Petrovic Soco

8/9/2019 Petrovic Soco

1/13

ISPITIVANJE STAVOVA RODITELJAv ,O SURADNJI S DJECJIM VRTICEM

Biserka Petrović·Sočo

Filozofski fakultet, Zagreb

UDK:373.2

316.644:373.2Prethodno priop enje

Primljeno: 13. 10. 1995.

Mnoga znanstvena istraživanja u područ ju istraživanja djelovanjasuradnje obitelji i dječ jeg vrti a na odgoj i razvoj djeteta pokazujuda jake veze izmeđ u ta dva socijalna konteksta podržavaju dječ jerazvojne potencijale. Zbog toga nas je u istraživanju koje smo

proveli zanimalo kakvi su stavovi roditelja prema suradnji s dječ jimvrti em i postoje li razlike u stavovima roditelja eksperimentalne ikontrolne skupine. Skalom sudova ispitano je 237 roditelja iz 4zagrebač ka i2 č akoveč ka dječ ja vrti a. Analizom varijance usta-novljena je statistič ki znač ajna razlika u stavovima roditelja premasituacijama u kojima do izražaja dolazi (ne)mogu nost roditelj-skog bavljenja djetetom / djecom, bilo u obiteljskom bilo u institu-cijskom kontekstu dječ jeg življenja, prema integraciji djece s teš-ko ama u razvoju u redoviti predškolski program i prema potrebiodgojiteljevog informiranja o napretku djeteta/djece. Međ utim,unatoč ovim razlikama u stavovima roditelja, op enito se na te-

meiju dobivenih rezultata u istraživanju može zaključ iti da su rodi-telji zainteresirani za suradnju s dječ jim vrti em.

Obitelj je središte djetetova života i njegov prvi uč itelj. Dijete ovisi o svojoj obiteljiu svim životnim aspektima. Ona mu pruža osnovnu egzistenciju, odgaja ga i ob-razuje, pouč ava iusmjerava. U njoj se dijete osje a zašti eno i prihva eno, nanju se oslanja u svom tjelesnom, spoznajnom i socioemocionalnom razvoju teusvaja njene kulturne tradicije i vrijednosne orijentacije.

Međ utim, suvremena obitelj ne može sama odgovoriti složenim zada amapodizanja i odgajanja djece. Potrebna joj je potpora, briga i snaga šire društvenezajednice kojoj pripada. Zbog toga se, povratno, ne može zanemariti ni djelo-vanje i uč inak društva na obitelj, jer ona živi unutar njega i pod njegovim je stalnimutjecajem. Hobbs (1994: 46, prema: L. Edeiman, 1994: 1) je ovu uzajamnu pove-zanost obitelji idruštva u obavljanju zajednič ke odgojne zada e izrazio sljede-

613


2/13

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995).BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE. ..

im riječ ima: "Obitelj je kritič ki element u podizanju zdrave, kompetentne i nje-govane djece. Smatramo, međ utim, da obitelji (ili barem ne sve obitelji) ne mogu

ovu funkciju obaviti potpuno dobro ukoliko nemaju podršku u snažnoj širojdruštvenoj brizi. Zbog toga je društvo podrška koja omogu uje neformalne iformalne nadopune obiteljskim odgojnim resursima."

Jedno od prvih djetetovih socijalnih okruženja, uz obitelj, jest predškolska us-tanova. Ona je taj društveni resurs koji bi trebao poticati, ohrabrivati, pomagati,a ako je potrebno, i upu ivati roditelje u odgojnim nastojanjima. Mnoga znan-stvena istraživanja u područ ju prouč avanja djelovanja suradnje obitelji i dječ jegvrti a na odgoj i razvoj djeteta pokazuju da jake veze izmeđ u ta dva socijalnakonteksta podržavaju njegove razvojne potencijale. Tako je npr. Bronfenbrenner

(1979, prema: Edeiman, 1994) ustanovio da oba č imbenika (i roditelji i institu-cionalni predškolski programi) imaju važnu ulogu u životu djece te da razvojnipotencijal odgojno-obrazovnih situacija raste u skladu s brojem podrža- vaju ihveza izmeđ u te situacije i drugih konteksta koji uključ uju dijete ili osobu odgovor-nu za njegovo podizanje. Drugim riječ ima, osiguranje kontinuiteta i uzajamnogpovezivanja obitelji i predškolske ustanove ima perspektivu ve e kvalitete odgoj-nog utjecaja na dijete. Suprotno, ako obitelj i dječ ji vrti ne uspostave suradnju,ne razmjenjuju informacije o djetetu i djeluju potpuno odvojeno, govorimo odiskontinuitetu u odgoju. U takvom je sluč aju opravdano pretpostaviti da eodgoj djeteta imati perspektivu ugroženosti.

U suvremenoj se pedagoškoj literaturi sve č eš e, umjesto suradnje, nailazi napojam "partnerstva roditelja i odgojitelja u odgoju". Time se želi istaknuti važnostravnopravne komunikacije, dogovaranja i međ usobnog uvažavanja u obavljanjuzajednič ke, složene zada e odgajanja. Naglašavanje partnerstva po našem jemišljenju posebno aktualno za nacionalnu pedagogiju, i to iz nekoliko razloga:

1. Potreba daljnje izgradnje demokratskog društvenog poretka kojem težimo, akoji još nije u dovoljnoj mjeri zaživio u socijalnim odnosima odraslih, nalaženjihovo poboljšanje jer se oni kao širi društveni kontekst reflektiraju, izmeđ uostalog, i na suradnju roditelja i odgojitelja.

2. Pojam partnerstva naglašava zajednič ku odgovornost obaju č imbenika zaodgoj djeteta (umjesto prebacivanja odgovornosti na drugog).

3. Partnerstvo u odgoju upu uje na otvorenu dvosmjernu komunikaciju odraslihna dobrobit djeteta (umjesto formalnih razmjena).

"Ako roditelji i nastavnici temelje svoj odnos prema drugom na jasnom stavu daim je zajednič ka briga odgoj djeteta i da svaka strana unosi različ ite vještine iiskustva u obavljanje tog zadatka onda su na dobrom putu uspostavljanjapartnerskih odnosa" (Maleš, 1994: 15). Da bi odgovorno i što je bolje mogu epodizali djecu, roditelji i odgojitelji trebaju graditi partnerstvo na osnovama

uzajamnog poštovanja, razumijevanja perspektive drugog i svijesti o daleko-sežnom djelovanju koje partnerstvo u širem smislu ima na dobrobit svih koji suu njega uključ eni (Johnston, 1982, prema: Edeiman, 1994).

Poznato jeda bi odgojitelj trebao biti inicijator suradnje. Prema američ kimiskustvima iz nekih predškolskih programa, odgojitelji bi, kao profesionalci,

614


3/13

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5.STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE ...

trebali nastojati na planiranom programu iskustava i aktivnosti kojima bi sepoticala i bogatila uloga roditelja u predškolskoj instituciji. Tako se npr. u

izvedbenim standardima Head start predškolskog programa izmeđ u ostalognaglašava da bi predškolska ustanova trebala organizirati aktivnosti koje poma-žu razvoju roditeljskih osje aja samopouzdanja i neovisnosti kako bi svojoj djeciu ve oj mjeri pomogli u razvoju. Takođ er se istič e da bi odgojitelji u građ enjupartnerstva s roditeljima stalno trebali imati u vidu da su roditelji:

1. Najodgovornije osobe za dobrobit djece2. Primarni odgojitelji djece

3. Pomagač i i predstavnici uže društvene zajednice u zastupanju prava iinteresa djece.

S tim u vezi otvaraju se sljede e mogu nosti za SUdjelovanje roditelja u pred-školskom programu:

1. Izravno uključ ivanje u donošenje odluka o planiranju i provedbi programa.2. SUdjelovanje (volontiranje) u odgojno-obrazovnom procesu u grupi s

djecom, kao i u drugim programskim aktivnostima predškolske ustanove.3. Rad s vlastitom djecom u suradnji sa struč nim osobljem.

Odgojitelji bi trebali izvršiti procjenu potreba obitelji, tj. razviti potpuni profil ilisliku svake obitelji uključ ene u projekt, identificirati interese, želje, potrebe,

ciljeve i

mogu nosti obitelji i pomagati je u njenim naporima za unapređ ivanjeuvjeta i kvalitete djetetova života.

Roditelji mogu zajedno s odgojiteljima odluč iti koju vrstu odgojno-obrazovnogiskustva žele za svoje dijete u predškolskom programu i biti izravno uključ eni unjega zato što su injihova djeca podvrgnuta djelovanju tog programa. Tako,razlozi za uključ ivanje roditelja u predškolski program izgledaju jednostavni.Međ utim zada a funkcioniranja najboljeg mogu eg programa nije nimalo jedno-stavna. Izrada dobrog programa traži zajednič ki rad mnogo ljudi, dijeljenjenjihovih talenata, znanja i energije kako bi dijete dobilo najve e dobro (AHandbook for Involving Parents in Head Start, 1992).

Postoje 3 područ ja posebnih znanja koja roditelji posjeduju, a koja institucionalnipredškolski program mogu uč initi boljim. To su:

1. Roditelj je najinformiraniji struč njak u poznavanju svog djeteta. Nitko o djetetune zna toliko koliko njegov roditelj. Da bi se djetetu što više pomoglo u institu-cionalnom programu, ovo znanje potrebno je podijeliti s drugim odraslima skojima e dijete u institucijskom programu stupati u odgojnu interakciju.

2. Roditelji znaju nač ine na koje žele da im djeca uč e i odrastaju. Predškolskaustanova bi trebala omogu iti djeci takva iskustva (ukoliko su razvojno prim-

jerena) jer ona uč e stalno, bez obzira na to nalaze li se u predškolskominstitucijskom programu ili kod ku e. Dijete može najviše nauč iti ako odgojnidjelatnici, ostalo osoblje u programu, roditelji ivolonteri rade zajedno za dobrobitdjeteta. Zbog toga je važno da roditelji s drugim odraslima u vrti u podijele svojamišljenja o programu, kako bi on mogao postati onakvim kakvog za svoje dijetežele.

615


4/13

· DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE. ..

3. Roditelji poznaju društvenu zajednicu u kojoj žive. Kao rezultat toga oni moguznati na kojim je problemima potrebno raditi da bi se udovoljilo potrebama djeceiobiteljima. Grupe roditelja pružaju drugim roditeljima šansu da raspravljaju idjeluju na probleme društva koji povratno djeluju na njihovu djecu (Head StartProgram Performance Standards, 1992.).

Kao što se vidi iz navedenih razloga, partnerstvo izmeđ u roditelja i odgojiteljane samo da u velikoj mjeri može pospješiti odgoj pojedinač nog djeteta vetakođ er može, pomaganjem drugima, preventivno djelovati na šire društvenookruženje koje takođ er ima svoj udio u djelovanju na odgoj djece.

Istraživanje koje smo poduzeli sastavni je dio šireg longitudinalnog istraživanjakoje se provodi u okviru međ unarodnog Step by step projekta u 17 zemaljaSredišnje i Istoč ne Europe, pa tako i u našoj zemlji. Uz ostale ciljeve togaprojekta, naglašava se i potreba djelatnog uključ ivanja obitelji u sve oblikeinstitucionalnog predškolskog programa (ovisno o individualnim i društvenimmogu nostima i obiteljskim uvjetima). Po odabiru vrti a koji e na državnoj raziniu i u projekt (a koji je izvršen u suglasnosti s američ kim ekspertima - nositeljimainternacionalnog projekta) zanimalo nas je u kojoj mjeri se u današnjoj pred-školskoj praksi u nas ostvaruje partnerstvo odgojitelja i roditelja u odgoju djecei što bi eventualno trebalo uč initi da se ono pospješi.

CILJ ISTRAŽiVANJA

Bez namjere da ovim radom pokušamo odgovoriti na sve aspekte navedenogproblema, usmjerili smo se na njegov manji dio s ciljem da ustanovimo:

1. Kakvi su stavovi roditelja prema suradnji s dječ jim vrti ima?

2. Postoje li inicijalne razlike u stavovima roditelja eksperimentalne i kontrolneskupine prema suradnji s dječ jim vrti em?

UZORAK ISTRAŽiVANJA

Zbog dislociranosti 7 dječ jih vrti a obuhva enih Step by step projektom 1 diljemHrvatske (dva u Zagrebu, dva u Šibeniku i jedan u Bolu na Brač u, u Fažani kodPule i u Mač kovcu pokraj Č akovca), longitudinalno smo istraživanje ogranič ilisamo na vrti e u Zagrebu i Č akovcu. Tako se uzorak istraživanja stavovaroditelja o suradnji s dječ jim vrti em sastoji od roditelja dviju odgojnih skupinadjece u dobi od 3-6 godina u tri dječ ja vrti a u koja e se unositi eksperimentalnavarijabla (Head start predškolski program) i od isto toliko roditelja u druga tri

vrti a koji e č initi kontrolnu skupinu. 2 Zbog zahtjeva koje diktiraju druge zada e

1

Step by Step projekt u Hrvatskoj je poznatiji pod nazivom Head start predškolski program.

616


5/13

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE. ..

projekta (npr. individualizacija odgojno-obrazovnog procesa, sloboda izboraaktivnosti i st), izbor kontrolne grupe roditelja izvršen je prema slič nim lokacijs-

kim, prostornim, materijalnim i kadrovskim uvjetima dječ jih vrti a, odnosnoprema potrebama cjelokupne valorizacije uč inaka programa (na roditelje, djecui odgojitelje). Zbog toga Ujednač enost obrazovnog, ekonomskog, brač nog idobnog statusa roditelja, njihova etnič ka i vjerska pripadnost, etič ke vrijednosti,red djetetova rođ enja, struktura obitelji i druge varijable koje mogu djelovati nastavove roditelja nisu kontrolirane.

POSTUPCI I INSTRUMENTI

Inicijalno ispitivanje stavova roditelja o suradnji s dječ jim vrti em izvršili smo napoč etku pedagoške 1994/95. g. (krajem rujna), prije uvođ enja programa-ekspe-rimentalne varijable, kako bismo, dugoroč nije gledano, mogli ustanoviti uč inkeprograma u tijeku i na kraju trajanja cjelokupnog projekta.

Na grupnim roditeljskim sastancima primijenjen je instrument u obliku skalesudova od 9 tvrdnji tematski usmjerenih na suradnju roditelja s vrti em. Za svakutvrdnju roditelji su samostalno i istodobno, zaokruživanjem broja na skali,izražavali svoj stav u rasponu od 1, "uop e se ne slažem", do 5, "potpuno seslažem". Instrument je kreirala američ ka znanstvenica dr. J. Pokorny, profesorica

s Georgetown University, Child Development Center, radi međ unarodnog istra-živanja uč inaka poduzetog dvogodišnjeg Step by step projekta. Prijevod instru-menta na hrvatski jezik prenosimo u cijelosti:

DRŽAVA: ...HEAD START PROJEKT - ANKETA ZA RODITELJE-SKALA SUDOVA- "A"- jesen, 1994.IME I PREZIME: ... DATUM: ... DJEČ JI VRTIČ : ... IME I PREZIME DJETETA: ... DOB DJETETA: ...

Molimo Vas da ispod svake tvrdnje zaokružite jedan od ponuđ enih odgovora koji najbolje odgovaraVašem osobnom stavu!

1. Važno je da roditelji znaju u kojim vrti kim aktivnostima njihovo dijete sudjeluje tijekom dana.

1. 1. uop e se ne slažem 1:2. ne slažem se 1. 3. niti se slažem niti ne slažem1. 4. slažem se 1. 5. potpuno se slažem

2. Moja zaposlenost i druge obveze ne dozvoljavaju mi da volontiram u grupi.

1. 1. uop e se ne slažem 1. 2. ne slažem se 1. 3. niti se slažem niti ne slažem1. 4. slažem se 1. 5. potpuno se slažem

3. Roditeljima treba omogu iti da posjete svoje dijete u grupi kad god žele.


2

Ovom se prilikom zahvaljujemo roditeljima dječ jih vrti a: "Mrav-Mač kovec, "Suncokret-Strahoninec,"Šumska jagoda-Mikuli ", "Vjeverica-Grač ani", "Vrbik-Gagarinov put" i "Grigor Vitez-Vrbani" kao iravnateljima, odgojiteljima, pedagozi ma i psiholozima spomenutih vrti a za suradnju u provođ enjuovog ispitivanja.

617


6/13

ORUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOO.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE. ..

4. Zbog svojih obveza nemam vremena č itati djetetu ili provoditi druge odgojno-obrazovne aktivnosti

s njim.

1. 1. uop e se ne slažem 1. 2. ne slažem se 1. 3. niti se slažem niti ne slažem

1. 4. slažem se 1. 5. potpuno se slažem

5. Roditeljima treba omogu iti da pomažu pri donošenju odluka u svezi zapošljavanja osoblja iplaniranja budžeta za vrti ki program.


6. Djelatnici vrti a trebaju upoznati roditelje s onim što djetetu ide dobro.


7. Zbog svojih obveza nisam u mogu nosti stalno biti u vezi s odgojiteljima djeteta.


8. Smatram da u grupi u kojoj je moje dijete nje dobro imati dijete s teško ama u razvoju.


9. Odgojitelji trebaju upoznati roditelje s napretkom njihovog djeteta.

1. 1. uop e se ne slažem 1. 2. ne slažem se 1. 3. niti se slažem niti ne slažem

1. 4. slažem se 1. 5. potpuno se slažem

HVALA VAM NA SURADNJI!

REZULTATI I DISKUSIJA

Ispitivanje stavova prema suradnji s dječ jim vrti em izvršeno je kod ukupno 237roditelja. Dobiveni rezultati prikazani su u Tablici 1.

Tablica 1

Ar it met ič ke sr edi ne i st and ard ne dev ij aci je is pi tan ih var ij abl i

Red. br. varijable: 1 2 3 4 5 6 7 8 9

X 4,54 3,12 3,76 2,27 3,43 4,60 2,45 2,36 4,63

SO 0,60 1,21 0,98 1,11 1,02 0,57 1,21 0,99 0,51

x =aritmetič ka sredina, SO =standardna devijacija

Rezultati u Tablici 1 (varijabla 1) pokazuju da je roditeljima važno znati u kojimvrti kim aktivnostima njihovo dijete sudjeluje tijekom dana te da su zainteresiraniza informacije o nač inu života, igri, uč enju i druženju svog djeteta u ustanovi,Dodatni razlog njihove zainteresiranosti može se povezati i s duljinom vremenakoje dijete dnevno provodi izvan obitelji (prosječ no izmeđ u 8-9 sati).

618


7/13


Rezultat dobiven za varijablu 2 u istoj tablici govori o neodluč nom stavu roditelja

kad je u pitanju njihCJvopovremeno volontiranje u vrti koj grupi u kojoj im jedijete. Ne mogu se opredijeliti ni "za" niti "protiv" tvrdnje da je zauzetost ostalimposlovima razlog koji im onemogu uje povremeno sudlelovanje s djetetom uzajednič kom životu djece u vrti u. Ovaj se rezultat djelomice može sagledati i ukontekstu nedovoljne socijalne otvorenosti predškolskih ustanova za duljeboravljenje iintenzivnije individualno sUdjelovanje roditelja u grupi. Volonterskirad roditelja u našim ustanovama nije razvijen što je, implicitno, takođ er moglodjelovati na rezultate. Ovakvu mogu nost interpretacije potkrepljuje i rezultatdobiven za varijablu 4 (Tablica 1). Roditelji teže tome da im se omogu i posjetdjetetu u vrti u kad god to zažele.

U varijabli 4 rezultat pokazuje da se roditelji kod ku e žele baviti svojim djetetom,č itati mu i provoditi druge odgojno-obrazovne aktivnosti te da nedostatakvremena zbog drugih roditeljskih obveza ne bi trebao biti razlogomzanemarivanja dječ jih socioemocionalnih i intelektualnih potreba.

Neopredjeljenost stavova roditelja prema mogu nosti osobnog sudjelovanja udonošenju odluka u svezi sa zapošljavanjem odgojitelja i drugih djelatnika upredškolskoj ustanovi kao i u svezi s planiranjem prorač una ustanove pokazujerezultat za varijablu 5. Takav njihov stav ne iznenađ uje ako se zna da udosadašnjoj praksi roditeljima nije bilo ponuđ eno sudjelovanje u zajednič kom

odluč ivanju o ovim pitanjima. Ve ina roditelja nema nikakvo iskustvo u tome pane mogu ni zauzeti stajalište o onome što ne poznaju. Međ utim, dobiveni rezultatu okviru ove varijable posredno može biti društveno indikativan jer govori u prilogtezi da su nam institucije još uvijek iznad pojedinca, što je znač ajka autoritarnihdruštvenih režima. U takvom kontekstu ne možemo u dovoljno mjeri rač unati naostvarivanje prijeko potrebnog partnerstva vrti a iobitelji u odgajanju djeteta.

Ve ina roditelja se slaže da ih djelatnici vrti a trebaju upoznati s onim u č emu je dijete uspješno (varijabla 6 u Tablici 1). Takvo stajalište oslikava njihovuoptimistič nu orijentaciju k uspješnosti u odgajanju, kao i želju za potvrdom

dječ jih sposobnosti od struč nih osoba. Drugim riječ ima, roditelji su zainteresiraniza napredak svog djeteta i na tom područ ju žele ostvariti suradnju s vrti em.

Takođ er izražavaju stajalište (varijabla 7 - Tablica 1) da im obveze nisu zaprekau održavanju stalne veze s djetetovim odgojiteljima. To znač i da se ova veza ilive održava ili da su je roditelji spremni ostvariti.

Smatraju da dijete s teško ama u razvoju može biti č lanom iste odgojne grupekoju pohađ a njihovo dijete (varijabla 8 u Tablici 1).

Ve ina roditelja želi da ih odgojitelji informiraju o uoč enom napretku u razvojunjihova djeteta.

Razlike u stavovima roditelja eksperimentalne i kontrolne skupine

Ispitani su stavovi 134 roditelja u eksperimentalnoj i 103 u kontrolnoj skupini. Uanalizi dobivenih rezultata primijenjena je jednosmjerna analiza varijance kojom

619


8/13


su testirane inicijalne razlike u stavovima roditelja obiju skupina prema suradnjis dječ jim vrti em.

Rezultati eksperimentalne i kontrolne skupine prikazani su u Tablici 2.

Tablica 2

Aritmetič ke sredine (X), standardne devijacije (SO),vrijednosti F testa (F) i razina znač ajnosti (P)

Red. br.varijabile X1 x2 SD1 SD2 F P

1. 4,48 4,61 0,59 0,60 3.04 0,93

2. 3,27 2,97 1,17 1,24 3.62 0,95*

3. 3,37 4,16 1,13 0,83 38.31 1,00*

4. 2,43 2,11 1,15 1,06 4.78 0,98*

5. 3,31 3,54 1,03 1,00 3.08 0,93

6. 4,54 4,65 0,56 0,59 1.95 0,86

7. 2,56 2,34 1,14 1,28 1.89 0,86

8. 2,54 2,18 0,97 1,00 7.94 1,00*

9. 4,56 4,69 0,54 0,48 3.92 0,96*

x1 = aritmetič ka sredina kontrolne skupine, x2 = aritmetič ka sredina eksperimentalne skupineS01 = standardna devijacija kontr. skupine, S02 = standardna devijacija eksperim. skupineF = F-test za analizu varijance, P = Znač ajnost F-testa (0.01, 0.05), * = statistič ki znač ajna razlika

Iz kvantitativnih pokazatelja u Tablici 2 uoč ava se da u varijablama pod rednimbrojevima 1, 5, 6 i 7. nema statistič ki znač ajnih razlika izmeđ u stavova roditeljaeksperimentalne i kontrolne skupine.

Međ utim, pogledaju li se u istoj tablici rezultati za varijable 2, 3, 4, 8 i 9, uoč avase statistič ki znač ajna razlika izmeđ u stavova roditelja eksperimentalne i kontrol-ne grupe prema suradnji s dječ jim vrti em.

Dok se npr. u varijabli 2 rezultati u eksperimentalnoj grupi u prosjeku grupirajuizmeđ u stupnja 2 i 3 na skali, u kontrolnoj se kre u izmeđ u 3 i 4 (Tablica 2). To,drugim riječ ima, znač i da se roditelji u eksperimentalnoj grupi ne slažu stvrdnjom kako im zaposlenost i druge obveze ne dozvoljavaju volontiranje uvrti koj grupi svog djeteta. Roditelji kontrolne grupe, suprotno ovome, tendirajuod neutralnog stava k slaganju s istom tvrdnjom. Smatraju da zbog zauzetostiostalim poslovima ne bi mogli povremeno sudjelovati sa svojim djetetom u

zajednič kom životu djece u vrti u. Dobivena razlika u stavovima može, izmeđ uostalog, biti rezultat različ ite razine razumijevanja važnosti povezivanja i partner-skih odnosa obitelji i vrti a za odgoj i razvoj djeteta. Roditelji kojima je topovezivanje manje bitno, ne e mo i osigurati dovoljan kontinuitet odgajanjasvog djeteta u dva različ ita socijalna konteksta, zbog č ega e najviše izgubitisamo dijete.

620


9/13

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, B.: ISPITIVANJE ...

Slič na situacija može se uoč iti i u varijabli 3. Razlike izmeđ u eksperimentalne i

kontrolne grupe su znač ajne, što ukazuje na veliku razliku u stavovima, jer seroditelji eksperlmentalne grupe slažu da im vrti treba omogu iti posjet djetetuu odgojnoj grupi kad god to žele, dok roditelji kontrolne grupe o tome nemajunikakvo određ eno stajalište.

Objašnjenje nedefiniranog stajališta roditelja kontrolne grupe može biti jednakoonom u varijabli 2. Ovi roditelji vjerojatno ne pridaju dovoljan znač aj povezivanjus vrti em. Tome se možda može dodati i pomanjkanje dosadašnjeg pozitivnogiskustva roditelja o boravljenju u vrti u, prouzroč eno, međ u ostalim, i stavovimanekih odgojitelja prema suradnji s roditeljima. Međ utim, zbog nedostatka podro-bnih podataka, o ovome možemo samo pretpostavljati.

U Tablici 2 rezultati takođ er ukazuju na znač ajnu razliku međ u stavovima jednei druge skupine roditelja u varijabli 4. To znač i da roditeljima eksperimentalneskupine druge obveze ne smetaju do te mjere da ne bi imali vremena baviti sedjetetom, č itati mu ili provoditi druge odgojno-obrazovne aktivnosti s njim.

Statistič ki znač ajna razlika dobivena je u rezultatima za varijablu 8 (Tablica 2).Roditelji eksperimentalne skupine imaju fleksibilnije i tolerantije stajalište premaintegraciji djece s teško ama u razvoju u redovite grupe djece u usporedbi smišljenjem roditelja kontrolne skupine. Međ utim, neodređ eniji stav roditeljakontrolne skupine o ovom pitanju ne mora znač iti da imaju neke predrasude usvezi s time. Možda u vrti u njihova djeteta nije in(egrirano niti jedno dijete steško ama u razvoju ili se u svojim razmišljanjima jednostavno nisu u dovoljnojmjeri bavili ovom tematikom.

U varijabli 9 dobiveni rezultati o stavovima roditelja takođ er se statistič ki znač ajnorazlikuju. Roditelji iz eksperimentalne skupine zainteresiraniji su za razvoj svogdjeteta od roditelja kontrolne ekupine, što dalje ukazuje na mogu u kvalitetnijuperspektivu suradnje ovih roditelja s vrti em. Kažemo "mogu u kvalitetnijuperspektivu suradnje" jer ona, dakako, ne ovisi samo o spremnosti i motiviranostiroditelja. Odgojitelj je taj o kojem u još ve oj mjeri ovisi ho e li se ovaj roditeljski

potencijal dovoljno iskoristiti za partnerstvo u zajednič kom podizanju djece.

ZAKLJUČAK

Na hotimič nom uzorku od 237 roditelja predškolske djece od 3-6 godina u č etirizagrebač ka i dva č akoveč ka vrti a, putem skale sudova, izrađ ene s tom svrhom,ispitani su stavovi roditelja o suradnji s dječ jim vrti em. U obradi i analizidobivenih rezultata primijenjeni su statistič ki postupci za određ ivanje aritmetič -

kih sredina i standardnih devijacijja, a za testiranje inicijalnih razlika u stavovimaroditelja eksperimentalne i kontrolne skupine primijenjena je i jednosmjernaanaliza varijance.

Rezultati pokazuju da se roditelji u velikoj mjeri zanimaju o tome kako im djecaprovode dan u dječ jem vrti u iu kojim aktivnostima sudjeluju, Uzmemo li u obzir

621


10/13


11/13

. • . . . .


Kunstek, M.: Uključ iv~nje obitelji u programe predškolskop odgoja, u Zbornik radova 3. Danipredškolskog odgoja Cakovec '94., str. 77-80., Dječ ji centar Cakovec, 1994., Cakovec.

Maleš, D.: Barijere uspostavljanju uspješnih suradnič kih odnosa izmeđ u roditelja i odgajatelja, uZbornik radova 2. Dani predškolskog odgoja Č akovec '93, str. 24-31., Dječ ji centar Č akovec, 1993.Č akovec.

Maleš D., Strič evi , 1.: Radionica: komunikacija - temelj suradnje roditelja I odgajatelja, u: Zbornikradova 4. Dani predškolskog odgoja Č akovec '95, str. 15-16., Dječ ji centar Č akovec, 1995., Č akovec.

Maleš D.: Roditelji i odgojitelji - partneri u procesu odgoja, u: Zbornik radova 3. Dani predškolskogodgoja Č akovec '94., str. 7-15. Dječ ji centar Č akovec, 1994., Č akovec.

Petrovi -Soč o, B.: Roditelji u američ kom head start predškolskom programu, u Zbornik radova 3.Dani predškolskog odgoja Č akovec '94., str. 81-85. Dječ ji centar Č akovec, 1994., Č akovec.

Powell, D. R.: Parents, pluralism, and the naeyc statement on developmentally appropriate practice,u Mallory, B. L., New, R. S. (eds): Diversity & Developmentally Appropriate Practices, Challenges For Early Chi/dhood Education, str. 166-182. Theacher College, Columbia University, 1994., New York.

Rogers Forston, L., Reiff, J. C.: Families and Teachers as Partners, str. 361-377., u EarlyChildhoodCurricullum, Open Structures for Integrative Learning, Allyn & Bacon, A Simon & Schuster Company,1995., Boston.

Saifer, S.: Working with Parents, str. 143-157. u Practical Solutions to Practically Every Problem, TheEarly Childhood Teachers Manual, Redleaf Press, 1990. St. Paul, Minnesota.

Seefeldt, C., Barbour, N.: Relating With Parents and Other Aduits in School and Community, 126-169.str., u Early Chi/hood Education, Macmillan College Publishing Company, 1994., New York.

Stevens, J. H.: Informal Social Support and Parenting, str. 152-165., u: Spodek, B., Saracho, O. N.(eds): Issues in Early Chi/dhood Curriculum, Teachers College, 1991., Columbia University.

oo. A Handbook for Involving Parents in Head Start, U. S. Department of Health and Human Services,Administration on Children, Youth ana Families, 1992., Head Start Bureau.

oo. Head Start Program Performance Standards, U. S. Department of Health and Human ServiciesAdministration on Children, Youth ana Families, Head Start Bureau, 1992., Columbus, Ohio.

oo. Parent Involment, u: Working Curriculum, str. 18-38. Child Development Center GeorgetownUniversity, 1994., Washington D. C.

623


12/13

:• • . .

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETRoVI -SaČ a, B.: ISPITIVANJE. ..

RESEARCH OF PARENTS· ATTITUDESCONCERNING COOPERATION WITH

KINDERGARTENS

Biserka Petrovi -Soč e

Faculty of Philosophy, Zagreb

Much scientific research in the field concerning cooperationbetween family and kindergarten and its influence on the educa-tion and development of the child indicate that there are strongconnections between these two social contexts and that theysupport the child's developmental potential. Thus, in the researchcarried out we wanted to find out what were the parents' attitudestowards the cooperation with the kindergarten, and whether therewere differences in the attitudes of the parents of both the expe-rimental and control groups. By means of a scale of opinions, 237parents were examined from 4 Zagreb and 2 Č akovec kinder-gartens. The variance analysis established a statistically signifi-cant difference in the attitudes of parents with regard to situationsin which the (im) possibility of spending time with the child/childreneither in the family or institutional context of the child's life isindicated, with regard to the integration of children with develop-mental difficulties into the regular pre-school program and withregard to the kindergarten teacher's need to inform about theimprovement of the child/children. However, in spite of thesedifferences in the attitudes of parents, it can be generally conclu-ded, based on the results, that parents are interested in coope-rating with kindergartens.

624


13/13

DRUŠ. ISTRAŽ. ZAGREB 18-19/GOD.4(1995),BR.4-5,STR.613-625 PETROVI -SOČ O, 8.: ISPITIVANJE. ..

MEINUNGSUMFRAGE BEI ELTERN UBERZUSAMMENARBEIT MIT KINDERGARTEN

Biserka Petrović-Sača

Philosophische Fakultet, Zagreb

Zahlreiche wissenschaftliche Untersuchungen auf dem Gebiet

der Zusammenarbeit zwischen Kindergarten und Eltern und derenEinfluB auf Entwicklung und Erziehung des Kindes zeigen, daBdurch den festen Bezug zwischen diesen beiden sozialen Kontex-ten das Entwicklungspotential des Kindes unterstUtzt wird. Fur dieAutorin war bei ihrer Untersuchung dah er von Interesse, welcheEinstellung Eltern zur Zusammenarbeit mit Kindergarten habenund ob sich die Meinungen der befragten Eltern von den Meinun-gen der Eltern aus der KontrolIgruppe unterscheiden. 237 Elternvon Kindern aus 4 Zagreber Kindergarten sowie 2 Kindergarten inČ akovec wurden mit Hilfe einer Urteilskala befragt. Die Varianz-analyse ergab statistisch relevante Unterschiede zwischen den

Meinungen der Eltern bezuglich Situationen, in denen die (Un-)M6-glichkeit der Besch8.ftigung mit dem eigenen Kind zum Ausdruckkam, sei es im tarnluaren Umfeld, sei es innerhalb von Institutio-nen; ferner bezuglich der Aufnahme behinderter Kinder ins regula-re Vorschulprogramm sowie bezuqllch der Notwendigkeit, den Er-zieher uber Fortschritte in der Entwicklung des Kindes zu infor-mieren. Trotz dieser Abweichungen in den Meinungen der Elternkann man aufgrund der Untersuchungsergebnisse insgesamtschlieBen, daB E/tern an der Zusammenarbeit mit Kindergarten in-teressiert sind.

Petrovic Soco

Documents

Transcript of Petrovic Soco