Pedagogija Gudjons - sazetak

8/10/2019 Pedagogija Gudjons - sazetak

1/28

1. PEDAGOGIJA KAO ZNANOST O ODGOJU

Pedagogija je znanost o odgoju i obrazovanju koja daje teorijski okvir (skup znanstvenihspoznaja i tvrdnji) za praktino djelovanje odgojno-obrazovne procese koji pripremaju iusmjeravaju osobu za ivot u razliitim okruenjima (drava, kola, obitelj, posao). edagogija

je znanost koja se bavi odgojno-obrazovnim procesima, a subjekti odgoja su djeca, uenici, ali iodrasli (roditelji, nastavnici, lijenici, ...).

edagogija je empirijska znanost iz ega proizlaze ovi ciljevi pedagogije!

prouavati odgojno-obrazovnu stvarnost (praksu) i dati neke iskaze, pretpostavke o njoj

pretpostavke se moraju provjeriti i dokazati odgovaraju"im znanstvenim metodamaistraivanja (one se moraju znanstveno vrednovati)

prilikom istraivanja utvrditi zakonitosti (logike dosljednosti) u odgojno-obrazovnomprocesu, iz toga izvu"i norme (dokazane teorijske postavke) te ih sistematizirati

edagogija je praktina znanost iz ega proizlazi cilj pedagogije! dokazane tvrdnje i zakonitostiiz teorije prenijeti na praksu, osposobiti ljude (pedagoge) da se mogu to kvalitetnije baviti tomdjelatnosti i tako unaprijediti njeno praktino djelovanje (odgojno-obrazovne procese) posebnou njenim institucijama (kolama), ali i u obitelji.

Ralamba zao!"i o odgoj# $%ema Die"%i&'#( #p"a pedagogija obuhva"a temelja i ono op"enito svake od specijalnih pedagogija!

$lozo%ski i bioloki aspekt pedagogije, dakle generalnu teoriju odgoja i obrazovanja koja semoe primijeniti na svim subjektima u svim okruenjima

&omparativna pedagogija uspore'uje znaajke odgoja i obrazovanja odnosno obrazovnesustave razliitih zemalja

ovijesna pedagogija objanjava razvoj pedagogije kroz povijesna razdoblja, korijenepedagogije u povijesti i temelja (naela) koja su se razvijala i odravala do danas i danasimaju svoju primjenu

osebne (specijalne) pedagogije %okusirane na speci$ne segmente drutva predkolska pedagogija kolska pedagogija

teorija kole i kolska organizacija teorija o nastavnom planu i programu (teorija kurikuluma) teorija nastave

obiteljska pedagogija socijalna pedagogija pogonskaindustrijska pedagogija (pedagogija u poslovanju)

)ode%a %alamba zao!"i o odgoj#( prema kronolokoj dobi

pedagogija predkolske dobi pedagogija kolske dobi pedagogija odraslih pedagogija starijih osoba

prema vremenu povijest pedagogije op"a (sistematska) pedagogija %uturoloka pedagogija

prema mjestu odvijanja pedagoke djelatnosti obiteljska pedagogija kolska pedagogija pedagogijske discipline

didaktika metodika teorija kole i kolske organizacije kurikulum


2/28

domska (internatska) pedagogija pedagogija slobodnog vremena vojna pedagogija crkvena pedagogija

specijalna pedagogija bavi se natprosjeno darovitim pojedincima i pojedincima srazvojnim teko"ama

pojedinci natprosjeno daroviti pojedinci s razvojnim poteko"ama

tiopedagogija (slijepi i slabovidni) surdopedagogija (gluhi i nagluhi) oligo%renopedagogija (s psihikim nedostacima)

ODNOS PREDAGOGIJE PREMA DRUGIM ZNANOSTIMA

edagogija ima dodirne toke s mnogim znanostima i sura'uje s njima. &oristi i ugra'uje mnogespoznaje iz drugih znanosti.

I"e%di!&i$lia%i $%i!"#$ od%e*ej# $edagogije(

*ilozo%ski

- razmatra $lozo%ske aspekte odgoja! ciljevi odgoja i obrazovanja (smisao odgoja zatoodgajati+), vrijednosti odgoja, utjecaj pedagogije na ovjeka (ima li odgoj ikakav utjecaj,

je li odgoj svemo"an ili nemo"an, utjecaj na razum, moralnost, ljudskost), etikaproblematika u pedagogiji

siholoki- prouava osje"aje, raspoloenja (promjena raspoloenja, a%ektivni poreme"aj),kognitivne (misaone) procese, psihomotorike procese- kako psiha osobe utjee na njezino ponaanje

ocioloki- proces socijalizacije (kako odgajati osobu da se uspjeno integrira u drutvo i daje svojdoprinos u drutvu)

- drutveni aspekti odgoja i obrazovanja (demogra%ski, politiki, mikrosocioloki)- odnosi u skupinama (grupe u vrti"u, razredi) ntropoloki

- prouava temeljne strukture i %unkcije ljudskog tijela- uoava $zioloke slabosti (ovjek se ra'a slab i bespomo"an) i odgojne procese kakobismo te bioloke manjkavosti prevladali- prouava tjelesne i mentalne ljudske potrebe, tenje i mogu"nosti te kako ih odgojemrazviti

&ibernetiki- upravljanje usvajanjem odgojno-obrazovnih sadraja! ulaz in%ormacija (kako osobi touspjenije prenijeti znanja), njihova prerada (kako osoba prihva"a i doivljavain%ormacije) i izlaz (kako osoba ispoljavademonstrira ono to je nauila, povratna

in%ormacija)- prona"i najbri put za ostvarenje zadanog cilja (kako pojedinca to bre neto nauiti)

n%ormatoloki- tijek in%ormacija izme'u odgojno-obrazovnih subjekata, in%ormacije se prenose urazliitim oblicima- optimizacija tijeka in%ormacija (kako to bolje prenositi in%ormacije) me'u subjektima

ustavski- teorija sustava na neki objekt gleda kao na cjelinu (sustav) koji se sastoji od me'usobnopovezanih elemenata izme'u kojih se prenose in%ormacije, pri emu je vana interakcijasustava s okolinom

- utjecaj okoline na subjekte pedagogije, me'udjelovanje subjekata (kako oni me'usobnoutjeu jedan na drugog i kako djeluju kao cjelina prema ostvarenju individualnih izajednikih ciljeva)

&omunikoloki- komunikacija izme'u osoba u odgojno-obrazovnom procesu


3/28

- verbalna i neverbalna komunikacija (npr. kako pospjeiti komunikaciju izme'unastavnika i uenika, primjeri loe komunikacije, kako loa komunikacija utjee naodnose)- sluanje (kako paljivo sluati, vanost sluanja), razgovor i povratna in%ormacija(dobivanje i koritenje povratne in%ormacije)- metode za rjeavanje konikata

METODE ZNANOSTI O ODGOJU

edagogija je znanstvena disciplina to znai da koristi znanstvene metode istraivanja poputeksperimenata i testova da do'e do znanstvenih iskaza i tvrdnji koji se pokuavaju primijeniti upraksi. /a bi neka tvrdnja bila valjana, treba se putem tih metoda dokazati.

0emeljne metode istraivanja u znanosti o odgoju!

1. +e%mee#"i,e me"ode

+e%mee#"i,a je umije"e tumaenja, umije"e razumijevanja ponajprije povijesno-literarnihtekstova. 1azumjeti neki tekst znai shvatiti njegovo znaenje, spoznati ono unutarnje to tekstnosi. 2a taj nain prouavaju se stari spisi, dokumenti ime se mogu dobiti nove pedagoke

spoznaje i iskustva.3ermeneutiki proces (proces tumaenja tekstova) je neprekidan i moemo ga opisati pomo"u'e%mee#"i,og ,%#ga. 4naajno za hermeneutiki krug je!

prije itanja nekog teksta imamo predrazumijevanje, predznanje, iskustvo to nam moepomo"i lake razumjeti tekst (npr. ako imamo predznanje da dijete pie test, ondanjegovo nemirno ljuljanje na stolici i grickanje olovke ne"emo razumjeti kao nestrpljivost ielju za kretanjem, ve" kao nervozu, strah i lou koncentraciju)

kada razumijemo cjelinu, iz nje moemo objasniti i razumjeti pojedine dijelove (npr. izcjeline da dijete ima lou koncentraciju i nervozu na testu razumijemo pojedinosti! dijetegricka olovku, gleda okolo, ljulja se na stolici)

kada znamo pojedinosti, moemo razluiti cjelinu (iz navedenih pojedinosti zakljuujemo

da dijete ima lou koncentraciju na testu) razumijevanje nekog teksta daje nam dodatno znanje (predrazumijevanje) koje moemo

iskoristiti za (lake) razumijevanje sljede"ih tekstova

#pis hermeneutikog kruga!

ita ima neko predrazumijevanje teksta, predrazumijevanje provjeravamo tako da sipostavljamo pitanja5 neka od pitanja vana za predrazumijevanje! u kakvim je uvjetimatekst nastao+ o kakvoj vrsti teksta se radi+ kakvo je znaenje pojedinih rijei u tekstu(mnoge rijei imaju vie znaenja ovisno o kontekstu)+

nae predznanje prenosimo na tekst, uspore'ujemo ga s tekstom i vidimo da li nam

treba jo neto za razumijevanje dobivanjem novih spoznaja proirujemo svoje razumijevanje i dobivamo novo znanje

s novim znanjem utvr'ujemo nae predrazumijevanje i postavljamo nova pitanja (sadasmo spremni bolje razumjeti ve" proitani tekst ili pre"i na neki novi, zahtjevniji tekst)

2a ovaj nain se prouavanjem pedagokih spisa (spisi o odgoju i obrazovanju) mogu dobitinove spoznaje u pedagogiji.

-. Em$i%ij!,e me"ode

&od empirijskih metoda temeljno je ispitivanje hipoteza ili pretpostavki. ostavlja se hipotezakoja se nekim metodama znanstvenog istraivanja treba dokazati i, ako se dokae, postajenovom spoznajom, normom ili tvrdnjom u znanosti. 0a tvrdnja se moe dalje primjenjivati upraksi, npr. u odgojnom procesu.

omo"u empirijskih metoda prouavamo promjenjiva obiljeja (varijable), odnose ime'udjelovanja u podruju odgoja i nastave. 0a obiljeja, koja istraujemo, trebaju se mo"i


4/28

mjeriti, brojano izraziti odnosno moraju se dati kvanti$cirati. 6kolski uspjeh je jedno takvoobiljeje koje se moe egzaktno, precizno izraziti ocjenama, brojem bodova, postotkomprolaznosti i slino.

odaci koji se dobiju istraivanjem trebaju se analizirati, npr. statistiki, i iz toga izvu"i novespoznaje time proirujemo svoje znanje o odgoju i obrazovanju.

#snovne empirijske metode istraivanja!

7ksperiment

- promjena jedne ili vie varijabli i kontroli njihova uinka, utjecaja- mijenjamo neovisnu varijablu (npr. razliiti oblici prikaza istih in%ormacija) da vidimokako to utjee na promjenu ovisne varijable (pam"enje in%ormacija)5 npr. pam"enje jeuspjenije ako in%ormacije prikazujemo i u slikovnom obliku, a ne samo u tekstualnomobliku- kod eksperimenta vano je iskljuiti, izbaciti neke remete"e varijable koje nepravilnoutjeu na ovisne varijable drugim rijeima, potrebno je zatvoriti eksperiment5 takvieksperimenti mogu dati neprecizne rezultate jer pojednostavnjuju sloenost stvari ineprirodniji su

#paanje- daje neto slabiju kvalitetu podataka jer dosta ovisi o subjektivnosti opaaa, nainu na

koji je on uoio stvari (dva razliita opaaa mogu istu stvar vidjeti na dva razliitanaina)- opaanje se provodi selektivno (bira se grupa ljudi, npr. razred, koja se istrauje)- bitno je da su situacije objektivno promotrive (npr. promatra se koliko puta djeca dignuruku ili ele i"i na 89) i zapisive- neka opaanja mogu biti objektivna (predouje se brojem, npr. koliko puta su se uenici

javili da isprave ocjenu), a neka su subjektivna jer ovise o procjeni opaaa (npr. uenicinisu bili ba zainteresirani za nastavu)

spitivanje- vrlo iroko podruje koje zastupa mnogo tehnika! usmena ispitivanja (intervju), pismenaispitivanja (ve"inom upitnici) i grupne rasprave- ova metoda se jako proirila i ve" predstavlja znanost u malom (prouavaju se oblici

pitanja, poeljne strukture upitnika, razumljivost pitanja i slino) 0est

- rutinska znanstvena metoda kojom se istrauju neka obiljeja koja se mogukvanti$cirati, dobivaju se konkretni rezultati- test moe biti normativno orijentiran (testirani se s obzirom na rezultate testa sesvrstava u poredak u testiranoj grupi) ili kriterijski orijentiran (utvr'uje se je li testiranidosegao odre'eni cilj odnosno eljeni rezultat neovisno o tome na kojem je mjestuporetka

. K/ali"a"i/e me"ode

/anas su istraivanja usmjerena na praksu ona zahva"aju praksu tj. donose rezultate i tvrdnje

koje imaju praktinu upotrebu u drutvu. straiva je, dakle, sa svojim metodama, angairan upolju prakse.vrha kvalitativnih metoda je istraivati najrazliitija podruja odgoja i obrazovanja. #vemetode koriste prednosti hermeneutikih i empirijskih metoda! vano je hermeneutikorazumijevanje, traenje i izlaganje smisla, znaenja odre'enih tvrdnji, ali i primjena stroihkvantitativnih metoda, preispitivanje hipoteza i dokazivanje.:lavna obiljeja kvalitativnih metoda!

drutvene injenice nisu objektivno postavljene, nisu $ksne (nepromjenjive) nego seoblikuju s obzirom na shva"anje, tumaenje i interpretaciju onoga koga se istrauje5dakle, one imaju dodir subjektivnosti, nisu iskljuivo objektivne kao empirijske metode

proces istraivanje je otvoren u tijeku istraivanja moe se mijenjati pristup

problematici i postupci istraivanja ovisno o gleditima onoga koga se istrauje osim hermeneutikih i empirijskih metoda, koriste se i alternativne metode (npr.heuristika), na taj nain se doga'a integracija metoda


5/28

-. PO0IJEST PEDAGOGIJE

PRVO RAZDOBLJE: OD SREDNJEG VIJEKA K MODERNI (1600 1700)

;edan od prvih, koji je odgoj kao smislen poduhvat doveo u svijest ire javnosti, bio jeKome!,. &omensk< je vjerovao da se sudbina svijeta i ovjeka nalazi u njegovima rukama,

ovjek je taj koji svojim postupcima moe dovesti svijet u red. 0emelj za poboljanjeovjeanstva vidi u odgoju odgoj je taj koji moe promijeniti ovjeka na bolje, a bolji ovjekmoe poboljati svijet.

2jegova pansophia (nauk svemudrosti), tj. povezanost svih znanosti, treba biti omogu"ena svimljudima. Kome!, je za "o izio &jelo/i" $%og%am( !/a,og !/e "emelji"o $o#i"i.=vakog> to je znailo siromane i bogate, plemenite i neplemenite, mladi"e i djevojke,gospodu i sluge, ... dakle sve drutvene stalee. =ve> nije znailo mnogoznalost (da je netkostrunjak u mnogo podruja), ve" potpun svjetonazor (ovjek treba biti upoznat sa svime, imatiosnovno, op"e obrazovanje iz svih podruja kako bi lake prepoznao svoj poziv) koji se proirujei produbljuje na viim stupnjevima kole. =0emeljito> to znai prenoenje znanja na vienaina, a ne iskljuivo verbalno kako je do tada bio sluaj.

&omensk< uvodi naelo zornosti (djeca trebaju imati praktino iskustvo u nastavi)! osjetilnodoivljavanje objekta o kojem se govori radi usvajanja injenica i %ormiranje pravilnihpredodaba o objektu. 0reba omogu"iti uenicima da u toku nastave osjetilnim organimaneposredno percipiraju (gledaju, diraju, njue, ...) objekte koji se u nastavi prouavaju, a ondapuno lake i bre ue o njima.

Kome!, je zago/a%ao me"odi,o $o#a/aje ,oje je $%i,azao # !/ojoj 20eli,ojdida,"i&i3. #n zasniva metode u kojima nema prinude (uenike se ne prisiljava usvajati znanjaza koja nisu mentalno spremni i za koja jo nemaju dovoljno razvijene kognitivne sposobnosti),usmjerene tijeku prirode to su metode koje omogu"uju sigurno, lako, trajno, djelotvornouenje, npr. od lakog prema teem, od op"eg prema posebnom, od poznatog ka nepoznatom.

0rebala je biti ukinuta srednjovjekovna individualna i grupna nastava! uitelj se pritomposve"ivao samo jednom ueniku, a za to vrijeme je zadacima i kaznama =muio> drugeuenike. ?mjesto toga je razredna nastava (u razredu je trebalo biti stotinu djece) trebala s

jednim uiteljem pouavati istodobno sve uenike, a ne samo jednog. Time je Kome!,$o!"ao ideologom 4%o"alog "i$a a!"a/ekoji se nadmo"no koristi i danas.

&omensk< je uveo revolucionarnu organizaciju nastave!

razrede (&omensk< je pouavao skupinu od ak @AA djece koja se danas zove razred)

kolski sat (nastava je podijeljena u vremenske cjeline, trajala je odre'eno vrijeme)

nastavu po predmetima (nastavni sadraji su organizirani u predmete)

kolsku godinu

Kome!, je za!"#$ao !"#$je/i"o ,ol!"/o za !/# dje(de$nirao je sustav obrazovanja

BCD B stupnja koja traju po D godina) kakvo u velikoj mjeri postoji i danas prema viimstupnjevima kole znanje se proirivalo i produbljivalo!

E. stupanj od ro'enja do D. godine ivota (materinska kola, danas vrti")

F. stupanj zajednika osnovna kola, materinska kola za jezik za sve od D. do EF.godine ivota


6/28

@. stupanj kola latinskog od EF. do EG. godine ivota

B. stupanj sveuilite od EG. do FB. godine ivota

DRUGO RAZDOBLJE: PROSVJETITELJSTVO ILI PEDAGOGIJSKO STOLJEE (1700 100)

#ko EHAA. nove ideje &omenskog dobivaju sve vie na aktualnosti irom 7urope. ? stolje"uprosvjetiteljstva svi ljudi su trebali sudjelovati na prosvje"ivanju razuma. ?potrebom uma irazuma svi ivotni problemi ine se rjeivima, a razvoj moralnosti i cjelokupne ljudskosti kao i

gospodarstva ine se mogu"ima. 9ilj je obrazovanje i odgoj razuma radi razvoja morala icjelokupne ljudskosti koji "e voditi prema boljem svijetu, blaenstvu i slobodi.

Ie" se kod 7ngleza Jo'a 5o&,eavidi taj bezgranini odgojni optimizam, nevjerojatna mo"odgoja koji moe poboljati ovjeka i cijeli svijet. #n kae da je ljudski um =tabula rasa> (praznaploa ovjek se ra'a bez osobnosti, genetskih predispozicija, uro'enih osobina) koju trebaizvana putem odgoja oblikovati, ispuniti sadrajima i na taj nain oblikovati osobnost, moral.Jocke eli sve stalee odgajati na isti nain! oni trebaju biti pouavani na prirodan nain,sukladno umu (u skladu s mogu"nostima uma)! kratko, lako i s velikim izgledima u uspjeh(ugraditi optimizam). omo"u odgoja ljudi trebaju biti vo'eni i prema moralnosti, ali i premasklonosti prema pozivu (ljudi trebaju otkriti to vole raditi, ime se ele baviti time oni postajuznaajan aktivan subjekt odgoja), s time da je to neprekidno napreduju" proces. #ve idejeJocke saimlje u djelu =Kisli o odgoju> koje su odmah postale zanimljive pedagozima. omo"uodgoja treba teiti prirodnom stanju u svijetu to je stanje u kojem vlada jednakost me'uljudima, blaenstvo i sloboda razum ui ljude da su jednaki i da ne smiju nanositi tetu jedandrugome. Jjudi ovise sami o sebi, o svojem razumu koji ih mora voditi prema tome da se izboreza vlastita prava, ravnopravnost, slobodu. /akle, ovjek mora hrabro koristiti svoj razum da seizbori za sebe, za svoja prava (otuda Jocke polae pravo na revoluciju ovjek se ima pravopobuniti).

Imma#el Ka" je najbolje objasnio to je to prosvje"enost ovjeka i kako ovjek postajeprosvije"en. rosvje"enost je izlaenje ovjeka iz njegove nezrelosti koju je sam skrivio. 0anezrelost poiva na manjku odlunosti i hrabrosti koristiti se vlastitim razumom bez vo'enja odstrane drugog. 0emeljno geslo prosvjetiteljstva! imaj hrabrosti koristiti se vlastitim razumomL

ovjerenje u snagu vlastita uma treba biti ve"e i znaajnije od tradicije i autoriteta.

&ant naglaava dvije temeljne odrednice! vanost vlastitog miljenja te prijenos znanja ipoduka.

Temelje mi!li o $edagogiji(

Movjek dri odgoj u svojim rukama, ovjek je sposoban odgajati.

#dgoj priprema ovjeka za stvarni ivot, stvarni ivot zahtjeva odgoj (dakle, inzistira sene samo na prijenosu znanja, ve" i na razvoju tijela, osobnosti, karaktera, umije"a kakobi ovjek bio spreman za ivot).

ostoji valjana metoda odgoja odgoj mora slijediti tijek prirode (uimo od lakeg premateem, od op"eg prema posebnom, od blieg prema daljem, ...5 uimo u skladu sa svojimprirodnim sklonostima i mentalnim sposobnostima) i ne smije biti nametnut (odgajati neznai prisiljavati nekoga da neto radi).

/ijete se mora odgajati kao dijete, a ne kao mali odrasli dijete zahtjeva posebna prava,poseban odgoj.

otreba za odgojem zahtjeva obavezno kolovanje za sve.

6kola postaje autonomna i osloba'a se starateljstva crkve.

4bog ovih gotovo revolucionarnih misli ovo razdoblje u povijesti naziva se pedagogijskorazdoblje.

0e6 # o/om %azdoblj# #oa/a !e daa! a,"#alo $%o"#%jeje odgoja( odgoj je poetaknapretka i razvoja ovjeka, njegova tijela, uma i optimizma, tako da bude prosvije"en, da imasnagu razuma i vlastito miljenje (tako da misli samostalno). druge strane, odgoj znaipripremu ovjeka na ivot u drutvu ovjek se mora tako odgojiti da se prilagodi drutvu, dapridonosi drutvu ime se gubi dobar dio njegove samostalnosti i posebnosti. 0u se vidi sukobizme'u slobode i prinude, izme'u pojedinca i drutva, izme'u prilago'avanja i zadravanjavlastitog miljenja.


7/28

Jea7Ja&8#e! Ro#!ea#je bio predstavnik i nadilazitelj prosvjetiteljstva. 2jegova osnovna tezaje! ovjek je od prirode dobar, samo ga institucije ine zlim. 0o znai da se ovjek ra'a dobar, adrutvo kvari ovjeka. 4bog toga ovjeka treba odgajati da ga se ne izloi tetnim utjecajimakulture i drutva, dakle odgajati ovjeka u skladu s njegovom prirodom. 0o znai da se ovjek nesmije odgajati da zadovolji neki vanjski cilj (npr. da se ponaa kako netko drugi eli ili da se bavineim to netko drugi eli), nego mora biti u skladu s njegovom prirodom (u skladu s njegovomosobnosti, prirodnim sklonostima, vlastitim interesima, voljom).

/va najvanija njegova djela su! =/rutveni ugovor> i =7mile>. =/rutveni ugovor> pokazujekako priroda ovjeka i pojedinana volja mogu do"i u sklad s drutvom svaki ovjek trebasvoju volju i razum dragovoljno postaviti i koristiti kao zajedniko dobro, dakle u korist drutva.#p"e dobro ra'a se iz dragovoljne podre'enosti pojedinane volje zajednikoj volji. &ako uinitineto tako proturjeno+ #dgoj mora slijediti tijek prirode, a ne bilo koji vanjski cilj i utjecaj(drugim rijeima, odgoj ne smije biti nametnut, odgajatelj ne smije prisiljavati dijete da seponaa na odre'eni nain i da prihva"a nametnute stavove i vrijednosti). ? =7milu> 1ousseaukritizira tadanji odgoj ovjek se odgaja da bude kakav cirkusantski konj, dakle lutka bezikakve vlastite volje i samostalnog koritenja razuma. #dgoj poinje odmah od novoro'enogdjeteta, ali treba biti ogranien na zadovoljenje prirodnih potreba (hodanje, hranjenje, govor idrugo).

#dgajatelj se treba mijeati im manje i time dopustiti da razvoj djeteta ide njegovim prirodnim

tokom, nikako ne drugaije. #dgajatelj mora oblikovati, pripremati okolinu za dijete, izraditipedagoke situacije, dogovarati susrete za dijete, stavljati dijete u razliite nove situacije, adijete u tim situacijama samo mora prona"i odgovor (kako ispravno postupiti, kako se ponaati).

0ime dijete spoznaje stvari, postaje zainteresirano, dobiva iskustvo to pokre"e uenje i procesodgajanja. /ijete se treba razvijati slobodno iz vlastite pobude, sukladno svojoj osobnosti iinteresima.

ljede"a 1ousseauova vana teza je teza o vlastitom pravu djeteta dijete nije nikakav =maliodrasli>, ve" bi"e koje svoju zrelost nosi u samom sebi. ? prirodi djeteta je da ono samo,promatraju"i stvari i situacije te sakupljaju"i iskustvo, razvija razum i vlastito miljenje te setako ui i odgaja.

/ijete prvi puta u pedagogiji od objekta postaje subjektom, dakle nalazi se u centru panje.

9ila"%o$i (izvedeno iz grke rijei! prijatelji ljudi) su bili skupina pedagoga, koji su izme'uEHNA. i EGAA. znaajno utjecali na razvoj pedagogijske teorije i kolstva. od jakim 1ouseauovimutjecajem oni su teili prosvije"enim, umno mo"nim ovjekom koji "e sluiti ekonomiji. 2jihovvode"i zastupnik je bio OasedoP. #n je utemeljio prvi uzorni kolski zavod kojim je upravljaladrava. 0o je bilo mjesto gdje se ue moderni jezici, prirodne znanosti, sport ... bio je toutilitaristiki odgoj primjenjiv u praksi odgoj koji bi pripremio ovjeka na gospodarski rad.ouavanje je ipak bilo odluuju"e sredstvo ovjek se pripremao da slui drutvu i dravi, anjegove vlastite misli i potrebe nisu bile na prvom mjestu.

? to vrijeme utemeljile su se prve realne i strukovne kole. #ne su trebale pripremiti ovjeka naneki od zanata.

Jo'a +ei%i&' Pe!"alozzi je bio puki pedagog i $lozo%. rva iskustva sabrao je u=Ieernjem satu jednog nasljednika> i tri puta prera'enom romanu =Jienhard i :ertruda>. ?=Ieernjom satu> estalozzi polazi od optimistine slike ovjeka koji se razvija u skladu sprirodom. 6kolu u tom razdoblju jo uvijek ne odobrava ona prua umjetno obrazovanje kojene slijedi tijek prirode. #p"e obrazovanje ovjeka treba imati prednost nad obrazovanjempoziva i stalea. /akle, ovjek prvo treba primiti odgoj i obrazovanje zajedniki svim ljudima(razvijati svoje tijelo, duh, razum, moral, ...), a nakon toga primati znanja koja "e mu omogu"itida radi svoj posao i ostvaruje svoj poziv. ? romanu =Jienehard i :ertruda> estalozzi polazi odutopijskog drutva u kojem kola priprema ovjeka za uklapanje u ure'enu i dobru okolinu.

estalozzi je shvatio da je kola s nastupaju"om industrijom potrebna jer inae ovjek ne"e

ste"i struna znanja potrebna da radi svoj posao. /ijete vie ne ui raunanje, mjerenje, pisanjei puku teoriju, ve" ima svoju kolu u umi, na polju, u tali ..., dakle istie se vanost prakse uuenju. 6kola postaje potrebna za sve pozive drutveno potrebno znanje je toliko naraslo dabez pouke u kolama se ono ne moe prenositi.

estalozzi govori o tri =sloja> u svakom ovjeku!


8/28

&ao ivotinjsko bi"e ovjek je u prirodnom stanju jednostavan, bezopasan divljak koji seponaa u skladu sa svojom prirodom (genotip).

&ao drutveno bi"e on se prilago'ava okolini i razvija civilizirano ponaanje. Ke'utim,ovjeka pripadnost drutvu ne zadovoljava, on mora ostvariti samog sebe.

&ao moralno bi"e ovjek se napokon oplemenjuje i usavrava. Koralnost, razvojljudskosti, karaktera, unutarnja snaga razvijaju se odgojem.

2a tom tragu estalozzi kae da se ovjekov ivot ne moe usavravati bez odgoja. ostojime'usobni utjecaj izme'u pedagogije mjesta (ovjek je proizvod svoje okoline, okolina utjee

na razvoj njegove osobnosti i morala) i autonomije morala (ovjek je proizvod prirode i morarazvijati vlastitu volju).

estalozzi je ustvrdio! socijalno ponaanje se ui iskustvom, a ne verbalnim prenoenjem znanjaputem pouke pedagoga. /akle, ovjek mora pro"i kroz odgojne situacije, a ne samo sluati onjima. 2jegov spis =&ako :ertruda ui svoju djecu> je svjetski poznat u kojem razvija novemetode uenja. skustvo, koje se stjee praktinim radom, je ono to je osnova svakog uenja./a bi se neki predmet mogao shvatiti, trebaju se spoznati njegove bitne komponente. 2pr. damoemo razumjeti jezik, moramo analizirati njegove elemente poput slova i glasova.

TREE RAZDOBLJE: NJEMA!KA KLASIKA ODGOJ I OBRAZOVANJE U GRA"ANSKOM DRU#TVU UNASTAJANJU (100 1$00)

oetak ovog razdoblja dao je veliki broj pedagoga i njihovih djela. Ke'utim, na borbu okore%orme kolstva i sveuilita u ruskoj ponajvie je utjecao :il'elm /o +#mbold", zastupniknovog humanizma.

#brazovanje je za 3umboldta bio put pojedinca prema samome sebi. Movjek se ne smijeneposredno iskoritavati za bilo koju svrhu to treba biti temeljno naelo obrazovanja to gauspostavlja drava. stinska ovjekova svrha je paljivo obrazovanje njegovih snaga, talenata u

jednu cjelinu tako 3umboldt saimlje smisao op"eg obrazovanja koje ima prednost nadsvakom obrazovanju za poziv i stale. #pire se jednostranoj izobrazbi snaga razuma u razdobljuprosvjetiteljstva.

#brazovanje svih ljudi treba biti! individualno (dakle u skladu sa vlastitim eljama, talentom,osobnosti), totalno (obrazovanje iznijeti kao cjelinu umjesto zasipati gradivom iz svih podruja) iuniverzalno (usmjereno na volju i talente ovjeka).

;e"i%i !# "emelje !"a/,e ,oje ie jezg%# +#mbold"7S


9/28

spoznaje (u srednjem vijeku uila se teologija, latinski jezik, rimsko pravo, antikamedicina, pro%esori su bili kruti, strogi i teko izdrljivi5 visoke kole su bile dostupnesamo privilegiranima, a 9rkva je imala velik utjecaj na kolstvo). 2edostajala je praksa usmislu primjene spoznatih tvrdnji. lemstvu su ukinute privilegije pri upisu5 pojavio seop"i ispit zrelosti kojeg su svi trebali poloiti za upis na sveuilite. ostojala je relativnaneovisnost o dravi (utemeljila se samouprava sveuilita).

:imnazija. /ogodila se re%orma stare latinske kole u novi gimnaziju. :imnazija je bilaplanirana kao drugi stupanj op"eg obrazovanja ovjeka iza elementarne kole. /ok prijetoga nije bilo, za gimnaziju je sada odre'en jedinstveni obvezatan nastavni plan iprogram to je bio kraj regionalne i osobne samovolje. ? sreditu su bili stari jezici,njemaki i matematika, ali tako'er i estetika i prirodoznanstvena nastava. /ok su prijenastavnici stare latinske kole bili teolozi, uvedeni su ispiti za gimnazijske nastavnike ije

je posao nastavnika postalo posebno zanimanje. ut prema visokim dravnimslubenicima vodio je nakon gimnazije preko ispita zrelosti (uvjet za upis na studij) tepreko dravnog ispita (dovrenje studija). /okaz o strunoj spremi vie nije bio rodni listili plemi"ka pripadnost, ve" dokaz o osposobljenosti. Ke'utim, gimnazija je imala i loestrane! prenaglaavanje jezine izobrazbe, zaputanje modernih prirodnih znanosti ipraktiko-tehnikih sposobnosti vezanih uz poziv, nedostatak materijalno-korisnog rada,odjeljivanje od niih slojeva i klasa (obrazovanje prilago'eno i pogodno za gra'anstvo iplemstvo).

1ealna kola. zme'u gimnazije i elementarne kole postojale su realne i gra'anskekole. 0e kole su bile usmjerene za trgovako-obrtnike sadraje. #va kola otvarala jepristup odre'enih slubenikim zanimanjima (pota, pravosu'e). 0o se odralo sve dodanas (danas su to strukovne kole gdje se dobivaju znanja za razliita =srednja>zanimanja poput kuhara, konobara i tokara). /jevojke su jedva bile uzimane u obzir. #vakola je osim specijalnog obrazovanja za neki poziv davala i op"e obrazovanje(matematika, latinski jezik).

7lementarna kola. ;ako mali postotak puanstva (manje od EAQ) imao je pristup goreopisanim kolama. 4bog toga je elementarna kola postala vrlo vana u obrazovanjunajniih slojeva drutva. tanje u elementarnim kolama bilo je vrlo teko. ?elementarnim kolama odgajaju propali krojai, otputeni vojnici ... obrazovanje ljudi je u

rukama grubih, nemoralnih, siromanih ljudi. 6kole su dijelom pravi zatvori i kaznionice./a bi se to rijeilo, uitelji su se morali obrazovati kako bi mogli pouavati u koli(odravani su seminari za uitelje). /ugo vremena u pukim kolama (tako su se nazivaleelementarne kole) uio se ogranien sadraj (npr. zabrana knjievnosti, korjenovanja), auvodio se dril pam"enja (=trebanje> gradiva). &asnije se situacija popravila uvo'enjemnovih predmeta.

/rava i zakoni nisu pretjerano zastajali pred re%ormama pa su kole u velikoj mjeri ostalemjesto indoktrinacije, drutvene kontrole, osiguravanja statusa i privilegija, a manje mjestorazvoja vlastitog razuma, osobnosti i morala.

Jo'a 9%ied%i&' +e%ba%"razvio je za svoje vrijeme naprednu, kritiku teoriju kole i nastave,

koja je i danas velikim dijelom utopija. rema njemu ovjeka tvore iskustvo, opho'enje i pouka.skustvo i opho'enje ne spadaju u odgoj ovjek na njih ne moe utjecati. 3erbart gradi poukuna odgojnoj nastavi, a njen temelj je obrazovanje misli. Movjeka se mora uiti predoavatistvari, imati asocijacije, povezivati znanja, poop"avati (apstrahirati) stvari, za to je potrebnomisliti na odgovaraju"i nain u sreditu je razvoj kognitivnih sposobnosti. &ognitivnesposobnosti odre'uju ovjeka njegov moral, ponaanje i djelovanje. 3erbart kae da karakternekog ovjeka, njegov moral, ovise o predodbama i mislima koje u njemu vladaju. #brazovanjemisli najvaniji je dio odgoja tako on pie u svojoj =#p"oj pedagogiji>. #blikovanje misli vodiprema oblikovanju volje odnosno savjesti, morala i interesa. 1azvoj interesa izaziva poudu dase eli uiti i raditi ono to je zanimljivo. 2a taj nain znanje o zanimljivim stvarima ispunjavaovjeka i ini ga sretnim, osje"ajnim5 dakle, ovjek ui ono to mu je zanimljivo, ono za to jespoznao da ima interes.

&oje metode se mogu primijeniti na nastavi da bi se moglo uiti na takav nain+ 2astava semora zasnivati na stalnom produbljivanju i osvje"ivanju znanja. ?enje se odvija prema ovae"i%i !"#$ja a!"a/e!

tupanj jasno"e. ?enik mora jasno razumjeti o emu se radi, mora imati jasnupredodbu o objektima prouavanja (zornost), mora ih percipirati (npr. kad uimo o jabuci


10/28

ne govorimo op"enito! =jabuka je dobra za zdravlje>5 na poetku je gledamo, njuimo,predoujemo je, nabrajamo njene zapaene karakteristike, tumaimo je tako da jerazlaemo na sastavne dijelove itd.).

tupanj asocijacije. 2ajprije treba jo izolirane dijelove spojiti, udruiti u cjelinu (npr. kora,meso, kotice nastaje cjelina =jabuka> i povezuje se sa slinim dijelovima drugog vo"a).Oitno je da uenik moe novo znanje (naueno o jabuci) povezati sa starim znanjem (koje

jo vo"e ima sline karakteristike i dijelove).

tupanj sustava. 4nanje se poop"ava, generalizira i dovodi u red. ve naueno se

sistematizira (npr. hijerarhijski prikaz znanja ili mentalne mape). (npr. naueno vo"eprema istim dijelovima svrstamo u odre'ene skupine vo"a5 jabuka, kruka, dunja, ...pripadaju skupini jezgriavog vo"a)

tupanj metode. #vakvu metodu (postupke) uenja dalje primjenjujemo na isti nainuimo nove stvari (npr. postupak uenja o jabukama primjenjuje se na drugo vo"e5 na istinain uimo o orasima ili bilo kojem drugom vo"u).

3erbartovi osnovni stupnjevi predstavljaju korake u usvajanju gradiva, dakle oni opisujuspoznajni proces kako se neto ui na nekom nastavnom satu. #ni su kruti, nepromjenjivi imoraju se koristiti za organizaciju svakog nastavnog sata, bez obzira na kolu i predmet. /akle,svi nastavni sati svakog predmeta trebaju se organizirati se na isti nain.

#dvijanje (ralanjivanje) nastave prema stupnjevima nazvano je jo i artikulacija nastave. 0odanas ui svaki nastavnik-pripravnik. rtikulacija nastave dio je pripreme svakog nastavnogsata. /o kraja ER. stolje"a nastava se strogo odvijala prema 3erbartovim %ormalnimstupnjevima, to trajno nije moglo uspjeti brzo su se javili protivnici ovakvog krutog nainauenja.

!ETVRTO RAZDOBLJE: PROTEST RE%ORMSKA PEDAGOGIJA (1$00 1$&&)

1e%ormsko-pedagogijski pokret esto se navodi kao protest protiv %ormaliziranja nastave odstrane herbartovaca. 6kola je postala kruta i zasitila je glad za obrazovanjem. 1e%ormska

pedagogija obuhva"a razliite teorije, nije teoretski jedinstvena, obuhva"a razliita politikastrujanja. 2a nju su snano utjecali drutveni procesi! uznapredovala industrija, radniki pokret,koloniziranje, naoruanje ...

&ritika kulture (kritiziranje raspada obrazovanja, umjetnosti, kulture, pro%esora, morala, manjkastvaralatva, ...) izazvala je znatne rasprave i potpomognula re%ormama u pedagogiji.

1e%ormska pedagogija tako'er je bila podrana drutvenim angamanom! okret ena(otkrivanje mogu"nosti poziva i obrazovanja, ene trebaju imati pristup visokom obrazovanju),okret mladei (prijatelji prirode, izvi'ai, studentski savezi i dr.). Klade treba oblikovati svojivot iz vlastitih pobuda i interesa, s vlastitom odgovorno"u slijede"i vlastiti razum. Iana jeunutarnja sloboda imati slobodnu volju, slobodno izraavati svoje misli, imati vlastite interesei sl. sticalo se mijeanje mladi"a i djevojaka, njega i panja prema prirodi.

1e%ormska pedagogija nije u svojoj teoriji jedinstvena, ve" doo!i mogo $edagogij!,i'$%a/a&a!

7llen &e< stolje"e djeteta. 7llen &e< donosi kritiku 1ousseauovog =putanja da dijeteodraste>. Knogi pedagozi su kritizirali jednostranu kolu prinude, kole verbalnogpouavanja i uenja tono odre'enih stvari, kolu velike stege i bespogovornog uenja.nteres djece treba se pobuditi djeca trebaju uiti ono to ih zanima, a ne ono to ih seprisiljava. 4ahtijevali su slobodan sustav (ui se ono to djecu interesira) umjestozatvoren sustav tema, naglaava se kolski ivot (djeca trebaju uiti odlaskom u prirodu,na izlet) umjesto puke nastavne ustanove (djeca sve ue u koli). ?enike treba prevestiiz pasiva u aktiv umjesto da samo sluaju i piu testove, djeca svojim pitanjima oblikujunastavu. ro%esor ne smije biti subjekt u nastavi, ve" to mora biti uenik. ?enik mora

biti u sreditu nastavnog procesa. #tto, &erchensteiner, :audig kola samodjelatnosti i radna kola. Oertolt #tto je svoja

iskustva kao ku"ni uitelj prenio na kolu. #brazovanje se trebalo temeljiti na onome todjeca pitaju, na temelju njihovih interesa, obrazovanje bez prinude, bez zacrtanih tema.1azredna nastava treba biti kao obiteljski stol gdje dijete slobodno bez straha postavljapitanje i to se uzima kao tema za razgovor. 2astava se odvijala bez ocjenjivanja, s


11/28

potpunom slobodom glede nastavnog plana i programa, teajevi su uspostavljeni premaeljama djece. okret radne kole naglaava samostalan rad uenika nasuprot raduusmjerenom prema pozivu. &erschensteiner je uveo samostalni runi rad. 2aela njegovepedagogije! samostalnost, praktini rad, duhovne djelatnosti, uenje na samoj stvari(uenje kroz praksu), samoprovjera uspjeha umjesto ocjenjivanja, strukovno znanje,kooperativno uenje, razvoj kritikog miljenja i drugo. #n je u kolama stvorio radionicete tako zbliio poziv i kolu on je otac strukovne kole. olagao je vanost naoblikovanje duha, karaktera pri radu (tenja usavravanju, ustrajnost, elja za radom)kako bi djeca radila zbog unutarnjih pobuna, a ne zbog prisile5 dakle, rad koji ispunjava

djecu i ini ih sretnim. :audig i njegove pristae razvili su niz praktinih metoda za svakunastavu. :audig je ponajvie isticao odgoj osobnosti u smislu duhovno samostalnog,kritikog ovjeka. stie se samostalni duhovni rad ovjek kritiki ispituje svoj duh,karakter5 ovjek samostalno bez vanjskih utjecaja oblikuje svoj karakter.

JichtPark inicijator okreta za umjetniki odgoj. 4agovarao je naela originalnosti,doivljaja, vlastitog izraavanja, osje"anja. #vaj pokret prenio se na mnoge druge struke!njemaki jezik (pisanje sastavaka o vlastitim osje"ajima umjesto obrade nametnutogteksta), glazbu (puka pjesma, sviranje uivo, radnu nastavu (umjetniki obrt poputslikanja), port (puki ples, vojnike vjebe), amatersko kazalite i drugo.

Jietz, 8


12/28

. SO=IJA5IZA=IJA

#TO ZNA!I SO'IJALIZA'IJA

ocijalizacija je iri pojam od odgoja. #na predstavlja cjelokupnost drutvenih utjecaja nekogovjeka. #vaj pojam je uveo %rancuski sociolog 7mile /urkheim prema kojem je socijalizacijadjelovanje drutvenih uvjeta na oblikovanje ljudske osobnosti. ocijalizacija se moe shvatitikao proces nastajanja i razvoja osobnosti ovisno o materijalnim i drutvenim utjecajima kojidolaze iz okoline. ritom se ovjek izgra'uje u drutvenog subjekta s vlastitim identitetom(osobnosti, karakterom) sposobnog da djeluje u takvoj okolini. Movjek postaje lan nekog

drutva, inkorporira se u drutvo, postaje dijelom te cjeline spreman doprinositi drutvu.ocijalizacija se zbiva u odnosu na (na socijalizaciju utjeu)!

ubjekt, ovjek! naglauje se aktivna uloga odrastaju"eg ovjeka koji me'udjeluje sokolinom i postaje drutvenim subjektom sposobnim za djelovanje. :enotip ovjeka dajeovjeku karakteristike koje utjeu na socijalizaciju (npr. ovisi o iskustvu, stavovima,emocionalnoj strukturi, kognitivnim sposobnostima).

nstitucije (mediji, kole, crkve)! koje ciljeve postavljaju institucije, koje %unkcije u drutvuimaju, kako rade, koje stavove i vrijednosti naglaavaju i promiu u drutvu (npr. ovisi okomunikaciji izme'u vrnjaka, utjecaju pro%esora, odnosima roditelj-dijete).

&ultura! kako ljudi tumae neke stvari (ovisno o kulturi ljudi iste stvari mogu tumaiti narazliite naine), kako mladi doivljavaju kulturu i sudjeluju u njoj. ? razliitim kulturamaisti ovjek moe pro"i sasvim razliite socijalizacije, u nekim kulturama lake, a u nekimatee i due (npr. ovisi o gospodarstvu, ekonomskojsocijalnoj situaciji, op"enitimdrutvenim vrijednostima, jeziku).

obzirom na ove razliite razine utjecaja imamo razliite %aze socijalizacije! primarna (npr.osobne karakteristike5 kako iskustvo, emocionalne reakcije i misaoni procesi utjeu nasocijalizaciju), sekundarna (npr. obitelj ili kola5 kako interakcija s lanovima obitelji, vrnjacimai pro%esorima utjee na socijalizaciju) i tercijarna (npr. posao5 kako gospodarska situacija iekonomsko-psiholoko stanje drutva utjee na socijalizaciju). Iidimo da je socijalizacija sloenproces i na njega utjee mnogo imbenika, to unutarnjih (potjeu iz ovjeka, njegovihkarakteristika), to vanjskih (obitelj, kola, posao).

NAJVA*NIJI TEORIJSKI PRISTUPI

vaka teorija donosi svoj pristup socijalizaciji, to pokazuje da je to kompleksna pojava.

P!i'ologij!,e "eo%ije(

sihologija uenja i ponaanja. ?enje se u klasinom biheviorizmu shva"a kaonastajanje veza izme'u podraaja i reakcije. onaanje se tumai kao rezultat ovjekovereakcije odnosno ponaanja na impulse (podraaje) iz okoline. ritom nije odluuju"i nigenetski utjecaj ni unutarnji proces sazrijevanja ponaanje se shva"a kao preradaiskustava nastalih pod utjecajima okoline na ponaanje utjeu doivljaji, podraaji izokoline. Movjek se ponaa po modelu pokuaja i pogreke pri emu stjee iskustvo

(znanje) koje mu govori kako se ponaati u odre'enim situacijama. nterakcija izme'uroditelja i djeteta moe se prikazati kao povezanost podraaja i reakcija (npr. dijete primaimpulse iz okoline biva nagra'eno to mu govori da je dobro postupilo i da je toispravno ponaanje5 ako je kanjeno, zna da svoje ponaanje mora promijeniti). Movjektako razvija svoje iskustvo i djeluje na temelju njega.


13/28

sihoanaliza. #va teorija istie utjecaj ovjekove podsvijesti na njegovu osobnost, njenonastajanje, razvoj i ponaanje. Movjek djeluje odnosno ponaa se pod utjecajem=unutarnje skrivene sile> njegove psihe, podsvijesti. 0e psihike strukture izrastaju natemelju emocionalne interakcije izme'u djeteta i roditelja te njegove okoline. /rugimrijeima, ovjek prilikom emocionalne interakcije s okolinom razvija svoju psihu kojapodsvjesno ili nesvjesno utjee na njegove spoznaje i namjere. Oudu"i da se ta unutarnjaovjekova zbilja, psiha, ne moe ispitivati i mjeriti, psihoanaliza je razvila vlastite metode(poput analize snova, asocijacija) pomo"u kojih se moe u"i u psihu ovjeka i nekakorazumjeti njegove (ne)racionalne reakcije i ponaanje. siha je sloena struktura koja se

sastoji od tri razine! =#no> ukljuuje nagone to potjei iz ovjekove prirode, dakletjelesne i seksualne porive, agresivne nagone i dr. 1azina =;a> sadri ovjekove osobnepoude i volje te potiskivanje i nadvladavanje prirodnih nagona iz razine =#no>. 1azina=2ad-ja> postupno se %ormira tijekom odgoja i sadri dio psihe koji nastaje pod utjecajemroditeljskih zabrana, zapovijedi, nagrada, normi. tvaranje =2ad-ja> znai ulazakdrutvenih vrijednosti i normi u ovjekovu psihu te norme postaju dijelom njegove psihei podsvjesno utjeu na njegovo ponaanje.

&ognitivna psihologija razvoja. ? ovoj teoriji razvoj ovjeka nije pod utjecajem nagona ipsihe, a ni vanjskih podraaja. olazi od temeljne pretpostavke da ovjek me'udjeluje sokolinom i stvara neko razumijevanje i predodbu prema njoj ovjek razmiljaju"iaktivno usvaja okolinu. &ognitivna psihologija bavi se nainom na koji ljudi percipiraju,

ue, dosje"aju se i razmiljaju o primljenim in%ormacijama iz okoline. #na prouavaljudsko miljenje ovjek u interakciji s okolinom razmilja o njoj razvija vlastitekognitivne strukture (misaone procese) te tako stjee predodbu o okolini to utjee nanjegovo ponaanje.

7kologijski pristup. #vaj pristup polazi od injenice da okolina utjee na ovjeka pa seovjek mora prilagoditi materijalnim i socijalnim uvjetima okoline ovjek tome moraprilagoditi svoje ponaanje. 2a socijalizaciju podjednako utjeu materijalni initelji (ulica,uvjeti stanovanja, pla"a) i osobe (roditelji, vrnjaci, kolege na poslu interakcija s njima).

0ako'er, socijalizacija se analizira u odnosu na op"enite imbenike poput sustava odgoja,ekonomske situacije, politike i drugo.

So&iologij!,e "eo%ije( trukturalno%unkcionalna teorija. ?temeljitelj ove teorije, 0alcott arsons, zapitao se kako

je uop"e mogu" nekakav drutveni poredak u beskrajnom mnotvu razliitih djelatnihlanova drutva. &ako takav sustav uop"e moe biti stabilan+ roblem se moepojednostavniti ako znamo da svaki sustav i podsustav (npr. kolstvo) ima neku strukturui %unkciju (osnovnu zada"u). truktura je statiki, a %unkcija je dinamiki aspekt sustava.*unkcija mora biti takva da doprinosi stabilnosti sustava. #va teorija analizira interakciju,povezanost izme'u pojedinih sustava i prouava kako to doprinosi stabilnosticjelokupnog sustava i njegova %unkcioniranja, te da li to ugroava proces socijalizacije./jelovanje pojedinca u sustavu ne promatra se izdvojeno nego u interakciji s dijelovimasustava. arsons razlikuje nekoliko sustava (organski, psihiki, socijalni, drutveni) od

kojih je sustav drutva najop"enitiji. ocijalizacija se zbiva uenjem uloga pojedinacdobiva ulogu na temelju koje drutvo oekuje od pojedinca tono odre'eni doprinosdrutvu (npr. od uloge oca oekuje se skrbnitvo i zatita djeteta). 0ijekom socijalizacijepojedinac preuzima sve via uloga pa tako ima sve vie zada"a u drutvu oekivanja odnjega rastu.

imboliki interakcionizam. /ok prethodna teorija promatra socijalizaciju na razinisustava (na makrorazini), ova teorija ju promatra na razini pojedinca (mikrorazina). ?sreditu je dakle pojedinac i njegova svakodnevna interakcija. :eorge 3erbert Kead,utemeljitelj ove teorije, objanjava ljudsku interakciju preko razlike izme'u ovjeka iivotinje! ivotinja nagonski reagira na podraaj neke druge ivotinje, a da ne pita zanjezinu namjeru ili znaenje5 ljudi komuniciraju putem govora rijei nekog ovjeka imajutono odre'enu razumljivu namjeru i znaenje za drugog ovjeka. ritom je najvanije da=;a> (ego) se mogu staviti u poziciju ili kou drugog (alter), dakle vidim komunikaciju iztu'e perspektive time preuzimam njegovu ulogu. 7go time anticipira oekivanja altera imoe procjenjivati kako "e reagirati alter, a isto ini i alter. 0aj proces se nazivapreuzimanje uloga i to je bit socijalizacije u ovoj teoriji. z preuzimanja uloga da se iitati

jesu li partneri u ravnopravnom odnosu, da li rade na obostrano zadovoljstvo, ili imarepresije. 7go djeluje sukladno svojem karakteru i time gradi svoju ulogu. lter mora


14/28

zauzeti odre'eni stav prema tom gra'enju uloge (djelovanju), mora interpretirati(protumaiti) tu ulogu i reagirati u skladu sa svojom osobnosti alter se moe slagati stakvom ulogom, prilagoditi se njoj donekle (uskladiti svoju ulogu s tu'om) ili dolazi doprekida komunikacije. ocijalizacija je naravno laka kada su uloge uskla'ene i postojizadovoljstvo obiju strana. ? ovoj teoriji ovjek aktivno interpretira tu'e postupke (uloge),reagira na to i time stvara svoj identitet, svoju sposobnost i socijalni ivot. 2a razvojosobnosti utjeu drutvene interakcije pri emu drutveni uvjeti utjeu na ovjekovuosobnost i djelovanje, ali ih ne de$niraju u potpunosti.

ocijalnoteorijski pristup. 3abermas donosi ovaj sveobuhvatni pristup koji uzima u obzir ipovezuje sve dosad navedene teorije. Knoge uloge omogu"uju pojedincima malo ili slabozadovoljenje, ali oni ipak moraju biti donekle tolerantni i odravati komunikaciju kako bise to lake socijalizirali i doprinosili drutvu (npr. programer trpi nesposobnogadministratora baze podataka). #ekivanje uloga katkad je nejasno pa je potrebnopodnositi takve nejasno"e to je tolerancija razliitosti (npr. uloga pro%esora katkad sene zna to se tono oekuje od pro%esora! da djeluje strogo prema propisima i ne u koristuenika ili da djeluje praktino u korist uenika). ojedinac tako'er ima sposobnost da seudalji od neke uloge (npr. mjesto jednog posla eli raditi neto drugo) to mu dajeautonomiju pojedinac samostalno mijenja uloge to isto doprinosi jaanju njegovaidentiteta i uspjenijoj socijalizaciji. 3abermas donosi pojam komunikacijskekompetencije koja oznaava sposobnost eksibilnog i naelnog djelovanja u ulogama pri

emu se bori za vlastiti prava. ojedinac djeluje eksibilno (donekle se prilago'avadrugima) i naelno (u skladu s vlastitim stavovima i vanjskim pravilima bore"i se zavlastiti prava), a za to mu treba komunikacijska kompetencija. &omunikacijskakompetencija time postaje vaan alat u stvaranju kvalitetnih uloga, razvijanju snanogidentiteta i op"enito u socijalizaciji pojedinca. 0ako'er, postaje vano sredstvodemokracije, slobode, jednakosti jer omogu"uje da se pojedinac izbori za vlastite uloge iprava.

RAZINE SO'IJALIZA'IJE

ocijalizacija istrauje proces kako pojedinac postaje lan nekog drutva. vaki pojedinac trebapro"i dvije osnovne razine socijalizacije da bi se uop"e mogao uklopiti u drutvo i doprinositimu! to su obitelj i kola (vrti"i, strukovne kole, visoka uilita, ...).

Obi"elj

? posljednjih tridesetak godina znatno se izmijenio oblik obitelji kao jedne od sredinjih mjestasocijalizacije. 0o potvr'uju ove injenice!

#bitelj vie nije statika jedinica koja interakcijama trajno utjee na djecu to je jedinicakoja se neprestano mijenja i razvija tijekom ivota. 0o je zato to ona treba odravatiunutarnju ravnoteu prilago'avaju"i se unutarnjim (npr. kriza odnosa) i vanjskimpromjenama.

;edno te istu obitelj djeca i roditelji doivljavaju razliito. rimjerice, tre"e ro'eno dijetezatjee odnose u obitelji i uvjete okoline razliite od onih to ih je zatekao prvoro'enac.

/ijete ve" vrlo rano stjee temeljne misaone procese koje primjenjuje u svojemponaanju , npr. u odnosu s drugima. 4bog toga se dijete ponaa konzistentno tj. neodstupa od obrazaca ponaanja.

&ritine %aze obiteljskog razvoja!

rva je %aza prijelaza od odnosa mladog para do njihova odnosa kad postanu roditelji.&valiteta odnosa mladog para presudno utjee na socijalne kompetencije djeteta (npr.sposobnost opho'enja djeteta u drutvu), npr. u predkolskoj dobi, dakle utjee nanjegovu socijalizaciju. #tac je vaan imbenik stabilnosti u razvoju djeteta.

/aljnje teko"e se javljaju u %azi prijelaza djeteta u mladenaku dob pubertet. roblemje dinamika obitelji (npr. odnosi u obitelji se esto mijenjaju) koja nastaje zbog nastajanja

da se djetetu da odre'ena autonomija, ali da ga se vee uz obitelj odre'enim pravilima.? ovoj %azi najvie pate majke.

&onana je %aza prijelaza djece u srednjeodraslu dob esto se javlja napetost izme'udjece i njihovih ostarjelih roditelja.


15/28

? novije vrijeme postoji trend porasta razvoda brakova i nastanka novih koniktnih situacijaizme'u lanova obitelji koje mogu eskalirati u sve prisutnije nasilje u obitelji, to naravnooteava socijalizaciju djeteta.

>,ola

drutvene strane pitamo se koje %unkcije kola treba ispunjavati i kakve uloge se oekuju odsudionika u odgojno-obrazovnom procesu kakav se odvija u koli. a strane djeteta pitamo sekako kola utjee na razvoj osobnosti, identiteta i kako olakava socijalizaciju.

? prouavanju socijalizacije u koli pokrenuto je pitanje =seksizma> u koli (socijalizacijaspeci$na za odre'eni spol) i problem me'usobnog utjecaja obitelji i kole na razvoj djeteta(esto se odgojne norme i stavovi na ta dva mjesta ne poklapaju odnosno odstupaju pa dijetelako zapadne u krizu razvoja).

gledita uenika kola ima negativan utjecaj na socijalizaciju! uenici imaju teko"a sbesmislenim kolskim pravilima, apstraktnim razmiljanjem, nedostatkom slobodnog vremena,tjeskobom ispita i stresom, strahom od djelovanja. /anas su pozitivne i negativne misli uenikau koli podjednake5 pritom postoje znatne razlike u gleditima izme'u uspjenih i neuspjenihuenika.

#snovni imbenici socijalizacije u koli!

6kolski sustav. okuaj promjene trodjelnog sustava kolstva uvo'enjem objedinjenih

kola nisu ni priblino dali oekivane rezultate u smislu uspjenije socijalizacije mladih. 6kolska klima. straivanja pokazuju da kolska klima (npr. kvaliteta odnosa izme'u

vrnjaka, op"enita sre"a u koli i sl.) utjee na postizanje ciljeva uenja, a to su razvojmisaonih procesa (nauiti razmiljati, uiti s razumijevanjem), emocionalnih struktura(razvoj empatije, asertivnog ponaanja i dr.) i drutvene osvijetenosti (uenik morapostati svjestan svoje uloge u drutvu i kako drutvo moe utjecati na njega).

#dnos uenik-uenik. ?enici moraju prona"i ravnoteu izme'u suradnje (zajednitva) ikonkurencije (suparnitva, natjecanja).

#dnos uitelj-uenik. nterakcija je u tom odnosu neravnopravna pri emu je uiteljdominantan. ?iteljima su zbog toga vie vole poslune uenike.

?itelji. 2i uiteljima u tom odnosu nije lako iako su dominantni. jedne strane oniueniku moraju omogu"avati ravnopravnost i odre'enu autonomiju, a s druge stranetrebaju biti autoritet i postaviti stroga pravila koja ograniavaju uenika. /akle, poticatiindividualnost i razliitost miljenja, ali paziti da se prema svim uenicima postupa

jednako i pravedno.

&omunikacija u razredu. ?itelji vie vole da uenici budu pasivni i da samo odgovarajuna njihova pitanja, a ne da sami postavljaju pitanja i potiu rasprave.

adraji uenja. #ni imaju malo veze sa izvankolskim ivotom. ?e se apstraktne stvari,a ne konkretne situacije to bi uenici mogli primijeniti u svojem ivotu.

ustav zada"a i ocjenjivanja. 6kola vri pritisak zada"e se moraju ispunjavati inae sedobije slaba ocjena. #cjene utjeu na predodbu koju uenik ima o sebi u sluaju

negativnih ocjena kod uenika se javlja strah od kole i negativno miljenje o sebi.z svega ovoga vidimo kako kola ima veliki utjecaj na socijalizaciju uenika. Ke'utim, onautjee i na socijalizaciju uitelja, esto negativno. 2aime, esto postoji nesklad izme'u onogato oekuju pedagozi i nastavne prakse (ono to pedagozi zahtijevaju ponekad nema pravoguinka u razrednoj nastavi pa uitelj mora uvesti svoja pravila). 0ako'er, postoji velikabirokracija, krutost u nastavnim sadrajima (uitelj mora uglavnom predavati ono to od njegatrae njegovi nadre'eni), obespravljenost sve to umanjuje zadovoljstvo pozivom, slabiidentitet i oteava socijalizaciju.

SO'IJALIZA'IJA UVJETOVANA SPOLOM

0o je spolno speci$na socijalizacija naime, djeaci i djevojice prolaze razliite procesesocijalizacije. /jeaci i djevojice imaju razlike u ponaanju (kognitivne, emocionalne,motivacijske) koje kola dodatno uvr"uje. 2aje"e se spominju ove razlike!


16/28

2eka zanimanja (npr. ona iz prirodnoznanstvene domene poput $zike) pre%eriraju osobemukog spola, a neke osobe enskog spola (npr. %rizerstvo).

ostoje razlike u samopovjerenju, osje"aju vlastite vrijednosti, samopotovanju (npr.djevojke se lake raaloste zbog loije ocjene od djeaka5 djevojke pripisuju dobre ocjenenapornom radu, a djeaci svojoj darovitosti). /jevojke probleme i neuspjeh pripisujuvlastitom zakazivanju i za sve se osje"aju odgovornima.

/jevojke vie iskazuju emocije (imaju izraenije emocionalne strukture), a mukarci imajuvie samopouzdanja, staloeniji su i asertivniji.

?z djevojke se vee dvostruka optere"enost! ku"anski poslovi i zanimanje. 4bog toganeki uitelji odnose se paljivije prema djevojkama odnosno poklanjaju im vie panje.

ve ove razliitosti dovode do pojave stereotipa =tipino muko> i =tipino ensko> koji naravnone pomau u socijalizaciji. Iode se rasprave o zajednikoj edukaciji djeaka i djevojica, apostoje %eministiki zahtjevi da se osnivaju kole samo za djevojke.

#snovni initelji socijalizacije uvjetovane spolom!

0jelesna socijalizacija. 0jelesni odnosi izme'u djeaka i djevojaka utjeu na socijalizaciju.

7mocionalna socijalizacija. /jeaci i djevojke su emocionalno razliiti to utjee nanjihovu interakciju (djevojke lako mogu ostati povrije'ene nebrigom suprotnog spola).

&ognitivna socijalizacija. /jeaci i djevojke imaju razliite kognitivne procese. /jevojke

esto zapadnu u depresivna stanja uzrokovanja manjkom samopotovanja (mislim danita ne vrijedim, za sve sam ja kriva i sline destruktivne misli). /jeaci su u tom smisluemocionalno stabilniji i tee se na'u povrije'eni.

4animanja. ;o uvijek se neka zanimanja daju uglavnom mukarcima, a neka enama.;edan od razloga su i stereotipi prema enama.

/akako da sve navedene razlike izme'u spolova utjeu na socijalizaciju mukaraca i ena njihova socijalizacija se zbog navedenih razlika bitno razlikuje. otrebno je smanjiti poteko"ekoje nastaju u socijalizaciji zbog pripadnosti odre'enom spolu spol treba im manje utjecati nasocijalizaciju.


17/28

?. ODGOJ

TEMELJNI ASPEKTI ODGOJA

@iologij!,i a!$e,"

Movjek je u odnosu na ivotinju manjkavo bi"e! manjka mu instinkt, otriji osjetilni organi,organska zatita od hladno"e i drugo. ?sprkos tome, ovjek moe preivjeti na sjevernom polu iu ahari jer je to bi"e koje djeluje, a ne ponaa se vo'en instinktom. Movjek ivi od rezultata

svojeg djelovanja, od svoga rada, od kulture koju je stvorio. obzirom da je ovjek biologijski manjkavo bi"e, on se mora odgajati i obrazovati da bi mogaoopstati, preivjeti u kulturi svoga doba. Movjek ne dolazi gotov (spreman) na svijet. #ntemeljem odgoja i obrazovanja ui hodati, raditi, usvaja kulturu i okolinu, postaje sposobandjelovati. #n dakle posjeduje razum, inteligenciju i sposobnost uenja to su temeljne osobinekoje mu omogu"uju opstanak.

4a razliku od ivotinja, ovjek nema usku okolinu za koju je vezan i izvan koje ne moepreivjeti. /a bi preivio u razliitim okolinama, mora usvajati naine ponaanja i norme kojemu omogu"avaju ivot u odre'enoj okolini.

*ilogeneza ovjeka prouava razvoj ljudskog roda. Knoga znanja ovjek nosi u svojim genima.0o znai da mi kao pojedinci, kako bismo opstali, izvlaimo korist od znanja svih prethodnih

narataja koja su nam uro'ena.Movjek i njegovo ponaanje promatraju se kao rezultat evolucije ivotinjskih vrsta. #dre'eneobrasce ponaanja (mimika u spolnom kontaktu, ritual pozdravljanja, zatita teritorija) naslijedilismo od ivotinja.

4akljuak! ovjek je u biolokom pogledu manjkavo bi"e i ima potrebu za uenjem putemodgoja i obrazovanja kako bi se tjelesno i mentalno razvio, usvojio svoju kulturu i postaospreman djelovati. #n ima sposobnost da usvaja nove stvari (da prima znanje), ali tako'er daodgaja i poduava (da predaje svoje znanje drugima). 0o su glavni ciljevi odgoja iz biolokogaspekta.

Gee%a&ij!,i a!$e,"

#dgojem se znanja prenose s generacije na generaciju. tare i nove spoznaje se akumuliraju(skupljaju) svaka nova generacija zna neto vie o odgoju te time dolazi do unapre'enjaljudskog roda.

9ilozoj!,i a!$e," ovim aspektom odgoja susre"emo se jo u prvim razdobljima povijesti pedagogije. Ie" je&omensk< rekao da je ovjek jedino bi"e koje se moe poboljati odgojem i koje moe ureditisvijet. &ant tvrdi! =Movjek moe postati ovjekom samo odgojem> ovjek je onakav kakav seodgaja da bude (ovjekova osobnost, karakter, dua oblikuje se odgojem). 1ousseau nastavljada je ovjek po prirodi dobro bi"e, ali ga okolina iskvaruje i udaljuje od njegove biti da bude

dobar, plemenit.KaC cheler shva"a ovjeka kao slobodno bi"e, bi"e koje ima svijest o samome sebi. Movjekmoe razmiljati o svojem nainu ivota, o svojim postupcima i djelima. Movjek je reeksivnobi"e, bi"e koje razmilja.

:lavni ciljevi odgoja iz $lozo%skog aspekta!

#dgajati ovjeka da postane ovjekom dobro, plemenito bi"e spremno pomagatidrugima.

#dgajati ovjeka da bude spreman koristiti vlastiti razum, da razmilja, da razvijakognitivne sposobnosti, da bude zrelo bi"e.

#dgajati ovjeka prirodnim tokom (u skladu s tijekom prirode) to znai uiti ga stvari

koje moe usvojiti s obzirom na svoju dob, mentalne sposobnosti i prirodne sklonosti,interese (takvo uenje mora biti brzo, lako i s velikim izgledima za uspjeh)5 kako seovjek razvija, iriti njegov svjetonazor i pripremati ga za poziv (zanimanje).

#dgajati ovjeka da razvija svoj =7go> i =lter ego> ovjek mora razvijati svoju ulogu,jaati svoj identitet (7go) i biti sposoban staviti se u poziciju druge osobe (lter ego5vidjeti stvari iz perspektive druge osobe, zamisliti kako ona razmilja i to osje"a,


18/28

nakratko preuzeti njen identitet). #vo su stvari koje jako pomau u interakciji isocijalizaciji op"enito.

E,#l"#%a&ija

;edan od temeljnih ciljeva odgoja je enkulturacija stjecanje osnovnih kulturalnih sposobnosti!nauiti jezik (govoriti, pisati, itati), nauiti prepoznati osje"aje i osje"ajno se izraavati,razumjeti umjetnost, politiku, religiju, ljudska prava i drugo. /rugi vaan cilj odgoja jesocijalizacija (ovo je objanjeno) koja je olakana ako smo usvojili kulturu. 0re"i cilj odgoja je

jedinstvenost postati jedinstven pojedinac pojedinac mora koristiti svoju razum, razviti svojidentitet (osobnost, stavove, miljenje), preispitivati i kritizirati druge, boriti se za svoja prava,brinuti se o stanju svoje due (elimo iznutra biti sretni), djelovati na sebi svojstven pozitivannain i tako se izdvajati od ostalih pojedinaca..., a ne stalno prilago'avati se drugima, pokornoizvravati nare'enja i trati za vanjskim ciljevima.

#dgojni proces naizgled je proturjean! sami smo bespomo"ni i ovisimo o drugima (nita nemoemo napraviti sami, trebamo druge da nas poduavaju i usmjeravaju), a opet odgoj nas uida budemo samostalni i nezavisni.

Odgoj $%ema @ee%#Movjek je bi"e kojemu za preivljavanje nije dovoljna samo nadarenost, ve" mu je potreban

odgoj i obrazovanje. 0ako'er, ovjek nije rob svoje okoline, ve" on tu okolinu oblikuje svojimdjelovanjem.

Movjek se ra'a nesavren i tu se javlja potreba da bude odgojen, ali je i sam sposoban odgajati.#dgoj se promatra kao praksa, neto to se treba izvjebati i usavriti, jer odgajanje je vjetina,sposobnost i sloeno zanimanje. vaki ovjek tijekom svog ivota preuzima ulogu odgajatelja iza to mu je potrebno znanje o odgoju i praksa (iskustvo odgajanja).

Oenner predlae etiri op"a naela odgojne prakse koja govore kako treba odgajati!

Movjek se treba obrazovati da moe djelovati samostalno i produktivno.

z prvog naela slijedi ovjekova potreba za samoaktivno"u (ovjek je svjestan da moradjelovati) i samoodre'enjem (mogu"nost ovjeka da donosi vlastite odluke, da djelima

utjee na svoj ivot i da se na taj nain istakne, postane jedinstven). onaanje pojedinca u drutvu mora biti kontrolirano i korigirano npr. u institucijama

poput kole.

0emeljni zadatak odgojne prakse tj. odgoja kao zanimanja mora biti cjelokupni razvojovjenosti.

Oenner naglaava da se odgojem ne smije prisiljavati pojedinac da neto uini, da se ponaa naodgovaraju"i nain odgojem se u pojedincu moraju potaknuti promiljanja, nova iskustva,svijest o tome koliko je potrebno djelovati samostalno, nezavisno, u skladu s vlastitimstavovima. ojedinac sam mora spoznati kako se ponaati u odre'enim situacijama, koje su zanjega prihvatljive drutvene norme i vrijednosti. 0e stvari nikako ne smiju biti nametnute. #dgojnikako ne smije biti samo lukavo upravljanje osobom preko nagra'ivanja, kanjavanja, zabrana

i prijetnji.

DE%INI'IJA ODGOJA

#dgoj je teko de$nirati jer ima naoko proturjene ciljeve. /a bi se lake mogao shvatiti, odgojse prikazuje pomo"u slika ili meta%ora. cheuerl je predloio pet slika! putanje sjemenke daraste, utiskivanje na votanoj ploi (oblikovanje osobnosti), pomo" pri ra'anju, vo'enje na praviput, prosvjetljivanje. &ron opisuje odgoj pomo"u est slika! vuenje, vo'enje, upravljanje,putanje da raste, prilago'avanje, pomaganje. ? svakoj slici se moe vidjeti dio aspekta odgoja.

/va su temeljna shva"anja odgoja koja su naoko nespojiva i nalaze se u kontradikciji!

#dgoj kao proizvodnja nekog predmeta. #dgajatelj slii zanatliji koji djelatno tei

odre'enom cilju pomo"u odre'enih sredstava i metoda. #dgajatelj svojim metodama(npr. kaznama i nagradama) aktivno i agresivno odgaja koriste"i sredstva prinude.

#dgoj koji vie-manje slijedi tijek prirode. /ijete se puta da se samo razvija stavlja se ukontrolirane pedagoke situacije u kojima se dijete prilago'ava, skuplja iskustvo i uipravilno postupati. #dgajatelj slii vrtlaru koji njegom i zatitom pomae proces razvoja,ali nikako se aktivno ne upli"e u njega niti ga agresivno pokuava kontrolirati.


19/28

#ba koncepta odgoja trebaju se ravnomjerno kombinirati i dozirati. #dgoj ne smije biti samovrsta kontrola i prinuda, ali nikako ni samo putanje ni pomaganje da dijete radi to mu seprohtije i bude preputeno samo sebi. &ako ispravno povezati oba koncepta da odgoj bude touspjeniji to je goru"e pitanje i dan danas za mnoge odgajatelje.

@%ezi,ia dei&ija $ojma odgoj

#dgoj je prema Orezinki skup socijalnih radnji kojima ljudi pokuavaju u bilo kojem pogledupoboljati psihiku dispoziciju drugih ljudi ili odrati dobre strane dispozicije. #dgoj oznaava

radnje kojima ljudi pokuavaju unaprijediti osobnost drugih ljudi u bilo kojem pogledu. z ovede$nicije slijedi pet znaajki odgoja!

#dgoj je proces koji se sastoji od radnji ili djelatnosti iji cilj je posti"i odgovaraju"eponaanje kod osnovnog subjekta odgoja ovjeka.

#dgoj ine socijalne radnje =socijalno> znai da se te radnje tiu drugih ljudi odnosnoone su usmjerene da pomognu drugim ljudima.

sihika dispozicija ukljuuje uro'ene ili steene spremnosti, sklonosti i osobine kojeutjeu ne samo na ponaanje, nego i na zauzimanje stavova, prihva"anje drutvenihvrijednosti, razvoj interesa. #dgojem se pokuavaju poboljati dobre sklonosti i uklonitiloe sklonosti.

#dgoj je proces u kojem se dobre ljudske osobine i sklonosti poboljavaju, unapre'uju iodravaju, a loe se odstranjuju. osebna pozornost je na rijei =odravaju> jer se podloim utjecajem okoline ovjek brzo moe =pokvariti> i ono dobro u ovjeku moe nestati.Movjeka se stalno treba podsje"ati to je ispravno, moralno, a to nije.

#dgoj je pokuavanje. #dgoje radnje mogu uspjeti, dati dobar rezultat, ali i ne moraju.#dgoj samo moe poticati ovjeka da ui, ali uenje moe ostvariti samo onaj koji ui./rugim rijeima, odgajatelj ne moe prisiliti dijete da ui ispravno se ponaati dijetemora to samo eljeti i biti svjesno o pozitivnim stranama odgoja.

=ilje/iB o%me i /%ijedo!"i odgoja

onekad se ova tri pojma koriste kao sinonimi, a ponekad su to razliiti pojmovi.

9ilj slui konkretnoj svrsi i opisu praktine namjere, cilj je ono konkretno to odgojem iobrazovanjem pokuavamo posti"i (npr. poticati marljivost uenika, poticati potovanjeprema kulturama inozemnih kolega, usvojiti pregled povijesti kamenog doba). Koevrijediti za jednu osobu i to jednokratno (npr. svaki nastavni sat ima svoje ciljeve).#pisuje idealnu psihiku dispoziciju osobe koja se odgaja.

2orma je uvjerenje ili predodba o zadanom stanju ili ponaanju koje treba nastati ako seispune odgovaraju"i ciljevi. 2orme vrijeme u ve"em vremenskom intervalu (npr. za cijeliivot ili za vrijeme kolovanja) i za ve"i krug ljudi (npr. sluaj EA Oojih zapovijedi, govoriistinu, potuj ljudska prava, vie provodi grupnu nastavu). 2ormu moemo shvatiti kaoop"eniti zahtjev koji ne vrijedi pojedinano i jednokratno, ve" za sve osobe nekog tipa.

2orme se temelje na vrijednostima. Irijednosti su npr. strahopotovanje prema ivotu,vrednovanje neeg kao dobroloe, ispravnoneispravno. /akle, neka vrijednost u sebisadri skup normi i moe se vrednovati od strane pojedinca ako za neku vrijednostmislimo da je ispravna i prihva"amo je, automatski prihva"amo njene norme i ciljeve.

Za"o odgaja"iCrema gore navedenim biolokom aspektu, ovjek se ra'a nepotpun, slab, nesiguran, saslobodnom voljom te karakterom i moralom koji se u velikoj mjeri mogu oblikovati. #dgojemovjek preuzima u kulturne norme i vrijednosti i prema potrebi ih mijenja u skladu sa svojimkarakterom, moralom i interesima. rilikom odgoja moramo si postaviti ciljeve odgoja odnosnopitanje zato odgajamo+ 2pr. dijete odgajamo kako bi se jednog dana upisalo na sveuilite ilikako bi postalo vrstan politiar, a sve u svrhu kako bi zara'ivalo puno novca za sebe i svojuobitelj./o tog cilja dolazi se odre'enim sredstvima odgoja kao to su! pohvale, ku'enja, prigovori,prijetnje, kazne, savjetovanje, nare'ivanje, knjige, kole i slino. &oja od ovih sredstava "emokoristiti manje, a koja vie, de$nira na stil odgoja (npr. autoritativni stil).


20/28

9ilj odgoja moe se odnositi na razliite dimenzije (kognitivna! razvijati mentalne sposobnosti,ispravan nain razmiljanja i uenja5 a%ektivna! nain na koji mi doivljavamo ljude, njihoveverbalne i neverbalne poruke5 socijalna! njegovati odnose sa drugim ljudima) i %ormulirati narazliitim razinama (npr. vii cilj =potivati tu'e stvari odnosno vlasnitvo> moe se sastojati odmanjih ciljeva! posu'ene stvari vra"ati na vrijeme, ne uzimati stvari bez tu'eg doputenja, nekrasti, ...).

=ilje/i odgoja daa!

/ok su DA-ih godina u sreditu odgoja bili disciplina, ispunjavanje dunosti, poslunost,djelatnost, poredak, ..., u posljednje vrijeme dolo je do promjene vrijednosti, a time i dopromjene ciljeva odgoja. ? modernom odgoju naglaava se samorazvijanje (npr. borba zavlastita prava i ravnopravnost, autonomija, upravljanje samim sobom, reeksivnost razmiljanje o svojim postupcima, zrelost koritenje vlastitog razuma, kritiziranje tu'egmiljenja). 2eki kritiziraju ovakvu promjenu naglaavaju"i da je kod mnogih ljudi dolo dopromjene mentaliteta ljudi vie misle samo na sebe i pritom ne gledaju na druge. stiu da sekritika nalazi ispred ljubavi, sloboda ispred dunosti i odgovornosti i slino.

? pedagogiji ciljevi odgoja su nuno kontroverzni. edagogija ne moe utjecati na izbor ciljevaodgoja te normi i vrijednosti koje se tim ciljevima pokuaju usvojiti svaka sredina ima svojeciljeve odgoja.

TEORIJE O ODGOJNOM PRO'ESU

)olle'a#le% %azli,#je "%i $%i!"#$a # odgojom $%o&e!#(

#dgoj kao komunikacijsko djelovanje. ? toj komunikaciji vane su kognitivne strukture(nain na koji se oblikuju vlastite rijei i shva"aju tu'e rijei, odnos (kako sudionicishva"aju svoj odnos! jesu li u ravnopravnom poloaju, postoji li podinjavanje, ...) tesadraji i sredstva komunikacije (neverbalni znakovi, prevladava li vrije'anje, vika ilinjene umiruju"e rijei, ...) izme'u sudionika u odgojnom procesu. ve su to initelji koji

utjeu na odgoj (odgojni proces i rezultat odgoja). #dgoj kao interakcija. rema teoriji simbolikog interakcionizma (vidi poglavlje o

socijalizaciji) odgoj se promatra na mikrorazini kao interakcija dvaju sudionika. ? tojinterakciji vani su =7go> i =lter>.

#dgoj kao reprodukcija. #vaj pristup je materijalistiki temeljni cilj odgoja je pripremitiovjeka da bude spreman pridonositi drutvu, proizvoditi dobra i usluge.

K%o a/odi e"i%i modela odgoja(

*unkcionalni-intencionalni odgoj. *unkcionalni odgoj stavlja panju na razne drutveneimbenike koji nisu stvoreni da bi odgajali, ali utjeu na mlade. 0o su televizija, asopisi,

mediji op"enito, raunalne igre, obiaji i navike. 0o su tajni suodgajatelji. ? sredituintencionalnog odgoja je odnos +,-./+,-. (licem u lice, verbalna i neverbalnakomunikacija npr. izme'u oca i sina) i svjestan odgoj koji ima tono odre'enu namjeruodnosno cilj (odre'enim odgojnim metodama kaznama, psovkama, nagradama,pohvalama, podupiranjem ... ele se posti"i unaprijed postavljeni odgojni ciljevi! da sedijete ponaa na tono eljeni nain i da se usvoje odre'ene norme i vrijednosti). ?intencionalnom odgoju prevladava jednosmjerna komunikacija roditelji zapovijedaju,kore, kanjavaju, hvale, nagra'uju, zahtijevaju bespogovornu poslunost, a dijetepokorno slua, ne moe se izboriti za sebe i utjecati na odgojne ciljeve i metode.*unkcionalni i intencionalni odgoj ograniavaju jedan drugoga i treba paziti da%unkcionalni odgoj previe ne utjee na intencionalni.

edagoki odnos. #vaj model opisao je 3ermann 2ohl unutar re%ormske pedagogije. ?

ovom modelu istie se snaan odnos izme'u zrelog ovjeka (odgajatelja) i ovjeka upostojanju (osobe koja se odgaja). #dgajatelj uzima u obzir kulturne norme i vrijednosti,obiaje i navike, ali i osobnost, unutarnje elje, sklonosti i interese osobe koju odgaja.ritom je dijete aktivno i odgovorno za svoj proces odgajanja. /ijete mora usvojitiosnovne znaajke kulture i okoline, ali mora tako'er zadrati svoju osobnost (uro'eneosobine), jaati svoj identitet, prihvatiti norme i vrijednosti na svoj nain te kreirati


21/28

vlastiti sustav normi i vrijednosti. ? tom pedagokom odnosu dolazi do napetosti,tjeskobe, nesigurnosti, krize jer je teko prona"i ravnoteu izme'u te dvije stvari.

#dgoj kao promjena ponaanja. #vaj model ima bihevioristiki pristup prema kojemorganizam pokazuje spontane aktivnosti (spontano, prirodno ponaanje s obzirom nanae uro'ene sklonosti), ali tako'er nae ponaanje se u velikoj mjeri moe oblikovati.

0akvo oblikovano ponaanje ine postupci koji se mogu opaziti i mjeriti te tako vidjeti ukojoj mjeri je odgoj bio uspjean. /ijete se stavlja u odre'ene situacije, u odre'enuokolinu kako bi se kod njega stimulirao odre'en eljeni obrazac ponaanja dijetepostepeno ui koji postupci u kojim situacijama su ispravni (kako reagirati u odre'enimsituacijama) i tako se oblikuje njegovo ponaanje i prilago'ava se okolini. #dgajatelj nesmije aktivno sudjelovati mora pustiti dijete da temeljem razuma i iskustva samo uvidikakvo ponaanje je ispravno. ritom je bitno uenje na modelu dijete ima prirodnutenju oponaati, slijediti uoene postupke i reakcije svojih roditelja, s njima seidenti$cirati5 roditelji moraju biti jako oprezni da budu pozitivan primjer djeci (djeca jakopuno ue prate"i ponaanje svojih roditelja).

#dgoj kao simbolika interakcija. #va teorija nastoji pokazati kako ovakva interakcijaovjeka ini drutveno sposobnim za djelovanje i pridonositi drutvu, kako ovjek postajenezamjenjiv lan drutva te kako mu, usprkos tome to se prilago'ava drutvu i usvajanjegove norme i vrijednosti, polazi za rukom izgraditi vlastiti identitet (one osobine, vrlinekaraktera i obrasci ponaanja po kojima smo posebni i razlikujemo se od drugih, po

kojima nas drutvo prepoznaje i cijeni). zgradnja identiteta je vana kako bi nas drutvoprepoznalo, uvailo, potovalo. ? ovom modelu odgoj nije intencionalan, jednostran(odgajatelj zapovijeda, a dijete pokorno slua i slino), nego ovjek se stavlja u pozicijuodgajatelja, tumai, preispituje i kritizira njegove odgojne postupke i stavove te oblikujevlastite odgojne vrijednosti i ciljeve time postaje aktivan, ravnopravan sudionik uodgojnom procesu i gradi svoj identitet, svoj =7go>, ali i svoj =lter ego> (vidi poglavlje osocijalizaciji). #vakav model odgoja, iako gotovo utopijski, je idealan i treba mu teiti.

STRUKTURNI MODEL ODGOJA#vo je model odgoja koji povezuje prethodno navedene modele odgoja. rema tom modeluo!o/e zaaj,e odgoja !#(

#dgoj je intencionalan. #n nastoji ostvariti ciljeve, norme i vrijednosti. #vaj odgoj jejednostran i ukida elje i interese djece.

#dgoj je interakcijski proces izme'u odgajatelja i educanda (onoga kojeg se odgaja) ukojem oni utjeu jedan na drugoga. tavljaju se u poziciju drugog i tumae njegove uloge uloge ovise o tome gdje se odvija odgoj (ako je rije o koli, postoje uloge pro%esora iuenika, ako je rije o obitelji, postoje uloge roditelja i djeteta).

#dgojni proces mora biti metodiki organiziran moraju postojati odgovaraju"e metode

odgoja kojima se postiu ciljevi odgoja. ? razliitim sredinama koriste se razliite metodeodgoja (npr. odgoj u obitelji i odgoj u koli se razlikuju).

&ada odgajamo, ne moemo imati u vidu samo osobne ciljeve odgoja i elje educanda,ve" svoj odgoj moramo prilagoditi drutvenoj situaciji, uvjetima okoline. Koramo odgajatiovjeka da bude spreman djelovati u drutvu i pridonositi mu bez obzira na njegoveosobne sklonosti i interese. 2o, to ne znai da mi te interese moramo zanemariti, ve" ihmoramo znati uskladiti i usmjeriti prema korisnom drutvenom djelovanju tako da ipojedinac i drutvo budu zadovoljni.

#dgojni proces doga'a se na tri razine! kognitivnoj (razvijati mentalne sposobnosti,umije"e miljenja, tumaenja i kritiziranja, umije"e uenja), a%ektivnoj (usaditi norme,stavove i vrijednosti, jaanje karakternih vrlina i snaga! razviti osje"ajnost,

emocionalnost, nauiti doivjeti, prepoznati i ispoljiti emocije) i tjelesnoj (razviti tjelesnesposobnosti! hodanje, plesanje, plivanje, runi rad, ...). #dgoj mora biti prepunpraktinog sadraja koji olakava razvoj ovjeka na tim razinama.


22/28

OBRAZOVANJE

#brazovanje znai!

osposobljavanje za razborit odabir svog poziva (obrazovanje treba pomo"i ovjekuspoznati svoje interese)

produktivno sudjelovanje u kulturi (ovjek mora znati jezik, politiku i gospodarskusituaciju, obiaje i ostala kulturoloka obiljeja svoje okoline)

postizanje individualnosti i drutvenosti5 ovjek mora razviti svoju osobnost, identitet i

nauiti kako se ponaati u drutvu da se to lake uklopi u drutvo5 ovjek mora razvitiodnos prema samom sebi (samopotovanje5 kako doivljavamo sami sebe, svoje osje"ajei postupke5 osje"aj vlastite vrijednosti, jesmo li zadovoljni samim sobom ili si stalno netopredbacujemo) i prema drugim ljudima (opho'enje s drugim ljudima, odgovornost)

uenje o op"enitim stvarima koje moraju znati svi ljudi (matematika, knjievnost, ...)

razvoj kognitivne, a%ektivne i praktine dimenzije ovjeka (praktina dimenzija ovjekmora nauiti svoju struku kako bi mogao obavljati praksu, imati eljeno zanimanje)

S#/%emeo ob%azo/aje

Metiri su odrednice modernog obrazovanja!

1ad. 2ove tehnologije, automatizacija, porast sektora uslunih djelatnosti itd. dovodi dopromjene u strukturi zanimanja mijenjaju se potrebne kvali$kacije i u uvjetima rada(ovjek je izloen riziku prilikom rukovanja strojevima i tetnim utjecajima tehnologije nazdravlje kao to su zraenja). 0eorija obrazovanja mora biti usmjerena prema ekonomskojracionalnosti koja "e pruati jednake ivotne mogu"nosti za sve. rimjerice, ekonomijavo'ena pro$tom koja razara okoli nije racionalna i protivi se zdravom razumu. /jeci semora osigurati budu"nost barem iste ivotne mogu"nosti kao to ih imaju odrasli.2adalje, sve je vanije obrazovati ljude za analitiko miljenje, timski rad, rad naprojektu, znanstvena istraivanja dakle razvijati sloenije sposobnosti i vjetine.

1acionalnost i znanost. ? postmoderni kritizira se manjak racionalizma, razuma iinjenica da cilj opravdava sredstvo kao osnova za napredak. Movjek svojimneracionalnim postupcima i nedovoljno ekoloki dokazanim metodama proizvodnjerazara prirodu. 0ako'er, ovjek je sve vie zaokupljen poslom, tri =kao muha bez glave>za svojim obavezama ime pati njegov socijalni ivot, gubi socijalne kompetencije,emocionalnost, zapostavlja djecu i ponekad postaje nemoralan. 1acionalna ekonomija seshva"a jednostrano i njen je jedini cilj ostvariti pro$t ne mare"i za ekologiju i drutvene,obiteljske vrijednosti. #brazovanje ima zada"u osvijestiti to kod ljudi.

ubjektivnost i prerada stvarnosti. ve vie o svojoj stvarnosti saznajemo preko medija.Kedijsko miljenje i tumaenje su nam dovoljni, gubi se subjektivno miljenje.#brazovanje treba poticati i razvijati vlastito miljenje i tumaenje stvarnosti ono tonam drugi serviraju ne treba se uzeti kao zdravo za gotovo i jedino ispravno.

Irijednosno usmjerenje i etika. oznata je promjena sustava vrijednosti kod dananjihljudi. #brazovanje nam treba omogu"iti da izgra'ujemo vlastitu volju, vlastiti sustavvrijednosti, da se kritiki i argumentirano moemo razraunati u odnosu sa drugima, ali isa samim sobom (npr. da se aktivno protivimo nepravdi, da traimo bolje uvjete rada, dase osje"amo odgovornima za nae loe postupke i sl.). /rugim rijeima, obrazovanje nasui kako izgraditi svoj karakter, svoj identitet, kako se izboriti za samoga sebe, kakoetino postupati.

Metiri su osnovne %unkcije (zada"e) modernog obrazovanja!

3euristika %unkcija nam pomae da svakidanji praktini kolski rad razjasnimo uodnosu na postavljene ciljeve koliko mi ovakvo obrazovanje, ovo to radim u kolipomae da postignem svoje ciljeve. 0ako'er nam pomae da otrije tumaimo neke

probleme, pronalazimo nove zadatke i ciljeve, npr. nove stvari koje elimo nauiti. #nanam daje odgovor na pitanje koliko kola uspijeva pruiti ono to od nje oekujemo (danas pripremaju za poziv, da postanemo bolja osoba! karakterna, socijalno kompetentna,spremna kritiki razmiljati, ekoloki savjesna s razvijenom etikom).

Jegitimacijska %unkcija trai od nas da nai zahtjevi i ciljevi budu ispravni (legitimni)! dapridonose op"em obrazovanju, da nas pripremaju za poziv, da postanemo kompetentni


23/28

na tritu rada, da irimo odgovornost i humanost. #vo su naravno vii ciljevi svakekole, me'utim nastavne metode esto ne mogu posti"i takve ciljeve.

*unkcija strukturiranja pomae nam u mnotvu nastavnih sadraja koncentrirati se nabitne teme i ono to nas zanima. 4a to trebamo imati kvalitetne nastavne planove iprograme koji ne usitnjavaju i ne ukru"uju nastavni sadraj, nego ga ine eksibilnim,prilagodljivim interesima uenika i koncentriraju se na one teme koje pruaju strukovna,socijalna i individualna znanja i vjetine. rimjer! koja je svrha ako pravopis iinterpunkcija oduzmu vie vremena od rasprava o ljubavi, slobodi, miru, solidarnosti,sre"i i jo se pritom ne naue+

&ritika %unkcija pomae nam kritiki se postaviti prema tu'im zahtjevima, ciljevima inormama. omae nam da ne budemo zlorabljeni, iskoriteni, neasertivni samo da bismodrugima udovoljavali, a iznutra bili tuni i nezadovoljni samim sobom pomae nam dase drugima usprotivimo i ostvarimo osobno zadovoljstvo. #vo je vana vjetina zaizgradnju kvalitetnog karaktera. 6kola nas mora uiti kako kritiki razmiljati, propitkivatitu'e postupke, izboriti se za sebe, naposljetku izgraditi identitet ovjeka koji "e bitipotivan i cijenjen u drutvu, koga drugi ne"e gaziti.

. SU0RE)ENI ZA+TJE0I PREDAGOGIJE

POSTMODERNAojam =postmoderna> obuhva"a dubokosene procese promjene i kritiku moderne. Koderna jerazdoblje u povijesti pedagogije od prosvjetiteljstva do kraja FA. stolje"a. ostmoderna ukazujena dramatinu promjenu sadanjice i karakteriziraju ju pojmovi poput! netradicionalan,nestandardiziran, bez normi, pluralizam i slino. ve ovo govori o naputanju tradicionalnihvrijednosti, o raznolikosti drutvenih svjetonazora i odgojnih ciljeva. ve vie dominirapopustljiv (permisivan) odgojni stil, tolerancija, mogu"nost vlastitog odluivanja to donosinesigurnost.

?mjesto ivotne sigurnosti, prosperiteta i razvoja, ovo razdoblje donosi podvale, prijetnje,ucjene, ratove, razaranja i gospodarski sustav siromatva i gladi za mnoge. &ulturalni sustav(npr. putem medija) unitava moralne vrijednosti i pojaava izolaciju, nedrutvenost.

2ema vie sigurnosti, standardnih normi, zajednitva. vatko odabire svoj stil ivota(pluralizam, raznolikost stilova) i svoje odgojne ciljeve, traga se za individualno"u (nemapomaganja, sve uradi sam) umjesto za identitetom.

&rajem stolje"a javljaju se pedagozi koji kritiki promiljaju o moderni!

&onrad 8Snsche istie da stalno trebamo biti otvoreni za sve vrste iskustva (spremniodgajati djecu u raznim drutvenim okruenjima i imati prilagodljive ciljeve odgoja i


24/28

vrijednosti), a ne imati normirane, standardizirane ciljeve odgoja (time dovodimo dijete uopasnost da se tee prilagodi svojoj okolini i odgovori ivotnim izazovima).

/ieter Jenzen zalae se za reeksivnu pedagogiju (prema njemu to je pedagogija koja sedoslovce predano bavi odgojem5 pedagogija vie ne moe dati recept o onome kakotreba odgajati). o njemu stvarnost je drugaija od odgojno-obrazovne teorije i prakse pazato pedagogija ne moe davati precizne naputke kako odgajati. &lasina pedagogijakoju zagovara ne moe se prilagoditi suvremenim tendencijama poput pluralizma,raznolikosti drutvenih normi i vrijednosti (postojanje subkultuta od kojih svaka zahtjevadrugaije odgojne metode i ciljeve ako elimo da dijete bude spremno za socijalizaciju).

+elm#" Pe#,e%" pita se ne znai li Jenzenovo miljenje bijeg pred globalnimproblemima, ne vodi li to subjektiviziranju (pojedinac gleda stvarnost na svoj nain, a neobjektivno), iskrivljavanju stvarnosti uz pomo" kulture odre'ene medijima. edagogijskomiljenje uvijek se kritiki osvrtalo na svoju teoriju pedagogija mora svoje naputke itvrdnje neprestano preispitivati, prilago'avati drutvenim situacijama kako bi se tateorija mogla iskoristiti u praksi. edagoko djelovanje (praksa) usmjereno je pokretanjudrutvenog razvoja, protestu protiv njegovih razornih tendencija, traganju za drugaijimodgojnim metodama i ciljevima, za drugaijim ivotnim stilovima koji su trebali izbavitipojedinca od otu'enja i pomo"i mu u socijalizaciji (otu'eni pojedinac djeluje razorno nasebe i na drutvoL). adanja znanost o odgoju bi si prema eukertu prvo trebalapostaviti pitanje! koje posljedice ima pedagoka interakcija (odgoj i obrazovanje) na

sustav normi i vrijednosti pojedinca. #na bi se trebala orijentirati etikim principima kakobi zatitila potenje pojedinca. /rugim rijeima! kako odgoj moe uspjeti kao interakcijabez pruanja znanja odraslih, kako odgoj moe uspjeti u me'usobnom potivanju,priznavanju i pomaganju nezrelim pojedincima da sazriju+ edagogija mora na temeljutih zahtjeva razviti drugaiju, prilagodljivu teoriju odgoja i obrazovanja ukljuuju"i njeneinstitucije, ponajprije vrti"e i kole. 2akraju, pedagogija treba pomo"i institucijama dadjeluju (odgajaju i obrazuju) u skladu s uoenom drutvenom situacijom, nikako nestandardizirano i po zadanom receptu. ? duhu demokracije eukert postavlja temeljnopedagogijsko pitanje! Koemo li razviti organe koji "e potpunije, temeljitije opaati iprouavati nae drutvo i sve njegove podsustave+ Koemo li stvoriti demokratskeinstitucije koje "e promovirati, razvijati moralnost, reeksivnost (odgovornost,propitkivanje vlastitih postupaka! inim li dobro+) i uvoditi promjene, s ciljemobuzdavanja navedenih razornih drutvenih tendencija, a da pritom slobodu pojedinca neukidaju, nego je osiguravaju+

AKTUALNI ZATJEVI PEDAGOGIJE

PedagogijaB e,ologija i mi%7koloka kriza (troenje prirodnih resursa, unitavanje prirodnog okolia, globalne klimatskepromjene, itd.) posljednjih je godina dovela do zahtjeva za uenjem o ekologiji, dakle uenju ome'uovisnosti ovjeka i njegovog prirodnog okolia. 1azvila su se tri nova didaktika koncepta!

#dgoj za okolini svijet rjeenje krize trai se izmijenjenom tehnikom i znano"u i trai

se neki novi racionalniji, odgovorniji odnos prema prirodi i budu"nosti. 7koloko uenje naglauje ekoloki razvoj ivotnih prostora, dakle razvoj koji ima u vidu

prirodni okoli, prije svega ouvanje prirode.

7kopedagogija kritiki preispituje kako prirodne znanosti i tehnika utjeu na prirodu.

Iidimo da je nov zahtjev pedagogije ekoloka osvijetenost dio odgoja i obrazovanja mora bitiusmjeren na razvoj ekoloke svijesti (uimo kako je prirodni okoli vaan za ovjeka, kakosvojim postupcima utjeemo na prirodu i okoli, kojim postupcima mogu pomo"i u zatitiokolia i slino).

2eposredno je s odgojem za ekologiju bio povezan i odgoj za mir. 0o je pokuaj da se rat, sila iugnjetavanje tumae u odgojnom procesu kao neto to spreava zajednitvo i napredakljudskog drutva. 9ilj je unititi loe predrasude, stereotipe, ali i promijeniti zauzete stavove. ?

odgoju za mir vode"a su etiri naela! analiza aktualnih sukoba, razvoj sustavnih predodbi otome kako posti"i mir, ukljuenje povijesti (dati primjere iz povijesti koji pokazuju koliko susukobi uzaludni, bolni i unazaduju ovjeanstvo), razviti praktine postupke koji promiu mir izajednitvo.


25/28

edagoka pitanja ne mogu zaobi"i zemlje =0re"eg svijeta> siromane zemlje u razvoju.:lavno pitanje je iskoritavanje zemalja u razvoju u korist bogatih industrijski razvijenihzemalja.

I"e%,#l"#%ali odgojKigracijom stanovnika zbiva se sudar razliitih kultura pa tako i razliitih odgojnih metoda,stilova i vrijednosti. tanovnitvo postaje krajnje heterogeno to se tie rasa, nacionalnosti ireligija. ;avlja se pitanje multikulturalnog ili interkulturalnog odgoja odgoja djece u okruenjugdje prevladavaju dvije ili vie razliitih kultura.

ocijalizacija inozemne djece pra"ena je temeljnim sukobom! ta djeca su izloena dvamatemeljnim sustavima vrijednosti, normi, obiaja i navika me'u kojima se oni svakodnevno(posebno u kolama) moraju snalaziti i to s ozbiljnim posljedicama za razvoj njihova identiteta.&ako optere"uje npr. mladog 0urina, koji se preselio u 2jemaku, kada ga u obitelji ue davladaju"u ulogu imaju mukarci, a u koli ga ue da su djevojke i mukarci ravnopravni. li!usmjerenost obitelji nasuprot individualnosti, religijske norme &urana nasuprot kr"anstva... takvih kulturalnih sukoba ima mnogo.

nterkulturalni odgoj nadilazi takav sukob. #n radi na integraciji inozemne djece i istodobnouzima u obzir i unapre'uje drutvenu i kulturnu posebnost! koncepti integracije (spajanja,sastavljanja) nasuprot koncepata segregacije (razdvajanja, rastavljanja). ritom je sporna teza oravnopravnosti kultura. /akle, inozemna djeca, da bi se lake integrirala, trebaju prihvatitiodre'ene norme i vrijednosti strane kulture, ali ostati vjerna normama i vrijednostima vlastitekulture.nterkulturalni odgoj naglaava da navedenu heterogenost treba shvatiti kao ansu za uenje./jeca trebaju biti odgajana u drutvu koje obiljeava raznolikost, treba ih

Pedagogija Gudjons - sazetak

Documents

Transcript of Pedagogija Gudjons - sazetak