SVEUČILIŠTE U ZAGREBU-GEODETSKI FAKULTETKačićeva 26; HR- 10000 Zagreb, HRVATSKA

SEMINARSKI RAD

Tema: PGP – Područja uz morsku obalu

Kolegij: Geodezija u geoznanostima

Profesorica: Brankica Cigrovski-Detelić

Zagreb, 08. svibnja 2012. Ana Jurinović VII-7853

1. UVOD

U sklopu ovog seminarskog rada biti će obrađene pojednačno teme 'Posebna geodetska podloga' i 'Pomorsko dobro'. Posebna geodetska podloga geodetski je proizvod koji se izrađuje na zahtjev stranaka, a nezaobilazna je prilikom izgradnje ili obavljanja zahvata na zemljišnoj čestici. Pomorskim dobrom, kao posebnim pravnim režimom, geodetska se struka bavi u vidu utvrđivanja granica pomorskog dobra.

Kao osnovni dio seminara obrađena je tema 'Gradnja na pomorskom dobru' koja razrađuje primjenu izrade posebne geodetske podloge na području pomorskog dobra.

1

2. POSEBNA GEODETSKA PODLOGA

Prema Zakonu o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07) posebna geodetska podloga je kartografska podloga (digitalni ortofoto plan s visinskim prikazom – slojnice i kote s uklopljenim katastarskim planom ili topografski prikaz s uklopljenim katastarskim planom) izrađena u odgovarajućem mjerilu i ovjerena od nadležnog tijela za državnu izmjeru i katastar nekretnina. Posebna geodetska podloga ovjerena od strane Područnog ureda za katastar, odnosno Gradskog ureda za katastar i geodetske poslove grada Zagreba može se koristiti za:

potrebe određivanja oblika i veličine građevne čestice, odnosno obuhvata zahvata u prostoru,

kao podloga za donošenje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, kao podloga za idejni projekt.

Posebna geodetske podloga, kao sastavni dio geodetskog elaborata treba sadržavati sljedeće djelove:

1. Naslovnica2. Sadržaj3. Rješenje DGU4. Rješenje HKOIG5. Tehničko izvješće6. Kopija katastarskog plana7. Trigonometrijski obrasci terestričkih mjerenja8. Situacija uklopa ili prekolpa u mjerilu katastarskog plana9. PGP u mjerilu 1:1000 s prikazom uklopa ili preklopa10. PGP-Podloga za projektiranje u mjerilu 1:500 (200) s prikazom uklopa ili

preklopa

Prema Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07) izradba posebnih geodetskih podloga za prostorno planiranje i graditeljsko projektiranje spada u geodetske radove za posebne potrebe, a mogu ih izrađivati pravne osobe registrirane za obavljanje poslova državne izmjere i katastra nekretnina, te ovlašteni inženjer geodezije koji te poslove obavlja samostalno u uredu ovlaštenog inženjera geodezije ili u zajedničkom geodetskom uredu.

2

3. POMORSKO DOBRO

Zakonom o pomorskom dobru i morskim lukama (NN 158/03) pomorsko dobro je opće dobro od interesa za Republiku Hrvatsku, ima njezinu osobitu zaštitu, a upotrebljava se ili koristi pod uvjetima i na način propisan tim Zakonom.

Pomorsko dobro čine:

unutarnje morske vode, teritorijalno more, njihovo dno i podzemlje, dio kopna koji je po svojoj prirodi namijenjen općoj upotrebi ili je proglašen

takvim, kao i sve što je s tim dijelom kopna trajno spojeno na površini ili ispod nje.

Dijelom kopna smatra se: morska obala, luke, nasipi, sprudovi, hridi, grebeni, plaže, ušća rijeka koje se izlijevaju u more, kanali spojeni s morem, te u moru i morskom podzemlju živa i neživa prirodna bogatstva.

Sukladno Zakonu o državnoj izmjeri i katastru nekretnina pomorsko dobro se uz vodno i kulturno dobro, strogi rezervat, nacionalni i regionalni park, park prirode, posebni rezervat, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šumu, spomenik parkovne arhitekture, štićeno područje, zemljište posebne namjene koje se koristi za djelatne potrebe obrane i područje graničnog prijelaza ubraja u područje posebnog pravnog režima. U sklopu katastarske izmjere, uz prikupljanje i obradu svih potrebnih podataka kojemu je svrha osnivanje katastarskih čestica, evidentiranje zgrada i drugih građevina, evidencije načina uporabe, evidentiraju se i posebni pravni režimi na zemljištu, među njima i pomorsko dobro.

Evidentiranje posebnog pravnog režima na zemljištu podrazumjeva pridruživanje podatka (PD) o posebnome pravnom režimu katastarskoj čestici i obavještavanje nadležnog zemljišnoknjižnog suda o tom postupku. Podaci o području posebnoga pravnog režima evidentiraju se kao poseban sloj podataka na digitalnom katastarskom planu, a popis posebnih pravnih režima sastavni je dio popisno-knjižnog djela katastarskog operata.

Granice katastarske čestice mogu biti međe ili druge granice koje određuju pravni odnosi na zemljinoj površini uređeni posebnim propisima. Morska obala se proteže od crte srednjih viših visokih voda mora i obuhvaća pojas kopna koji je ograničen crtom do koje dopiru najveći valovi za vrijeme nevremena kao i onaj dio kopna koji po svojoj prirodi ili namjeni služi korištenju mora za pomorski promet i morski ribolov, te za druge svrhe koje su u vezi s korištenjem mora, a koji je širok najmanje šest metara od crte koja je vodoravno udaljena od crte srednjih viših visokih voda. Crtu srednjih viših visokih voda utvrđuje Hrvatski hidrografski institut.

Morska obala uključuje i dio kopna nastao nasipavanjem, u dijelu koji služi iskorištavanju mora, a iznimno može se odrediti da se morskom obalom smatra i uži dio kopna (potporni zidovi, zidovi kulturnih, vjerskih, povijesnih i sličnih građevina) ako to

3

zahtjeva stanje u na obali. Građevine i drugi objekti na pomorskom dobru koji su trajno povezani s pomorskim dobrom smatraju se pripadnošću pomorskog dobra.

Važno je napomenuti da se na pomorskom dobru ne može se stjecati pravo vlasništva ni druga stvarna prava po bilo kojoj osnovi, odnosno ono je neotuđivo, ne može biti objekt dosjelosti, niti može biti u pravnom prometu. Upotreba pomorskog dobra može biti:

opća upotreba pomorskog dobra koja podrazumijeva se da svatko ima pravo služiti se pomorskim dobrom, kao općim dobrom Republike Hrvatske, sukladno njegovoj prirodi i namjeni, i

posebna upotreba pomorskog dobra, odnosno svaka ona upotreba koja nije opća upotreba ni gospodarsko korištenje pomorskog dobra.

Gospodarsko korištenje pomorskog dobra označava korištenje pomorskog dobra za obavljanje raznih gospodarskih djelatnosti, sa ili bez korištenja postojećih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru, te sa ili bez gradnje novih građevina i drugih objekata na pomorskom dobru.

Za posebnu upotrebu ili gospodarsko korištenje dijela pomorskog dobra može se fizičkim i pravnim osobama dati koncesija, ako je to u skladu s propisima o zaštiti okoliša i prirode za željeni dio pomorskog dobra. Koncesija na pomorskom dobru može se dati nakon što je utvrđena granica pomorskog dobra i provedena u zemljišnim knjigama. Prava i obveze na temelju koncesije nastaju sklapanjem ugovora o koncesiji.

U svrhu obavljanja djelatnosti na pomorskom dobru koja ne isključuje niti ograničuje opću upotrebu pomorskog dobra, pravnim i fizičkim osobama ne izdaje se koncesija, već koncesijsko odobrenje.

O dijelu pomorskog dobra u općoj upotrebi koje se nalazi na njenom području, vodi brigu o zaštiti i održava jedinica lokalne samouprave.

Za potrebe ovog seminarskog rada sa ARKOD-a (www.arkod.hr) je preuzeta slika digitalnog ortofota sa uključenim slojem katastarskih čestica. Slika prikazuje gradsko kupalište 'Valkane' u Puli. Na njoj su vidljive granice pomorskog dobra i kako ono obuhvaća molove, ali i pojas uz obalu koji je djelomično širi, odnosno čini logičnu cjelinu ovisno o stanju na terenu.

4

Slika br. 1

5

4. GRADNJA NA POMORSKOM DOBRU

RJEŠENJE O UTVRĐIVANJU GRAĐEVNE ČESTICE

Ukoliko za postojeću građevinu nije utvrđena građevna čestica odnosno zemljište nužno za redovitu uporabu, kada je obveza utvrđivanja zemljišta ili čestice propisana posebnim zakonom i kada vlasnik građevine želi promjeniti oblik i veličinu građevne čestice potrebno donijeti Rješenje o utvrđivanju građevne čestice da bi se mogla provesti parcelacija.

Zahtjev za izdavanje rješenja o utvrđivanju građevne čestice, koji se predaje nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje pri lokalnoj samoupravi, mora sadržavati:

izvod iz katastarskog plana, odnosno njegovu ovjerenu presliku, prijedlog za formiranje građevne čestice na izvodu iz katastarskog plana, odnosno

posebnu geodetsku podlogu, dokaz prava gradnje na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno

na postojećoj građevini.

 Uz izvadak iz zemljišne knjige iz kojeg je vidljivo da je investitor vlasnik ili nositelj prava građenja na građevnoj čestici ili građevini na kojoj se namjerava graditi, ugovor ili odluku nadležne državne vlasti na temelju koje je investitor stekao pravo vlasništva, pravo građenja ili pravo služnosti, ugovor o ortakluku sklopljen s vlasnikom nekretnine, čiji je cilj zajedničko građenje ili rekonstrukcija, pisanu suglasnost vlasnika postojeće građevine u slučaju rekonstrukcije te građevine ako posebnim zakonom nije drukčije određeno, pisanu suglasnost fiducijarnog vlasnika dana dotadašnjem vlasniku nekretnine koji je investitor, dokazom da investitor ima pravo graditi na određenoj građevnoj čestici smatra se i ugovor o koncesiji kojim se stječe pravo građenja.

IDEJNI PROJEKT

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja ili je sastavni dio lokacijske dozvole u skladu s kojom se izdaje potvrda glavnog projekta je skup međusobno usklađenih nacrta i dokumenata kojima se daju osnovna oblikovno-funkcionalna i tehnička rješenja građevine (idejno-tehničko rješenje) te smještaj građevine na građevnoj čestici na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi.

Ovisno o složenosti i tehničkoj strukturi građevine, idejni projekt sadrži i idejno-tehničko-tehnološko rješenje u skladu s objedinjenim uvjetima zaštite okoliša te druge nacrte i dokumente ako su oni značajni za izradu glavnog projekta.

Zajedno s lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja dužan je investitor, odnosno njegov pravni sljednik trajno čuvati lokacijsku dozvolu.

Idejni projekt u skladu s kojim se izdaje rješenje o uvjetima građenja mora sadržavati podatke za obračun komunalnog i vodnog doprinosa u skladu s posebnim propisima.

6

ZAHTJEV ZA IZDAVANJE RJEŠENJA O UVJETIMA GRAĐENJA

Za svaku gradnju, pa tako i ona na pomorskom dobru, investitor nadležnom uredu za graditeljstvo i prostorno uređenje pri lokalnoj samoupravi u pisanom obliku predaje Zahtjev za izdavanje rješenja o uvjetima građenja koji se sastoji od:

tri primjerka idejnog projekta čija je situacija prikazana na odgovarajućoj posebnoj geodetskoj podlozi,

posebne uvjete tijela državne uprave nadležnog za poslove kulturnih dobara za građevinu koja se nalazi u naselju ili dijelu naselja, koje je upisano u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao kulturnopovijesna cjelina ili je građevina upisana u taj Registar kao kulturno dobro,

pisano izvješće i potvrdu o nostrifikaciji idejnog projekta ako je projekt izrađen prema stranim propisima,

dokaz da ima pravo graditi na zemljištu od kojeg će se formirati građevna čestica, odnosno na postojećoj građevini.

Uredbom (NN 116/07) o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i građevinsku dozvolu obuhvaćene su, između ostalog i sljedeće, za temu ovog seminara, bitne građevine:

morska luka otvorena za javni promet osobitoga (međunarodnog) gospodarskog interesa za Republiku Hrvatsku i morska luka posebne namjene od značaja za Republiku Hrvatsku prema posebnom propisu,

luka na unutarnjem plovnom putu i vodna građevina za plovidbu (plovni put s pripadajućim objektima i vodne

građevine), osim plutajućih objekata povezanih s obalom u funkciji uslužnih djelatnosti.

7

5. ZAKLJUČAK

Kao literatura za ovaj seminarski rad korišteni su samo teorijski izvori, odnosno zakonske odredbe. Bilo bi zanimljivo proučiti u praksi prihvaćene, odnosno odbijene zahtjeve za izdavanje rješenja o uvjetima građenja, međutim takvi podaci meni nisu bili dostupni.

Za ostale zahvate (utvrđivanje granice, parcelacija) na katastarskim česticama, pa tako i na područjima uz morsku obalu izrađuje se odgovarajući geodetski elaborat, koji za razliku od posebne geodetske podloge nema visinsku predstavu terena. Prilikom predaje posebne geodetske podloge u katastarski ured, također se mora iz prikaza isključiti visinski prikaz, zbog toga što katastarski planovi u Republici Hrvatskoj ne prikazuju reljef. Na temelju prethodnog, zaključujem da bi se posebna geodetska podloga mogla bolje iskoristiti kao geodetski proizvod koji bi poboljšao katastarski sustav.

8

6. LITERATURA

Narodne novine (2003): Zakon o pomorskom dobru i morskim lukama (158/03)

Narodne novine (2007): Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (16/07)

Narodne novine (2007): Zakon o prostornom uređenju i gradnji (76/07)

Narodne novine (2007): Uredba o određivanju zahvata u prostoru i građevina za koje Ministarstvo okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva izdaje lokacijsku i/ili građevinsku dozvolu (116/07)

Pribičević, B. (2005): Pomorska geodezija, Zagreb, Geodetski fakultet

9