upotrebljavaju se za donošenje poslovnih odluka različi h interesnih skupina, no nisu jedini izvor informacija, te ih treba dopuni po-trebnim kvan ta vnim i kvalita vnim podacima.

Kako bi praćenje uspješnos pokrilo širok spektar poslovanja VU, predlaže se defi niranje pokazatelja u če ri područja: nastavni proces, nastavnici, stručni i znanstveno-istraživački rad, resursi. Osiguravanje kvalitete i internacionalizacija kao komponente pra-ćenja uspješnos protežu se u sva če ri područja. Pokazatelji uspješnos područja Nastavni proces po-vezani su s kvalitetom izvedbe studijskih programa, zadovoljstvo i uspješnost studenata. Ključni pokaza-telji uspješnos su:

1) Zadovoljstvo studenata programima i nastavnicima. 2) Napredovanje u studiju.3) Prosječno trajanje studija.4) Struktura studenata (studentski mix).5) Zaposlenost po završetku studija.6) Osiguravanje kvalitete studijskih programa (revizija).

Područje Nastavnici pokriva kvalifi kacije, napredova-nja i usavršavanja nastavnika kao najvažnijeg obra-zovnog resursa. Ključni pokazatelji uspješnos su:

1) Omjer student nastavnik.2) Broj napredovanja u zvanjima.3) Broj ostvarenih dolaznih i odlaznih mobilnos na-

stavnika.4) Postotak ostvarenja plana usavršavanja nastavnika.5) Broj nagrađenih nastavnika.

Stručni i znanstveno istraživački rad usko su pove-zani s kvalitetom nastave, te angažman nastavnika u tom području pozi vno doprinosi kvalite nastavnog procesa. Ključni pokazatelji uspješnos su:

1) Broj objavljenih publikacija po nastavniku.2) Broj ugovorenih projekata po nastavniku.3) Prihodi od stručnog i znanstveno-istraživačkog

rada po nastavniku.4) Broj znanstvenih napredovanja nastavnika.

VU treba osigura prikladne i potrebne obrazovne resurse za izvedbu programa, stručni i znanstve-

no-istraživački rad. Područje Resursi obuhvaća pra-ćenje fi zičkih (prostor, oprema, fi nancijska sredstva i dr.) i kadrovskih resursa (nastavnici, administracija i dr.). Ključni pokazatelji uspješnos su:

1) Udio vlas h prihoda u ukupnim prihodima po-slovanja.

2) Troškovi po redovnom studentu.3) Prostor za nastavu po studentu.4) Pokrivenost nastavnih sadržaja obveznom litera-

turom.5) Zadovoljstvo radom administra vnih službi.

Na primjeru VU izabrano je 20 ključnih pokazatelja uspješnos koji pružaju zainteresiranim korisnicima in-formacije o kvalite VU. Broj pokazatelja može se ra-zlikova , kao i područja mjerenja, ovisno o interesima dionika. Kako bi mjerenje bilo uspješno potrebno je opisa svaki pokazatelj, njegovu svrhu i cilj, način izra-čunavanja, način prikupljanja i izvore informacija, roko-ve izvještavanja, dostupnost i način prezen ranja rezul-tata. Za potrebe upravljanja važno je naznači mjere koje će se poduze u cilju povećanja uspješnos VU.

Način defi niranja prikazat će se na primjeru pokaza-telja Zadovoljstvo studenata programima i nastav-nicima:

• Opis pokazatelja: prikupljaju se informacije o zado-voljstvu studenata kolegijima, programima, studi-jem i nastavnicima.

• Svrha pokazatelja: istraži zadovoljstvo studenata u cilju praćenja prednos i slabos studijskih pro-grama i VU u cjelini.

• Izvori podataka: provedena studentska anketa.• Način prikupljanja podataka: prikupljanje infor-

macija po studoma ma i/ili unosom u predviđene anketne obrasce od studenata, obrada i analiza za-dovoljstva studenata kolegijem, studijem, nastav-nikom i ustanovom u cjelini.

• Rokovi: anke ranje na kraju svakog semestra, iz-vještavanje na polugodišnjoj i godišnjoj razini.

Page 92: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

90

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 331.6 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• Odgovorne osobe: anke ranje provodi studentska služba, obrađuju pročelnici odjela, izvještava pro-dekan zadužen za nastavu.

• Dostupnost rezultata: uprava, svi zainteresirani di-onici.

• Način prezen ranja rezultata: rezulta zadovolj-stva nastavnicima se objavljuju pojedinačno i ano-nimno za svakog nastavnika na stranici VU. Rezul-ta zadovoljstva programima i nastavnicima na razini ins tucije se objavljuju u godišnjem izvješću o ključnim pokazateljima uspješnos na web-stra-nici VU.

• Mjere za povećanje zadovoljstva programima: uvođenje novih redovnih i/ili izbornih kolegija, bo-lja dostupnost literature i drugo po potrebi.

• Mjere za povećanje zadovoljstva nastavnicima: očitovanje nastavnika o razlozima koji su doveli do loše percepcije nastavnika od studenata i plan ak- vnos za poboljšanje djelotvornos .

3. Primjena pokazatelja uspješnos u praćenju i unapređivanju kvalitete visokog učilišta

Jednom kada su defi nirani, pokazatelji uspješnos se mogu primijeni u više područja koja doprinose kva-lite visokog obrazovanja na ins tucionalnoj i sektor-skoj razini. Primjena pokazatelja naročito je korisna u: (re)akreditaciji, unutarnjoj i vanjskoj prosudbi kva-litete, uspoređivanju (benchmarking-u) kvalitete in-s tucija, poslovnom odlučivanju, izvještavanju, pro-gramskom planiranju i fi nanciranju VU. Značaj, način uporabe i interpretacija pokazatelja u navedenim po-stupcima se razlikuje, a ovise o ciljevima i zadacima samog postupka kao i nacionalnim ciljevima i vrijed-nos ma visokog obrazovanja.

(Re)akreditacija je postupak vanjske procjene i revi-zije kvalitete studijskih programa koji potvrđuje da visoko učilište zadovoljava odgovarajuće standarde i me omogućuje da ono bude prepoznato među dio-

nicima sustava24. Postupak reakreditacije u Hrvatskoj provodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje, na temelju zakonskih i podzakonskih propisa25. Osnovni dokument za procjenu kvalitete je Samoanaliza, koju VU sastavlja sukladno uputama AZVO. U postup-ku samoanalize zahtjeva se od VU izračunavanje niza pokazatelja uspješnos , kao što su: napredovanje u studiju, omjer student/nastavnik, zaposlenost po za-

24  Hrvatski Sabor (2009). Zakon o osiguravanju kvalitete u znanos i visokom obrazovanju. Zagreb: Narodne Novine 45/09.25  MZOS (2010). Pravilnik o sadržaju dopusnice te uvje ma za izda-vanje dopusnice za obavljanje djelatnos visokog obrazovanja, izvo-đenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta. Zagreb: Narodne Novine.

vršetku studija, pokrivenost nastavnih sadržaja obve-znom literaturom i dr. Usporedbom rezultata mjerenja uspješnos sa zadanim standardima i drugim sličnim ins tucijama, nadležno ministarstvo donosi odluku o izdavanju dopusnica za obavljanje djelatnos visokog obrazovanja. VU koje kon nuirano pra svoje pokaza-telje uspješnos može na vrijeme uoči slabos i pro-vođenjem mjera poboljšanja osigura udovoljavanje zadanim minimalnim kriterijima kvalitete.

VU u Hrvatskoj mora ima uspostavljen sustav mje-ra i ak vnos kojima osigurava svoju odgovornost za učinkovitost i ostvarivanje kvalitetnih ishoda obra-zovnih i znanstvenih ak vnos 26, tzv. sustav osigura-vanja kvalitete (SOK). Prosudbu stupnja razvijenos i učinkovitos SOK-a provodi sama ins tucija (unutar-nja prosudba) i AZVO (vanjska neovisna periodična prosudba unutarnjeg sustava osiguravanja kvalitete – audit). Prosudbom SOK-a utvrđuje se jesu li ak vnos i rezulta h ak vnos , koje čine sustav osiguravanja kvalitete visokih učilišta učinkovi i u skladu s nacio-nalnim i standardima ESG, te se procjenjuje doprinos stalnom unapređenju kulture kvalitete i kulture obra-zovanja visokog učilišta27.

Vanjska i unutarnja prosudba SOK-a upotrebljavaju pokazatelje uspješnos kao što su: provedene revi-zije studijskih programa, postotak ostvarenja plana usavršavanja nastavnika i dr., za usporedbu ostvare-nja VU s defi niranim kriterijima28. Rezulta mjerenja uspješnos upotrebljavaju se u postupcima kon nui-ranog unapređivanja kvalitete koje VU provodi.

Pokazatelji uspješnos imaju vrlo značajnu ulogu u uspoređivanju (benchmarking-u) kvalitete ins tucije s drugim sličnim ins tucijama, sektorom visokog ob-razovanja u cjelini, ciljnim (zadanim) vrijednos ma i kroz vrijeme. Benchmarking pokazatelja kao što su: broj objavljenih publikacija po nastavniku, broj ugo-vorenih projekata po nastavniku, prosječno trajanje studija i dr. omogućuje VU da vrednuje svoju izvedbu, iden fi cira svoje prednos , slabos i područja mogu-ćeg poboljšanja i donese bolje poslovne odluke29. Po-

26  Hrvatski Sabor (2009). Zakon o osiguravanju kvalitete u znanos i visokom obrazovanju. Zagreb: Narodne Novine 45/09.27  Agencija za znanost i visoko obrazovanje (2010). Vanjska neovi-sna periodična prosudba sustava osiguravanja kvalitete (audit) vi-sokih učilišta. Dostupno na: h ps://www.azvo.hr/hr/vrednovanja/postupci-vrednovanja-u-visokom-obrazovanju/audit-visokih-ucilista (30. 11. 2014.).28  Agencija za znanost i visoko obrazovanje (2009). Kriteriji za pro-sudbu stupnja razvijenos i učinkovitos sustava osiguravanja kva-litete visokih učilišta u RH. Dostupno na: h ps://www.azvo.hr/ima-ges/stories/vanjska_prosudba/Kriteriji.pdf (30. 11. 2014.).29  Pollard, E. et al. (2013). How should we measure higher educa on? A fundamental review of the Performance Indicators. Par one: The synthesis report. Brighton: Ins tute for Employment Studies, str. 29.

Page 93: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

91

UDK 331.6 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

kazatelji uspješnos omogućuju benchmarking na in-s tucionalnoj i nacionalnoj razini. Na ins tucionalnoj razini usporedba kvalitete po če konkurentnost i na-tjecanje među ins tucijama. Na nacionalnoj razini po-kazatelji omogućuju vrednovanje i rangiranje VU. Kon-kurentsko natjecanje između VU ima pozi van utjecaj na povećanje kvalitete izvedbe studijskih programa.

Visoka učilišta koja žele opsta u konkurentskom okruženju koje je uspostavljeno internacionalizacijom visokog obrazovanja, moraju pruža visokokvalitetne usluge uz najniže troškove za porezne obveznike. Za uspješno i uravnoteženo upravljanje VU, javnim me-nadžerima trebaju informacije o troškovima, cijena-ma usluga, realizaciji strategije, programskim ciljevi-ma, načinu mjerenja uspješnos izvršenja programa, fi nancijskim i nefi nancijskim pokazateljima poslova-nja i dr.30. Pokazatelji kao što su: zadovoljstvo stude-nata programima i nastavnicima, napredovanje u studiju, prosječno trajanje studija, zaposlenost po završetku studija i dr. pomažu menadžerima u donošenju složenih odluka o izvedbi studij-skih programa, potrebnim ulaganjima i unapređivanju kvalitete postojećih i novih studijskih programa.

Pokazatelji broja ostvarenih dolaznih i odlaznih mobilnos nastavnika, strukture studenata, broja znanstve-nih napredovanja nastavnika i dr. predstavljaju dobru osnovu za sastavljanje i prezen ranje iz-vješća o uspješnos . Izvješća o uspješnos mogu se prezen ra različi m skupinama unu-tarnjih i vanjskih dionika, kao podloga za donoše-nje poslovnih odluka, ali i prezen ranje uspjeha u cilju promocije ins tucije. Izvještavanje o odabranom skupu pokazatelja koji su relevantni za nacionalne ciljeve, pruža kreatorima državne poli ke korisne poslovne informacije.

Kako bi osigurali odgovornu i svrhovitu uporabu ograničenih proračunskih resursa, sukladno ciljevima razvoja sustava visokog obrazovanja u Hrvatskoj, po-slovanje visokih učilišta fi nancira se po programskim ugovorima. Realizacija odabranih ins tucionalnih i nacionalnih ciljeva, defi niranih programskim ugovori-ma, pra se pomoću pokazatelja uspješnos . Budući

30  Budimir, V. (2011). Računovodstvene informacije i mjerenje uspješnos u funkciji upravljanja proračunskih korisnika. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet, str. 197.

da je jedan od nacionalnih ciljeva Stjecanje kvalifi -kacija u razdoblju predviđenome studijskim progra-mom31, pokazatelji kao što su: napredovanje u studi-ju, prosječno trajanje studija i sl., mogu se primijeni u svrhu praćenja i unapređivanja kvalitete visokog obrazovanja. Visoka učilišta koja ostvare iznimne re-zultate, vidljive u pokazateljima, dodatno se fi nancij-ski nagrađuje, što predstavlja vrlo konkretan po caj ins tucijama za odgovorno i kvalitetno poslovanje.

4. ZaključakZanimanje za mjerenje uspješnos visokih učilišta u Hrvatskoj potaknuto je poli čkim i ekonomskim promjenama u Europi, internacionalizacijom viso-kog obrazovanja, potrebom osiguravanja kvalitete

nastavnog procesa i učinkovitog upravljanja ograničenim jav-

nim resursima. Visokim učiliš ma dana je ins tu-cionalna autonomija, no država pri tome traži više transparentnos i odgovornos u poslo-

vanju. Kako bi uspješno odgovorili nizu vanjskih i

unutarnjih izazova, visoka učilišta defi niraju pokazatelje

uspješnos kao osnovu za mjere-nje i praćenje uspješnost svih ins tucijskih procesa. Informacije koje pružaju pokazatelji pokazuju stupanj ostvarenja zadanih strateških ciljeva ins tucije i viso-

kog obrazovanja u cjelini, te su stoga od iznimne važnos za praćenje uspješnos visokih učilišta.

Primjena pokazatelja uspješnos na ins tuci-onalnoj i nacionalnoj razini je široka. Pokaza-telji omogućuju i pridonose jednostavnijem

vrednovanju kvalitete, uspoređivanju i rangi-ranju visokih učilišta, njihovom boljem natjeca-

nju na tržištu visokog obrazovanja, prepoznavanju prednos i slabos , donošenju kvalitetnih odluka i strateškom upravljanju, konstruk vnom dijalogu o modelima fi nanciranja, mobilnos studenata i znan-stvenika, transparentnos i odgovornos prema jav-nos .

No, razvoj pokazatelja nije jednostavan, već vrlo za-htjevan i složen posao iz niza razloga:

• pokazatelji trebaju pruža relevantne informacije brojnim dionicima sustava (studen , nastavnici, uprava, proračun, šira javnost), a njihovi interesi nisu jednoznačni

31  MZOS (2014). Programski ugovori. Dostupno na: h p://public.mzos.hr/Default.aspx?sec=3329 (19. 11. 2014.).

Page 94: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

92

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 331.6 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

• za mjerenje uspješnos potrebne su kvalitetne i cjelovite informacije, koje su često teško dostupno i rasute po cijelom sustavu

• pokazatelji uspješnos trebaju omogući uspored-bu među ins tucijama, što zahtjeva unifi kaciju mo-dela i načina mjerenja

• rezulta mjerenja uspješnos trebaju bi osnova za unapređivanje kvalitete

• prilikom defi niranja pokazatelja treba uvažava standarde kvalitete, strategiju razvoja ins tucije, okolne uvijete i niz drugih unutarnjih i vanjskih čimbenika.

Na temelju provedene analize potreba za mjere-njem uspješnos u radu je defi niran model praće-nja uspješnos u če ri skupine pokazatelja. Ovakav model može koris svako visoko učilište za razvoj pokazatelja i mehanizama u skladu s vlas m moguć-nos ma i uvje ma poslovanja. Naravno, za ocjenu kvalitete i uspješnos ne mogu se uze samo rezul-ta ključnih pokazatelja, već se moraju kombinira s drugim kvan ta vnim i kvalita vnim podacima, koji ovise o potrebama interesnih skupina.

Literatura• Agencija za znanost i visoko obrazovanje (2010). Vanj-

ska neovisna periodična prosudba sustava osiguravanja kvalitete (audit) visokih učilišta. Dostupno na: https://www.azvo.hr/hr/vrednovanja/postupci-vrednova-nja-u-visokom-obrazovanju/audit-visokih-ucilista (30. 11. 2014.).

• Almgren, E. (2009). Ranking of universi es and higher edu-ca on ins tu ons for student informa on purposes? Stoc-kholm: Swedish Na onal Agency for Higher Educa on

• Birch, D. W. i Calvert, J. R. (1977). Performance indicators in higher educa on. Educa onal Management Admini-stra on & Leadership, 5(2), str. 15–27.

• Budimir, V. (2011). Računovodstvene informacije i mjere-nje uspješnos u funkciji upravljanja proračunskih korisni-ka. Doktorska disertacija. Zagreb: Ekonomski fakultet.

• Budimir, V., Idlbek, R. i Jeleč Raguž, M. (2014). Sustav osi-guravanja kvalitete u visokom obrazovanju: problema ka uvođenja sustava osiguravanja kvalitete sukladno ESG standardima na veleučilištu. 14. Hrvatska konferencija o kvalite i 5. Znanstveni skup hrvatskog društva za kvali-tetu „Kvaliteta nije slučajnost“ – Proizvedeno u kvalite , stvoreno za uspjeh, Baška, otok Krk, Hrvatska, 15. – 17. svibnja 2014., str. 68–77.

• Chalmers, D. (2008). Teaching and Learning Quality Indi-cators in Australian Universi es. IMHE General Conferen-ce, 8–10 September 2008., Paris, France.

• Ćukušić, M., Garača, Ž. i Jadrić, M. (2014). Odrednice i po-kazatelji uspješnos visokih učilišta u hrvatskoj. Društve-na istraživanja, 23(2), str. 233–257.

• Dolaček-Alduk, Z., Sigmund, V. i Lončar-Vicković, S. (2008). Osiguranje kvalitete visokog obrazovanja u eu-ropskom obrazovnom prostoru. Tehnički vjesnik, 15(1), str. 39–44.

• Elton, L. (2004). Goodhart’s Law and Performance Indica-tors in Higher Educa on. Evalua on and research in edu-ca on, 18(1&2), str. 120–128.

• Estermann, T, Pruvot, E. B i Claeys-Kulik, A. L. (2013). De-signing strategies for effi cient funding of higher educa on in Europe. Brussels: EUA.

• European University Associa on (2013). Interna onalisa- on in European higher educa on: European policies, in-

s tu onal strategies and EUA support. Brussels: EUA.• European Associa on for Quality Assurance in Higher

Educa on (2009). Standards and Guidelines for Quality Assurance in the European Higher Educa on Area - 3rd edi on. Helsinki: ENQA.

• Henman, P. i Luong Phan, N.H. (2014). CEQ and the perfor-mance regime in Australian Higher Educa on. A review of the policy context. UQ Social Policy Unit Research Paper No. 7.

• Hrvatski Sabor (2014). Strategija obrazovanja, znanos i tehnologije. Zagreb: Narodne Novine 124/14.

• Hrvatski Sabor (20099. Zakon o osiguravanju kvalitete u znanos i visokom obrazovanju. Zagreb: Narodne Novine 45/09.

• IFAC (20009. Proposed Study – Corporate Governance in the Public Sector: A Governing Body Perspec ve. New York: Interna onal Federa on of Accountats, Public Se-ctor Commi ee.

• Knight, J. (2009). Financing Access and Equity in Higher Educa on. Ro erdam: Sense Publishers.

• Kohoutek, J. (2009). Implementa on of the Standards and Guidelines for Quality Assurance in Higher Educa on in the Central and East-European Countries – Agenda Ahead. Papers on Higher Educa on. Bucharest: United Na ons Educa onal, Scien fi c, and Cultural Organiza on; Europe-an Centre for Higher Educa on.

• Machado, M. L. i Taylor, S. J. (2010). The struggle for strate-gic planning in European higher educa on: the case of Por-tugal. Research in Higher Educa on Journal, 6, str. 44-64.

• Ministry of Educa on (2009). Strategy for the Interna -onalisa on of Higher Educa on Ins tu ons in Finland 2009–2015. Helsinki: Helsinki University Print.

• MZOS (2010). Ravilnik o sadržaju dopusnice te uvje ma za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnos visokog ob-razovanja, izvođenje studijskog programa i reakreditaciju visokih učilišta. Zagreb: Narodne Novine.

• MZOS (2014). Programski ugovori. Dostupno na h p://pu-blic.mzos.hr/Default.aspx?sec=3329 (19.11.2014.).

• Newman, J. i Graham, A. M. (2013). UK Strategy for Outward Mobility. London: UK Higher Educa on Interna- onal Unit.

• Niven, P. R. (2003). Balanced Scorecard: Step By Step for Government and Nonprofi t Agencies. New Jersey: John Wiley & Sons.

• OECD (2007). Educa on at a Glance 2014. OECD Indica-tors. Paris: OECD.

• Pollard, E. et al. (2013). How should we measure higher educa on? A fundamental review of the Performance In-dicators. Par one: The synthesis report. Brighton: Ins tute for Employment Studies.

• Yorke, M. i Longden, B. (2004). Reten on and student su-ccess in higher educa on. Maidenhead: Open University Press.

Page 95: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

93

UDK 336.2 ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE

1. Infl acija i broj studenata u 2013. i 2014. godini

Navedena studija prikazuje trendove u fi nanciranju visokoškolskih ustanova u 2013. i 2014. godini. Kako bi se bolje razumjela situacija potrebno je sagleda i elemente kao što su infl acija i porast u broju studena-ta u pojedinim zemljama.

Tablica 1. Infl acija u periodu od 2008. do 2014. god.

Infl acija u periodu od 2008. – 2014. Zemlja

40 % i više Srbija, Island20 % i više Mađarska10 % i više Austrija, Danska, Estonija, Finska,

Hrvatska, Italija, Litva, Latvija, Luksemburg, Nizozemska, Norveška, Poljska, Slovačka, Slovenija, Velika Britanija

Između 5 % i 10 % Belgija, Češka, Njemačka, Španjolska, Francuska, Grčka, Portugal, Švedska

Manje od 5 % Irska

Tablica 2. Trendovi broja studenata u zemljama od 2008. do 2014. god.

Trendovi u broju studenata Zemlja

Povećanje za više od 10%

Austrija, Belgija, Hrvatska, Danska, Njemačka, Grčka, Island, Irska, Luksemburg, Nizozemska, Norveška

Povećanje za manje od 10%

Češka, Finska, Francuska, Portugal, Srbija, Švedska, Velika Britanija

Smanjenje broja studenata

Mađarska, Italija, Latvija, Litva, Poljska, Slovačka, Slovenija

2. Trendovi u fi nanciranjuU EUA istraživanje iz 2014.godine o fi nanciranju viso-koškolskih ustanova uključene su sljedeće zemlje:

Austrija ItalijaBelgija – Flandrija LatvijaBelgija – francusko govorno područje

Litva

Češka Republika NizozemskaDanska NorveškaEstonija PoljskaFinska PortugalFrancuska SrbijaGrčka SlovenijaHrvatska LuksemburgIrska Velika BritanijaIsland ŠvedskaMađarska ŠpanjolskaNjemačka Slovačka

Među m, za neke zemlje nisu bili dostupni podaci o infl aciji, pa nije kod svih zemalja bilo moguće izraču-na realno fi nanciranje visokog obrazovanja.

Slika 1. Utjecaj ekonomske krize na fi nanciranje visokog ob razovanja u Europi od 2008. do 2012.

Trendovi fi nanciranja visokoškolskih ustanova u zemljama Europske unijeIvana Dražić Lu lsky *

Europska Asocijacija Sveučilišta (dalje u tekstu: EUA) prikuplja podatke o javnom fi nanciranju sveučilišta i visokoškolskih ustanova u zemljama Europske unije od 2008. godine, odnosno od početka ekonomske krize. Ekonomska kriza imala je snažan utjecaj na fi nanciranje i fi nancijsku održivost visokoškolskih ustanova u zemljama Europske unije. U tekstu autorica predstavlja neke rezultate EUA.

* Dr. sc. Ivana Dražić Lu lsky, izv. prof., Ekonomski fakultet, Zagreb.

Smanjenjepreko 10 %

Smanjenjedo 10 %

Stabilnofi nanciranje

Povećanjefi nanciranja

• Češka, Grčka, Mađarska, Island, Irska, Italija, Latvija, Nizozemska, Portugal, Španjolska

• Hrvatska, Estonija

• Belgija, Finska

• Austrija, Danska, Francuska, Njemačka, Norveška, Poljska, Švedska Švicarska

Page 96: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

94

ZNANOST I VISOKO OBRAZOVANJE UDK 336.2 T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

obrazovanja. Iako neke zemlje kao primjerice Norveš-ka i Švedska bilježe povećanje fi nanciranja u visoko obrazovanje, ipak se sveučilišta susreću s povećanim troškovima zbog povećanog broja studenata.

Povećanjeiznad 10 %

Povećanje između 5 % i 10 %

Povećanje između 1 % i 5 %

Stabilno fi nanciranje(-1 % do +1 %)

Smanjenje od 1 % do 5 %

Smanjenje od 5 % do 10 %

Smanjenje preko 10 %

Portugal je prvi put nakon početka krize u 2008. go-dini prestao smanjiva fi nanciranje već je u 2013. go-dini počeo sa značajnim povećanjem fi nanciranja i taj trend se nastavio u 2014. godini. Slična je situacija i u Poljskoj. Mađarska također, prvi put u posljednjih nekoliko godina bilježi povećanje u fi nanciranju viso-kog obrazovanja. Iz donje slike vidljivo je kako su neke zemlje unatoč krizi uspjele zadrža pozi van trend u fi nanciranju, uključujući i godine od početka ekonom-ske krize. Hrvatska, Slovačka, Slovenija i Španjolska i dalje bilježe trend u smanjenju fi nanciranja visokog obrazovanja. Među m, najveći rezovi zabilježeni su u Irskoj, Litvi, Grčkoj i Velikoj Britaniji. Velika Britanija u posljednje tri godine smanjuje fi nanciranje u visoko obrazovanje za više od 10 %, među m prenosi taj te-ret na studente preko povećanih školarina. No, ipak bilježe povećanje u broju studenata. Slična je situaci-ja i u Irskoj, no u Irskoj nije došlo do povećanja ško-larina. Grčka bilježi najveći pad u fi nanciranju visokog obrazovanja, u 2013. godini oko 24 %, a u 2014. godi-ni oko 11 % i ne odnose se na troškove zaposlenika, jer su oni uključeni u smanjenja troškova cjelokupnog javnog sektora.

Slika 2. Trendovi u 2013. – 2014.1

Vidljivo je kako je fi nanciranje visokog obrazovanja raznoliko i različito od zemlje do zemlje. Među m, može se zaključi kako ekonomska kriza, infl acija i broj studenata utječu na iskazivanje fi nanciranja visokog

1  EUA, Public Funding Observatory 2013–2014, službena stranica Europske Asocijacije Sveučilišta, www.eua.org; pristupljeno 15. 11. 2014. godine.

• Portugal

• Poljska

• Belgija, Mađarska, Island, Norveška, Švedska

• Austrija, Češka, Italija, Nizozemska

• Hrvatska, Slovačka, Slovenija, Španjolska

• Irska, Litva

• Grčka, Velika Britanija

TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje

organizira

Specijaliziranu radionicu na temu:

Financiranje projekata iz fondova i programa EU i priprema

projektnih prijedloga

ZA FAKULTETE I INSTITUTE – 15. travnja

Hotel Palace, Zagreb, od 10 do 14.30 h

Cijena specijalizirane radionice iznosi 790,00 kn (uključen PDV)

Materijal: Radni materijal, prezentacije predavača, knjiga „Upravljanje EU projek ma“ i TIM4PIN Magazin

Predavači: TIM4PIN savjetnici i suradnici iz nadležnih ministar-stava.

Uplate se izvršavaju na IBAN TIM4PIN d.o.o. za savjetovanje: HR33 2340 0091 1105 4681 5 s pozivom na broj OIB-67, model 00.

Prijave za sudjelovanje:• e-poštom: prijave@ m4pin.hr• on-line: h p://www. m4pin.hr/prijava_radionica.php• faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678

Page 97: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

95

TIM4PIN INFO

1. Neoporezivi iznosi naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

Tablica 1. Pregled neoporezivih iznosa naknada, potpora, nagrada, dnevnica i otpremnina

R. br. Vrsta isplate Dopuštena isplata

I. NAKNADE

1. Prijevozni troškovi na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

2. Troškovi noćenja na službenom putovanju

u visini stvarnih izdataka

3. Troškovi prijevoza na posao i s posla (mjesni i međumjesni)

u visini stvarnih izdataka prema cijeni mjesečne odnosno pojedinačne

prijevozne karte

4. Uporaba privatnog automobila u poslovne svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

II. DNEVNICE, TERENSKI DODATAK I NAKNADA ZA ODVOJENI ŽIVOT

1.

Dnevnice u zemlji (do 8 sa se ne isplaćuje, 8 – 12 sa 1/2 dnevnice, preko 12 sa puna dnevnica, za udaljenos najmanje 30 km)

170,00 kn dnevno

2.

Terenski dodatak u zemlji (mjesto rada mora bi udaljeno najmanje 30 kilometara od sjedišta poslodavca i boravišta zaposlenika)

170,00 kn dnevno

3. Terenski dodatak u inozemstvu 250,00 kn dnevno4. Pomorski dodatak 250,00 kn dnevno5. Naknada za odvojeni život 1.600,00 kn mjesečno

6. Dnevnice u inozemstvu

do propisanog iznosa za korisnike državnog

proračuna, prema Odluci Vlade RH (NN,

br. 08/06, primjena od 18. siječnja 2006.)

7. Dnevni troškovi – per diemdo propisanog iznosa(objavljeno u dodatku

uz broj 9/14.III. OTPREMNINE I DAROVI

1. Otpremnina (pri odlasku u mirovinu) 8.000,00 kn

2.

Otpremnina zbog poslovno i osobno uvjetovanih otkaza ugovora o radu prema Zakonu o radu (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

6.400,00 kn8.000,00 kn za invalide

rada

3.

Otpremnine radi ozljede na radu i profesionalne boles (za svaku navršenu godinu rada kod toga poslodavca)

8.000,00 kn

4. Dar djetetu do 15 godina staros 600,00 kn godišnje5. Dar radniku u naravi (godišnje) 400,00 kn

4. Prigodne nagrade (božićnica, naknade za godišnji odmor i sl.) 2.500,00 kn godišnje

IV. POTPORE1. Zbog invalidnos zaposlenika 2.500,00 kn godišnje

2.

U slučaju smr zaposlenika (osim potpora koje poslodavci isplaćuju djeci radnika – one su neoporezive u ukupnom iznosu)

7.500,00 kn

3.

Potpore koje djeci u slučaju smr roditelja isplaćuju pravne i fi zičke osobe te jedinice lokalne i područne (lokalne) samouprave na temelju svojih općih akata

u ukupnom iznosu isplate

4. U slučaju smr člana uže obitelji zaposlenika 3.000,00 kn

5. Zbog bolovanja zaposlenika duljeg od 90 dana 2.500,00 kn godišnje

6. Potpora za novorođeno dijete do visine proračunske osnovice1 3.326,00 kn

7. Djeci poginulih boraca Domovinskog rata2

8. Darovanje za zdravstvene potrebe3

9. Premije dobrovoljnog mirovinskog osiguranja4

10.

Sredstva koja se fi zičkim osobama dodjeljuju iz fondova i programa EU po jelima akredi ranim⁵ u skladu s pravilima EU, u svrhe obrazovanja i stručnog usavršavanja

ukupan iznos primitaka⁶

V. NAGRADE ZAPOSLENICIMA

1.

Za navršenih:• 10 godina radnog staža• 15 godina radnog staža• 20 godina radnog staža• 25 godina radnog staža• 30 godina radnog staža• 35 godina radnog staža• 40 godina radnog staža i

svakih narednih 5 godina

1.500,00 kn2.000,00 kn2.500,00 kn3.000,00 kn3.500,00 kn4.000,00 kn5.000,00 kn

VI. STIPENDIJE

1. S pendije (učenicima srednjih škola i redovnim studen ma) 1.600,00 kn mjesečno

1  Sukladno čl. 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14).2  Sukladno čl. 9., st. 2., t. 2.1.1. Zakona o porezu na dohodak (NN, br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11, 22/12, 144/12, Odluka USRH – 120/13,125/13, 148/13, Odluka USRH – 83/14, 143/14), samo na temelju posebnih propisa.3  Sukladno čl. 9., st. 1., t. 4 Zakona o porezu na dohodak, svim zaposlenicima i nezaposlenicima u visini priložene dokumentacije. 4  Sukladno čl. 10., t. 17. Zakona o porezu na dohodak poslodavac može upla u korist svojeg radnika uz njegov pristanak neoporezivo do 500,00 kn mjesečno.⁵ Agencija za mobilnost i programe EU.⁶ Sukladno čl. 7., st. 13. Pravilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13 i 157/14).⁷ Pravilnik o dodjeli nagrada sportašima za sportska ostvarenja (NN, br. 46/14).

Page 98: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

96

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2. S pendija koja se dodjeljuje studen ma za izvrsna pos gnuća 4.000,00 kn mjesečno

3. S pendije iz proračuna EU u ukupnom iznosu isplate

4.

S pendije na javnim natječajima koje isplaćuju zaklade, fondacije, ustanove i druge ins tucije, koje djeluju u skladu s posebnim propisima i osnovane su s namjenom s pendiranja

u ukupnom iznosu isplate

VII. STIPENDIJE, NAGRADE I NAKNADE SPORTAŠIMA

1.

Sportske s pendije, koje se prema posebnim propisima isplaćuju sportašima za njihovo sportsko usavršavanje

1.600,00 kn mjesečno

2. Naknade sportašima amaterima, prema posebnim propisima 1.600,00 kn mjesečno

3. Nagrade za sportska ostvarenja⁷ 20.000,00 kn godišnjeVIII. PRIMICI UČENIKA I STUDENATA

1. Primici učenika i studenata za rad preko ovlaštenih posrednika 50.000,00 kn godišnje

2. Nagrade učenicima za vrijeme prak čnog rada 1.600,00 kn mjesečno

1.1. Isplate zaposlenicima

Iznose naknada, potpora i nagrada iz tablice 1. poslo-davac može ispla neoporezivo samo zaposlenicima, bez obveze obračuna poreza i doprinosa. Ako ispla -telj isplaćuje na ime naknada, potpora i nagrada veće iznose zaposlenicima, razlika se pribraja plaći u tom mjesecu, obračunavaju se doprinosi te porez na doho-dak i prirez (čl. 14. Zakona o porezu na dohodak).

1.2. Isplate osobama koje nisu u radnom odnosu

Ako se prethodno navedeni iznosi isplaćuju osoba-ma koje nisu u radnom odnosu, ukupno isplaćeni iznos smatra se drugim dohotkom, prema članku 44., stavku 20. Pravilnika o porezu na dohodak.

Iznimka su neprofi tne organizacije i proračunski ko-risnici. Osobama koje nisu u radnom odnosu nepro-fi tne organizacije i proračunski korisnici mogu neopo-rezivo isplaćiva :

• Naknade troškova službenog putovanja (troškovi prijevoza, noćenja i dnevnica) i troškove korištenja osobnog automobila u službene svrhe, ako obav-ljaju poslove za potrebe h organizacija i ako ne ostvaruju naknadu za rad, dohodak po osnovi ne-samostalnog rada ili drugi dohodak, prema članku 10., točki 11. Zakona o porezu na dohodak i članku 7., stavku 5. Pravilnika o porezu na dohodak.

• Troškove noćenja i prijevoza na službenom putova-nju osobama koje primaju naknadu, ali pod uvje-tom da račun za noćenje i prijevoz glase na nepro-fi tnu organizaciju ili proračunskog korisnika.

2. Naknade korisnika državnog proračuna2.1. Osnovica za obračun naknada, potpora

i otpremnina za mirovinu za korisnike državnog proračuna

Temeljem članka 21. Zakona o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu (NN, br. 148/14), osnovica za obračun naknada i drugih primanja na temelju posebnih propisa (tzv. proračunska osnovi-ca) ostala je nepromijenjena i iznosi 3.326,00 kn.

2.2. Materijalna prava prema kolek vnim ugovorima za državne i javne službenike i namještenike

Prema Dodatku I Temeljnog kolek vnog ugovora za službenike i namještenike u javnim službama (NN, br. 141/12) i Dodatku I. Kolek vnog ugovora za državne službenike i namještenike (NN, br. 104/13) ugovorne strane su utvrdile privremeno ograničenje i privre-meno ukidanje nekih materijalnih prava ugovorenih Temeljnim kolek vnim ugovorom za službenike i na-mještenike u javnim službama (dalje u tekstu: TKU), odnosno Kolek vnim ugovorom za državne službeni-ke i namještenike (dalje u tekstu: KU) u 2012. i 2013. godini. Privremeno ograničenje i privremeno ukida-nje materijalnih prava je nastavljeno, potpisivanjem Dodatka II Temeljnog kolek vnog ugovora za službe-nike i namještenike u javnim službama i Dodatka II Kolek vnog ugovoru za državne službenike i namje-štenike (NN, br. 150/13 – isprav. 153/13).

Privremeno ukinuta materijalna prava su pravo na isplatu božićnice i regresa za godišnji odmor, a pri-vremeno ograničena materijalna prava su dnevnice, jubilarne nagrade i terenski dodatak. Dnevnice (ugo-voreno u čl. 55., st. 2. u KU; te u čl. 64., st. 2. u TKU), osnovica za isplatu jubilarnih nagrada (ugovoreno u čl. 62., st. 2. u KU, te u čl. 69., st. 2. u TKU) te terenski dodatak (ugovoreno u čl. 56., st. 4. u KU; te u čl. 65., st. 3. u TKU) se privremeno ograničavaju, dok su ko-lek vni ugovori na snazi, a ograničenje se obustavlja također u slučaju da dođe do rasta BDP-a u tri uzasto-pna tromjesječja i pada defi cita ispod 3 %.

Na sjednici održanoj 27. prosinca 2013., Vlada RH do-nijela je Odluku o otkazivanju Kolek vnog ugovora za osnovne škole, srednje škole te znanost i visoko obrazo-vanje, za koje je otkazni rok istekao nakon tri mjeseca, odnosno 27. ožujka 2014. Za znanost i visoko obrazo-vanje, u primjeni je TKU, sve dok se ne defi nira njihov novi GKU (u trenutku izdavanja časopisa, GKU još nije zaključen). Od 1. travnja 2014., u primjeni je Kolek vni ugovor za osnovnoškolsku djelatnost (NN, br. 63/14), dok je Kolek vni ugovor za srednjoškolsku djelatnost (NN, br. 72/14) u primjeni od 1. svibnja 2014.

Page 99: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

97

TIM4PIN INFO

Djelatnost socijalne skrbi primjenjuje novi kolek v-ni ugovor od 25. ožujka 2014., koji je u primjeni od 1. travnja 2014. Od trenutka stupanja na snagu ovog GKU-a, sve djelatnos javnih službi na koje se primje-njuje Zakon o plaćama u javnim službama, obvezno primjenjuju odredbe o prijevozu defi nirane TKU-om. Granski kolek vni ugovor za zaposlenike u ustano-vama kulture, koje se fi nanciraju iz državnog prora-čuna (NN, br. 70/14) zaključen je 29. svibnja 2014., čime prestaje važi stari GKU (NN, br. 146/11).

Primjena Dodatka II KU-a, potpisanog od sva tri sin-dikata potpisnika KU-a nije sporna, jer su ga potpisali svi reprezenta vni sindika za kolek vno pregovara-nje radi sklapanja KU-a za državne službenike i namje-štenike1, ali je sporna primjena Dodatka II TKU-a, jer su ga potpisali tri od šest sindikata potpisnika TKU-a.

Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sindika ma potpisnicima (dje-latnost kulture, socijalne skrbi i djelatnost zdrav-stva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primje-ne (djelatnost, znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolska i srednjoškolska djelatnost).

Tablica 2. Pregled materijalnih prava u 2015. godini, prema dodacima kolek vnih ugovora

Materijalno pravoDržavni

službenici i namještenici

Službenici i namještenici u

javnim službamaDnevnica za službeni

put u zemlji 150,00 kn 150,00 kn*

Terenski dodatak 150,00 kn 150,00 kn**Regres za godišnji

odmor Neće se ispla Neće se ispla

Božićnica Neće se ispla Neće se ispla Osnovica za isplatu jubilarne nagrade 500,00 kn*** 500,00 kn****

* Mišljenja smo da je obvezna primjena odredbi Dodatka II TKU-a sindika ma potpisnicima (djelatnost kulture, socijalne skrbi i dje-latnost zdravstva i zdravstvenog osiguranja), a sindika ma koji nisu potpisali is , ne postoji obveza njene primjene (djelatnost, znano-s i visokog obrazovanje, osnovnoškolska i srednjoškolska djelat-nost), tako da mogu isplaćiva dnevnicu u visini od 170,00 kn, kako defi nira TKU.

** TKU (čl. 65., st. 3.) te tumačenje Komisije za TKU (br. 58/65 od 24. svibnja 2013.) defi niraju da se puni iznos terenskog dodatka isplaćuje kako je utvrđeno za državna jela. Pravo na terenski do-datak uređeno je u Kolek vnom ugovoru za državne službenike i namještenike (čl. 56., st. 4.), kojim se defi nira visina terenskog dodatka u iznosu od najmanje 170,00 kn. Ali, za vrijeme važenja Kolek vnog ugovora, temeljem Dodatka II Kolek vnog ugovora, ostvaruje se pravo na terenski dodatak u iznosu od od 150,00 kuna i to u 2014. godini, 2015. i do 8. mjeseca 2016.

1  Prema Rješenju Povjerenstva za utvrđivanje reprezenta vnos (KLASA: 006-04/13-06/13, URBROJ: 689/2-13-10).

*** Ova osnovica primjenjuje se od 1. kolovoza 2013. godine.

**** Mišljenja smo da službenici i namještenici u javnim služba-ma koji nisu potpisali Dodatak II TKU-a, primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.3. Jubilarna nagradaTablica 3. Iznosi jubilarnih nagrada u 2015. godini prema

dodacima kolek vnih ugovora

Godine neprekidne službe/rada u državnim

jelima i jedinicama

lokalne i područne

(regionalne) samouprave

Ugo-voreno pravo

Državni službe-

nici i namje-štenici

Službenici i namještenici

u javnim službama – potpisnici Dodatka II

TKU-a*

Službenici i namještenici

u javnim službama – nepotpisnici Dodatka II TKU-a**

Neopore-zivi iznosi jubilarnih nagrada

osnovica: 500,00

kn

osnovica: 500,00 kn

osnovica: 1.800,00 kn

5 1 osnovica

500,00 500,00 1.800,00 u cijelos oporezivo

10 1,25 osnovice

625,00 625,00 2.250,00 1.500,00

15 1,5 osnovice

750,00 750,00 2.700,00 2.000,00

20 1,75 osnovice

875,00 875,00 3.150,00 2.500,00

25 2 osnovice

1.000,00 1.000,00 3.600,00 3.000,00

30 2,5 osnovice

1.250,00 1.250,00 4.500,00 3.500,00

35 3 osnovice

1.500,00 1.500,00 5.400,00 4.000,00

40 4 osnovice

2.000,00 2.000,00 7.200,00 5.000,00

45 5 osnovica

2.500,00 2.500,00 9.000,00 5.000,00

* Smanjena osnovica za isplatu jubilarnih nagrada od 500,00 kn uki-da se, te počinje važi osnovica defi nirana kolek vnim ugovorima (od 1.800,00 kn) u slučaju rasta BDP-a u tri uzastopna tromjesječja i defi citom manjim od 3 %, što je defi nirano dodacima II. kolek vnih ugovora.

** Mišljenja smo da djelatnost znanos i visokog obrazovanja, osnovnoškolske i srednjoškolske djelatnos , koji nisu potpisali Dodatak II, ne primjenjuju odredbe Dodatka II, kojim je smanjena osnovica na 500,00, već primjenjuju osnovicu od 1.800,00 kn.

2.4. Zakonom o uskra prava na uvećanje plaće po osnovi ostvarenih godina radnog staža (NN, br. 41/14) uskra lo se pravo na uvećanje plaće po os-novi ostvarenih godina radnog staža, u razdoblju od 1. travnja do 31. prosinca 2014., koje je kolek vnim ugovorima za državne službenike i namještenike te službenike i namještenike u javnim službama ugovo-reno u visini od 4, 8 i 10 %. Uredbom navedenog Za-kona (NN, br. 157/14) produljila se navedena uskrata i to do 31. ožujka 2015. godine.

Page 100: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

98

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2.5. Prema Odluci o visini dnevnice za službeno pu-tovanje u zemlji i visini naknada za državne dužno-snike, suce i druge pravosudne dužnosnike te ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna, a čija prava nisu uređena kolek vnim ugovorima (NN, br. 117/12), proračunskim korisnici-ma i izvanproračunskim fondovima, isplaćuju se izno-si naknada prikazani u tablici 4.

Tablica 4. Visina naknada za državne dužnosnike, suce i ostale zaposlene, koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna

Vrsta naknade IznosDnevnice za službeni put u zemlji 150,00 kn dnevno

Troškovi noćenja prema priloženom računuNaknada troškova za korištenje

privatnog automobila u službene svrhe

2,00 kn po prijeđenom kilometru

Terenski dodatak 150,00 kn dnevnoNaknada za odvojeni život od

obitelji 1.000,00 mjesečno

Naknada za odvojeni život kada je osiguran smještaj na teret

proračuna500,00 kn mjesečno

2.6. Odlukom o visini dnevnice za službeno puto-vanje u inozemstvo za korisnike koji se fi nanciraju iz sredstava državnog proračuna (NN, br. 8/06), a u skladu s člankom 13., stavkom 2., točkom 14. Pra-vilnika o porezu na dohodak (NN, br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 – ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12, 79/13, 160/13, 157/14) propisan je ne-oporezivi iznos dnevnica za službeni put u inozem-stvo (visina dnevnica po državama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3. Plaće3.1. Doprinosi

3.1.1. Osnovice za obračun doprinosa u 2015. godini

Doprinosi se obračunavaju prema stvarno isplaćenoj plaći, koja ne može bi manja od minimalne plaće. Pre-ma Uredbi o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14), minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja 2015. do 31. prosinca 2015. godine iznosi 3.029,55 kn.

Najniža mjesečna osnovica

Ako je iznos isplaćene plaće (ili naknade bolovanja) manji od najniže osnovice za obračun doprinosa, tada doprinose treba obračuna na iznos najniže mjeseč-ne osnovice, koja za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn (prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun do-prinosa na obvezna osiguranja za 2015. godinu; NN, br. 153/14).

Najviša mjesečna osnovica

Najviša mjesečna osnovica iznosi 47.658,00 kn. Na iznos plaće koja je veća od najviše mjesečne osnovice ne obračunava se doprinos za mirovinsko osiguranje (I. i II. stup), ali samo kod obračunavanja mjesečne plaće za određeni mjesec. Kod isplate bonusa, nakna-da, nagrada i otpremnina, doprinos za mirovinsko osi-guranje (I. i II. stup) obračunava se na ukupan bruto iznos isplate.

Najviša godišnja osnovica

Najviša godišnja osnovica iznosi 571.896,00 kn i pri-mjenjuje se samo za doprinos za mirovinsko osigura-nje za I. stup.

3.1.2. Stope doprinosa iz plaćeTablica 5. Doprinosi iz plaće

Doprinosi iz plaće• za mirovinsko osiguranje 20 %• I. stup 15 %• II. stup 5 %

3.1.3. Stope doprinosa na plaćuTablica 6. Doprinosi na plaću

Doprinosi na plaću• Za zdravstveno osiguranje 15 %• Za zaš tu zdravlja na radu 0,5 %• Za zapošljavanje* 1,7 %

* Prema odredbama novog Zakona o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 – 152/14), ne plaća se poseban doprinos za po canje zapošljavanja osoba s inva-liditetom, za osnovice staža osiguranja od 1. siječnja 2015.

Prema Zakonu o izmjenama i dopunama Zakona o doprinosima (NN, br. 143/14) od 1. siječnja 2015. (za osnovice staža osiguranja koji se odnosi na raz-doblja nakon 31. prosinca 2014.) za sve poslodavce propisana je stopa od 1,7 % za obračun doprinosa za zapošljavanje. Također, zbog navedenih izmjena u Obrascu JOPPD za razdoblja od 1. siječnja 2015. godine, u polje 7.2. stranice B Obrasca JOPPD mo-guće je upisa samo 0.

Tablica 7. Pregled stopa doprinosa za zapošljavanje i po-sebnog doprinosa za zapošljavanje osoba s in-validitetom nakon 1. siječnja 2014. i 1. siječnja 2015. godine

Obveznici uplate – poslodavciDoprinos za zapo-šljavanje

Posebni doprinos za po canje zapo-šljavanja osoba s

invaliditetomkoji zapošljavaju manje od 20 radnika (stanje na dan 31. 12. prethodne godine)

1,7 % -

Page 101: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

99

TIM4PIN INFO

koji zapošljavanju 20 i više radnika, a nisu imali obvezu zapošljavanja invalidnih osoba prema starom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 143/02 i 33/05)

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom i zaposlili su odgovarajući broj invalida

1,6 % 0,1 %

koji su imali obvezu zapošljavanja osoba s invaliditetom, ali nisu zaposlili odgovarajući broj invalida (prema starom Zakonu imali su obvezu zaposli najmanje jednu osobu s invaliditetom na svakih 35 zaposlenih, do 31. 12. 2013.)

1,6 % 0,2 %

koji zapošljavaju 20 i više radnika nakon ispunjenja obveze kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom prema novom Zakonu o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN, br. 157/13 – 152/14)

1,7 %

do ispunjenja kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom (primjenjuje se stari Zakon o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom)1

1,6 % 0,1 % (ili 0,2 %)

od 1. siječnja 2015. poslodavci koji zapošljavaju 20 i više

radnika, ako ne budu imali određeni broj zaposlenih osoba

s invaliditetom2

1,7 %

posebna novčana naknada koja se

utvrđuje u visini od 30 % od umnoška

broja osoba s invaliditetom, koje

je obveznik bio dužan zaposli i iznosa mininalne plaće za razdoblje za koje se obveza

odnosi1 Kako se doprinosi obračunavaju prema propisima koji su vrijedili u razdoblju za koje se odnose (uz iznimku razdoblja osiguranja prije 1. siječnja 2003.) kod obračuna osnovica od 1. siječnja 2005. do 31. prosinca 2014., ako su poslodavci bili obveznici posebnog doprino-sa za zapošljavanje osoba s invaliditetom, kod obračuna doprinosa i nadalje su dužni obračunava doprinos za zapošljavanje po stopi od 1,6 %, te posebni doprinos za zapošljavanje osoba s invalidite-tom po stopi od 0,1 % ili 0,2 %.2 Osim stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava, integra- vnih i zaš tnih radionica.

Poslodavac je obvezan na plaće radnika, kojima se staž računa s povećanim trajanjem, upla i poveća-ni doprinos za mirovinsko osiguranje na bruto plaću radnika, prema stopama prikazanim u tablici 8.

Tablica 8. Staž osiguranja s povećanim trajanjem

Za 12 mj. staža priznaje se

Ukupna stopa

doprinosa

Stope doprinosa za radnike u I.

stupu

Stope doprinosa za radnike u II.

stupu

14 mjeseci 4,86 % 3,61 % 1,25 %15 mjeseci 7,84 % 5,83 % 2,01 %16 mjeseci 11,28 % 8,39 % 2,89 %18 mjeseci 17,58 % 13,07 % 4,51 %

3.1.4. Posebni doprinos za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Posebni doprinos za korištenje zdravstvene zaš te u inozemstvu plaćaju poslodavci i ispla telji drugog do-hotka (čl. 188. Zakona o doprinosima, NN, br. 84/08 – 143/14) za vrijeme izaslanja, službenog boravka ili službenog puta u inozemstvu. Doprinos se ne plaća za službena putovanja, boravak ili izaslanje u:

• države članice Europske unije

• države s kojima je međunarodnim ugovorom o socijalnom osiguranju uređeno pitanje korištenja zdravstvene zaš te u inozemstvu (Bosna i Herce-govina, Crna Gora, Makedonija, Srbija, Turska, Nor-veška, Island i Lihtenštajn).

Tablica 9. Osnovica i stopa za obračun posebnog doprinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu za cijeli mje-sec

Osnovica za obračun doprinosa u 2015. godini 2.780,05Stopa 20 %Iznos doprinosa 556,01

Tablica 10. Dnevne osnovice i obveze za različit broj kalen-darskih dana u mjesecu za uplatu posebnog do-prinosa za zdravstvenu zaš tu u inozemstvu

Broj dana u mjesecu

28 30 31

Dnevna osnovica u kn 99,29 99,67 89,68Dnevna obveza u kn 19,86 18,53 17,94

Obveza uplate ovog doprinosa je do 15. dana u mje-secu za prethodni mjesec, na račun

Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001

poziv na broj: HR68 8508 – OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Ako radnik boravi u inozemstvu dulje od 30 dana neprekidno (radi obrazovanja, stručnog usavršavanja i sl.), tada se poseban doprinos za zdravstveno osigu-ranje plaća po stopi od 10 % na ugovorenu plaću u zemlji za jednake ili slične poslove u zemlji, uvećanu za 20 %.

Page 102: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

100

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

3.1.5. Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću

Prema Zakonu o doprinosima (NN, br. 84/08 – 143/14): a) poslodavci koji zaposle radnika kojemu je to prvo

zaposlenje, oslobođeni su godinu dana plaćanja doprinosa na plaću (čl. 20., st. 2. Zakona)

b) poslodavci su oslobođeni 5 godina plaćanja do-prinosa na osnovicu, ako 1. siječnja 2015. i nada-lje sklope ugovor o radu na neodređeno vrijeme s osobom koja u trenutku sklapanja tog ugovora ima manje od 30 godina života (čl. 20., st. 5. i čl. 7. st. 54. Zakona).

Prema Zakonu o po canju zapošljavanja (NN, br. 57/12 i 120/12), poslodavci koji zaposle osobe u niže navedenim situacijama, imaju pravo na oslobođe-nje od obveze plaćanja doprinosa na osnovicu u trajanju od dvije godine (doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za zaš tu na radu, te doprinos za zapošljavanje i doprinos za zapošljavanje osoba s invaliditetom):

a) nezaposlenu osobu, koja nema više od jedne godine eviden ranog staža u zvanju za koje se obrazovala, a u evidenciji nezaposlenih osoba se vodi duže od 30 dana, ako se zapošljava na temelju ugovora o radu

b) dugotrajno nezaposlenu osobu, koja se kao neza-poslena osoba vodi neprekidno duže od dvije go-dine i zapošljava se temeljem ugovora o radu.

3.2. Osobni odbici

ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O POREZU NA DOHODAK

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o pore-zu na dohodak (NN, br. 143/14) defi nirani su novi iznosi osnovnih osobnih odbitaka i porezni razre-di, koji su u primjeni od 1. siječnja 2015. godine. Novi iznosi osobnih odbitaka i poreznih razreda predočeni tablicom 11. odnose se i na obračun za-ostalih plaća koje se isplaćuju od 1. siječnja 2015. U tablici 11. prikazani su novi iznosi osobnog od-bitka prema faktorima, a u tablici 12. novi porezni razredi.

Tablica 11. Pregled osobnih odbitaka od 1. siječnja 2015.

Osobni odbitakFaktor

osobnog odbitka

Svota osobnog odbitka

mjesečno Osnovni osobni odbitak 1,00 2.600Uzdržavani član (supružnici, roditelji, roditelji supružnika, unuci, bake i djedovi)

0,50 1.300

Prvo dijete 0,50 1.300Drugo dijete 0,70 1.820Treće dijete 1,00 2.600

Četvrto dijete 1,40 3.640Peto dijete 1,90 4.940Šesto dijete 2,50 6.500Sedmo dijete 3,20 8.320

Za svako daljnje dijete faktor se povećava za 0,8; 0,9 itd.Za djelomičnu invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

0,30 780

Za 100 % invalidnost (poreznog obveznika ili uzdržavanog člana)

1,00 2.600

Osobni odbitak umirovljenika - Visina mirovine,

najviše 3.800 (najmanje

2.600)

Potpomognuta područja¹

I. skupina 3.500

II. skupina 3.000

područje Grada

Vukovara

3.500

¹ Odredbe o olakšicama za potpomognuta područja i područje Gra-da Vukovara primjenjivat će se pri podnošenju godišnjih poreznih prijava za 2015. godinu.

Status potpomognutog područja prema članku 36. Zakona o regionalnom razvoju Republike Hrvat-ske, koji je stupio na snagu 1. siječnja 2015. (NN, br. 147/14) stječe:

• jedinica područne (regionalne) samouprave razvr-stana u skupinu I. iz članka 34., stavka 1. Zakona

• jedinica lokalne samouprave razvrstana u I. ili II. skupinu iz članka 35., stavka 1. Zakona.

Vlada RH donijela je na sjednici od 27. prosinca 2013. godine Odluku o ravrstavanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave prema stup-nju razvijenos (NN, br. 158/13). Prema članku 52., stavku 3. Zakona, Odluka ostaje na snazi pet godina od dana stupanja na snagu Zakona (tablica u kojoj su prikazane jedinice lokalne samouprave prema skupinama objavljena je u dodatku s časopisom br. 9/2014).

3.3. Stope poreza na dohodak (porezni razredi)Tablica 12. Pregled stopa poreza na dohodak od 1. siječnja

2015.

StopaVisina porezne osnovice

Mjesečno Godišnje12 % do 2.200 kn do 26.400 kn

25 % 11.000 kn (razlika od 2.200 do 13.200)

132.000 kn (razlika od 26.400 do 158.400)

40% Iznad 13.200 kn Iznad 158.400

Page 103: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

101

TIM4PIN INFO

Uzdržavanim članovima uže obitelji i uzdržava-nom djecom ne smatraju se osobe, čiji oporezivi primici, primici na koje se ne plaća porez i drugi pri-mici, koji se u smislu Zakona o porezu na dohodak ne smatraju dohotkom, prelaze iznos od 13.000,00 kn godišnje.

Na temelju članka 36., stavka 5. Zakona o porezu na dohodak, u svotu od 13.000,00 kn ne ulaze samo primici isplaćeni prema posebnim propisima po os-novi:

• socijalnih potpora

• doplatka za djecu

• primitaka za opremu novorođenog djeteta

• obiteljskih mirovina nakon smr roditelja.

Tablica 13. Pregled obveza plaćanja poreza, te stopa dopri-nosa iz plaće i na plaće, te naknade plaće

Red. br.

Vrste do-hotka

Porez i pri-rez

Dopri-nosi iz plaće

za

Doprinosi na plaću zaUkupno dopr. na

plaću

Poseb-ni do-prinos za zdr. osig.

Miro-vin.

osigu-ranje

Osn. zdr.

osig.

Zaš tu na

raduZapošlj.

1 2 3 4 5 6 7 8 = 5 + 6 + 7 9

1.

Plaće za redovni i prekovreme-ni rad

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 %¹ 17,20 % -

2. Plaće HRVI² da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

3.Plaća upuće-nih na rad u inozemstvo

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % 10 %³

4.Plaće – prvo zapošljava-nje⁴

da 20 % - - - - -

5.

Plaće u str. međun. org. i ustan. (s i bez dipl. imuniteta)

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

6.

Naknada plaće za vrijeme bolovanja na teret poslo-davca

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

7.

Naknade plaće za bolovanja na teret HZZO-a

ne - - - - - -

8.

Naknade, nagrade i potpore iznad propi-sanih iznosa radnicima

da 20 % 15 % 0,50 % 1,70 % 17,20 % -

9. Neplaćeni dopust ne - - - - - -

10.

Naknade, potpore i nagrade do propisanih iznosa (čl. 13. Pravil-nika)

ne - - - - - -

11.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanje radnog odnosa (bez staža osigu-ranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

- - - - -

12.

Stručno osposoblja-vanje bez zasnivanja radnog odnosa (s eviden ra-nim stažom osiguranja)

ne

20 % na osno-vicu⁵

15 % 0,5 % -15,50 % na osno-

vicu⁵-

¹ Obveza uplate i visina doprinosa za po canje zapošljavanja osoba s invaliditetom detaljnije je opisana u poglavlju 3.1.3.

² Obračunani porez i prirez umanjuje se za postotak utvrđene in-validnos .

³ Obveza uplate i visina doprinosa za zdravstveno osiguranje na službenom putu u inozemstvu opisana je u poglavlju 3.1.4.

⁴ Oslobođenje od plaćanja doprinosa na plaću kod prvog zapošlja-vanja pojašnjeno je u poglavlju 3.1.5.

⁵ Osnovica za obračun doprinosa za osobe na stručnom osposo-bljavanju bez zasnivanja radnog odnosa za 2015. godinu iznosi 2.780,05 kn, prema Naredbi o iznosima osnovica za obračun dopri-nosa za obvezna osiguranja za 2015. godinu (NN, br. 153/14).

Tablica 14. Stope prireza i uplatni računi za gradove i opći-ne, koji su promijenili stopu prireza od 1. siječ-nja 2013. godine

Grad/Općina Uplatni račun za porez i prirez na dohodak

Stopa prireza prije

promjene

Nova stopa

prirezaPrimjena od Objava u

NN, br.

Šifra grada /općine

za JOPPD

ANTUNOVAC HR8410010051700212009 5 % 10 % 1. 1. 2014. 149/13. 00027

BABINA GREDA HR3110010051700312000 - 5 % 1. 1. 2015. 124/14. 00035

BELI MANASTIR HR2410010051701312002 5 % 31. 12. 2014. 153/14 00132BENKOVAC HR3110010051701712001 - 5 % 1. 1. 2014. 1/14. 00175BIOGRAD NA MORU HR6510010051702212006 - 12 % 1. 1. 2015. 153/14 00221

Page 104: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

102

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

BUZET HR3010010051704312007 6 % 1. 1. 2015 152/14 00434ČEMINAC HR6010010051706412002 3 % 10 % 22. 1. 2015. 4/15 00647DARUVAR HR6110010051706712005 - 10 % 18. 1. 2014. 3/14 00671

DONJA STUBICA HR8710010051707912009 - 10 % 1. 1. 2015. 139/14 00795

DONJI KUKURUZARI HR8910010051708312001 - 6 % 1. 1. 2015. 146/14 00833DUBROVAČKO PRIMORJE HR2510010051759812005 8 % 10 % 1. 1. 2015. 129/14 05983

DUBROVNIK HR7310010051709812006 15 % 10 % 1. 1. 2013. 147/12 00981

DUGA RESA HR2510010051709912004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 119/01-153/14 00990

ĐURĐENOVAC HR0610010051710612007 8 % 10 % 1. 1. 2015. 86/10-156/14 01066

ĐURMANEC HR3910010051710812009 - 10 % 1. 1. 2015. 153/14 01082HRVATSKA KOSTAJNICA HR7210010051715012000 4 % 6 % 1. 1. 2014. 147/13 01503

HRVATSKA DUBICA HR8210010051714912007 - 3 % 5.3.2015. 22/15 01490

ILOK HR4110010051715412004 10 % 5 % 1.7.2015. 136/13 - 20/15 01546

JELSA HR3710010051717112001 10 % 144/14 01716

KANFANAR HR4410010051717512000 2 % 5 % 1. 1. 2015. 138/06-152/14 01759

KARLOVAC HR1310010051717912004 14 % 1. 1. 2015. 149/14 01791

KLIS HR7210010051719212003 - 10 % 1. 12. 2014. 139/14-144/14

01929

KLOŠTAR PODRAVSKI HR7810010051709412006 - 5% 8. 7. 2014. 79/14 01945KOMIŽA HR0410010051719712001 5 % 1. 1. 2015. 146/14 01970

KONAVLE HR3110010051719812007 5 % 1. 1. 2015. 152/14 01988

KONJŠČINA HR0510010051720012004 5 % 10 % 1. 1. 2015. 109/01-153/14 02003

LASINJA HR 2010010051722512006 - 10 % 1. 5. 2014. 53/14 02259LOVINAC HR4210010051724012006 8 % 1. 1. 2015. 149/14 02402LUKAČ HR6010010051724512008 - 8 % 1. 8.2013. 84/13 02453

MILNA HR5810010051726712004 - 3% 1.1.2015. 16/15 02674

OGULIN HR6410010051729712009 - 10 % 1. 1. 2015. 147/14 02976

OKUČANI HR2210010051729912003 - 10 % 1. 1. 2015. 140/14 02992PAKRAC HR8310010051731812008 - 10 % 1. 4. 2014. 37/14 03182PAZIN HR7910010051732112004 5 % 9 % 1. 2. 2014. 2/14 03212PERUŠIĆ HR5310010051732312001 - 8 % 1. 2. 2014. 5/14 03239

PISAROVINA HR1310010051733112001 6 % 1. 1. 2015. 157/14 03310

PLOČE HR2010010051733512000 10 % 1. 2. 2015. 4/15 03352

PRESEKA HR7110010051735612005 3 % 5 % 1. 1. 2015. 80/02 – 153/14 03565

PULA HR7210010051735912008 7,5 % 12 % 1. 1. 2015. 34/94-151/14 03590

RIJEKA HR8310010051737312005 12 % 15 % 1. 2. 2015. 45/07 156/14 03735

SENJ HR6710010051738712003 10 % 1. 1. 2015. 146/14 03875SLAVONSKI BROD HR4910010051739612002 8 % 12 % 1. 8. 2013. 96/13 03964SVETA NEDJELJA (Labin) HR5210010051743212006 3 % 6 % 1. 9. 2013. 107/13 04324

SVETI FILIP I JAKOV HR4510010051742812007 - 10 % 1. 1. 2015. 156/14 04286

SVETI ILIJA HR3810010051743812009 - 10 % 1. 10. 2013. 113/13 04383SVETI LOVREČ HR6810010051743112002 1 % 5 % 1. 1. 2014. 136/13 04316

ŠKABRNJA HR5710010051744512007 - 10 % 1. 1. 2014. 155/13 04456ŠTEFANJE HR1610010051745012004 10 % 1. 1. 2015. 6/15 04502

VLADISAVCI HR0710010051759712002 - 10 % 1. 1. 2013. 118/13 05797VODNJAN - DIGNANO HR7410010051750212003 7,5 % 1. 1.2015. 157/14 05029

VRBOVSKO HR9810010051750912008 10 % 1. 1. 2015. 156/14 05096

VRHOVINE HR4010010051751212006 - 5 % 1. 1. 2015. 139/14 05126

ZADAR HR1110010051752012002 10 % 12 % 1. 2. 2015. 35/12-157/14 05027

ŽMINJ HR6910010051753112005 10 % 5 % 8. 1. 2013. 9/13 05312

3.4. Uplatni računi za javna davanja iz plaće i na plaću

Tablica 15. Uplatni računi za doprinose i porez od nesamo-stalnog rada

Naziv doprinosa/porezaBroj i naziv uplatnog računa/

IBAN konstrukcija računaPoziv na broj¹

Doprinos za obvezno zdravstveno osiguranje

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688486-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)²

Doprinos za zdravstveno osiguranje zaš te zdravlja na radu

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688630-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje – na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688168-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688192-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem individualne kapitalizirane štednje

HR7610010051700036001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682283-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Dodatni doprinos za mirovinsko osiguranje temeljem kapitalizirane štednje – za osiguranike, kojima se staž mirovinskog osiguranja računa s povećanim trajanjem

HR7610010051700035001Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR682321-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za zapošljavanje HR1210010051863000160Državni proračun RH

HR688753-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirez na dohodak od nesamostalnog rada

Račun grada/općine³ prema prebivalištu posloprimca, npr. za Zagreb:HR1110010051713312009

HR681880-OIB ispla telja dohotka – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

¹ Od 1. siječnja 2014. godine brojčana oznaka poziva na broj sa-stoji se od tri dijela bez obzira na to radi li se o upla doprinosa ili poreza: brojčana oznaka vrste doprinosa/poreza – OIB ispla telja doprinosa/poreza – oznaka izvješća JOPPD-a.² Oznaka izvješća JOPPD sastoji se od pet znamenaka, prve dvije znamenke označavaju godinu (15), a sljedeća mjesta o rednom bro-ju dana u godini na koji je izvršena isplata primitka ili na koji su obračunani i uplaćeni doprinosi. Npr., ako se obrazac JOPPD pod-nosi 15. siječnja 2014. godine, oznaka izvješća će bi 15015.³ IBAN grada/općine prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. (NN, br. 12/15).

Page 105: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

103

TIM4PIN INFO

Tablica 16. Obvezni elemen poziva na broj zaduženja pre-ma Uredbi o načinu provedbe plaćanja dopri-nosa prema plaći, primicima s plaćom, odnosno mjesečnoj osnovici za obračun doprinosa teme-ljem radnog odnosa (NN, br. 49/12 i 31/14)

Oznaka Opis oznakeNa snazi u periodu od 1. 5. 2012. – 14. 3. 2014.

Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-MMGG-X67 broj modelaOIB OIB obveznika plaćanja javnih davanja

MMGGMM – oznaka mjeseca za koji se isplaćuje plaćaGG – oznaka godine za koju se isplaćuje plaća

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu

Primjenjuje se od 15. ožujka 2014.Poziv na broj zaduženja: 67 OIB-GG001 do GG365/GG366-XOIB OIB obveznika plaćanja svih davanjaGG001 do GG365/366 Oznaka izvješća Obrasca JOPPD-a na kojem je iskazana obveza

doprinosa prema plaći koja se isplaćuje

X

0 – isplata plaće1 – isplata prvog dijela plaće2 – isplata drugog dijela plaće3 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. Stup4 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa na osnovicu5 – isplata plaće kao prioritetne tražbine u otvorenom postupku predstečajne nagodbe, i to za vrijeme trajanja postupka do sklapanja nagodbe pred nadležnim trgovačkim sudom ili do obustave postupka (samo doprinosi na osnovicu)6 – isplata plaće koja ne podliježe upla doprinosa za MIO – II. stup i upla doprinosa na osnovicu7 – isplata plaće prema kojoj su javna davanja sadržana u zahtjevu za reprogramiranje naplate poreznog duga ili zahtjevu za otpis duga s osnove kamata i reprogram glavnice duga ili jednokratnu uplatu glavnice prema posebnom propisu, a o zahtjevu u trenutku isplate još nije odlučeno

3.5. Osnovice za obračun plaća u državnim i javnim službama za 2015. godinu

Tablica 17. Pregled osnovica za obračun plaća u državnim i javnim službama

Bruto osnovica

Propis

Državni službenici i namještenici

5.108,84 knOdluka o visini osnovice za obračun plaće za državne službenike i namještenike (NN, br. 40/09)

Javne službe 5.108,84 kn Odluka o visini osnovice za obračun plaće u javnim službama (NN, br. 40/09)

Državni dužnosnici 3.890,00 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće državnih dužnosnika (NN, br. 151/14), primjenjuje se počevši s plaćom za prosinac 2014., koja će bi isplaćena u siječnju 2015. godine

Suci i drugi nositelji pravosudnih dužnos

4.443,958 kn

Odluka o visini osnovice za obračun plaće sudaca i drugih pravosudnih dužnosnika (NN, br. 31/14), primje-njuje se od 1. travnja 2014. godine

3.6. Minimalna plaća

Minimalna plaća je najniža plaća za rad radnika u pu-nom radnom vremenu. Uredbom o visini minimalne plaće (NN, br. 151/14) utvrđena je minimalna plaća za razdoblje od 1. siječnja do 31. prosinca 2015. u visini od 3.029,55 kn. Primjenjuje se od 1. siječnja 2015.

Tablica 18. Iznos minimalne plaće

Bruto iznos za puno radno vrijeme

za razdobljeod 1. 6. 2011.

do 31. 5. 2012.

od 1. 6. 2012.

do 31. 5. 2013.

od 1. 6. 2013. do 31. 12. 2013.

od 1. 1. 2014. do 31. 12. 2014.

od 1. 1. 2015. do 31. 12. 2015.

Iznos minimalne plaće

2.814,00 2.814,00 2.984,78 3.017,61 3.029,55

Objavljeno u NN, br.

58/11 60/12 51/13 156/13 151/14

4. Naknada plaće zbog bolovanja i druge nesposobnos za rad

Za prva 42 kalendarska dana bolovanja, odnosno 7 dana za invalida rada, naknadu isplaćuje poslodavac na svoj teret u visini utvrđenoj kolek vnim ugovo-rom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, uz ob-vezu obračunavanja i plaćanja doprinosa iz plaće i na plaću, te poreza na dohodak i prireza. Sukladno Zakonu o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), Zakonu o rodiljnim i roditeljskim potporama (NN, br. 85/08-152/14) u tablici 21. dan je pregled osnovica i naknada po vrstama bolovanja i ispla teljima, kada su zadovoljeni uvje prethodnog osiguranja, a isplaćuju se na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna.

Tablica 19. Pregled osnovica i naknada po vrstama bolova-nja na teret Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje i državnog proračuna

RBPrivremena

nesposobnost za rad

Isplaćuje/na teret

Osnovica za naknadu Visina naknade

kod isplata prema

stupcu 4

Isplaćene barem dvije ili

više plaća

Isplaćena jedna ili

ni jedna plaća

1 2 3 4 5 61. Privremena

nesposobnost za rad zbog boles – od 43. dana, odnosno od 8. dana za invalide rada

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 %/ 80 %¹/ od osnovice, ne više od 4.257,28

Page 106: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

104

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

2. Njega oboljelog supružnika ili djeteta starijeg od tri godine – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % / 80 % /od osnovice, ne više od 4.257,28

3. Za njegu oboljelog djeteta do tri godine života – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

4. Privremena nesposobnost za rad zbog ozljede na radu ili profesionalne boles – od prvog dana

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, bez ograničenja

5. Kada je radnik određen za pra telja bolesnika

Isplaćuje poslodavac na teret HZZO-a

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

70 % od osnovice, ne više od 4.257,28

6. Izoliran kao kliconoša ili zbog pojave zaraze, nesposoban za rad zbog transplantacije organa u korist druge osobe – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

7. Komplikacije u vezi s trudnoćom i porođajem – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

Najniža osnovica: 2.780,05

100 % od osnovice, ne više od 4.257,28

8. Rodiljni dopust², do 6 mjeseci djetetova života – od prvog dana

Isplaćuje HZZO na svoj teret

Prosječna isplaćena plaća u prethodnih 6 mj.

-

100 % od osnovice, bez ograničenja

9.

Roditeljski dopust:od 6 mjeseci do 1 godine

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

100 % osnovice, ali ne više od 80 % proračunske osnovice = 2.660,80

Roditeljski dopust:Od 12 mjeseci do 30 mjeseci za blizance, treće i svako sljedeće dijete

50 % proračunske osnovice = 1.663,00

10. Roditeljski dopust:Od 1. godine do iskorištenos (30 mjeseci)

Isplaćuje HZZO na teret proračuna

- -

Ne više od 50 % proračunske osnovice = 1.663,00

11. Prenatalni pregled(slobodan dan)

Poslodavac na svoj teret

Redovna plaća 100 %

¹ Naknada u visini od 80 % isplaćuje se za razdoblje bolovanja od 6 do 12 mjeseci.

² Prema čl. 24., st. 8. Zakona o rodiljnim i roditeljskim potpora-ma (NN, br. 80/13, 137/13), zaposleni ili samozaposleni roditelj, koji ne ispunjava uvjet staža osiguranja u trajanju od najmanje 12 mjeseci neprekidno ili 18 mjeseci s prekidima u posljednje dvi-je godine, za vrijeme korištenja rodiljnog/roditeljskog dopusta ima pravo na naknadu koja iznosi 1.663,00 kn (50 % proračunske osnovice).

Naknada na teret HZZO-a isplaćuje se u visini od:

70 % – za prvih šest mjeseci neprekidnog bolovanja.

80 % – od prvog dana nakon isteka šest mjeseci do 18 mjeseci.

50 % zadnje isplaćene naknade plaće – nakon isteka 18 mjeseci neprekidnog bolovanja do 3 godine.

Zaposlenicima koji su na neprekidom bolovanju du-ljem od 18 mjeseci zbog liječenja zločudih boles i u drugim slučajevima iz čl. 52., st. 3. Zakona o obve-znom zdravstvenom osiguranju (NN, 80/13 i 137/13), naknada plaće neće se umanjiva na 50 %.

Uvjet za isplatu naknade: Prethodno osiguranje – najmanje 9 mjeseci neprekidno ili 12 mjeseci s pre-kidima u posljednje dvije godine (čl. 56. Zakona o ob-veznom zdravstvenom osiguranju). Ako nije ispunjen uvjet: 25 % proračunske osnovice (831,50 kn) za sve vrijeme trajanja bolovanja.

5. Drugi dohodakDrugi dohodak je razlika između svakog pojedinačnog primitka, što se ne smatra primitkom od nesamostal-nog rada (plaća i mirovina), od samostalne djelatno-s , od imovine i imovinskih prava, od kapitala, od osi-guranja i propisanih izdataka.

5.1. Porezi koji se obračunavaju i plaćaju po osnovi primitaka od drugog dohotka

• Porez na dohodak od drugog dohotka − obračuna-va, obustavlja i plaća ispla telj prilikom svake ispla-te primitka.

• Prirez porezu na dohodak − plaća obveznik poreza na dohodak, ako je prirez propisan gradskom ili op-ćinskom odlukom u gradu ili općini njegovog prebi-vališta ili uobičajenog boravišta.

• Porez na dodanu vrijednost (PDV) − obračunava i plaća porezni obveznik, ako je u prethodnoj kalen-darskoj godini vrijednost ukupnih godišnjih isporu-ka bila veća od 230.000,00 kn ili ako je već upisan u registar obveznika PDV-a.

Page 107: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

105

TIM4PIN INFO

5.2. Obvezni doprinosi pri obračunavanju i plaćanju drugog dohotka

Obvezni doprinosi se moraju obračuna i pla po osnovi primitaka od drugog dohotka, osim po osnovi primitaka, što su nabrojani u sljedećoj tablici:

Tablica 20. Vrste drugog dohotka na koje se ne plaćaju do-prinosi za obvezna osiguranja

Drugi dohodak1. naknada za isporučeno autorsko pravo i/ili srodna prava2. naknada za isporučeno umjetničko djelo3. nagrada za rad učeniku, odnosno nagrada redovitom

studentu za vrijeme prak čnog rada i naukovanja4. primitak za rad učenika, odnosno studenta preko

posrednika pri zapošljavanjuučenika i redovi h studenata

5. s pendija učeniku odnosno studentu6. sportska s pendija7. potpora obitelji za slučaj smr radnika8. potpora za školovanje djetetu bivšeg radnika ili poginulog

branitelja iz Domovinskog rata do 15. godine života, odnosno do završetka osmogodišnjeg školovanja

9. stalna mjesečna nagrada koja se isplaćuje članu Hrvatske akademije znanos iumjetnos , sukladno posebnom propisu

10. novčane pomoći i pomoći u naravi što ih, na temelju odredaba svojih općih akata,isplaćuju ili daju općina, grad, županija i Grad Zagreb u svrhu zaš te majčinstva,roditeljske njege novorođenog djeteta, podizanja i odgoja djeteta, a koje su namijenjene roditelju ili drugoj osobi koja se brine o djetetu, sukladno posebnom propisu

11. naknada sportskom sucu i delegatu12. primitak za rad osobe mlađe od 15 godina života13. renta koju bivši poslodavac isplaćuje po sudskoj presudi

članu obitelji bivšeg radnika14. novčana naknada koju mobiliziranom, a nezaposlenom

građaninu isplaćuje jelo, koje je naložilo mobilizaciju, sukladno posebnom propisu

15. primitak od kojega se utvrđuje drugi dohodak isplaćen umirovljeniku

5.3. Izdaci koji se priznaju pri utvrđivanju predujma poreza na dohodak od drugog dohotka

• Svota što je iz primitka uplaćena za obvezne dopri-nose, i5

• Paušalni izdatak u visini od 30 % primitka od:6a) autorske naknade što je isplaćena prema Zako-

nu o autorskom pravu i srodnim pravimab) primitka za profesionalnu djelatnost novinara,

umjetnika i sportaša koji su osigurani po toj os-novi i doprinose za obvezna osiguranja plaćaju prema rješenju Porezne uprave

c) primitka nerezidenta za obavljanje umjetničke, ar s čke, zabavne, sportske, književne i likovne djelatnos , djelatnos u svezi s skom, radiom, televizijom i zabavnim priredbama.

Kod isplate drugog dohotka ne priznaje se osobni od-bitak.

Obveznici koji ostvaruju drugi dohodak ne moraju vo-di poslovne knjige i evidencije, osim kad se prijave u Registar poreznih obveznika s namjerom da dohodak utvrđuju na način propisan za samostalne djelatno-s , kao razliku između poslovnih primitaka i izdataka na temelju podataka iz propisanih poslovnih knjiga i evidencija.i

Tablica 21. Pregled koefi cijenata za preračunavanje neto iznosa u bruto iznos drugog dohotka

Stopa prireza

Drugi dohodak*

Doprinos za MIO -20 %

Stopa poreza 25 %

Drugi dohodak za koji ne

postoji obveza doprinosa**

Paušalni izdaci – ne

Doprinos za MIO – ne

Stopa poreza 25 %

Autorski honorarPaušalni izdaci –

30 %Stopa

poreza – 25 %

Umjetnički autorski honorar

uz potvrdu ovlaštene

udrugeNeoporezivi dio – 25 %Paušalni

izdaci – 30 %Stopa poreza

– 25 %1 2 3 4 5

0,00 1,666667 1,333333 1,212121 1,1267611,00 1,672241 1,337793 1,214698 1,1281912,00 1,677852 1,342282 1,217285 1,1296243,00 1,683502 1,346801 1,219884 1,1310624,00 1,689189 1,351351 1,222494 1,1325035,00 1,694915 1,355932 1,225115 1,1339486,00 1,700680 1,360544 1,227747 1,1353966,25 1,706485 1,361702 1,228407 1,1357596,50 1,703578 1,362862 1,229067 1,1361227,00 1,706485 1,365188 1,230391 1,1368487,50 1,709422 1,367521 1,231717 1,1375768,00 1,712329 1,369863 1,233046 1,1383049,00 1,718213 1,374570 1,235712 1,139763

10,00 1,724138 1,379310 1,238390 1,14122712,00 1,736111 1,388889 1,243781 1,14416513,00 1,742160 1,393728 1,246494 1,14563915,00 1,754386 1,403509 1,251956 1,14860018,00 1,773050 1,418440 1,260239 1,153070

* Za drugi dohodak za koji se plaćaju doprinosi za obvezna osigura-nja (stupac 2.) ispla telj obračunava i plaća doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje po stopi od 15 %.

** Drugi dohodak umirovljenika, potpora obitelji u slučaju smr radnika, s pendije iznad neoporezivih iznosa i dr.

Page 108: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

106

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

Tablica 22. Pregled uplatnih računa i poziva na broj za do-prinose, poreza i prireza na drugi dohodak

DoprinosiBroj i naziv uplatnog

računa/IBAN konstrukcija računa

Poziv na broj

Doprinos za zdravstveno osiguranja

HR6510010051550100001Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje

HR688540-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju generacijske solidarnos

HR1210010051863000160 Državni proračun RH

HR68 8176-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR761001005170003601Doprinos za mirovinsko osiguranje na temelju individualne kapitalizirane štednje

HR68 2291-OIB ispla telja doprinosa – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

Porez i prirezRačun grada/općine prema prebivalištu primatelja dohotka

Poziv na broj

Za sve vrste isplate drugog dohotka

Prema Naredbi o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2014. godini (NN, br. 95/14 – 150/14)

HR 681945-OIB ispla telja poreza – oznaka izvješća JOPPD (GGXXX)

6. Primici izuze od ovrheČlanak 172. Ovršnog zakona (NN, br. 112/12 i 25/13, 93/14*) uređuje izuzimanja od ovrhe. Odredbama na-vedenog članka propisano je da su od ovrhe izuzeta:

• primanja po osnovi zakonskog uzdržavanja, naknade štete zbog narušenja zdravlja ili smanjenja, odnosno gubitka radne sposobnos i naknade štete za izgu-bljeno uzdržavanje, zbog smr davatelja uzdržavanja

• primanja po osnovi naknade, zbog tjelesnoga ošte-ćenja prema propisima o invalidskom osiguranju

• primanja po osnovi socijalne skrbi• primanja po osnovi privremene nezaposlenos • primanja po osnovi doplatka za djecu, osim ako po-

sebnim propisom nije drugačije određeno• primanja po osnovi s pendije i pomoći učenicima i

studen ma• naknada za rad osuđenika, osim za tražbine po os-

novi zakonskog uzdržavanja te za tražbine naknade štete prouzročene kaznenim djelom osuđenika

• primanja po osnovi odličja i priznanja• rodiljne i roditeljske novčane potpore, osim ako

posebnim propisom nije drugačije određeno

• utvrđeni iznosi za uzdržavanje djeteta uplaćeni na poseban račun kod banke

• naknada troškova za službeno putovanje i nakna-da troškova prijevoza na posao i s posla do pro-pisanih iznosa do kojh se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• dar za djecu do 15. godine života i potpore za novorođenče do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesa-mostalnog rada

• naknada za saniranje posljedica štete od kata-strofa i elementarnih nepogoda

• potpore zbog invalidnos radnika i neprekidnog bolovanja radnika duljeg od 90 dana, potpore za slučaj smr radnika i smr člana uže obitelji rad-nika, do propisanih iznosa do kojih se ne smatraju oporezivim primicima po osnovi nesamostalnog rada

• ostala primanja izuzeta od ovrhe po posebnim pro-pisima.

Zakon o obveznom zdravstvenom osiguranju (NN, br. 80/13-137/13), kao poseban propis na kojeg upu-ćuje Ovršni zakon u članku 36., defi nira sljedeća izu-zeća od ovrhe:

• naknada plaće za vrijeme privremene nesposob-nos , odnosno spriječenos za rad, zbog korište-nja zdravstvene zaš te

• novčana naknada zbog nemogućnos obavljanja poslova na temelju kojih se ostvaruju drugi primici od kojih se utvrđuju drugi dohoci, sukladno propi-sima o doprinosima za obvezna osiguranja

• naknada za troškove prijevoza u vezi s korištenjem zdravstvene zaš te iz obveznoga zdravstvenoga osiguranja

• naknada za troškove smještaja jednom od roditelja ili osobi, koja se skrbi o djetetu za vrijeme bolnič-kog liječenja djeteta, u iznosu i pod uvje ma uvr-đenim općim ak ma Zavoda za zdravstveno osigu-ranje

• novčane naknade na ime povrata troškova za pra-va iz obveznoga zdravstvenog osiguranja, koje je osigurana osoba ostvarila temeljem rješenja Zavo-da za zdravstveno osiguranje.

* izmjene i dopune Ovršnog zakona stupile su na snagu 1. rujna 2014.

pitajcentar tim4pin.hr

Page 109: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

107

TIM4PIN INFO

7. Financijske obavijes Tablica 23. Stope zateznih kamata od 11. 9. 1996. do 29. 6.

2013.

Razdoblje Subjek Godišnja stopa Propis

11. 9. 1996. – 30. 6. 2002.

Svi subjek

18 %Uredba o visini stope zatezne kamate (NN,

br. 76/96)1. 7. 2002. – 31. 12.

2007.15 %

Uredba o visini stope zatezne kamate (NN, br. 72/02. i 153/04)

1. 1. 2008. – 30. 6. 2011.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

17 %¹

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05 i 41/08) i Eskontna stopa

HNB-a (NN, br. 1/08, 75/08, 1/09, 76/09,

82/10 i 1/11)Ostali odnosi 14 %

1. 7. 2011. – 29. 6. 2013.

Trgovački ugovori i ugovori između trgovaca i osoba

javnog prava

15 %²

Zakon o obveznim odnosima (NN,

br. 35/05, 41/08 i 125/11.) i Eskontna

stopa HNB-a (NN, br. 74/11, 11/12, 1/13 i

83/13,)Ostali odnosi 12 %

¹ U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 21 % godišnje.² U ovom razdoblju bilo je moguće između navedenih subjekata ugovori stopu zatezne kamate, ali najviše do 18 % godišnje.

Tablica 24. Stope zateznih kamata od 30. lipnja 2013.

Ugovorni odnosi

Stope zateznih kamata (zakonskih i ugovornih) za

isporuku robe ili usluge obavljene 30. lipnja 2013.

i poslijeod 30. 6. do

31. 12. 2013.

od 1. 1. do 30.

6. 2014.

od 1. 7. do

31. 12. 2014.

Između trgovaca (poduzetnika) međusobno

12,40 % 12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava (grad, općina, županija, RH i dr.) dužnik novčane obveze

12,40 % 12,35 % 12,29 %

Između trgovca (poduzetnika) i osoba javnog prava kada je osoba javnog prava vjerovnik novčane obveze

15 % 15 % 15 %

• Potrošački ugovori (dužnici su građani kao potrošači

• Trgovci kada sklapaju ugovore izvan svoje gospodarske djelatnos

• Građanskopravni ugovori između građana međusobno

• Izvanugovorni odnosi

12 % 12 % 12 %

Ugovorni odnosi s fi nancijskim, kreditnim i sl. ins tucijama (banke, leasing društva, osiguravajuća društva i sl.)

15 % 15 % 15 %

Tablica 25. Prosječna plaća po zaposlenom u pravnim oso-bama RH

Tromjesečno razdobljeIznos u kunama

mjesecIznos u kunama

godinaIznos u kunama

bruto neto bruto neto bruto NetoXI./2012. – I./2013. 7.983 5.566 I./2013. 7.974 5.529 2002. 5.366 3.720XII./2012. – II./2013. 7.910 5.488 II./2013. 7.863 5.447 2003. 5.623 3.940I./2013. – III./2013. 7.941 5.498 III./2013. 7.986 5.516 2004. 5.985 4.173II./2013. – IV./2013. 7.912 5.480 IV./2013. 7.889 5.478 2005. 6.248 4.376III./2013. – V./2013. 7.980 5.525 V./2013. 8.065 5.581 2006. 6.634 4.603IV./2013. – VI./2013. 7.951 5.515 VI./2013. 7.899 5.486 2007. 7.047 4.841V./2013. – VII./2013. 7.962 5.523 VII./2013. 7.922 5.404 2008. 7.544 5.178VI./2013. – VII./2013. 7.918 5.501 VIII./2013. 7.933 5.513 2009. 7.711 5.311VII./2013. – IX./2013. 7.884 5.482 IX./2013. 7.796 5.428 2010. 7.679 5.443VIII./2013. – X./2013. 7.882 5.482 X./2013. 7.919 5.506 2011. 7.796 5.441IX./2013. – XI./2013. 7.909 5.522 XI./2013. 8.014 5.634 2012. 7.875 5.478X./2013. – XII./2013. 7.979 5.565 XII./2013. 8.005 5.556 2013. 7.939 5.515XI./2013. – I./2014. 8.009 5.581 I./2014. 8.007 5.553XII./2013. – II./2014. 7.909 5.490 II./2014. 7.809 5.427I./2014. – III./2014. 7.922 5.494 III./2014. 7.949 5.502II./2014. – IV./2014. 7.893 5.475 IV./2014. 7.919 5.497III./2014. – V./2014. 7.932 5.499 V./2014. 7.927 5.497IV./2014. – VI./2014. 7.957 5.518 VI./2014. 8.024 5.558V./2014. – VII./2014. 7.973 5.529 VII./2014. 7.967 5.530VI/2014. – VIII./2014. 7.976 5.535 VIII./2014. 7.938 5.516

IX./2014. 7.820 5.442 X/2014. 7.976 5.532XI/2014. 8.039 5.632XII/2014 8.067 5.716

Djelovanje Centra

TIM4PIN

moæete pratiti na

www.tim4pin.hr

Page 110: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

108

TIM4PIN INFO T

IM4P

IN M

AG

AZI

N 3

/201

5.

8. Ostale informacijeTablica 26. Otpremnine prema poreznim propisima i prema

Zakonu o radu

RB

Prestanak ugovora o

radu

Pravo na otpremninu

Pravo na otpremninu prema Zakonu o radu;

NN, br. 93/14 (čl. 126.) – nakon 2 godine

neprekidnog rada

Mogućnost neoporezive

isplate

1.Poslovno

uvjetovani otkaz

Pravo radnika na

otpremninu određuje se kolek vnim ugovorom, ugovorom

o radu, pravilnikom

o radu, internim ak ma

poslodavca te Zakonom

o radu

Najmanje: Otpremnina za svaku navršenu godinu rada = 1/3

prosječne bruto plaće ostvarene u poslednja

tri mjeseca prije prekida radnog odnosa

Najviše: Prosječna bruto plaća ostvarena u posljednja tri mjeseca prije prestanka radnog

odnosa x 6

Do visine 6.400,00 kn za svaku navršenu godinu neprekidnog rada kod istog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

2.Osobno

uvjetovani otkaz

3.

Osobno uvjetovani otkaz zbog ozljede na

radu ili pro-fesionalne

boles

Radnik koji je pretrpio ozljedu na radu ili je

obolio od profesionalne boles , te nakon

završenog liječenja ne bude vraćen na posao pravo na otpremninu ostvaruje u najmanje dvostrukoj svo od

svote koja bi mu inače pripadala (čl. 42.

Zakona o radu; NN, br. 93/14)

Do visine 8.000,00 kn za svaku navršenu godinu rada kod tog poslodavca (čl. 13., st. 2., t. 21. Pravilnika o porezu na dohodak)

4. Odlazak u mirovinu

Najviše 8.000,00 kn (čl. 13., st. 2., t. 20. Pravilnika o porezu na dohodak)

5.

Sporazumni prestanak ugovora o

radu

Svota koja se isplaćuje u cijelos podliježe plaćanju poreza i doprinosa (kao dohodak od nesamostalnog rada)

Tablica 27. Pregled radnih sa po mjesecima u 2015. godini

siječanj 176 srpanj 184veljača 160 kolovoz 168ožujak 176 rujan 176travanj 176 listopad 176svibanj 168 studeni 168lipanj 176 prosinac 184

Ukupan broj radnih sa u 2015. godini iznosi 2088. Ovaj pregled sa vrijedi za 40 satni radni tjedan, u ko-jem je radno vrijeme raspoređeno u pet radnih dana.

Tablica 28. Oznake izvješća na obrascu JOPPD za dane u ožujku 2015.

Datum u ožujku

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u veljači

Oznaka JOPPD

obrasca

Datum u veljači

Oznaka JOPPD

obrasca 1. 15060 12. 15071 23. 15082 2. 15061 13. 15072 24. 15083 3. 15062 14. 15073 25. 15084 4. 15063 15. 15074 26. 15085 5. 15064 16. 15075 27. 15086 6. 15065 17. 15076 28. 15087 7. 15066 18. 15077 29. 15088 8. 15067 19. 15078 30. 15089 9. 15068 20. 15079 31. 1509010. 15069 21. 1508011. 15070 22. 15081

Tablica 29. Rokovi za podnošenje obrazaca u ožujku 2015.

Obrasci u veljači

Obrazac JOPPD

• na dan isplate primitka ili sljedeći dan

• u roku od 8 dana od primitka dohotka iz inozemstva

PDV za mjesečne obveznike do 20. ožujka 2015., za veljaču 2015.

Prijave za stjecanje dobara i primljene usluge iz drugih država članica EU (PDV-S)

do 20. ožujka 2015., za veljaču 2015.

Mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna

do 10. ožujka 2015., za veljaču 2015.

Konsolidirano mjesečno izvješće o obvezama korisnika državnog proračuna – razdjela

do 16. ožujka 2015.

Konsolidirani izvještaji:Bilanca, Izvještaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima, Izvještaj o rashodima prema funkcijskoj klasifi kaciji, Izvještaj o promjenama u vrijednos i obujmu imovine i obveza, Izvještaj o obvezama - jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave, razdjeli državnog proračuna

do 2. ožujka 2015.

9. Novi ekonomsko-fi nancijski propisiTablica 30. Novi ekonomsko-fi nancijski propisi

Naziv propisa Narodne novine, br:

Stupanje na snagu

Državni proračun Republike Hrvatske za 2015. godinu i projekcija za 2016. i 2017. godinu

148/14 1. 1. 2015.

Zakon o izvršavanju Državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu

148/14 1. 1. 2015.

Page 111: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

TIM4PIN

MA

GA

ZIN 3/2015.

109

TIM4PIN INFO

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u državnoj službi

151/14 27. 12. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o nazivima radnih mjesta i koefi cijen ma složenos poslova u javnim službama

151/14 27. 12. 2014.

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o autorskom pravu i srodnim pravima

127/14 6. 11. 2014.

Uredba o izmjeni Uredbe o klasifi kaciji radnih mjesta u lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi

125/14 4. 11. 2014.

Pravilnik o izmjenama Pravilnika o izobrazbi u području javne nabave

125/14 21. 10. 2014.

Pravilnik o proračunskom računovodstvu i računskom planu

124/14 24. 10. 2014.

Pravilnik o fi nancijskom izvještavanju u proračunskom računovodstvu

3/15 10.1.2015.

Odluka o provođenju dubinske analize rashoda Državnog proračuna Republike Hrvatske

124/14

Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu neprofi tnih organizacija

121/14 1. 1. 2015.

Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom planu 1/15 1. 1. 2015.

Odluka o zabrani novog zapošljavanja državnih službenika i namještenika u jelima državne uprave, stručnim službama i uredima Vlade Republike Hrvatske

114/14 4. 10. 2014.

Odluka o aktualnoj vrijednos mirovina od 1. srpnja 2014.

110/14 25. 9. 2014.

Odluka o najnižoj mirovini za jednu godinu mirovinskog staža

110/14 25. 9. 2014.

Zakon o radu 93/14 6. 8. 2014.Zakon o izmjenama i dopunama Ovršnog zakona

93/14 1. 9. 2014.(iznimke, čl. 84.)

Naredba o načinu uplaćivanja prihoda proračuna, obveznih doprinosa, te prihoda za fi nanciranje drugih javnih potreba u 2015. godini

12/15 -

Pravilnik o izmjeni Pravilnika o načinu i sadržaju vođenja očevidnika zaposlenih osoba s invaliditetom

2/15 16. 1. 2015.

Uredba o izmjenama i dopunama Uredbe o kriterijima, mjerilima i postupku za odgodu plaćanja, obročnu otplatu duga te prodaju, otpis ili djelomičan otpis potraživanja

94/14 2. 8. 2014.

Godišnja fi nancijska izvješća za 2014. godinu predaju se na obrascima iz Pravilnika o fi nancijskom izvješta-vanju u proračunskom računovodstvu (NN, br. 32/11), a sukladno rokovima iz ovoga Pravilnika.

Prva fi nancijska izvješća na obrascima iz ovoga Pra-vilnika predavat će se za prvo izvještajno razdoblje u 2015. godini.

• ANALITIČKI RAČUNSKI PLAN ZA NEPROFITNE ORGANIZACIJE

• PROPISI:- Zakon o fi nancijskom poslovanju i računovodstvu

neprofi tnih organizacija (NN, br. 121/14) - Pravilnik o neprofi tnom računovodstvu i računskom

planu (NN, br. 1/15)- Stope amor zacije

CIJENA: 50,00 kuna (uključen PDV)

Sadržaj:

• RAČUNSKI PLAN PRORAČUNA (NN, br. 124/14)

• PRAVILNIK O PRORAČUNSKOM RAČUNOVODSTVU I RAČUNSKOM PLANU

(NN, br. 124/14)

CIJENA: 60,00 kuna (uključen PDV)

Sadržaj:

Page 112: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

45 godinaduga tradicija izrade

knjiga, monografi ja, časopisa, brošura, mapa, prospekata, kalendara, letaka, plakata ...

digita

lni

tisak

offsettisakfoliotisak

do

rad

a

Obratite se s povjerenjem

SveuËilišna tiskara d.o.o.• HR 10000 Zagreb, Trg m. Tita 14 • tel.: 385(01) 45 64 430, 45 64 428

• fax: 45 64 427 • e-mail: [email protected][email protected]

• http://www.sveucilisnatiskara.hr

grafi čka

priprema

co

mp

ute

r

to p

late

tvrd

i i

mek

i uve

z

Page 113: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

PRIMJENA KOLEKTIVNIH UGOVORAU DRŽAVNIM I JAVNIM SLUŽBAMAspecifi čna pitanja i službeni stavovi

Ostvarivanje materijalnih prava zaposlenika u kontekstu dinamičnog zakonskog okvira vrlo je osjetljivo i zahtjev-no, kako osobno tako i stručno područje. Uslijed brojnih i čes h zakonskih izmjena te objave službenih tumačenja povjerenstava za tumačenje kolek vnih ugovora, doga-đaju se značajne izmjene u primjeni materijalnih pra-va službenicima i namještenicima u državnim i javnim službama. Vaši učestali upi i prisutne dileme s područja primjene kolek vnih ugovora i općenito radnopravnih propisa mo virali su nas na objavljivanje ovoga stručnog izdanja, u kojem objedinjujemo pouzdana stručna stajali-šta, službena mišljenja i zakonsku regula vu ovoga kom-pleksnog i zahtjevnog područja.

Područja kojima izdanje posvećuje posebnu pažnju su: rad-ni odnosi, radno vrijeme, odmori (s naglaskom na godišnji odmor), dopus , plaće i dodaci na plaću, naknada za bo-lovanje, regres, otpremnina kod odlaska u mirovinu, pravo na pomoć, službeno putovanje i rad na terenu, naknada za odvojeni život, kolek vno osiguranje i sistematski pregle-di, jubilarna nagrada, dar za djecu, božićnica, otpremnina, zaš ta službenika i namještenika, te brojna druga.

S obzirom na kontradiktorne odredbe, posebice u jav-nom sektoru, naknada troškova prijevoza je i nadalje područje s brojnim nejasnoćama i pogrešnim postupa-njima u praksi. Stoga, upravo ovom pitanju u knjizi po-svećujemo posebnu pažnju. Osim općeg i šireg pristupa materijalnim pravima u državnom i javnom sektoru, iz-danje obrađuje i najvažnija pitanja specifi čne primjene kolek vnih ugovora po pojedinim djelatnos ma.

Posebnu prak čnu vrijednost ovom izdanju daju i aktual-ni pročišćeni kolek vni ugovori.

Cijena izdanja: 300,00 kn (uključen PDV)

UPRAVLJANJE EU PROJEKTIMAOsigurajte svoj primjerak prak čnog priručnika o pripremi i provedbi EU projekata!

Urednica: Ivana Male ć

Autori: Božana Bešlić, Ma lda Copić, Kris na Kosor, Nataša Kulakowski, Ivana Male ć, Nada Zrinušić

Republici Hrvatskoj u novom programskom razdoblju do-stupno je 10,7 milijardi eura u okviru europskih struktur-nih i inves cijskih fondova. Na otvorene natječaje moći će aplicira : javne ustanove, lokalna i područna samo-uprava, nevladine organizacije, neprofi tne organizacije, privatne ins tucije, trgovačka društva, lokalne i regional-ne razvojne agencije, zadruge, međunarodne (međuvla-dine) organizacije i dr.

Na vrijeme saznajte:

Kakav projekt mora bi da bi bio prihvatljiv za fi nanci-ranje iz EU-a?

Koje su ak vnos u okviru projekta prihvatljive za fi -nanciranje?

Kako napisa projekt i pripremi projektnu dokumen-taciju?

Kako planira i pripremi proračun projekta (od ak v-nos do kategorije troška u proračunu)?

Kada i kako je potrebno primijeni postupke javne na-bave?

Kako računovodstveno pra projekt i kvalitetno iz-vještava ?

Sastavni dio priručnika je i CD s propisima i preko 100 primjera dobre prakse!

Cijena izdanja: 350,00 kn (uključen PDV)

Knjige možete naruči e-poštom: prijave@ m4pin.hr, online: www. mm4pin.hr, faksom ili telefonom na brojeve TIM4PIN Centra: 01/5531-755, (faks) 01/5531-335, 099/3037-677, 099/3037-678.

UPRAVLJANJE E

U PR

OJEKTIMA

Sast

avni

dio

pri

ručn

ika

je i

CD s

prop

isim

a i p

reko

100

pri

mje

ra d

obre

pra

kse!

RSB d.o.o.Bosutska 31 ZagrebWeb: www.rsb.hrMail: [email protected]: 01/ 4819-853

Vaš partner od 1991. godine.

Prodaja / najam / servisUredska ispisna rješenja

Page 114: PISMO GLAVNOG UREDNIKA - TIM4PIN€¦ · Tisak: Sveučilišna skara d.o.o., Trg m. Tita 14, Zagreb PISMO GLAVNOG UREDNIKA impressum Poštovane čitateljice i čitatelji! Premda će

Naša tvrtka ima informatičko rješenje u skladu sa Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i naobrazbi (NN br. 94/13).

Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o predškolskom odgoju i nao-brazbi (NN br. 94/13) u članku 1.a propisano je da kao javne ovlasti dječji vrtić obavlja slijedeće poslove:

Upis djece u dječji vrtić i ispis djece iz dječjeg vrtića s vođenjem odgovarajuće dokumentacije,Izdavanje potvrda i mišljenja,Upisivanje podataka o dječjem vrtiću u zajednički elektronički upisnik.

Budući da je Zakon propisao javne ovlasti, dječji vrtići su dužni postupati sukladno članku 2. Uredbe o uredskom poslovanju (NN br. 7/09).

U radu dječjeg vrtića generira se velika količina dokumentacije, kao što su: molbe za smještaj djece u vrtić, izdavanje raznih potvrda, izvješća o radu, planovi rada, ulazni računi, zahtjevi za sufi-nanciranjem, dokumentacija vezana za sjednice

Upravnog vijeća, rješenja o godišnjim odmorima, ugovori o radu i razni dopisi.

Radi praćenja ulazne i izlazne dokumentacije potreban je kvalitetan sustav za upravljanje do-kumentacijom koji će Vam olakšati i ubrzati rad sa istom i pružati kvalitetna izvješća. Sve nave-deno možete ostvariti kroz našu aplikaciju SPI/Uredsko poslovanje za dječje vrtiće.

Prednost uvođenja aplikacije SPI/Uredskog poslovanja:

Postupanje po Uredbi i ZUP-uKlasifikacija dokumentacijeVođenje košuljice predmetaBrže i učinkovitije pretraživanjePraćenje rješavanja predmetaGrupno arhiviranje predmetaEvidentiranje cjelokupne dokumentacijeUčinkovitiji sustav praćenja pismohraneUređeno uredsko poslovanje

UREDSKO POSLOVANJE ZA DJEČJE VRTIĆE

Remetinečka cesta 7a, 10 020 ZAGREB / centrala: 01/ 65 99 555 / [email protected] poslovnice: LC Dalmacija - 021/314 - 265; LC Slavonija - 031/636 - 730; LC Istra - 052/757 - 021; LC Primorje - 051/614 - 040

TIM

4P

IN M

AG

AZ

IN •

ožuja

k •

2015.

SPECIJALIZIRANI SPECIJALIZIRANI ASOPIS CENTRA ZA RAZVOJ JAVNOG I NEPROFITNOG SEKTORA

TIS

KA

NIC

A -

PO

ŠTA

RIN

A P

LAĆ

EN

A U

HP

-u d

.d. u

so

rtir

nic

i 10

20

0 Z

ag

reb

NA

KL

AD

NIK

: TIM

4P

IN, U

LIC

A G

RA

DA

VU

KO

VA

RA

23

7A

,10

00

0 Z

AG

RE

B °

WW

W.T

IM4

PIN

.HR

° E

-MA

IL: C

EN

TAR

@T

IM4

PIN

.HR

20153BROJ

ISSN 1848-7610

9 7 7 1 8 4 8 7 6 1 0 0 2

Obveza prijave gospodarske djelatnosti

Trgovačka društva u vlasništvu JLS

Obveza prijave gospodarske

Pokazatelji uspješnosti u visokom obrazovanju

Strateško planiranje p j Zapošljavanje osoba s

invaliditetom

Trgovačka društva u

invaliditetom Oporezivanje sportaša

vlasništvu JLS

Pokazatelji uspješnosti u

Oporezivanje prometa nekretnina