Pisanje i prezentovanje nau čnog rada
description
Transcript of Pisanje i prezentovanje nau čnog rada
Pisanje i prezentovanje naučnog rada
Prof. dr Ivana Stojanović
U nauci bez obzira koliko spektakularno Vaše otkriće bilo, posao nije završen ako te rezultate niste publikovali.
Cilj ovog predavanja je da Vam pomogne da upoznate način pisanja i tehničke pripreme jednog rukopisa, prolazeći sve korake na putu od prvobitnog grubog teksta do štampanog rada.
Svrha pisanja naučnog rada
postavljanje pitanja i nalaženje odgovora na dileme u sopstvenom istraživanju
objavljeni radovi se koriste kao instrument za procenu istraživača
karijera
razmena naučnih saznanja lokalno i internacionalno
lična satisfakcija
Čitaoci
naučnici i oni koji su zainteresovani za tu oblast istraživanja
izdavač ili urednik
Od ideje
preko zaključaka
do objavljenog rada
Vrste naučnih napisa
• Originalni naučni članak (Original scientific article)
• Pregledni naučni članak (Review article)
• Meta – analiza (Meta analysis)
• Prethodno saopštenje (Preliminary communication)
• Izlaganje na naučnim skupovima (Conference paper)
Koraci u pisanju naučnog rada
Istraživanje
Pisanje rada
Slanje rada uredniku časopisa
Urednik šalje rad recenzentima (procena recenzijom je važno sredstvo kontrole kvaliteta)
Prihvatanje rada i objavljivanje u časopisu (mnogo meseci nakon pisanja rada ! )
Koraci u pisanju naučnog rada
Pre nego što se prepustite “matici” pisanja, budite sigurni da je istraživanje završeno u potpunosti.
Najpre napravite kratki plan pisanja, koji sadrži jednostavni dijagram Vaših razmišljanja.
Taj plan će Vam ukazati kako da počnete i i kako ćete celinu razbiti u odgovarajuće delove.
Koraci u pisanju naučnog rada
Uzmite papir i olovku ili sednite za kompjuter i pišite ! Ali, svi znamo da je to lakše reći nego učiniti.
Nauka je tehničko pisanje i to se može naučiti !
Najčešće, prvi rad koji pošaljete je nevešto urađen, ali izdavač i ne očekuje od Vas prefinjenu prozu.
Koraci u pisanju naučnog rada
Prva verzija je arena u kojoj se sukobljavaju Vaše ideje, opservacije, kriticizam i hipoteze.
Prva verzija je mesto gde možete napisati bilo šta i sve, a kasnije odlučiti da li to može ići ili ne.
Pisanje rada je put kroz neokresano žbunje Vaših, još uvek nekompletno formiranih ideja.
Koraci u pisanju naučnog rada
Pisanje rada može da ide veoma sporo.
Iako sporo i teško u početku, sa iskustvom sve to ide mnogo lakše i brže.
Stil i jezik
“Qualis vir, talis oratio.” (“Kakav čovek, takva i beseda”)
Aristotel je smatrao da nije samo važno šta, već i kako se kaže.
“ Stil u pisanju, govoru i umetnosti je sam čovek” (Buffon)
Stil i jezik
Naučnik piše i govori stilom i jezikom koji su odraz njega samog, njegove prirode, karaktera, nivoa inteligencije, obrazovanja i opšte kulture.
Mnogi naučnici su ostavili trajan beleg ne samo otkrićem , već i stilom i jezikom kojim su ta otkrića javno saopštili.
Stil i jezik
U naučnom zapisu autor prvo mora da precizno formuliše svoje ideje i misli, a zatim ih jasno, jednostavno, precizno i sažeto izrazi jezikom nauke i struke.
I najbolje urađen rad je beskoristan ako se rezultati ne mogu jasno saopštiti drugima.
Stil i jezik
Rezultati naučnog rada su objektivne
činjenice. Ne treba ih ni preuveličavati, ni
umanjivati, jer čitaoci mogu imati osećanje
da su obmanuti, a autor može zbog toga da
zauvek izgubi njihovo poštovanje.
Nauka ne dopušta nepoštenje !
Stil i jezik
Reči i rečenice su osnovni medijum komunikacije.
Upotrebu stranih reči i izraza treba svesti na najneophodniju meru, samo onda kada za to ne postoji naša reč, kada je strana reč odomaćena ili kada strana reč preciznije opisuje predmet ili pojavu.
Stil i jezik
Kratke, obične, male reči omogućuju jasnu, preciznu i direktnu komunikaciju.
Upotrebom tzv. velikih reči mnogi bezuspešno pokušavaju da prikriju svoje neznanje i površnost.
Pravilo je: “Velike reči – mala dela.”
Stil i jezik
Treba dati prednost jednostavnim i kratkim rečenicama (do oko 20 reči).
U jednoj rečenici treba da bude sadržana jedna ideja.
Između rečenica, kao i između paragrafa mora postojati čvrsta veza.
Stil i jezik
Reči, rečenice i paragrafi moraju biti
napisani gramatički pravilno !
Ako bi se osećali nelagodno izgovarajući
nešto što ste napisali, vaše pisanje je
izveštačeno i neprirodno.
Stil i jezik
Upotreba pasiva u nauci je opravdana, ali kad god to nije neophodno treba koristiti aktivni glagolski oblik.
Na primer: “Tabela 5 pokazuje da ....”, a ne “Kao što je prikazano na Tabeli 5... “
Ili: “Istraživači su pokazali ... “, a ne “Bilo je pokazano od strane istraživača ...”
Stil i jezik
Usvajanje bezličnog izražavanja u naučnim zapisima bio je veliki gubitak za nauku.
Podeljena su mišljenja o upotrebi prvog lica (Ja.. ili Mi...).
Kada autor iznosi svoje misli i stavove – “Mi smatramo..” ili “Autor smatra...”, a ne “Ja smatram ...” ( “passive of modesty” )
Kompozicija originalnog naučnog rada
Uvod
Cilj rada
Materijal i metode
Rezultati
Diskusija
Literatura
Koji problem je proučavan ? Šta su drugi do sada otkrili, a šta Vi ?
Kako ste to uradili ?
Šta ste otkrili ?
Kakav značaj imaju Vaši rezultati i koji su Vam dalji planovi ?
Šta je svrha vašeg istraživanja ?
Revijski rad nema Materijal i metode i Rezultate !
Uvod
Definisanjem problema usmeravate pažnju čitalaca na predmet vašeg istraživanja
Pregled literature ("background") predstavlja prezentovanje rezultata drugih studija iz te oblasti.
Navedite strukturu svog istraživanja i ono što želite da prezentujete u radu
Materijal i metode
Materijal (Pacijenti ili Ispitanici)
Dati kompletne informacije o korišćenom materijalu (pacijenti ili eksperimentalne životinje)
Precizno opisati sprovedeni protokol ili izvedeni eksperiment, uslove, preuzete radnje)
Materijal i metode
Metode
Navesti i detaljno opisati sve primenjene metode, tako da se kompletna procedura može ponoviti od strane drugih.
Ukoliko jos niste iskusni u pisanju, zamolite nekog od kolega da proveri da li se opisana metodologija može pratiti.
Materijal i metode
Ovaj deo rada obično sadrži nekoliko
podnaslova i bilo bi dobro da oni odgovaraju
podnaslovima u poglavlju Rezultati.
Rezultati0
20
40
60
80
nmol/mg proteina
Kontrola PTZ Sp 1 Sp 3 Sp 9 Sp 27
b
b, c
c
b, c
c
Prikažite rezultate logičnim redom u odnosu
na to kako Vaša otkrića daju odgovore na
postavljene ciljeve.
"Glupi ljudi sakupljaju činjenice, a pametan čovek ih selektuje."
( J.W- Powell, 1888)
Rezultati0
10
20
30
40
50
60
nmol/mg proteina
Kontrola PTZ Arg 3 Arg 9 Arg 27 Arg 81 Arg 243
c
e a, e
c
b, e
a, e
Za prezentovanje rezultata koristite tabele,
grafikone i ilustracije (slike).
Tabele su najjasnije za prikazivanje numeričkih
i deskriptivnih podataka.
Delovi tabele – naslov, zaglavlje kolone,
zaglavlje reda, polje za numeričke ili
deskriptivne podatke, fusnota
Tabele
svaka tabela se kuca duplim proredom na posebnom listu papira
numerišemo ih prema redosledu pojavljivanja u tekstu
naslov se piše iznad tabele, iza broja, i treba da bude kratak i jasan
Tabele
svaka kolona treba da ima zaglavlje ispisano kratkim tekstom i skraćenicama
ukoliko je potrebno, objašnjenje se daje u fus noti
tu se objašnjavaju skraćenice upotrebljene u tabeli
Tabele
u tabeli obavezno prikazati statističke mere
srednja vrednost i standardna devijacija(SD)
ili srednja vrednost i standardna greška (SE),
kao i broj posmatranja (n)
u tabeli se najčešće koriste arapski
brojevi
Tabele
Eksperimentalna
grupa
Kora veliko
g mozga
Bazalni prednji mozak
Striatum Hipokampus
Moždano stablo
Mali mozak
Kontrola 9,6±2,91 28,6±4,94 0,1±2,58 16,2±4,82 15±4,03 8,2±2,19
Pentazol 15±2,88a 9,8±3,27b 37,43±5,34b
46,93±5,27b 44,76±5,52b 41,6±5,29b
Tabela 2. Koncentracija NO2 + NO3 u moždanim strukturama pacova tretiranih pentazolom(nmol/mg prot.)
a - p<0,05 b - p<0,001
Tabele
Ako je tabela široka staviti je popreko !
Grupe NjuškanjeKlonus prednjih
šapaGeneralizovane
klonične konvulzije
Pentazol 40,22 ± 3,87 70,63 ± 22,06 109,63 ± 47,18
Arginin 3 36,63 ± 11,83d 51,14 ± 19,71a 83,57 ± 46,43
Arginin 9 32,75 ± 2,19d 53,67 ± 15,96 94,00 ± 24,85
Arginin 27 16,25 ± 2,31d 45,14 ± 5,22c 79,57 ± 33,03
Arginin 81 20,63 ± 6,78d 51,17 ± 5,85 91,57 ± 62,48
Arginin 243 41,50 ± 7,05 59,75 ± 17,01 84,63 ± 45,69
Spermin 1 19,00 ± 5,04d 46,50 ± 5,09c 94,83 ± 32,54
Spermin 3 20,38 ± 9,32d 46,14 ± 4,71c 79,29 ± 48,68
Spermin 9 35,63 ± 7,87 63,14 ± 30,55 71,17 ± 22,12
Spermin 27 37,63 ± 6,19 52,13 ± 5,08a 83,88 ± 38,30
Spermidin 31,50 ± 7,15b 44,67 ± 5,65c 70,17 ± 26,57a
L-NAME + Spermin 1
47,25 ± 11,62d 71,25 ± 11,17c 129,00 ± 40,30a
a-metilornitin 30,38 ± 6,09c 45,63 ± 5,01c 63,63 ± 21,49d
Midazolam 60,75 ± 13,02d 85,00 ± 26,76 -
Tabela 1. Prosečna vrednost vremena (u sekundama) pojavljivanja simptoma kod svih grupa (X ± SD)
Tabele
Za razliku od ilustracija, kod tabela se
korišćeni znaci i simboli ne pišu u legendi na
posebnoj strani, već odmah ispod tabele.
Jedinice mere se pišu ili u naslovu ili u
zaglavlju kolone da se ne bi ponavljale.
Cifre za odgovarajuće dekadne jedinice
jedne ispod drugih, kao i znakovi.
Tabele
dugačke tabele se mogu nastavljati na
sledećoj strani
obavezno označiti “nastavlja se”
iznad svakog nastavka mora da stoji broj
tabele, broj nastavka i naslov kolona uz
napomenu “nastavak”
Tabele
izbegavati preveliki broj tabela
uskladiti broj tabela sa dužinom teksta
ako smo koristili tuđe podatke navesti izvor
i za to moramo imati odobrenje
autora
Brojevi
uz mernu jedinicu se piše broj cifrom, a ne slovima
rečenicu ne započinjati brojem (cifrom)
brojevi od jedan do devet se pišu slovima, a veći ciframa
u istoj rečenici ne mešati cifre i slova
•
Brojevi
u tabelama svi brojevi arapskim ciframa
redni brojevi – iza arapskih tačka, iza rimskih
ne
u tekstu (raščlanjivanje teksta) može se
staviti tačka ili zagrada 1) ili (1)
ne preterivati sa brojem decimala
Ilustracije0
10
20
30
40
50
60
nmol/mg proteina
Kontrola PTZ Arg 3 Arg 9 Arg 27 Arg 81 Arg 243
c
e a, e
c
b, e
a, e
grafikoni, slike, crteži, šeme, dijagrami
prikazuju dokaze koji podržavaju zaključke
doprinose efikasnosti u prikazivanju
dokaza
ističu pojavu na koju ukazuje zaključak
Ilustracije0
10
20
30
40
50
60
nmol/mg proteina
Kontrola PTZ Arg 3 Arg 9 Arg 27 Arg 81 Arg 243
c
e a, e
c
b, e
a, e
u engleskoj literaturi Fig. za sve ilustracije
kod nas – šeme, dijagrami i slike označiti kao
slika, a grafikone – grafikon (ili slika)
ističu pojavu na koju ukazuje zaključak
Slike
format 127 X 173 mm ) obično, maksimalno
20 X 20 cm
oštre, jasne, brojevi ujednačeni, čitljivi
naslovi i objašnjenja se ne pišu na ilustraciji
već u legendi na posebnoj strani
Slike
na poleđini svake slike označiti broj slike,
ime prvog autora i gornji kraj slike
ilustracije obeležiti redom kojim se
pojavljuju u tekstu
ako je slike već objavljivana obavezno
naznačiti izvor
Fotografije
0
20
40
60
80
100
nmol/mg proteina
Kontrola PTZ Sp 1 Sp 3 Sp 9 Sp 27
b
b, c
b, c
b, d
a, d
a – p < 0,05 vs. Kontrolab – p < 0,001 vs. Kontrola c – p < 0,01 vs. PTZd – p < 0,001 vs. PTZ
Grafikon 12. Uticaj spermina na koncentraciju NO2 + NO3 u
moždanom stablu pacova tretiranih pentazolom
0 20 40 60 80NO
2 + NO
3 (nmol/mg proteina)
a - p < 0,05 vs. kontrolab - p < 0,001 vs. kontrolac - p < 0,05 vs. PTZd - p < 0,01 vs. PTZe - p < 0,001 vs. PTZf - p < 0,001 vs. Sp 1
b, d, f
b, f
a, e, f
b, d, f
b
b
b
b
b
a, d, f
b, e, f
b, d
b, e
b, e
b, e
b, e
ab, e
Mali mozak
Moždano stablo
Hipokampus
Striatum
Bazalni prednji mozak
Kora prednjeg mozga
L-NAME - Sp 1 Sp 1 PTZ Kontrola
Grafikoni
0
10
20
30
40
50
60
70
Inaktivisana vakcina
Živa vakcinaPoslednji autohtoni slučaj
1940 1950 19701960 1980 1990
Kretanje poliomijelitisa u USA (1940-1950)
Incidenca AIDS-a na milion stanovnika (Zapadna Evropa-EU)
0
20
40
60
80
100
120
140
160
180
200
1993 1994 1995 1996 1997 1998 1999
Danska Finska Francuska NemackaGrcka Italija Holandija PortugalSpanija Velika Britanija Jugoslavija
Diskusija
najteži deo rada za pisanje
diskutujte, nemojte rekapitulirati rezultate
objašnjavajte svoje rezultate u svetlu podataka iz literature
Diskusija
Postavite svoje zaključke što je
moguće jasnije.
Sumirajte svoje dokaze za svaki od
zaključaka.
Diskusija
Posebno kvalitetnom se smatra diskusija
usmerena na objašnjavanje mogućih
mehanizama odgovornih za prikazane
rezultate, bez obzira da li se radi o
eksperimentu ili kliničkoj studiji.
Zaključak
Završite kratkim zaključkom, koji ukazuje na značaj sprovedenog istraživanja.
Zaključci moraju biti povezani sa ciljevima rada.
Zaključci predstavljaju presudu hipotezi, koja je izrečena na osnovu dobijenih rezultata i njihove argumentovane interpretacije.
Pisanje teksta
A4 (212-297 mm) sa marginama najmanje 25 mm
dupli prored
pisati samo sa jedne strane papira
Pisanje teksta
Na posebnoj strani moraju biti sledeći delovi rukopisa:
- naslovna strana
- sažetak i ključne reči
- tekst
- zahvalnost
- literatura
- tabele
- legende za slike
Naslovna strana
naziv rada
ime, srednje slovo i prezime svakog od autora
naziv institucija na kojima je istraživanje urađeno
ime i adresa autora odgovornog za dopisivanje u vezi rukopisa
ime i adresa autora kome se obraća za separate
izvori pomoći (grantovi)
skraćeni naziv rukopisa
Izradi priloga posvetiti veliku pažnju !
Ilustracije ne smeju biti pretrpane i nepregledne.
Legende
pišu se duplim proredom
na posebnom listu papira, ali za više ilustracija
arapskim brojem se obeležava legend za svaku ilustraciju
Skraćenice
skraćenice otežavaju čitanje zato vodite računa da ih ne bude previše
mogu umanjiti jasnost teksta
zato vodite računa da ih ne bude previše
narušavaju sklad između govorne i pisane reči
Skraćenice
U naslovu i sažetku nije poželjno upotrebljavati skraćenice !
Transkripcija
Transkripcija je pisanje stranih reči i vlastitih
imena saglasno izvornom izgovoru, tj. zamena
glasova u izvornom jeziku adekvatnim ili bliskim
našim glasovima.
“prilagođeno pisanje”
primenjivo i u ćirilici i u latinici
Transkripcija
izvorno pisanje - Lewis, Rich, Shakespeare
prilagođeno pisanje - Luis, Rič, Šekspir
kombinovano pisanje - istovremeno korišćenje oba načina - Luis (Lewis)
Transkripcija
Preporuka:
- kada pišemo latinicom – izvorno
- kada pišemo ćirilicom - prilagođeno
Transkripcija
Promene po padežima i pri dekliniranju:
- kada pišemo latinicom – Lewisov, Richov
- kada pišemo ćirilicom – Lewis-oв, Rich-oв
U ćiriličnom tekstu nastavak se odvaja crticom i piše osnovnim pismom – ćirilicom !
Literatura
Sistemi citiranja literature
Harvardski
Numerički
Kombinovani
Literatura
Hussenet F, Boyet S, Nehlig A. Long-term metabolic
effects of pentylenetetrazol-induced status epilepticus
in the immature rat. Neuroscience 1995; 67: 455-61.
Huh Y, Heo K, Park C, Ahn H. Transient induction
of neuronal nitric synthase in neurons of rat cortex
after status epilepticus. Neurosci Lett 2000; 281:
49-52.
Literatura
1.
Bardocz S. The role of dietary polyamines.
Eur J Clin Nutr 1993; 47: 683-690.
Naziv časopisa
Godina
Volumen
Početna i završna strana
Članci u časopisima
Harvardski sistem:Evans, W.A. (1994) Approaches to intelligent
information retrieval. Information processing
and management, 7 (2), 147-168.
Vankuverski sistem:Warner JA, Warner JO. Early life events in
allergic sensitisation. Br Med Bull 2000; 56(4):
883-93.
Harvardski sistem:
- Mercer, P.A. and Smith, G. (1993) Private view
data in the UK. 2 nd ed. London: Longman
- Bantz, C. (1995) Social dimensions of software
development. In: J.A. Anderson, ed. Annual
review of software management and
development. Newbury Park, CA: Sage, 502-510.
Knjige, monografije
Vankuverski sistem:
- Kennedy I, Grubb A. Medical law. 3rd ed.
London:
Butterworths; 2000.
- Watkins AD, Neuropharmacology. In: AB Kay
editor. Allergy and allergic diseases. Oxford:
Blackwell Science; 1997. p505-517.
Knjige, monografije
Harvardski sistem: Agutter, A.J. (1995) The linguistic significance of
current British slang. Thesis (PhD). Edinburgh
University.
Vankuverski sistem:Bunker VW. Nutrition in the elderly with particular
reference to essential trace elements [dissertation].
Southampton: Univ. Southampton; 1987.
Disertacije
Literatura
Spisak citirane literature se piše u toku
izrade rada.
Osnovni cilj spiska literature je da omogući
čitaocu brzu identifikaciju i pronalaženje
časopisa u kome je citirani članak objavljen.
Lako pronalaženje reference u biblioteci je
najbolji dokaz adekvatnosti navedenih
podataka.
Tehnička priprema rukopisa
Uniform requirements for Manuscript
Submitted to Biomedical Journals
International Commitee of Medical Journal
Editors (ICMJE)
Tehnička priprema rukopisa
Svaki časopis ima i svoje specifičnosti i
zato obavezno pratiti i uputstva za autore
časopisa za koji pripremamo rad !
500 svetskih časopisa primenjuje pravila
iz ovog dokumenta
Tehnička priprema rukopisa
Mnogi radovi su odbijeni samo zbog
neurednog i tehnički loše pripremljenog
rukopisa !
Rukopis je ono na osnovu čega urednik i
recenzenti stiču prvi utisak o radu, ali i nama
samima.
Zapamtite !
Pisanje Vam pomaže da mislite i učite. Ne potcenjujte Vaše čitaoce. Oni mogu da Vam kažu kada obmanjujete i kada ni Vi ne verujete u ono što govorite ili radite.
Nauka nije zabava.
Pišite jasno i jednostavno.
Hvala na pažnji !
Želim vam prijatno veče.