PEDAGO[KA - Ruka u testurukautestu.vin.bg.ac.rs/klima/press/17praxa.pdf · 2009. 5. 22. · rawe...
Transcript of PEDAGO[KA - Ruka u testurukautestu.vin.bg.ac.rs/klima/press/17praxa.pdf · 2009. 5. 22. · rawe...
1
P E D A G O [ K AP R A K S A
Kampawe o odnosu prema `ivotnomokru`ewu, time i otpadu, kratkogsu daha - jedini trajni efekat se po-sti`e obrazovawem dece jo{ odpred{kolskog uzrasta, sadr`ajimazasnovanim na istra`iva~kom i ek-sperimentalnom, o~iglednom pri-stupu u kome su ona akteri
Pedago{ka praksa od 11. aprila bavila
se obrazovawem za odr`ivi razvoj -
bila je posve}ena pedago{kim projek-
tima: Klimatske promene, Su`ivot sa sun-
cem. Za nastavnike je dat poseban deo koji se
odnosio na osnovne probleme ova dva projekta,
pedago{ki pristup, deo iz Agende 21, isku-
stva odre|enog broja nastavnika u ralizaciji
ovih projekata u {kolama, kao i definicija
odr`ivog razvoja. Ovaj broj je logi~an nasta-
vak prvog, a posve}en je jednom od najve}ih
problema ~oveka danas - otpadu.
U Srbiji se, kao i svuda u svetu, svi sla`u da su
kampawe o odnosu prema `ivotnom okru`ewu, a time i otpadu, na te-
leviziji, radiju, {tampi kratkog daha i da se jedini trajan efekat
posti`e obrazovawem dece jo{ od pred{kolskog uzrasta. Setimo se
samo bezbroj situacija kada deca, koja su u {koli dobila osnovne poj-
move o pona{awu u saobra}aju, pla~u ako roditeqi ho}e da pre|u uli-
cu kada je na semaforu crveno. Isti efekat se sigurno mo`e posti}i
ako im se jo{ od najranijeg uzrasta u {koli, primenom odgovaraju}ih
pedago{kih metoda, koje ne podrazumevaju memorisawe i dr`awe pre-
davawa, daju odgovaraju}i sadr`aji zasnovani na istra`iva~kom i
ekpserimentalnom, o~iglednom pristupu, u kome su oni akteri, a ne
vaspita~ica, u~iteqica ili nastavnik. Projekat Ruka u testu je po-
nudio niz modula posve}enih odnosu prema otpadu i na~inima zaga|e-
wa `ivotnog okru`ewa, koji se mogu preuzeti sa sajta http://rukau-testu.vin.bg.ac.yu. A nema boqeg ube|ivawa od prikaza nekih od tih
modula u delu namewenom aktivnostima u odeqewu.
VRSTE OTPADA
(Kratak izvod iz Zrnca nauka 4, Otpadi, Zavod za uxbenike, 2006)
Mo`emo re}i da ima onoliko vrsta otpada koliko ima vrsta pred-
meta ili materijala koje vi{e ne `elimo, a time i wihovih proiz-
vodnih instalacija. Tako otpad nastao u nekoj gradskoj ba{ti mora
biti negde stokiran, dok u selu biva direktno prera|en u kompost.
Otpadom nazivamo sve ostatke nekog proizvodnog procesa, tran-
sformacije ili upotrebe svake supstancije, materijala, proizvoda
ili bilo kog napu{tenog objekta.
Krajwim otpadom nazivamo ono {to ostaje kao rezultat tretmana
nekog otpada, a nije vi{e pogodno za preradu kako zbog tehnolo-
{kih, tako i ekonomskih razloga, naro~ito ekstrakcijom dela koji
se mo`e iskoristiti ili smawewem wegovog zaga|iva~kog ili opa-
snog karaktera.
Svakodnevni otpad mo`emo podeliti na tri grupe. U prvu spada
onaj koji bacamo u kanalizaciju. Uglavnom su to organske biorazgra-
dqive materije, bogate nekim toksi~nim supstancijama, poput sred-
stava za prawe koja zavr{avaju u slivniku, fosfati u deterxentima,
ostaci lekova koje izlu~uje na{e telo i, kona~no, voda upotrebqena
za prawe ulica, u kojoj su se nagomilali otpaci (automobilskih gu-
ma, rastvorenog cinka s krovova, ugqendioksida iz automobila itd.).
^ovek proizvodi u proseku 60 grama organskih biorazgradqivih ma-
terija dnevno, {to nazivamo BPK5 (biolo{ke potrebe za kiseonikom
tokom pet dana).
Ranije se na kraju odvoda otpada nalazila prirodna sredina, od-
nosno reka ili more, u koje su se direktno ubacivale upotrebqene vo-
de. Danas se, bar u industrijski razvijenim zemqama, koriste postro-
Kuda i kako s otpadom
OBRAZOVAWE
ZA ODR@IVI RAZVOJ
godina XXVI maj 2009. broj 728
NAMENA
Ovaj prilog je posve}en problemu vrsta zaga|ewa, zaga|ewa vode-
nih tokova, vrstama otpada i odnosa prema wemu, dat je re~nik
kori{}enih pojmova, moduli o otpadu i vodi za rad s u~enicima u
osnovnoj {koli, koje mogu da preuzmu sa sajta projekta Ruka u te-
stu (http://rukautestu.vin.bg.ac.yu). Tu su i izvodi iz detaqnijih
priloga koji se mogu na}i na srpskom jeziku u kwigama Zrnca nau-
ka 3 i 4 u delovima posve}enim kru`ewu vode u prirodi, polime-
rima, otpadu, kao i istra`iva~ki pristup u pedagogiji, koji je de-
taqnije prikazan na sajtu Ruka u testu.
Samo ~i{}ewem ulica sakupi se oko 70 kilogra-ma otpada godi{we po stanovniku. Industrij-ski i poqoprivredni otpad bi se mogao podeli-ti u osam grupa
Zadr`imo se za trenutak na nesakupqenom otpadu, onom koji bez-
bri`no ostavqamo posle na{ih izleta u prirodu. Wegovu veli~inu
je vrlo te{ko odrediti.
Na primer, samo ~i{}ewem ulica sakupi se oko 70 kilograma ot-
pada godi{we po stanovniku. Navedimo nekoliko brojnih vrednosti
brzine degradacije onoga {to potpuno bezbri`no razbacujemo:
Industrijski i poqoprivredni otpad bi se mogao podeliti u osam
grupa:
Prvi se odnosi na inertni otpad. U op{tem slu~aju re~ je o ze-
mqi, {utu, materijalima nastalim pri zemqanim radovima, koji ni-
su toksi~ni i ne sadr`e ni{ta specijalno ako su dobro klasirani.
Drugi tip je jalovina iz rudnika. To su stene posle eksloatacije,
koje sadr`e malo ili uop{te ne supstancije koja se dobija eksploata-
cijom rudnika.
Tre}i tip industrijskog otpada je sme}e iz doma}instva, grubi
industrijski otpad.
Specijalni industrijski otpad je na ~etvrtom mestu, tu razliku-
jemo organski otpad (vodoni~na goriva, rastvara~i, smole, uqa) te~ni
mineralni otpad, kao i polute~ni (kiseline, baze, sredstva za poli-
rawe povr{ina) i ~vrsti mineralni otpad (pesak iz topionica, soli
pri kaqewu cuanures, pepeo valan-
tes...).
U petu grupu spadaju bolni~ki otpa-
di u koje se ubrajaju oni iz doma}instva
i oni u vezi s negom, pri ~emu su neki
od wih radioaktivni.
Na {estom mestu je poqoprivredni
otpad koji se upotrebqava (|ubrivo,
{umski otpad), kao i otpaci pri nekim
proizvodwama (uvela trava, kosti,
{kart), ali i otpad iz trgovina i za-
natskih radwi itd.
Toksi~ni otpaci u ograni~enoj ko-
li~ini je sedmi tip otpada, a poti~u iz
Industrijski i poqoprivredni otpad
OSAM GRUPA ZA (BEZ)BRI@NE
jewa za pre~i{}avawe, u kojima se otpad degradira ili pak potpuno
zadr`ava. Ona, i pored dobrog funkcionisawa na kraju procesa pre-
rade, u reku ipak {aqu blato i ostatke otpada.
Blato u kome ponekad ima metala ili MIKROZAGA\IVA^A ra-
nije je razbacivano po poqima. Sada seqaci to sve ~e{}e odbijaju da
prihvate jer se pla{e trajnog zaga|ewa tla - zato se ono ponovo prera-
|uje ili sagoreva. Na kraju, ono {to se ne degradira ili ne zadr`i -
u op{tem slu~aju mawe od 10 odsto od onog {to je u{lo u prera|iva~-
ko postrojewe - odlazi u reku. To su uglavnom azotna jediwewa (amo-
nijak i nitrati) fosfor (izuzev u slu~ju vrlo kompleksne prerade,
{to je danas vrlo retko). Neki metali i mikrozaga|iva~i se rastva-
raju u reci, a zatim u moru, omogu}uju}i na taj na~in razvoj algi u vo-
di usled pove}anog |ubrewa. Taj proces se jo{ naziva i EUTROFIZA-
CIJA. Fekalne bakterije se tako|e izbacuju, {to obja{wava ~iwe-
nicu da je danas kupawe u velikim rekama opasno.
Drugi tip otpada su gasovi koje izbacujemo u atmosferu. Tako se
CO2 koji izdi{emo procesom fotosinteze reciklira. Tu je dim iz
dimwaka iz stanova gde se greje na ugaq, koji je i bio uzrok magle nad
Londonom, izduvni gasovi iz automobila, koji pospe{uju EFEKAT
STAKLENE BA[TE, a i kiselih ki{a, ako gorivo koje sagoreva sa-
dr`i sumpor. Dim nastao sagorevawem otpada sadr`i, izme|u osta-
log, i mikrozaga|iva~e poput dioksina. Tu treba pomenuti i dim iz
drugih inudstrijskih postrojewa, posebno elektri~nih centrala na
mazut, gas ili ugaq.
Tre}i tip otpada je ~vrsti otpad iz doma}instava, wega jo{ nazi-
vamo i sme}e, ono koje poti~e s na{ih |ubri{ta. ^esto mu se pridru-
`uje obi~ni industrijski otpad - koji stvaraju zanatlije, mala indu-
strijska postrojewa, trgovine, a koji nisu ni mawe ni vi{e toksi~an
od otpada iz doma}instava.
2
48 MILIONA TONA
Koli~ine otpada iz doma}instava i onih asimilovanih proizve-
denih u Francuskoj, u milionima tona u 1998, prema podacima
Francuske agencije ADEME, ~ine: otpad iz doma}instava - 22;
blato iz stanica za ~i{}ewe - 9; kabasti otpad (elektroaparati
iz doma}instva) - 6; obi~ni industrijski otpad na smetli{tima
doma}instava - 5; otpad pri ~i{}ewu ulica - 4; zeleni otpad iz
parkova i ba{ta - 1; otpad pri ~i{}ewu gradskih transportnih
sredstava - 1, {to je ukupno oko 48 miliona tona godi{we.
P E D A G O [ K AP R A K S A
PUTOKAZ ZA NASTAVNIKE
Tabela 1
zanatske proizvodwe (farbara, {tamparija, automobilskih radioni-
ca), istra`iva~kih laboratorija, bolnica.
Na osmom mestu je radioaktivni otpad.
U samom tekstu mogu se na}i vi{e o na~inu prerade pojedinih vr-
sta kao i cene wenog ko{tawa, kao i niz veoma bitnih referenci.
Polimerni otpad je posebna vrsta otpada koga zapreminski ima
najvi{e pa }emo dati kratak prikaz o mogu}nostima wihove prerada.
Polimeri
(Prikaz iz kwige: Zrnca nauka 4, Polimer, Zavod za uxbenike 4,
2006)
Polimerni otpad pripada kategoriji industrijskog i obi~nog ot-
pada (Otpadi, strana 95). Mo`e biti spaqen, razgra|uje ga i obi~na
svetlost (ovaj proces je dosta spor kod ve}ine polimera), a u zavisno-
sti od hemijske strukture mo`e do}i i do wegove biodegradacije raz-
li~itom brzinom.
Od pedeset pet miliona tona industrijskog i otpada iz doma}in-
stva, koliko ga ima godi{we u Francuskoj, na polimere i kau~uk ot-
pada oko dva do tri miliona tona (nemamo podatke za Srbiju). Od toga
je 70 odsto iz doma}instva, i to uglavnom od ambala`e, odnosno 25 ki-
lograma po stanovniku godi{we. U pogledu mase to nije velika koli-
~ina, ali uzimaju}i u obzir malu gustinu polimera, wegova zapremi-
na je velika, pa to zna~ajno doprinosi da nam izgleda da se na ovaj na-
~in zna~ajno zaga|uje okolina. Prema postoje}em zakonu, u odlagali-
{te se mo`e staviti samo ono {to bar delimi~no mo`e biti prera|e-
no i ponovo iskori{}eno, pa otuda i istra`ivawa koja bi omogu}ila
wihovu recikla`u.
Recikla`a otpada koji sadr`i polimere mo`e biti ostvarena na
tri na~ina.
Spaqivawe. Ve} du`e vremena se stare automobilske gume spaquju
u cementarama. U stvari, spaqivawem polimera se dobija isto toliko
energije koliko se dobija sagorevawem mazuta. Ovaj tip spaqivawa se
ostvaruje u instalacijama koje mogu da iskoriste oslobo|enu toplotu,
a istovremeno imaju i odgovaraju}e ure|aje za tretman dima. Proce-
wuje se da je na ovaj na~in 1995. dobijeno oko 250 000 tep (tona ekvi-
valentno petrola = 11,7 miliona vat~asova) sagorevawem plastike u
otpadu iz doma}instva, {to je malo u pore|ewu sa 250 miliona teppotro{enih u Francuskoj 1998 (nije nam poznato da li je ovo u Srbi-
ji ra|eno i koji su otpaci).
Hemijska recikla`a. U pitawu je regeneracija monomera iskori-
{}enih za sintezu polimera. Jednostavnim zagrevawem je mogu}e re-
generisati monomere iz maweg broja polimera. To je slu~aj sa metil-
polimetakrilatom (pleksiglas) ili polistirenom, pod uslovom da se
dobro operu. Pri zagrevawu, do visoke temperature, polietilen i po-
lipropilen prelaze u te~nu masu, sli~nu dizelu, koja mo`e biti upo-
trebqena kao frakcija nafte u procesu krekovawa. U toku je razvoj
hemijskog metoda za regeneraciju monomera iz poliuretana i polie-
stra PET.
Recikla`a materije. Kada su polimeri uptorebqeni za proizvod-
wu nekih predmeta (fla{e za vodu), koristi se procedura automat-
skog razdvajwa fla{a u zavisnosti od prirode polimera (PET ili
PVC). Izdvojene fla{e se zatim mequ, a dobijene granule se ubacuju
u proizvodni ciklus. Neki istra`iva~ki centri razvijaju metod re-
cikla`e polimera ili me{avine polimera za proizvodwu predmeta
za {iroku upotrebu (ba{tenske stolice, kavezi…). Industrija auto-
mobila prilago|ava izbor plastike tako da mo`e upotrebiti materi-
jale dobijene recikla`om. Na taj na~in se deo plastike dobijen reci-
kla`om koristi za proizvodwu branika.
Me|utim, uloga polimera u re{avawu energetskog problema mo`e
biti tako|e veoma interesantna. Kao primer se mogu uzeti baterije na
sagorevawe koje proizvode elektri~nu struju oksidacijom vodonika.
Ovom oksidacijom se proizvodi voda, a takve ma{ine su vrlo atrak-
tivne. Budu}i automobili bi mogli imati elektri~ni motor koji ne
bi stvarao buku, niti bi zaga|ivao okolinu. Pre prelaska na wegovu
industrijsku proizvodwu potrebno je razviti ekonomski povoqan po-
stupak za dobijawe polimera koji bi bili sposobni da razdvajaju pro-
store koji sadr`e vodonik i vazduh iz kojih bi se dobijala voda. Do-
sada{wi rezultati su ohrabruju}i pa se takva vozila ve} kre}u Evro-
pom i Severnom Amerikom
ZAGA\EWE VODOTOKOVA
Svi povr{inski i podzemni vodotokovi su ugro`eni ~ovekovim
neodgovornim pona{awem, industrijskom proizvodwom, koja ne vodi
ra~una o odr`ivom razvoju, nesavesnim odnosom prema otpadu, itd.
Ovakvim aktivnostima se prvo zagadi tlo, a zatim prirodnim vode-
nim ciklusom povr{inske i podzemne vode, ukqu~uju}i ~ak i arter-
ske bunare.
3
P E D A G O [ K AP R A K S A
Konceptualna {ema hidrogeolo{kog transfera iz okru`ewa
kod koga je kontaminirano tlo
Paqewe strwike
PUTOKAZ ZA NASTAVNIKE
PILOT-PROJEKTI
U Srbiji je pokrenuto vi{e pilot-projekata za razdvajawe i reci-
kla`u otpada iz doma}instva. Ovde navodim podatak o ^a~ku,
prema autoru Zorici Krecuq. Postoje}a deponija u ^a~ku jo{ pre
nekoliko godina ispunila je kapacitete, a nema mogu}nosti za
drugu lokaciju. Uvo|ewem primarne selekcije otpada u doma}in-
stvima smawena je koli~ina koja sti`e na deponiju, a izdvojeni
papirni i plasti~ni otpad se balira i prodaje prera|iva~ima. Za
sada je oko osam odsto doma}instva u ^a~ku dobilo zelene kante
za biolo{ki otpad i plave za suvi otpad, a u planu je da za dve go-
dine budu obuhva}ena sva doma}instva.
U re~niku pojmova su date neke od naj~e{}e upotrebqivanih
re~i u ovom prilogu i mnogobrojnim temama i raspravama o
odr`ivom razvoju
Arterska podzemna voda. To je kaptirana podzemna voda, ~ije su
vode pod takvim pritiskom da izbijaju same na povr{inu ako se na-
pravi bu{otina.
Biogas. Gas proizveden u deponiji otpada, biodegradacijom organ-
skih materija podlo`nih truqewu u uslovima redukcije. Ovaj gas sa-
dr`i uglavnom metan i nekoliko gasova neprijatnog mirisa poznati-
jih kao „merkaptani“.
Biodegradacija. Transforamcija organske materije pod uticajem
bakterija, koja tro{i ugqenik i vodonik da bi proizvela vodu i CO2pri uslovima za oksidaciju (u prisustvu vazduha), ili metana (SN
4)
pri uslovima redukcije (tj. u odsustvu vazduha).
Valorizacija. Prikupqawe upotrebqivih materijala iz otpada.
Na primer, plastika, metali, staklo, papir i karton...
DBO5 (potreba za kiseonikom tokom pet dana). Re~ je o koli~ini
kiseonika (u gramima po litru) koji mo`e potro{iti voda, zaga|ena
te~no{}u bogatom organskim materijama, da bi se ostvarila biodegra-
dacija tih organskih materija tokom pet dana. Ovaj vremenski inter-
val je izabran po dogovoru (prvo su ga upotrebili Englezi, ~ijim re-
kama je bilo obi~no potrebno pet dana da bi se ulile u more). Da bi se
saznala ukupna koli~ina organskih materija koje mogu oksidisati, a
zagadile su vodu, upotrebqava se druga veli~ina poznata kao DCO(hemijska potreba za kiseonikom), koja pokazuje koliko je tokom ok-
sidacije potro{eno kiseonika kori{}ewem jako oksidacionog sred-
stva (ozona...)
Ekolo{ka poqoprivreda. Novi na~in poqoprivredne proizvodwe
koji ima za ciq maksimalno smawewe upotrebe ve{ta~kog |ubriva i
raznih hemijskih tretmana, da bi se na taj na~in o~uvala okolina i
smawili tro{kovi proizvodwe. Ovaj na~in proizvodwe se zasniva na
boqem upoznavawu okoline i prakti~noj primeni tog saznawa. Na
primer, izu~avawe biolo{kih ciklusa bolesti u funkciji lokalnih
klimatskih uslova omogu}uje da se boqe predvide periodi u kojima je
potrebno za{tititi poqoprivredne kulture i u~initi mogu}im pri-
menu preventivnih metoda. Biolo{ka poqoprivreda, koja zabrawuje
upotrebu neprirodnih proizvoda, jedan je oblik ekolo{ke poqopri-
vrede.
Ekosistem. Funkcionalna i strukturna jedinica koju formiraju
dve komponente u stalnoj i dinami~koj interakciji. Jedna je fizi~-
ko-hemijska sredina biotop, a druga zajednica `ivih bi}a biocenoza.
Elektromagnento zra~ewe. Energija koja se prostire kroz neku
sredinu, i okarakterisana je samo talasnom du`inom. Svaki predmet
emituje elektromagnetne talase i {to je on topliji, to }e emitovani
talasi biti mawe talasne du`ine. Na primer, povr{ina Sunca, ~ija
je temperatura 6.000 0S, emituje maksimum szra~ewa sa talasnom du-
`inom od 0,5μm (ona odgovara zelenoj boji koju detektuju na{e o~i).
Predmeti na Zemqi (temperatura je izme|u - 50 i + 50 0
S), emituju
zra~ewe ~ija talasna du`ina ima maksimum oko 10 μm (nevidqiva za
na{e o~i).
Energija. Fizi~ka veli~ina koja se mo`e na}i u velikom broju
razli~itih oblika (kineti~ka energija, hemijska, gravitaciona,
termi~ka, energija zra~ewa, itd.) koji mogu prelaziti jedan u drugi
bez gubitaka. Pri predaji ili primawu energije sistem se transfor-
mi{e (na primer, dolazi do promene wegove brzine, temeprature ili
toplote...). Masa i energija se mogu transformisati jedna u drugu.
Energija se meri u xulima.
Eutrofizacija. Preterani razvoj algi u prole}e ili leti u reka-
ma, jezerima ili morima, usled ve}eg prisustva hranqivih materija
u vodi (nitrati i fosfati). U tako velekom prisustvu alge se gu{e,
umiru, i pri tome tro{e celokupan kiseonik u vodi izazivaju}i na
taj na~in smrt vodene faune.
Efekat staklene ba{te. Zagrevawe prouzrokovano smawewem ener-
getskih gubitaka usled prisustva materijala koji apsorbuje infracr-
veno zra~ewe.
Zgura. Ostaci pri sagorevawu otpada iz doma}instva. ^ine ga pe-
peo, par~ad stakla, porcelana, metala itd., odnosno sve ono {to nije
sagorqivo u pe}i.
Infracrveno. Zra~ewe ~ija talasna du`ina (0,8 m ili vi{e) ve-
}a je od one koja karakteri{e crvenu svetlost na koju je ~ovekovo oko
osetqivo. Infracrveno zra~ewe emituju hladna tela (temperatura
oko hiqadu stepeni Celzijusa), koja na tim temperaturama ne emitu-
ju vidqivu svetlost, i toplija tela koja pored we emituju i vidqivu
svetlost (na primer Sunce).
Kaptirana podzemna voda. Duboka podzemna voda koja se nalazi u
poroznim i propustqivim stenama, a iznad we je sloj nepropustqi-
vih stena (na premer, od gline). Voda se nalazi pod pritiskom nepro-
pustqivog sloja.
Kompostirawe. Degradacija aerobnih organskih materija (otpad
podlo`an truqewu, otpad iz ba{te), u gomili ili specijalnim kon-
tejnerima. Posle nekoliko meseci takav otpad postaje kompost, tj.
me{avina bogata humusom koja mo`e biti upotrebqena kao prirodno
|ubrivo za ba{te ili neke kulture.
Mikrozag|iva~i. Otrovne supstance male koncentracije (u vazdu-
hu ili u vodi), koje se stvaraju qudskom aktivno{}u, a predstavqaju
veliku opasnost za ~oveka i okolinu. Naj~e{}e su to organski mole-
kuli (poput policikli~nih aromati~nih ugqovodonika ili poli-
hlobifenila), pesticidi u vrlo malim koncentracijama ili te{ki
metali (olovo, cink, kadmijum...), u tragovima.
PVC (polivinilhlorid). Guste te~nosti koje formiraju lanci
aromati~nih ugqovodonika kod kojih je izvestan broj atoma vodoni-
ka zamewen hlorom. Upotrebqavaju se kao elektri~ni izolatori (po-
put piralena, koji se upotrebqava u velikim elektri~nim transfor-
4
P E D A G O [ K AP R A K S A
Efekat staklene ba{te
Re~nik pojmova
OD A DO [ U TRIDESET RE^I
PUTOKAZ ZA NASTAVNIKE
matorima kao fluid za hla|ewe). Prisutne su i u nekim malim cev-
nim transformatorima na neon (masni papir) ili u drugim {iroko
upotrebqivim industrijskim proizvodima. Toksi~ni su, pogotovu
po{to mogu proizvoditi dioksin pri sagorevawu na vrlo niskoj tem-
peraturi.
Pluviometar. Instrument koji slu`i za merewe visine ki{nog
taloga. U op{tem slu~aju je to levak pre~nika oko 50 cm, postavqen
na nekom izdvojenom mestu na visinu 1 m iznad tla, a slu`i da pri-
kupi ki{u koja padne na wegovu povr{inu. Meri nivo padavina u mi-
limetrima vode koja padne tokom dana, prilikom neke provale obla-
ka ili u vremenskom periodu (mesec, godina...). Ako se, pak, `eli iz-
meriti intenzitet kojim ki{a pada, tj. broj milimetara ki{e koja je
pala tokom odgovaraju}eg vremenskog intervala (jedan minut, jedan
sat...), potrebno je koristiti pluviograf. On meri vreme koje je po-
trebno da se napuni mala zapremina vode koju je prihvatio levak svo-
jom povr{inom. U op{tem slu~aju, ovoj zapremini odgovara visina
ki{nog taloga od 0,1 mm.
Podzemne vode. Postoji vi{e re~i koje ozna~avaju pojam podzem-
nih voda. Bunarska voda (freatoska voda) predstavqa prvi sloj pod-
zemne vode koji sre}emo pri kopawu bunara. Naziva se jo{ i slobodna
podzemna voda. Podzemna voda ima debqinu poroznih stena ispod po-
vr{ine tla, koje su zasi}ene vodom, na nekoj geografskoj {irini.
Vrh bunarske vode ~ini slobodna povr{ina podzemnih voda, tj povr-
{ina koju sre}emo pri kopawu bunara. Osnovu podzemnih voda ~ini
sloj nepropustqivih stena (ili slabo propustqivih) koje se nalaze
ispod poroznih stena u kojima su podzemen vode. Nezasi}enom zonom
se naziva zona iznad slobodne podzemen vode, izme|u slobodne povr-
{ine i povr{ine tla.
Polietilen visoke gustine. Vrlo otporan plasti~ni materijal od
koga se prave odvodne cevi za vodu ili membrane predvi|ene za prepo-
krivawe dna kod deponija otpada. Ovaj materijal je ~esto crne boje, uz
dodatak ~estica ugqenika, da bi slu`io kao za{tita od svetlosti.
Polimeri. Ogromne molekularne strukture oformqene objediwa-
vawem velikog broja osnovnih molekula, me|usobno povezanih hemij-
skim vezama. @iva materija sadr`i ogroman broj polimera razli~i-
tog tipa. Homopolimeri su formirani od osnovnog elementa iste vr-
ste (primer amidona), a heteropolimeri od osnovnih elemenata razli-
~ite vrste (proemer proteina).
PPM. Skra}enica od deo na miliona. Obi~no se koristi za izra-
`avawe koncentracije gasa poput SO2
. Na primer, koncentracija
SO2
od 330 ppm ozna~ava da na milion molekula gasa ima 330 mole-
kula SO2.
REFIOM (Ostaci pre~i{}avawa dima pri sagorevawu otpada iz
doma}instva). Re~ je o vrlo finim ~esticama izdvojenim iz dima,
kiselina (koja poti~e od sagorevawa plasti~nih proizvoda koji sa-
dr`e hlor), koje se neutrali{u u kre~u, i drugih mikrozaga|iva~a
izdvojenih pre~i{}avawem dima. Po{to sadr`i brojne te{ke meta-
le, REFIOM mora biti stabilizovan me{awem s cementom i stoki-
ran u odlagali{tima prve klase, namewenim specijalnom indu-
strijskom otpadu.
Sliv. Oblast geografskog prostora u kome sve ki{ne vode zavr{a-
vaju u reci koja odvodi vodu iz we.
Spektar. Energetska raspodela svetlosti, emitovane nekim telom,
prema talasnoj du`ini ili, kvalitativno, prema boji zra~ewa koje
nosi tu energiju.
Tehni~ki centri za odlagawe otpada. Ime dato pokrivenim depo-
nijama otpada. [ema i princip rada je dat na strani 98. Zrnca nau-
ka 4, Zavod za uxbenike, 2006.
U~vr{}ivawe. Postavqawe ~vrstog (pepeo...) ili te~nog otpada u
neku ~vrstu matricu da bi se izbegla mogu}nost da toksi~ni sadr`a-
ji koji se nalaze u wima budu lako izdvojeni vodom. ^esto se za ove
svrhe upotrebqava cement ili se ponekad ~ak i pakuje u staklo na vr-
lo visokim temperaturama.
Fotosinteza. Proces tokom koga hlorofilne biqke upotrebqava-
ju sun~evu svetlost, kao energetski izvor, za sintezu organskih mate-
rija (naro~ito {e}era), polaze}i od vode i ugqendioksida koji se na-
laze u okolini. Sinteza organskih materija je pra}ena osloba|awem
kiseonika.
Cement. Re~ cement se upotrebqava da ozna~i svaku me{avinu ko-
ja mo`e da o~vrsne i objedini druge predmete. U svakodnevnom jeziku
ona implicitno podrazumeva vrstu cementa poznatu kao protland, ko-
ji je nastao pe~ewem me{avine kre~waka i gline, a koji, samleven,
o~vr{}ava i s vodom.
^estice aerosola. Male ~vrste ili te~ne ~estice suspendovane u
vazduhu. U meteorologiji se pravi izuzsetak za slu~aj vodenih kapqi-
ca koje se nen nazivaju aerosoli nego „hdrometeori“.
5
P E D A G O [ K AP R A K S A
Nameweno u~enicima
OD TESTA DO EKSPERIMENTAOvi moduli su nameweni u~enicima osnovne{kole, po~ev od prvog razreda, a mogu se preuzi-mati sa sajta http://rukautestu.vin.bg.ac.yu)
UPOZNAVAWE S PROBLEMOM
Rezime: Ovaj modul sadr`i devet sekvenci koje omogu}uju da se
u~enici upoznaju s problemom otpada koji se stvara kao posledica
qudskih aktivnosti, ali i s mogu}nostima wegove prerade.
Osnovni elementi - Jedinstvo i razli~itost `ivog sveta: ekolo-
{ki pristup neposrednom `ivotnom okru`ewu; uloga i mesto `ivih
bi}a, pojmovi prehrambenih lanaca i mre`a
1. Po~etna pitawa: Prethodni test o otpadu uop{te
2. Sadr`aj na{eg otpada: [ta se sve nalazi u na{em otpadu? Iz-
bor kriterijuma za klasifikaciju svakodnevnog otpada, a zatim,
eventualno, pribli`ni prora~un wegove koli~ine.
3. Pojam biorazgradqivosti: Pojam biorazgradqvosti. Kako utvr-
diti da li je neki otpad biorazgradqiv ili ne? Koji uslovi pospe{u-
ju biorazgradqivost? Eksperiment s minijaturnom deponijom.
4. Opasnosti za vodu u deponiji: Pojam zaga|ewa. Problemi s vo-
dom u deponiji. Uloga zemqe kod fenomena prodirawa vode.
5. Pre~i{}avawe vode: Pojam pre~i{}avawa. Kako deluje zaga|e-
na voda pri prolasku kroz deponiju?
Pravqewe prirodnog filtera, koji samo delimi~no pre~i{}ava
zaga|enu vodu.
Po~etna pitawa - predtest
Ciqevi: Utvrditi po~etna znawa i koncepcije u~enika
Tok ~asa: Upitnik se raspodequje po grupama. Tra`i se da u~eni-
ci u svakoj grupi razmisle, a zatim i odgovore na postavqena pitawa.
Jedan od u~enika u ulozi izvestioca izla`e mi{qewe svoje eki-
pe.
Predtest: Problem otpada - grupa - :
1. [ta je za tebe otpad? 2. Ko proizvodi otpad? 3. Gde stavqamo ot-
pad? 4. [ta se de{ava sa otpadom? 5. [ta, po tvom mi{qewu, zauzi-
MODULI O OTPADU I ZAGA\EWU VODOTOKOVA
ma najve}u zapreminu u kanti za otpadke ili kontejneru? 6. Da li se
neke vrste otpada mogu ponovo iskoristi? Ako ih ima, navedite pri-
mer. 7. Da li bi mogao da da{ definiciju pojma recikla`a? 8. Da li
poznaje{ simbole kojim se ozna~avaju recikla`e? Nacrtaj neki od
wih. 9. [ta je, prema tvom mi{qewu, zaga|ewe? 10. Ko zaga|uje? 11.
Koja su to pitawa u vezi otpada na koja bi `eleo da da{ odgovore?
Problem otpada
Rezime: [ta sve ima u na{em otpadu? Napravite kriterijum za
wegovu klasifikaciju, zatim klasirajte otpad nastao svakodnevnim
aktivnostima i, eventualno, procenite wegovu zapreminu.
Ciq: Klasirati kategorije otpada iz doma}instva. Procenite ko-
li~inu ba~enog otpada.
Odvijawe aktivnosti: Deca, s plasti~nim rukavicama, donose ke-
su otpada koju prazne na sto.
Tra`imo od wih da izaberu kriterijum klasifikacije, a da za-
tim formiraju razli~ite grupe otpada. Svoje rezultate opisuju u eks-
perimentalnoj svesci. U~enik koji izve{tava mo`e to da uradi i
usmenim putem. Zajedni~kom diskusijom i razmatrawem zapremine
otpada koji se sakupi za odre|eno vreme u~enici mogu da prora~unaju
koliko bi vremena bilo potrebno da se otpadom napuni wihova u~io-
nica.
Materijal: za grupu od ~etiri u~enika: otpad donet od ku}e; ruka-
vice; stare novine.
Pojam biorazgradqivosti
Rezime: Pojam biorazgradqivosti. Kako utvrditi da li je otpad
biorazgradqiv ili ne? Koji uslovi pospe{uju biorazgradqivost?
Eksperimntalni test s minijaturnom koli~inom otpada. Ciq: Uve-
sti pojam biorazgradqivosti. Zamisliti eksperiment kojim prvo
treba utvrditi da li je neki otpad biorazgradqiv ili ne, a zatim te-
stirati klimatski uticaj (ki{a, temperatura) na brzinu razgradqi-
vosti.
Izvo|ewe eksperimenta
Po~iwe se diskusijom: Kako utvr|ujemo da li je neki otpad biora-
zgradqiv?
U~enici }e mo`da predlo`iti da se otpad zakopa, a zatim da se
~eka...
Pod pretpostavkom da je otpad zaista biorazgradqiv, {ta je po-
trebno uraditi da se razgradi {to je mogu}e pre?
U~enici }e pomenuti ki{u, sunce...
Kako utvrditi da li je neki biorazgradqivi otpad i uni{ten za-
hvaquju}i toploti, vodi ili zemqi?
Potrebno je navesti u~enike da zamisle eksperiment kojim }e te-
stirati ove parametre odvojeno.
Po~iwe se eksperimentima. Mogu}e je predvideti eksperiment za
svaku grupu. Evo predloga za odeqewe od osam grupa (tabela 2).
Zapa`awa: Eksperiment s organskim otpadom pokazuje da je po-
trebno dodavati vrlo malo vode da ne bi do{lo do wegovog razvodwa-
vawa i osloba|awa neprijatnog mirisa.
Potrebno je, ipak, imati i sud u kome je mnogo vode: on }e poslu-
`iti za ~as na kome }emo istra`ivati zaga|ewe vode
Materijal: za grupu od ~etiri u~enika: 1 plasti~ni sud, otpad
svih kategorija, u izvesnim slu~ajevima i zemqa.
PRIMER PROIZVODWE BIOGASA
Rezime: U~enici istra`uju mogu}nost proizvodwe biogasa iz ot-
pada organske prirode.
Ciqni pojmovi: Materija i energija: jednostavni primeri ener-
getskih izvora i proizvodwe energije, potro{wa i {tedwa energije
Tok ~asa
Primeri problem-situacija: Kako u ku}i ili {koli, na jeftin
na~in i bez ikakve opasnosti, proizvesti biogas iz organskih mate-
rija koje su nam nadohvat ruke?
Pitawa u~enika:
- Da li je mogu}e upotrebiti bilo koji tip organskih materija
(`iva bi}a, koli~ina)?
- Da li eksperiment treba da bude izveden u zatvorenoj ili otvore-
noj prostoriji?
- Da li }e osloba|awe mehurova biti znak prisustva gasa?
- Koje }e biti osobine ovog gasa? Bez mirisa ili neprijatnog mi-
risa? Nevidqiv?
- Da li ovaj gas mo`e da sagoreva i da se koristi za proizvodwu
energije?
Primeri eksperimenata koje su predlo`ili u~enici:
Stavimo organske materije, tokom vi{e dana, u razli~ite dobro
zatvorene sudove:
- neki neka budu providni da bismo mogli da posmatramo {ta se
de{ava,
- drugi su prepu{teni izboru u~enika.
Zapa`awe: Sa~ekajmo da organske materije dostignu sobnu tempe-
raturu, a zatim ih zatvorimo u sudove.
Eksperimenti u u~ionici:
Stavimo organske materije u kutije ili fla{e. Napunimo ih do
polovine vla`nim i `ivim biqnim organskim materijama.
Zatvorimo pa`qivo pomo}u ~epa s navojnicom ili celofanom.
Pripremimo eksperimentalnu svesku. Bele`imo precizno sve {to
radimo u svakom eksperimentu: koli~inu postavqene organske mate-
rije (vrsta, masa); dan i ~as po~etka eksperimenta.
- Ostavimo materijal da fermentira...
Postavimo sud pored mlakog toplotnog izvora (sunce, radija-
tor...) tokom 5 do 7 dana.
- Posmatrajmo:
6
P E D A G O [ K AP R A K S A
Tabela 2
Biogas
MODULI O OTPADU I ZAGA\EWU VODOTOKOVA
Da li se celofan podi`e? Ne. Za{to? Probu{imo ga iglom. [ta
se de{ava? Oseti se miris truqewa.
Svakodnevno posmatrajmo bocu. [ta se de{ava?
Neznatnim sabijawem biomase - zamagqewe na zidovima.
Odvrtawem ~epova - slabo zvi`dawe, odvratan miris.
Prisustvo gasa (sila`a u poqoprivredi)
Zakqu~ci:
Eksperiment je u prvom slu~aju bio neuspe{an. Za{to?
- Zbog vrlo debelog sloja mase organske materije?
- Celofan je bio porozan?
Organske materije (biomasa) u drugom slu~aju su fermentirale,
gas je imao odvratan miris. Dakle, formiran je biogas pod priti-
skom.
Zapa`awa nastavnika:
- Eksperiment je atraktivan i odu{evqava u~enike, a ne zahteva
mnogo materijala.
- Obja{wewa o formirawu gasa i wegovoj upotrebi su dobijena od
francuskog distributera gasa.
Materijal:
Za odeqewe: plasti~ne kutije i boce; celofan; metalna konzerva;
~epovi; organske materije: biqke, grane, quske od krompira.
VODENI CIKLUS
Rezime: Modul ~ine tri sekvence (obra|ene u {est ~asova) putem
kojih se upoznaje vodeni ciklus u prirodi. Pojmovi stawa i promene
stawa (razmatrani ranije) ukqu~eni su u ovaj kompleksni sistem.
U~enici se, u posledwem delu, interesuju za delovawe vode i koristi
od we za `ivotno okru`ewe.
Osnovni elementi modula: Materija: stawa i promena stawa vode;
me{avine i rastvori. Upoznavawe `ivotnog okru`ewa, tok i tran-
sformacija vode u prirodi; kvalitet vode.
Odakle dolazi voda: Upoznati po~etne koncepcije u~enika.
Eksperimenti kojim se prikazuje topqewe par~eta leda usled po-
vi{ewa temperature. Ozna~iti elemente koji omogu}uju ta~no merewe
(postavqawe termometra, broj komada leda, itd.).
Crtawe krive topqewa leda.
Pravqewe magle i ki{e pomo}u kondenzacije: opa`awe vodenih
kapqica koje se pojavquju na hladnoj plo~i iznad suda napuwenog to-
plom vodom.
Pojmovi isparavawa i kondenzacije. Zakqu~ak u vezi s vodenim
ciklusom.
Kuda odlazi voda: U~enici zami{qaju eksperimente koji pokazu-
ju kako voda prodire u tlo. Pojam propustqivog ili nepropustqivog
tla.
^emu slu`i voda: Voda omogu}uje rast biqaka: klijawe semena uz
promenu razli~itih parametara.
Voda i qudi: potro{wa vode u doma}instvu. Kako filtrirati
prirodnu neprera|enu vodu? Eksperiment s filtrirawem.
Gde se koristi voda?
Rezime: Voda se koristi za zalivawe biqaka - omogu}iti klijawe
semena promenom razli~itih prametara.
Voda i qudi: potro{wa vode u doma}instvu. Kako filtrirati
prirodnu nekori{}enu vodu? Eksperiment s filtrirawem.
Ciq: Pokazati da kori{}ewe vode biqkama omogu}uje razvoj.
Ciqni pojmovi: Materija i energija (voda: kqu~awe, isparavawe
i zamrzavawe; vodeni ciklus u prirodi).
^as 1: Ki{nica se tro{i
Voda omogu}ava razvoj biqaka; klijawe semena.
Tok ~asa
Nastavnik tra`i od u~enika da utvrde koji elementi uti~u na
klijawe biqaka, s posebnim naglaskom na zna~aj vode. Svaka grupa
postavqa svoj eksperiment i precizira parametre: u~estalost zaliva-
wa, tip semena, koli~ina kori{}ene vode, upotrebqena podloga (ze-
mqa ili pamuk) itd.
Treba insistirati na odvojenom testirawu parametara. U protiv-
nom, ne}e mo}i da izvuku bilo kakav zakqu~ak. U svakom eksperimen-
tu je potrebno mewati samo jedan jedini parametar (u~estalost zali-
vawa, priroda semena, koli~ina kori{}ene vode, podloga) u odnosu na
referentni eksperiment.
Posmatrawa }e se vr{iti tokom vi{e dana, uz organizovano sme-
wivawe u~enika koji zalivaju i bele`e ono {to su opazili.
Za produbqivawe problematike: Svakoj grupi se predla`e dodat-
ni eksperiment s belim cvetom, ~ija stabqika je zarowena u obojenu
vodu. Posle nekoliko sati i pupoqci se oboje. Ispitivawe uticaja
padavina u regionu na prirodu tokom godine. Da li ku}ne biqke ima-
ju potrebu za ve}om koli~inom vode?
^as 2: Vodu tro{i ~ovek, ali kako imati ~istu vodu?
Voda omogu}uje razvoj biqaka; klijawe semena.
Izvo|ewe eksperimenta
Bilo bi dobro da u~enici prethodno naprave anketu o potro{wi
vode u svojoj ku}i: gde i kako se tro{i voda u doma}instvu? Odakle se
dobija voda? Na zajedni~kom sastanku je mogu}e i analizirati ono
{to je zakqu~eno. Pre po~etka ~asa predla`e se u~enicima da ponesu
prirodnu nepre~i{}enu vodu (na primer, re~nu, morsku, iz barice
posle ki{e...) i da je zatim probaju: u~enici }e se usprotiviti ovom
predlogu. Ovo je prilika da se od wih zahteva da zamisle eksperiment
koji }e im omogu}iti da vodu pre~iste. Ovaj ~as je mogu}e podeliti na
dva dela:
- Prvi deo: svaka grupa postavqa zami{qeni eksperiment, a na-
stavnik zatim izvla~i zakqu~ak porede}i dobijenu vodu s vodom koju
su doneli.
Neki su predlo`ili talo`ewe, drugi filtrirawe kroz sita,
filtere za kafu... U~enici }e uglavnom dobiti prozra~niju, ali
ipak jo{ ne bistru vodu. Potrebno bi bilo da voda ispari, a zatim je
ponovo kondenzovati da bi se dobio prihvatqiv rezultat, ali ni tada
voda ne}e biti dobra za pi}e!
- Drugi deo: nastavnik u~enicima predla`e znatno razvijeniji
model za filtrirawe vode, koji u najgrubqem prikazuje ono {to se de-
{ava pri prolasku vode kroz tlo.
Filtrirana voda je naizgled ~ista, ali deci treba naglasiti da
jo{ uvek nije za pi}e, jer mo`e da sadr`i `ive mikroorganizme (bak-
terije, itd.), pa je u tom pogledu jo{ uvek neupotrebqiva za pi}e. Da
bi bila za pi}e, potreban je odgovaraju}i hemijski tretman. Slojem
ugqa se uglavnom odstrawuju mirisi, {qunak zadr`ava krupne ~e-
stice, pesak one sredwe veli~ine, a pamuk vrlo fine.
7
P E D A G O [ K AP R A K S A
Prolazak vode kroz tlo
MODULI O OTPADU I ZAGA\EWU VODOTOKOVA
U organizovanoj poseti stanici zapre~i{}avawe vode u~enici se upoznaju s in-dustrijskim ciklusom vode: od stanice zapre~i{}avawe do slavine...
Umesto zakqu~ka u vezi s vodenim ciklusom, mogu}e je zamisliti
{emu koja prikazuje taj ciklus.
Materijal: za grupu od ~etiri u~enika: {est dowih delova plas-
ti~ne boce; pamuk; zemqa; razli~ita semena (pasuq, rotkvica, soja, itd.).
Kuda odlazi ki{nica
Rezime: U~enici zami{qaju eksperiment kojim treba da poka`u kako
voda prodire u tlo. Pojam propustqivog i nepropustqivog tla.
Ciq: Eksperiment s prodirawem vode u razli~ite tipove tla.
Klasirawe razli~itih tipova tla prema funkciji wihove pro-
pustqivosti.
[ta se de{ava s ki{nicom? Ona te~e, a zatim: prodire u tlo; sakupqa
se u jezerima, moru; isparava. Ovi predlozi mogu biti predmet diskusije u
vezi sa slede}im eksperimentom.
Izvo|ewe eksperimenta
Od u~enika se tra`i da zamisle eksperiment kojim }e pokazati kako voda
prodire u tlo. Svaka grupa postavqa svoj eksperiment pomo}u materijala koji
im je na raspolagawu. Mogu}a je i zajedni~ka diskusija predlo`enih re{ewa.
Treba uzeti u obzir pitawa koja postavqaju u~enici i pratiti na~in
raspodele zadataka i rada u grupi. U stvari, potrebno je istovremeno is-
prazniti vodu iz suda i ukqu~iti {topericu koja meri vreme prolaska vode
kroz razli~ito tlo. Zatim je potrebno ozna~iti trenutak kada pro|e prva kap
vode kroz filter, a potom zaustavi {topericu.
U~enici mogu da analiziraju izgled filtrirane vode (rastvorene sup-
stance koje su korisne za ishranu biqaka, veza sa slede}im ~asom). Rezultati
se zatim predstavqaju pred celim odeqewem. Zatim se izvodi zakqu~ak o os-
obinama razli~itih vrsta tla. Uvode se pojmovi propustqivost, nepro-
pustqivost. Za produbqivawe problematike - mogu}e je uvesti i pojam podzem-
nih voda, zaga|ewa vode.
Materijal - za grupu od ~etiri u~enika: 4 plasti~ne boce podeqene na dva
dela; 1 mala kanta za polivawe; zemqa, glina, {qunak, pesak; 1 {toperica; 4
velika filtera za kafu.
Aktivnosti: filtrirawe prqave vode
Rezime: Pravqewe razli~itih filtera kroz koje se sukcesivno propu{ta
voda. Pravqewe vi{eslojnog filtera. Ciq: U~enici zami{qaju jednostavni
sistem za filtrirawe vode u u~ionici, a zatim prime}uju da ta voda jo{ uvek
nije za pi}e. Ciqni pojam: Kvalitet vode. Nau~ni pojmovi - razlika izme|u
~iste vode (naizgled bistre) i vode za pi}e, filtrirane, pre~i{}ene...
Pedago{ki pristup - polazna situacija
Tokom posete stanici za pre~i{}avawe vode u~enici otkrivaju da voda
reke (ili neke druge akumulacije) mo`e posle pre~i{}avawa biti kori{}ena
za pi}e. Po povratku u u~ionicu `ele da pre~iste vodu koja je mutna i puna
raznih otpadaka.
Hipoteza koju su postavili u~enici: Vodu treba filtrirati pomo}u ma-
terijala koji zadr`avaju prqav{tinu. Eksperimenti koje su predlo`ili
u~enici: Testirawe razli~itih filtera: fino najlonsko sito, pesak ili
{qunak, ugaq, papirni filter ili pamuk; prese}i plasti~ne fla{e i na
wih postaviti razli~ite filtere.
Eksperimenti - faza 1: Svaka grupa od {est u~enika dobija pomenuti ma-
terijal i pristupa izvo|ewu predlo`enog eksperimenta.
Voda se naizmeni~no presipa iz jedne u drugu bocu.
Zakqu~ak u vezi s eksperimentom: U~enici nailaze na slede}e pote{ko}e:
Za eksperiment je potrebno dosta mesta. Vode ima svuda. Sve ovo nije prak-
ti~no. Formiraju se prve konstatacije. Sve grupe ne dobijaju iste rezultate.
Filtere treba postaviti takvim redom da se prvo zadr`i najkrupnija ne~is-
to}a. [to je filter ve}i, voda je ~istija, ali joj je potrebno vi{e vremena da
pro|e. Mogu}e je postaviti filtere jedan iznad drugog.
Faza 2: Pravi se sinteza onoga {to je zapa`eno u svakoj grupi i ponavqa
se eksperiment s onim {to se smatra najuspe{nijim: svaka grupa pravi po
jedan filter. Za ovaj deo se konsultuje literatura o pre~i{}avawu vode.
Napravqen je jedan slo`eni filter, pove}ane su dimenzije pojedinih e-
lemenata za filtrirawe, koji su zatim postavqeni jedan iznad drugog.
Bilans eksperimenta: Svaka grupa je uspela da dobije ~istiju vodu.
Eksperiment traje dosta dugo jer voda mora da pro|e kroz svaki filter.
Zakqu~ak: Mogu}e je pre~istiti prqavu vodu postavqawem niza filtera
jedan iznad drugog. Voda prvo mora da pro|e kroz filter koji zadr`ava na-
jkrupniju ne~isto}u, a zatim kroz sve finije filtere.
U~enici navode posledwe zapa`awe: U vodi su jo{ uvek preostale bakter-
ije, mikrobi, o kojima su nam pri~ali u stanici za pre~i{}avawe vode. Da
bismo ih uni{tili, vodi treba da se doda hlor, ali ni tada nemamo mikroskop
da bismo mogli da upredimo vodu pre i posle tretmana.
Produbqivawe problematike: Istra`ivawe `ivotnog okru`ewa je jedna
od mogu}ih dodatnih aktivnosti: istra`ivawa vezana za vodu u svakodnevnom
`ivotu, istra`ivawa reke...
Materijal: plasti~ne boce; fino najlonsko sito; pesak; {qunak; ugaq;
papirni filter; pamuk.
Pripremio Stevan Joki}
8
Umesto zakqu~ka
MI[QEWE NASTAVNIKA
Smatra se da u~enici ~ak i delimi~nom primenom nau~nog metoda
uspevaju da formuli{u pitawa, a zatim rasu|ivawem, na osnovu
onog {to su opazili, dolaze do predloga odgovaraju}eg re{ewa.
Isto tako, primenom tehnolo{kog pristupa uspevaju da ne{to za-
misle, naprave i transformi{u tokom eksperimentisawa. Usled
toga, naziru zna~aj i va`nost nau~nog i tehnolo{kog razvoja i we-
govog uticaja na `ivotno okru`ewe.
Ova op{ta ideja dominira nau~nim pristupom u {koli, a oslawa
se na mi{qewe pokreta~a projekta Ruka u testu (La main à lapâte) @or`a [arpaka, koji smatra da nau~ne aktivnosti
omogu}uju deci da istovremeno razumeju kako da vode i interpre-
tiraju neko istra`ivawe. Tako da znawe ne dolazi kao magija,
nego zato {to ga oni savla|uju.
P E D A G O [ K AP R A K S A
Vodeni ciklus
Pre~i{}avawe vode
OD STANICE DO SLAVINE
MODULI O OTPADU I ZAGA\EWU VODOTOKOVA