PDV na plovila: Kako sprije~iti zloporabe nakon ukidanja ... · Izmjenama Zakona o PDV-u, {to su na...

PDV NA PLOVILA: KAKO SPRIJE^ITI ZLOPORABE NAKON UKIDANJA INSTITUTA POSEBNE UPORABE... 57

PDV na plovila: Kako sprije~iti zloporabe nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza?

@eljko Dominis*1

PDV na plovila: Kako sprije~iti zloporabe nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza?

1. UVODUredba o Carinskoj tarifi za 2012. (NN 143/11, 5/12, 21/12. i 87/12) uskla|ena je s

izmjenama Kombinirane nomenklature za 2012. objavljene u slu`benom glasniku Europske unije (Offi cial Journal, L 282, 28. listopada 2011).

Najzna~ajnija izmjena odnosi se na ukidanje nacionalnih tarifnih podbrojeva 8903 91 10 10, 8903 91 90 10, 8903 92 10 10, 8903 92 91 10 i 8903 92 99 10 za plovila namijenjena obavljanju djelatnosti iznajmljivanja (charter), {to ih se primjenjivalo u postupku posebne uporabe. Razvrstavanje plovila u odre|en tarifni podbroj tar. broja 8903 »ex. za obavljanje djelatnosti (charter)« nije bilo, niti je sada mogu}e u Carinskoj tarifi Europske unije (Com-bined Nomenclature – Slu`beni list Europske unije, 256/87. – 284/10). Ti su pod brojevi sa carinskom stopom slobodno (»Sl«) postojali do 31. prosinca 2011. samo na doma}oj (hr-vatskoj) razini podjele Carinske tarife {to je sastavnim dijelom Zakona o Carin skoj tarifi (NN 61/00, 117/00, 119/00. i 146/08).

Time je prestala primjena pravila u vezi s provedbom postupka odobravanja povolj-nijega tarifnog postupanja zbog posebne uporabe plovila, odnosno pravila odobravanja primjene nulte stope carine zbog posebne uporabe plovila u svrhu obavljanja gospodarske djelatnosti iznajmljivanja plovila (charter) te pravila provedbe carinskog nadzora nad takvim plovilima od 1. sije~nja 2012.

Novi Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na osobne auto-mobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 78/12) od 21. srpnja 2012. ukinu-to je, osim toga, pla}anje posebnog poreza na jahte, brodice i druga plovila. Temeljni razlozi izmjena ovoga Zakona u bitnome se odnose na za{titu doma}ih proizvo|a~a plo-vila, pove}anje broja zaposlenih u ovom proizvodnom sektoru i ostvarivanje ve}ih priho-da od prodaje doma}ih plovila.

Plovila {to ih se je dosad, gotovo u pravilu, uvozilo uz primjenu odre|enih carinskih i poreznih olak{ica, odnosno uz primjenu instituta posebne uporabe i/ili oslobo|enja od

* @eljko Dominis, mag. ing., Carinarnica Plo~e (Iznesena stajali{ta osobna su stajali{ta autora i ne odra ̀ a-vaju nu`no stajali{ta ustanove u kojoj je zaposlen.)

58 POREZNI VJESNIK 9/2012.

pla}anja posebnog poreza, bila su stoga stalno izloèna carinskom i poreznom nadzoru i motrenju rabi li ih se namjenski.

U novim okolnostima carinska tijela u svojoj djelatnosti sada vi{e nemaju nikakve nadle`nosti u pogledu nadzora i kontrole plovila na moru, pa se nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza na plovila postavlja pitanje tko }e obavljati porezni nadzor plovila registriranih za obavljanje gospodarskih djelatnosti na moru, {to su dosad obavljale nadle`ne carinarnice? Postavljeno se pitanje temelji na ~injenici da ~l. 20. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost (NN 47/95, 106/96, 164/98, 105/99, 54/00, 73/00, 48/04, 82/04, 90/05, 76/07, 87/09, 94/09. i 22/12) propisuje da je pretporez svota PDV-a iskazana u ra~unima za isporuke dobara i usluge {to su ih drugi poduzetnici obavili porez-nom obvezniku u poduzetni~ke svrhe, dok ~l. 134. Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost (NN 149/09, 89/11, 29/12. i 64/12) propisuje da PDV, obra~unan pri uvozu, uvoznik moè odbiti kao pretporez samo ako je dobro uvezeno za njegove poduzetni~ke svrhe.

Izmjenama Zakona o PDV-u, {to su na snazi od 1. oùjka 2012, ograni~eno je pravo na odbitak pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uklju~iv{i nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, osim ako se radi o plovilima, zrakoplovima, osobnim auto-mobilima i drugim prijevoznim sredstvima namijenjenih isklju~ivo obavljanju odre|enih gospodarskih djelatnosti − za obuku voza~a, testiranje vozila, servisnu i taksi-slu`bu, pri je voz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju.

Da bi obveznik PDV-a mogao iskoristiti pretporez, nabavu plovila mora deklarirati za gospodarske svrhe − obavljanje registrirane djelatnosti poduzetnika. Ulazni ra~un, prema kojem se stje~e pravo na pretporez, mora se odnositi na podru~je poslovanja, {to zna~i da rashod odnosno izdatak tako|er mora biti povezan sa sada{njim ili budu}im prihodom, jer nepoduzetni~ka nabava ne omogu}uje pravo na pretporez.

Kupuje li ~lan trgova~koga dru{tva predmete osobne potro{nje namijenjene namiri-vanju vlastitih potreba ili potreba obitelji na ra~un dru{tva, trgova~ko dru{tvo na temelju toga ne moè iskoristiti pretporez, jednako kao kad nabavlja imovinu ili usluge namijenje-ne obavljanju djelatnosti oslobo|enih PDV-a. Ako npr. trgova~ko dru{tvo kupi novu nekret-ninu u kojoj }e obavljati djelatnost iznajmljivanja stanova, nema pravo odbiti pretporez, jer su usluge stanovanja oslobo|ene PDV-a, ali kad namjerava nekretninu iznajmljivati kao poslovni prostor, ili je poduzetnik ima namjeru rabiti u poslovne svrhe, ima pravo odbiti pretporez.

Poduzetnici, dakle, koji su uvezli plovila za obavljanje jedne od gospodarskih djelat-nosti na moru, naj~e{}e iznajmljivanje plovila (charter), ne mogu iskoristiti odbitak ili povrat pretporeza, ako plovilo namjeravaju uporabiti za osobne potrebe, dakle za sport i razonodu, ili ako plovilo ne namjeravaju ili ne uporabljuju za gospodarsku svrhu za koju su uvezli plovilo.

Plovilo u vlasni{tvu odre|ena trgova~kog dru{tva, {to ga se rabi isklju~ivo za osobne po trebe radi vo`nje zaposlenika, poslovnih partnera i sl., tako|er se ne smatra uporabom za obavljanje registrirane djelatnosti, pa se ni tada ne moè iskoristiti odbitak ili povrat pretporeza.

Stoga je vrlo va`no, nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza, uspostaviti u~inkovit sustav kontrole poslovanja trgova~kih dru{tava koja su uvezla takva plovila, napose onih koja obavljaju djelatnost iznajmljivanja.


2. INSTITUT POSEBNE UPORABEPosebna uporaba razumijevala je pu{tanje robe u slobodan promet uz povoljnije tarif-

no postupanje, odnosno primjenu smanjene ili nulte stope carine na robu zbog njezine uporabe u posebne svrhe. Roba za koju je bila propisana smanjena ili nulta stopa carine radi uporabe u posebne svrhe i bila je pu{tena u slobodan promet po smanjenoj ili nultoj stopi zbog posebne uporabe podlijegala je carinskom nadzoru posebne uporabe.

Povoljnije tarifno postupanje zbog uporabe robe u posebne svrhe predvi|aju ~l. 22. i 94. Carinskog zakona (NN 78/99, 94/99, 117/99, 73/00, 92/01, 47/03, 140/05, 138/06, 60/08, 45/09. i 56/10) te ~l. 206. do 206i. Uredbe za provedbu Carinskog zakona (NN 161/03, 69/06, 5/07, 70/08, 76/09. i 29/11).

Plovila za koja se moglo odobriti pu{tanje u slobodan promet uz povoljnije tarifno pos tupanje, odnosno uz primjenu nulte stope carine, utvr|ivalo se Uredbom o Carinskoj tarifi za teku}u godinu, i to u: Odsjeku XVII, poglavlje 89, tar. oznaka 8903, podbrojevi 8903 91 i 8903 92 − plovila koja obavljaju gospodarsku djelatnost iznajmljivanja (charter). Plovila koja obavljaju gospodarsku djelatnost iznajmljivanja za koja se do 1. sije~nja 2012. moglo odobriti primjenu nulte stope carine radi uporabe u posebne svrhe, bila su razvr-stana u sljede}e tar. podbrojeve: 8903 91 1010, 8903 91 9010, 8903 92 1010, 8903 92 9110 i 8903 92 9910. Kada se je jednaka plovila uvozilo za sport i razonodu ili u svrhu razli~itu od iznajmljivanja, razvrstavalo bi ih se u drugi pripadaju}i tarifni podbroj. Za plovila razvrstana u sve ostale tarifne brojeve poglavlja 89 ({to nisu izrijekom nabrojena), {to dakle obavljaju neku drugu gospodarsku djelatnost osim iznajmljivanja, nije se odobrava-lo posebnu uporabu, {to zna~i da se institut oslobo|enja od pla}anja carine nije trebalo ni smjelo poistovjetiti s pravilima za oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza, sukladno Zakonu o posebnim porezima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove (NN 139/97, 105/99, 55/00, 127/00, 107/01, 95/04, 94/09. i 21/10). Radi odobra-vanja instituta posebne uporabe donosilo se posebno, samostalno odobrenje, posve odvoje-no od okolnosti kada bi se odobravalo primjenu instituta oslobo|enja od pla}anja poseb-nog poreza na plovila kojima se obavlja registriranu djelatnost.

Osobito treba istaknuti kako se, ako je uvoznik posjedovao dokaz o preferencijalnom podrijetlu robe, nije odobravalo posebnu uporabu, nego se plovilo pu{talo u slobodan promet uz primjenu povla{tene stope carine »sl«, temeljem preferencijalnog podrijetla, uz razvrstavanje u pripadaju}i tarifni broj razli~it od prije nabrojenih.

Pri uvozu plovila obra~unava se, naime, osnovnu stopu carine, neovisno o zemlji uvoza, sukladno vaè}oj Carinskoj tarifi . No, ako je podrijetlo uvezenoga plovila iz zemalja s kojima je RH ima zaklju~en ugovor o povla{tenu trgovinskom reìmu (EU, EFTA, CEFTA, Republika Turska), obra~unat }e se povla{tenu (sniènu) stopu carine »sl« (0%), ali pri carinjenju treba priloìti dokaz o preferencijalnom podrijetlu robe (certifi kat EUR.112ili izjavu na ra~unu).

3. POREZNA OBVEZA POSEBNOG POREZA PRI UVOZU PLOVILAUvozna davanja u RH obra~unava se na carinsku vrijednost robe koju se utvr|uje na

temelju cijene stvarno pla}ene ili plative za robu, prilago|ene za propisane tro{kove (npr. tro{ak prijevoza i osiguranja), ako se priloì vjerodostojnu dokumentaciju o kupoprodaji

1 Certifi kat EUR-1. dokaz je podrijetla propisan u Protokolu 4. Sporazuma o stabilizaciji i pridruìvanju izme|u EU i Republike Hrvatske.


te ako nema nekakvih posebnih uvjeta pod kojima je kupac kupio robu, kakvi nisu dostup-ni dru gim kupcima. Cijena stvarno pla}ena ili plativa razumijeva ukupno pla}anje {to ga je oba vio ili }e obaviti kupac u korist prodavatelja za uvezenu robu te obuhva}a ukupna pla}anja kupca prodavatelju ili tre}oj osobi, ostvarena ili }e biti ostvarena kao uvjet pro-daje uve zene robe. Ako izostane vjerodostojna dokumentacija ili je roba kupljena uz neke posebne uvjete, carinski slu`benik procijenit }e vrijednost temeljem metoda iz carinskih propisa.

U ~l. 44. Carinskog zakona i ~l. 89. Uredbe za provedbu CZ-a navodi se da carinarnica ima pravo zahtijevati poja{njenja (isprave, podatke...) za bilo koju ~injenicu u vezi s utvr|ivanjem carinske vrijednosti, da ima pravo sumnjati u istinitost i ispravnost bilo koje izjave, isprave ili deklaracije te zahtijevati poja{njenja o tome. Carinski slu`benik moè, dakle, zahtijevati dodatnu dokumentaciju kakvom }e uvoznik potvrditi vjerodostojnost podatka. Ako uvoznik dodatnom dokumentacijom ne moè dokazati vjerodostojnost po-datka, ne}e ga se uzeti u obzir pri utvr|ivanju carinske vrijednosti te }e je se odrediti na temelju ostalih propisanih metoda.

Prema ~l. 4. st. 1. Zakona o posebnim porezima na osobne automobile..., obveznik je posebnih poreza iz ~l. 1. st. 1. Zakona uvoznik ili proizvo|a~.

Porezna osnovica za obra~un posebnog poreza pri uvozu bila je carinska vrijednost uve}ana za svotu carine.

4. POREZNA OBVEZA POSEBNOG POREZA U PROIZVO\AÂRadi nabave plovila od proizvo|a~a poseban porez obra~unavao je proizvo|a~ pri

isporuci, a porezna osnovica za obra~un posebnog poreza u takvim okolnostima bila je prodajna cijena (cijena bez PDV-a).

Porezna obveza posebnog poreza u proizvo|a~a nastajala je u trenutku isporuke (~l. 8. st. 1. Zakona), a obveznik proizvo|a~ morao je za proizvode isporu~ene u RH platiti poseban porez u roku trideset dana po isporuci (~l. 9. st. 2).

Porezna osnovica posebnog poreza, prema ~l. 5. st. 1. to~. 1. istoga Zakona, bila je prodajna cijena plovila, {to nije sadràvala PDV.

Porezni obveznik proizvo|a~ sam je obra~unavao poseban porez na isporu~ena plo-vila (na dan isporuke), sukladno ~l. 6. st. 1. Zakona, po propisanoj tablici.

5. OKOLNOSTI U KOJIMA SE PLA]ALO ILI NIJE PLA]ALO POSEBAN POREZ NA PLOVILAPrema Zakonu je predmet oporezivanja, uz ostalo, bilo plovilo – brod ili brodica (jah-

ta) i ~amac unutarnje plovidbe namijenjen razonodi, sportu ili rekreaciji − {to ga se uvo zi ili proizvodi i prodaje u RH. Oslobo|enje od pla}anja posebnog poreza propisivao je ~l. 7. st. 4. Zakona te se prema tim odredbama poseban porez nije pla}alo na plovila – brod ili brodicu (jahtu) i ~amac unutarnje plovidbe − uvezena ili isporu~ena za obavljanje regi-strirane djelatnosti.

Oslobo|enje od pla}anja posebnoga poreza nadle`na carinarnica utvr|ivala je odobre-njem u kojem se obvezno navodilo rok u kojemu se plovilo nije smjelo otu|iti, dati dru-gome na uporabu ili rabiti u druge svrhe, osim za obavljanje vlastite registrirane djelatno-sti. Ako je netko plovilo oslobo|eno pla}anja posebnog poreza radi obavljanja registrirane djelatnosti, nakon proteka roka zabrane otu|enja, htio registrirati na osobno ime i rabiti ga za osobne potrebe, dakle za sport, razonodu ili rekreaciju, plovilo je postajalo predmet


oporezivanja sukladno ~l. 3. st. 1. to~. 4. Zakona, jer je vlasnik prestao obavljati registri-ranu djelatnosti plovilom. Tada se morao obratiti nadle`noj carinarnici koja bi ispostavila rje{enje o oslobo|enju od pla}anja posebnog poreza, uza zahtjev za obra~un posebnog poreza.

Nadle`na je carinarnica, temeljem obveznikova zahtjeva obra~unavala poseban porez prema visini posebnog poreza vaè}eg na dan podno{enja zahtjeva za obra~un duga, a s dokazom da je pla}en poseban porez plovilo se je u nadle`noj lu~koj kapetaniji moglo registrirati na osobno ime.

Ako je plovilo ostajalo u vlasni{tvu tvrtke te dalje rabilo za osobne potrebe te prevo-zilo zaposlenike, poslovne partnere i sl., to se prema Zakonu nije smatralo uporabom u obavljanju registrirane djelatnosti te je podlijegalo pla}anju posebnog poreza. Obveznici, naime, koji su bili oslobo|eni pla}anja posebnog poreza na plovila radi obavljanja regi-strirane djelatnosti mogli su ga rabiti samo za svrhe predvi|ene u odobrenju o oslobo|enju od pla}anja posebnog poreza. No, ako su ga htjeli povremeno uporabiti i za osobne potre-be, imali su obvezu to prijaviti nadle`noj carinarnici radi obra~una posebnog poreza na plovilo, zbog prestanka obavljanja registrirane djelatnosti plovilom (plovilo je predmet oporezivanja) te bi carinici obra~unavali poseban porez prema visini posebnog poreza vaè}eg na dan podno{enja obveznikova zahtjeva za obra~un duga.

Obveznik koji je rabio plovilo u druge svrhe, osim one za koju je dobio odobrenje o oslobo|enju od pla}anja posebnog poreza, bio je u prekr{aju.

6. KUPOPRODAJA PLOVILATreba, me|utim, razlikovati dvije vrste posebnih poreza, jer Zakon o posebnim pore-

zima na osobne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove ure|uje:− pla}anje posebnog poreza (tro{arine) na odre|ene osobne automobile, ostala mo-

torna vozila, plovila i zrakoplove {to ih se uvozi ili proizvodi i prodaje u RH (~l. 1. st. 1. Zakona);

− pla}anje posebnog poreza na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zrakoplova {to ih kupuju ili stje~u pravne ili fi zi~ke oso-be (~l. 1. st. 2. Zakona), ako se taj promet ili stjecanje ne oporezuje PDV-om (~l. 1. st. 3. Zakona).

Za primjenu propisa te obra~unavanje i pla}anje posebnog poreza na odre|ene osob-ne automobile, ostala motorna vozila, plovila i zrakoplove {to ih se uvozi ili proizvodi i prodaje u RH nadle`na je Carinska uprava, a za obra~unavanje i pla}anje posebnog pore-za na promet upotrebljavanih osobnih automobila, ostalih motornih vozila, plovila i zra-koplova u tuzemstvu nadle`na je Porezna uprava.

Unato~ ukidanju posebnog poreza (tro{arina) na plovila, pri svakoj kupoprodaji plo-vila treba obra~unati poseban porez na promet rabljenih osobnih automobila, motocikala, plovila i zrakoplova. Obveznik je kupac ili stjecatelj koji nastanak porezne obveze mora prijaviti ispostavi Porezne uprave nadle`noj prema sjedi{tu ili prebivali{tu u roku 15 dana nakon kupnje ili stjecanja (prema ~l. 7. st. 2. Zakona, poseban porez na promet ne pla}a daroprimatelj koji je u odnosu prema darovatelju u prvome nasljednom redu i nasljednik koji je u odnosu prema ostavitelju u prvome nasljednom redu), a poseban porez na promet obra~unava i napla}uje ispostava Porezne uprave nadle`na prema sjedi{tu ili prebivali{tu obveznika prema stopi 5% na poreznu osnovicu, {to ~ini trì{nu vrijednost u trenutku nastanka porezne obveze. Trì{nu vrijednost utvr|uje se na temelju isprava o stjecanju. Porezna uprava provjerava tu vrijednost iskazanu u ispravama o stjecanju, pa ako utvrdi


da nije realno iskazana, poreznu osnovicu utvr|uje na temelju procjene. Obveznik mora platiti poseban porez na promet rabljenih plovila u roku 15 dana nakon nastanka obveze.

7. ODBITAK PRETPOREZA I OGRANIÊNJE PRAVAPretporez i izdavanje ra~una jezgra su sustava PDV-a. Po odbitku pretporeza oporeziva-

nje PDV-om svodi se samo na dodanu vrijednost, jer se poduzetnika osloba|a PDV-a kojeg je platio prethodnom poduzetniku u prometno-proizvodnom lancu. Time se ostvaruje na~elo neutralnosti, ali izostaje i porezna evazija. Svakom je poduzetniku cilj dobiti valjan ra~un od dobavlja~a, kako bi mogao odbiti pla}en pretporez na osnovi ulaznih ra~una.

Pravo na odbitak pretporeza imaju samo obveznici PDV-a. Mali poduzetnici kojima je godi{nji prihod niì od 85.000,00 kn, a nisu se dobrovoljno prijavili u Registar poreznih obveznika, nemaju pravo na pretporez. Za njih je svota PDV-a {to su je zara~unali dobav-lja ~i sastavni dio cijene nabavljenih dobara i usluga.

Sukladno ~l. 20. Zakona o PDV-u, pretporez je svota poreza iskazana u ra~unima za isporuke dobara i usluga {to su je drugi poduzetnici obavili obvezniku u poduzetni~ke svrhe.

Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN 87/09), {to je na snazi od 1. sije~nja 2010, izmijenjen je ~l. 11. i dodan ~l. 11a. kojim se propisuje oslobo|enja od pla}anja PDV-a bez prava na odbitak pretporeza. Temeljem tih izmjena, oporezivanje prema institucionalnom na~elu zamijenilo je oporezivanje po funkcionalnome na~elu te su PDV-a oslobo|ene odre|ene transakcije odnosno isporuke dobara i usluga iz ~l. 11. i 11a. Zakona, dok su ostale isporuke, neobuhva}ene tim ~lancima, oporezive PDV-om.

Treba, uz to, imati u vidu kako Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u (NN 22/12), {to je na snazi od 1. oùjka 2012. (osim ~l. 3. st. 1. i ~l. 5, 7. i 10. toga Zakona {to stupaju na snagu 1. sije~nja 2013) ograni~uje pravo na odbitak pretporeza za nabavu i najam plovila.

^lanak 20. st. 11. to~. a) Zakona propisuje da obveznik ne moè odbiti pretporez za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i dru-gih sredstava za osobni prijevoz, uklju~iv{i nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dob-rima.

Ne moè se, dakle, odbiti pretporez obra~unan za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, pa i nabavu ukupnih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, poput goriva, ulja, investicijskoga i teku}eg odràvanja i sli~no. Osobnim automobilima za nabavu i najam kojih nije dopu-{ten odbitak pretporeza, prema ~l. 20. st. 11. to~. a) Zakona, smatra se motorna vozila iz tar. oznake 8703 Carinske tarife, konstruirana u prvome redu za prijevoz osoba (osim vozila s tar. oznakom 8702), uklju~iv{i motorna vozila tipa »karavan«, »kombi«, »trka}i automobili« te »pick-up« {to nisu razvrstana u tar. oznaku 8704.

Spomenuto ograni~enje ne primjenjuje se, ako se radi o plovilima i zrakoplovima kojima se obavlja djelatnost prijevoza putnika i dobara te iznajmljivanje ili ih se nabavlja za daljnju prodaju te ako se radi osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz {to ih se rabi za obuku voza~a, testiranje vozila, servisnu i taksi-slu`bu, djelatnost prijevoza putnika i dobara, prijevoza umrlih, iznajmljivanje ili ih se nabavlja za daljnju prodaju. Ta vozila moraju sluìti isklju~ivo za obavljanje registrirane djelatnosti ili ih treba posebno ozna~iti i prilagoditi za obavljanje nabrojenih djelatnosti. Ako se radi o osobnim automobilima i drugim sredstvima za osobni prijevoz iz ~l. 20. st. 12. Zakona, pravo na


odbitak pretporeza odnosi se i na ukupne isporuke (nabave) dobara i usluga u bliskoj vezi s uporabom tih vozila − gorivo i ulje, investicijsko i teku}e odràvanje i sli~no.

Da bi se moglo iskoristiti pretporez, to mora biti nabava za gospodarske svrhe, za obavljanje registrirane djelatnosti poduzetnika te se ulazni ra~un, prema kojem se isko-ri{}uje pretporez, mora odnositi na podru~je poslovanja, dok nepoduzetni~ka nabava ne omogu}uje pravo na pretporez, {to zna~i kako rashod odnosno izdatak tako|er mora biti povezan sa stjecanjem sada{njih ili budu}ih prihoda.

Da bi obveznik PDV-a mogao iskoristiti pretporez, nabavljena roba mora biti za go-spodarske svrhe, namijenjena obavljanju registrirane djelatnosti poduzetnika te se ulazni ra~un, temeljem kojeg se iskori{}uje pretporez, mora odnositi na podru~je poslovanja, {to zna~i da rashod odnosno izdatak mora biti povezan s ostvarivanjem sada{njih ili budu}ih prihoda. Nepoduzetni~ke nabave ne omogu}uju pravo na pretporez.

Kada se nabava odnosi na vi{e djelatnosti od kojih su neke oporezive PDV-om, a dru-ge oslobo|ene, pravo na pretporez ostvaruje se samo u dijelu {to se odnosi na gospodarske djelatnosti kakve podlijeù PDV-u.

8. PRIZNAVANJE PRETPOREZA PRI UVOZU DOBARAPretporez je svota PDV-a {to ju je obra~unala i naplatila carinarnica pri uvozu, kad po-

rezna obveza nastaje na dan nastanka carinskog duga. Porez obra~unava i napla}uje ca-rinarnica koja provodi carinski postupak, zajedno s obra~unom i naplatom carinskog duga, prema propisima o obra~unu i naplati carinskog duga. Porezna obveza PDV-a pri uvozu dobara nastaje na dan nastanka obveze pla}anja carine.

Pri uvozu dobara PDV se moè odbiti kao pretporez tek nakon pla}anja. Ako pla}anje PDV-a pri uvozu za poduzetnika obavlja njegov otpremnik ({pediter), mogu}i su nespo-razumi u vezi s iskori{tenjem pretporeza. Obveznik ostvaruje pravo na pretporez tek nakon {to otpremnik uplati svotu PDV-a na propisan ra~un. Ako je uvoznik dozna~io novac ot-premniku, a ovaj ga u obra~unskom razdoblju nije uplatio u dràvni prora~un, odga|a se pravo na pretporez sve do obra~unskog razdoblja u kojemu }e porezni dug biti namiren.

Ako dakle prema obra~unu carine PDV nije pla}en tijekom obra~unskog razdoblja, nego je evidentiran na dugovnoj strani ra~una (pretporez u obra~unima po JCD-u) i po tra`-noj strani ra~una (obveze za PDV pri uvozu dobara), pretporez se priznaje tek u trenutku pla}anja PDV-a. Nakon zatvaranja obveze za PDV, pretporez se prenosi s potra`ne na dugovnu stranu ra~una (pretporez pla}en pri uvozu).

Odbitak pretporeza nije mogu} ako je porez pla}en na fi ktivnu (neobavljenu) uslugu. iako je mo`da pla}en PDV po tom ra~unu.

Sukladno ~l. 134. Pravilnika o PDV-u, uvoznik moè porez obra~unan pri uvozu od-biti kao pretporez samo ako su ispunjeni uvjeti da je:

− PDV pla}en pri uvozu, pri ~emu uplatu poreza moè obaviti sam uvoznik ili za njega netko drugi,

− dobro uvezeno u tuzemstvo za poduzetni~ke svrhe uvoznika.

Ako poduzetnik primljena ili uvezena dobra i obavljene mu usluge uporabljuje djelo-mi~no za isporuke dobara i obavljanje usluga kakve isklju~uju odbitak pretporeza, moè se odbiti samo dio pretporeza {to se odnosi na isporuke dobara i usluga za koje je dopu{ten odbitak pretporeza. Svotu pretporeza {to se odnosi na isporuke dobara i usluge za kakve je dopu{ten odbitak, a ne moè je se izravno pripisati tim isporukama na temelju knjigo-vodstvene i druge dokumentacije, odre|uje se na godi{njoj razini kao postotak {to ga se


izra~unava stavljanjem u odnos ukupnih oporezivih isporuka bez PDV-a za koje je dopu-{ten odbitak pretporeza te ukupne svote isporuka bez PDV-a. Poduzetnik dio pretporeza kojeg moè odbiti, iznimno moè utvr|ivati odvojeno za svaki dio vlastitoga poslovanja, uz uvjet da vodi odvojeno knjigovodstvo i da o tome prethodno obavijesti Poreznu upravu. Ministar fi nancija propisuje na~in izra~una dijela pretporeza {to ga se moè odbiti.

Obveznik koji u obra~unskom razdoblju ima pravo na odbitak pretporeza, a svota je ve}a od njegove porezne obveze, ima pravo na povrat te razlike. Porezna uprava obvezna je razliku vratiti u roku 30 dana nakon predaje prijave.

Sukladno ~l. 135. Pravilnika, smatra se, uz ostalo, da je isporuka u cijelosti obavljena u nepoduzetni~ke svrhe, ako }e u primatelja u bezna~ajnom dijelu biti iskori{tena za po slov ne svrhe. Nasuprot tome, ako }e se isporu~eno dobro u cijelosti ili gotovo u cijelosti uporabiti u poduzetni~ke svrhe, smatra se da je isporuka u cijelosti obavljena u poduzetni~ke svrhe.

Ako se isporu~eno dobro ili uslugu rabi u poduzetni~ke i nepoduzetni~ke svrhe, te se moè odrediti udjel uporabe u nepoduzetni~ke svrhe, pretporez se mora podijeliti prema svrsi uporabe na dio {to ga se moè i na dio {to ga se ne moè odbiti. Takvo se razgrani~enje provodi osobito u isporuka pokretnih dobara {to ih se u gospodarskom prometu koli~inski odre|uje po broju, mjeri ili teìni te pri iskori{tenju usluga.

Ako takva podjela nije mogu}a, a primljenu se isporuku, prema odluci poduzetnika, u cijelosti rabi u poduzetni~ke svrhe, radi se o uporabi dobara poduzetni~ke imovine u privatne ili druge nepoduzetni~ke svrhe, odnosno o uslugama obavljenima uz naknadu {to podlijeù oporezivanju po ~l. 4. st. 4. Zakona o PDV-u.

9. ZAKLJUÂKVrijednost plovila u Hrvatskoj, {to pripadaju u kategoriju jahta, sve je ve}a − do svo-

ta nekoliko stotina tisu}a, pa i vi{e (desetaka) milijuna eura − pa ve} dostiù i cijene trgo va~kih brodova. Poduzetnici koji namjeravaju imati plovilo te èle racionalno, na najbolji mogu}i na~in iskoristiti svoj novac, ~esto su u nedoumici kako postupiti: kupiti, uzeti u zakup ili na nekako druk~ije uporabiti plovilo u poslovne i/ili privatne svrhe, te kako odabrati plovilo {to }e udovoljiti njihovim potrebama i htijenjima, a istodobno biti nov~ano isplativo. Pri tome se, {to zbog neznanja, {to zbog èlje da se pro|e {to jeftinije i izbjegne pla}anje nekih javnih davanja2,3~esto upadalo u zamku carinske i porezne prekr{ajne odgovornosti i naplate nepla}ena carinskoga i poreznog duga.

To se posebno odnosilo na osebujan carinski institut »posebna uporaba«, {to je davao odre|ene pogodnosti gospodarstvenicima u pogledu obavljanja registrirane gospodarske djelatnosti ili pri obavljanju usluga te je, uz uobi~ajene postupke s gospodarskim u~inkom, omogu}avao da se u trenutku stavljanja u odre|en carinski postupak na takvu robu ne plati ukupna propisana davanja, nego da se uz primjenu tzv. posebne uporabe odgodi pla}anja carine, odnosno osigura posvema{nje oslobo|enje od pla}anja carine.

Klasifi kacija hrvatske Carinske tarife temelji se na Harmoniziranom sustavu (Harmo-nized System – HS) i Kombiniranom nazivlju (Combined Nomenclature – KN), {to se od-nosi na niù razinu podjele od HS-a. Samo na jo{ niòj razini od KN-a, postojali su neki hrvatski podbrojevi, me|u kojima i podbrojevi »ex. za obavljanje djelatnosti (charter)« unutar tar. broja 8903. Tako se je odre|ena rekreacijska plovila, {to su ih uvozile pravne i

2 Javna davanja, prema ~l. 2. Op}eg poreznog zakona (NN 147/08. i 18/11), ~ine porezi, carine, pristojbe, doprinosi, naknade za koncesije, nov~ane kazne za porezne prekr{aje i sva davanja utvr|ivanje kojih i/ili naplata i/ili nadzor prema posebnim propisima jest u nadle`nosti poreznog tijela.


fi zi~ke osobe (obrtnici) isklju~ivo za obavljanje gospodarske djelatnosti iznajmljivanja (charter) za sport i razonodu (o ~emu se davalo posebnu izjavu pri uvoznom carinjenju), u RH razvrstavalo u jedan od tarifnih podbrojeva Carinske tarife.

Sukladno obvezama iz ~l. 6. Zakona o Carinskoj tarifi 3,4naime, Vlada RH, kao potkraj svake godine, na sjednici 1. prosinca 2011. donijela je Uredbu o Carinskoj tarifi za 20124.5

Zbog stupanja na snagu amandmana na nomenklaturu HS-a {to je dijelom Me|unarod-ne konvencije o HS-u nazivlja i broj~anog ozna~avanja robe (International Convention on the Harmonized Commodity Description and Coding System), prihva}ene u petome revi-zijskom ciklusu, izmjene nomenklature Carinske tarife za 2012. znatno su obimnije nego prija{njih godina. Na osnovi obveza, pak, preuzetih po Sporazumu o stabilizaciji i pri-druìvanju (Stabilisation and Association Agreement − SAA) s EU-om, Uredba o Carinskoj tarifi za 2012. uskla|ena je s izmjenama KN-a za 2012, objavljenima u slu`benom glasniku Europske unije Offi cial Journal, L 282, 28. listopada 2011.

Pojedina~ne izmjene u nacionalnim podbrojevima uglavnom su posljedica izmjena na vi{im razinama podjele. No, najva`nija se izmjena odnosi na ukidanje nacionalnih pod-brojeva 8903 91 10 10, 8903 91 90 10, 8903 92 10 10, 8903 92 91 10 i 8903 92 99 10, uza stopu slobodno (»sl«) za plovila namijenjena za obavljanje djelatnosti iznajmljivanja (char-ter), {to ih se primjenjivalo u postupku posebne uporabe.

Pravila posebne uporabe za plovila kojima se obavljalo gospodarsku djelatnost iznajm-ljivanja nisu se odnosila na pravila {to ure|uju posebnu uporabu za robu prema posebnim odredbama u Dijelu II, to~ke A (roba za odre|ene vrste plovila i za platforme za bu{enje) i to~ke B (roba za civilno zrakoplovstvo) Carinske tarife, {to je u cijelosti bilo obuhva}eno Naputkom Carinske uprave 4/08 za provedbu postupka s robom {to je predmet carinskog nadzora posebne uporabe.

Propisi u podru~ju pomorstva ure|uju uvjete kakve moraju ispuniti fi zi~ke i pravne osobe koje obavljaju djelatnost iznajmljivanja plovila u unutarnjima morskim vodama i hrvatskom teritorijalnomu moru. Tako Pravilnik o uvjetima koje mora zadovoljavati plov-ni objekt, te fi zi~ka ili pravna osoba koja obavlja djelatnost iznajmljivanja plovila (NN 41/05. i 62/09) propisuje da fi zi~ka ili pravna osoba registrirana u RH za obavljanje dje-latnosti iznajmljivanja plovila moè iznajmljivati vlastita plovila ili plovila u vlasni{tvu druge doma}e fi zi~ke ili pravne osobe, pa stoga doma}a pravna osoba, sukladno pomor-skim propisima, ne moè iznajmljivati plovila u RH ako su u vlasni{tvu strane pravne ili fi zi~ke osobe.

Hrvatski Sabor, na sjednici 6. srpnja 2012. donio je, osim toga, Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima (NN 78/12) te od 21. srpnja 2012. ukinuo pose-ban porez na plovila, {to je od 9. kolovoza 2009. do danas gotovo posve uni{tio hrvatsku malu brodogradnju.

Tada je, naime, donesen Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o posebnim porezima na... (NN 94/09) u kojemu su provedene odre|ene izmjene visine posebnog poreza pri

3 ^lanak 6. Zakona o Carinskoj tarifi propisuje da }e Vlada najkasnije u studenomu teku}e godine donije-ti Carinsku tarifu za utvr|ivanje visine carina za sljede}u godinu, uzimaju}i u obzir obveze preuzete na osnovi ~lanstva u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji i drugima me|unarodnim ugovorima {to ih je za klju-~ila Hrvatska. Prema tome propisu, Vlada moè mijenjati i dopunjavati sustav nazivlja i broj~anog ozna~avanja robe u Tarifi .

4 Uredba o Carinskoj tarifi za 2012. objavljena je u Narodnim novinama, 143 od 12. prosinca 2011. i do-stupna na web-stranicama http://nn.hr, te na stranici Carinske uprave www.carina.hr, dok je Uredba o izmjenama uredbe o Carinskoj tarifi za 2012. objavljena u Narodnim novinama 5 od 12. sije~nja 2012.


oporezivanju novih i rabljenih osobnih automobila i motocikla te plovila i zrakoplova iz ~l. 6. Zakona, pa su prvi put uvedeni kriteriji oporezivanja plovila − za koja se je poreznu osnovicu dotad utvr|ivalo prema duìni plovila izraènoj u metrima i zrakoplova prema broju sjedala − izjedna~eni s na~inom oporezivanja osobnih automobila i motocikla, pa se je osnovicu za sve te proizvode otad utvr|ivalo prema vrijednosti. Poseban porez na osobne automobile i motocikle te na plovila i zrakoplove otad se dakle pla}alo u fi ksnoj svoti na osnovi pripadnosti predmeta oporezivanja, ovisno o cjenovnom razredu (os novici) predme-ta oporezivanja. Visina posebnog poreza bila je propisana u fi ksnoj svoti i u postotku na cijenu predmeta oporezivanja {to prema{uje donju granicu odre|ena cjenovnog razreda.

Posljedica je tih izmjena Zakona, {to je stupio na snagu 9. kolovoza 2009, za doma}e proizvo|a~e malih plovila bilo otkazivanje ili smanjenje broja narud`ba zbog rasta ukupne cijene gotovog proizvoda izravno izazvanoga pove}anjem posebnog poreza te smanjenje proizvodnje plovnih objekata. Smanjen je, {tovi{e, i broj novoregistriranih brodica i jahta. Mala je brodogradnja, zbog otkazivanja narud`ba i znatnoga rasta ukupne cijene kona~nog proizvoda, bila dovedena na rub posvema{nje propasti, uz pove}anje broja nezaposlenih.

Radi velike {tete {to su je izmjene i dopune Zakona nanijele malim brodogradili{tima, trebalo je nekako za{tititi doma}e proizvo|a~e plovila, pove}ati broj zaposlenih i prihod od prodaje doma}ih plovila, pa je Hrvatski sabor novim izmjenama i dopunama toga Zakona (NN 78/12), ukinuo poseban porez na jahte, brodice i druga plovila.

U dosada{njoj carinskoj praksi zabiljeèni su brojni primjeri zloporabe instituta po-sebne uporabe i oslobo|enja od pla}anja posebnog poreza, jer su ta plovila dosad stalno bila izloèna carinskom i poreznom nadzoru i motrenju rabi li ih se namjenski, uz isto-dobno znatan rast uvoznoga carinskog duga, a sve to sukladno ~l. 207. st. 1. Carinskog zakona, u vezi sa ~l. 465. Uredbe za provedbu CZ-a. ^lanak 207. st. 1. to~. b) CZ-a propi-suje, naime, da uvozni carinski dug nastaje neispunjavanjem nekoga od uvjeta za primje-nu povoljnije carine radi uporabe robe u odre|enu svrhu. Stavak 2. istoga ~lanka odre|uje da carinski dug nastaje u trenutku kad prestane ispunjavanje obveze, pa stoga nastaje carinski dug ili u trenutku kad je roba bila stavljena u odre|en carinski postupak, utvrdi li se naknadno da nije bio ispunjen jedan od propisanih uvjeta za stavljanje u taj postupak ili za primjenu povoljnijega tarifnog tretmana, uz uvjet uporabe robe za odre|enu svrhu. Du`nik je, prema st. 3. toga ~lanka, osoba koja je morala ispuniti obveze za stavljanje robe u odre|en carinski postupak odnosno produljenje roka posebne uporabe.

Ako je, dakle, odre|enoj tvrtki odobren uvoz plovila za obavljanje charter-djelatnosti bez pla}anja carine i posebnog poreza, to je i odobrenje korisniku (charter-tvrtki), uz uvjet da sam izravno iznajmljuje plovilo tre}im osobama. Davanje takvog plovila u podnajam zna~ilo je da djelatnost chartera plovilom obavlja tvrtka koja nije nositelj carinskog odo-brenja posebne uporabe te bi za korisnika odobrenja nastajala obveza naknadnog pla}anja carine i poreza za to plovilo. Poreznim nadzorima ~esto bi se pritom ustanovilo da se takva plovila ne rabi u poduzetni~ke svrhe, nego isklju~ivo u nepoduzetni~ke (za osobne potre-be vlasnika, odnosno za sport i razonodu).

Zbog nezakonita postupanja s plovilima bio bi ustanovljen nastanak carinskog duga, te su pokretani prekr{ajni i upravno-pravni postupci radi naplate nepla}enih uvoznih da-vanja. U upravnom postupku carinarnica je donosila rje{enja temeljem kojih je na ime uvoznih davanja carinskom i poreznom du`niku obra~unavana carina po propisanoj stopi iz Carinske tarife 8% te PDV ili razlika PDV-a po propisanoj stopi 25%, odnosno 23% ako se radilo o carinskom dugu nastalome prije 1. oùjka 2012, ili po stopi 22% ako se radilo o carinskom dugu nastalome prije 1. kolovoza 2009. godine. Pri tome su u istome rje{enju obra~unavane i kamate na nepla}enu svotu davanja za razdoblje od dospije}a duga do


dono{enja rje{enja, uz napomenu da carinski i porezni du`nik mora platiti i daljnju ka-matu za napla}ena davanja na ime carine i PDV-a ili razlike PDV-a za razdoblje od dana dono{enja rje{enja do dana uplate.

Nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza, carinska tijela vi{e nisu nadle`na za provedbu poreznih nadzora i kontrolu uporabe plovila na moru, pa se nakon ukidanja instituta posebne uporabe i posebnog poreza na plovila postavlja pitanje tko }e i kako obavljati porezni nadzor plovila registriranih za obavljanje neke od gospodarskih dje-latnosti na moru, {to su dosad obavljale nadle`ne carinarnice? Kako ustanoviti je li vlasnik nakon uvoza plovilo rabio u poduzetni~ke svrhe ili za osobnu razonodu i sport, kad nema pravo na odbitak pretporeza, te mu, sukladno tome, u upravom postupku naknadne napla-te zbog uporabe plovila u nepoduzetni~ke svrhe, PDV treba obra~unati i naplatiti u punoj svoti, bez prava na odbitak pretporeza ili povrat sukladno ~l. 21. Zakona o PDV-u.

Posljednje izmjene Zakona o PDV-u stupile su na snagu i primjenjuje ih se od 1.oùjka 2012. te ograni~uju pravo na odbitak pretporeza za nabavu i najam plovila namijenjenih za razonodu, zrakoplova, osobnih automobila i drugih sredstava za osobni prijevoz, uklju-~iv{i nabavu svih dobara i usluga u vezi s tim dobrima, osim ako su posrijedi plovila, zrakoplovi, osobni automobili i druga prijevozna sredstva namijenjena isklju~ivo za obav-ljanje odre|enih djelatnosti, odnosno za obuku voza~a, testiranje vozila, servisnu i taksi--slu`bu, prijevoz umrlih, iznajmljivanje te za daljnju prodaju.

PDV se, dakle, moè odbiti kao pretporez odnosno iskoristiti pravo na odbitak pretpo-reza samo ako poduzetnik uvezeno plovilo uporabljuje za poduzetni~ke svrhe, jer u su-protnome ~ini prekr{aj {to, osim naknadnoj naplati PDV-a, podlijeè i primjeni propisanih kaznenih odredba.

Zbog svega toga te radi za{tite Dràvnog prora~una od mogu}ih zloporaba takvim plo-vilima, autor drì va`nim navesti i neke podatke odnosno zaklju~ke iz preglednog rada »Crni charter u Republici Hrvatskoj« objavljenoga u ~asopisu Pomorstvo − Scientifi c Journal of Maritime Research 24/2(2010), str./pp. 147-164, u kojemu je primijenjeno vi{e znanstvenih metoda, me|u kojima induktivna i deduktivna, statisti~ka i ekspertna:

»Nauti~ki turizam je najstabilniji, najvitalniji i potencijalno najprofi tabilniji hrvatski turisti~ki proizvod. Ipak nije jo{ ’doplovio’ do razine kvalitete koju mu jam~i bogatstvo resur-sa. Broj charter-tvrtka u posljednje dvije godine u RH-a je pove}an pet puta, danas postoji oko 800 kompanija koje se bave charterom i iznajmljuju vi{e od 3000 plovila. Prema dostupnim saznanjima, ne malen broj tih agencija, iako hrvatskih, imaju bankovne ra~une u inozemstvu na koje im se upla}uje novac za unajmljivanje plovila. Naravno da se ve}i dio tih prihoda poslije ne prijavljuje poreznim tijelima u Hrvatskoj. Najam luksuznih plovila na tjedan stoji od 25.000,00 do 50.000,00 eura, a ponekad i znatno vi{e, pa nije te{ko izra~unati prihode tijekom triju ljetnih mjeseci. Prema dostupnim podacima, dosada{nja je eskalacija ’crnog chartera’, prema procjenama samo s osnove PDV-a, godi{nje iz Hrvatske dosezala tridesetak milijuna eura. Procjene govore kako je godi{nje u ’crnom charteru’ bilo u optjecaju otprilike 150 mil. eura. Temeljem re~enog, na to nije pla}en porez na dobit, porez na tvrtku, porez na dohodak, ni ostala predvi|ena davanja, a nije bilo ni zapo{ljavanja.

Procjene govore da u punoj turisti~koj sezoni, tijekom tri ljetna mjeseca efektivnog rentiranja takvih plovila, hrvatski dràvni prora~un, samo zbog nepla}anja PDV-a i poreza na dobit izgubi vi{e od 300 mil. kn. U poslovnim se knjigama povezanost doma}e tvrtke s offshore-kompanijom56formalizira prilaganjem tzv. ugovora o poslovnoj suradnji u kojem

65 »Offshore-kompanije« registrirane su u bilo kojoj zemlji, osim u domicilnoj.


se navodi kako je doma}a tvrtka samo ’podru`nica’ offshore-kompanije koja na podru~ju RH obavlja poslove chartera u ime re~ene inozemne kompanije. Na opisani se na~in iz inozemne tvrtke uplati na ìro-ra~un doma}e tvrtke otprilike 5 do 10% od ukupne svote stvarno zara|ena novca tijekom charter-sezone, iz ~ega se potom namiruje ukupne rashode doma}e tvrtke, da bi se na neznatnu dobit platilo minimalan porez. Sukladno tome, po-stavlja se pitanje kako Porezna uprava tijekom obrade godi{njih prijava priznaje ’skupne’ ra~une pristigle iz inozemstva, u kojima se ne vidi obilje`ja naplate pojedinih obavljenih usluga, npr. konkretne charter-rute na moru s datumom, svotom, nazivom plovila i sl.? Poznato je da je odre|ene charter-usluge tijekom sezone u cijelosti obavila doma}a tvrtka na podru~ju RH, a ne inozemna − to je ustvari vlastita offshore-tvrtka koja sama sebi dostavlja skupne ra~une o obavljenim uslugama«.

Literatura

Begovi}, D. »Nomenklatura Zajedni~ke carinske tarife«. Carinski vjesnik 7/10;

Begovi}, D. »Ulazak u Europsku uniju i Carinska tarifa«. Carinski vjesnik 9/11;

ôvo, P., Mr~ela, A., Bari~evi}, H. »Crni ~arter u Republici Hrvatskoj«. Pomorstvo − Sci-entifi c Journal of Maritime Research, 24/2(2010), str./pp. 147, do 164.

Dominis, @. »Rje{ava li novi Pomorski zakonik pitanje ’crnog chartera’ na na{em moru?« Novi Informator 5307/05;

Dominis, @. »Naknadni obra~un PDV-a na zakup plovila u charteru«. Porezni vjesnik 7/8/2011.

Dominis, @. »Naknadni obra~un PDV-a na plovilo uporabljeno u nepoduzetni~ke svrhe«. Porezni vjesnik 12/2011.

Dominis, @. »Carinjenje i oporezivanje plovila u charteru«. Novi informator 5994-5995/2011.

Dominis, @. »Novosti u carinskom postupanju s plovilima nakon 17. oùjka 2011.« Ra~unovodstvo, revizija i fi nancije 5/2011.

Dominis, @. »Ukinuta obveza pla}anja posebnog poreza na jahte, brodice i ostala plovila«. Ra~unovodstvo i fi nancije 8/12.

PDV na plovila: Kako sprije~iti zloporabe nakon ukidanja ... · Izmjenama Zakona o PDV-u, {to su na...

Documents

Transcript of PDV na plovila: Kako sprije~iti zloporabe nakon ukidanja ... · Izmjenama Zakona o PDV-u, {to su na...