Pcele Dodatak Moda

7/22/2019 Pcele Dodatak Moda

1/12

Trg J. F. Kennedya 610000 Zagreb, Hrvatska

Telefon +385(0)1 238 3333http://www.efzg.hr/wps

[email protected]

SERIJA LANAKA U NASTAJANJU

lanak broj 10-09

Josipa poljari

Istraivanje o konzumaciji medaza potrebe prodaje u pelarstvu


2/12

E F Z G S E R I J A L A N A K A U N A S T A J A N J U 1 0 - 0 9

Stranica 2 od 12

Istraivanje o konzumaciji meda zapotrebe prodaje u pelarstvu

Josipa [email protected]

Sve izneseno u ovom lanku u nastajanju stav je autora i ne odraava nuno slubena stajalita Ekonomskog fakulteta uZagrebu. lanak nije podvrgnut uobiajenoj recenziji.

lanak je izraen na temelju diplomskog rada pod nazivomIstraivanje o konzumaciji meda za potrebe prodaje u pelarstvu

izraenim pod mentorstvom doc. dr. sc. Mirka Palia.

Copyright 2010 by Josipa poljariSva prava pridrana.

Dijelove teksta doputeno je citirati uz obavezno navoenje izvora.


3/12


Stranica 3 od 12

Saetak

Cilj rada je prikazati trenutnu situaciju na tritu pelarske proizvodnje i dati pregled upravljanja prodajnimprocesom pelinjih proizvoda u Hrvatskoj. Provoenjem istraivanja na prigodnom uzorku posjetiteljasajma Dani meda dolo se do kvantificiranih rezultata o tome kako je med pozicioniran kod posjetitelja,koliko esto posjetitelji konzumiraju med, koje vrste meda poznaju, koje najee kupuju te gdje ih kupuju.Istraivanjem se takoer dolo do rezultata vanosti pojedinih imbenika koji utjeu na kupovinu meda.Podaci pokazuju kako med ee konzumiraju ljudi starije dobne skupine, veeg osobnog dohotka koji iveu gradskim sredinama, te prodajni trend da u Hrvatskoj kao i u zemljama regije potroai postaju svesvjesniji koristi koje im prua hrana s poboljanim zdravstvenim svojstvima.

Kljune rijeiistraivanje, prodaja, pelinji proizvodi

podataka

JEL klasifikacijaM31

AbstractThe aim of the article is to show the situation on the Croatia bee production market and sales managementof the bee products. Research for the thesis was made on appropriate sample of the visitors of Dani Medatrade fair. The results shown how product honey is positioned with customers, how often consumers usehoney, with which honey flavours they are familiar with, which honey flavours they buy and where they

buy bee products. Research shows the importance of attributes that influence on consumers buying of beeproducts. Data shows that honey is used more often by consumers of older age groups, higher personalincome, and those who live in urban areas. Sales trend in Croatia, similar to that in the region, is thatconsumers are becoming more conscious of the benefits from the health improved food.

Key wordsresearch, sales, bee products

JEL classificationM31


4/12


Stranica 4 od 12

1. UvodPelarstvo u Hrvatskoj ima dugu tradiciju. Prvi pisani dokument o pelarstvu u Hrvatskoj je Vinodolskizakonik iz 1288. godine, a prvo pelarsko drutvo osnovano je 1875. godine na otoku olti. asopis kojidanas nosi naziv ''Hrvatska pela'' meu pet je najstarijih pelarskih asopisa u svijetu (Stefanic et al,2004). Hrvatska je srednje europska mediteranska zemlja i svojim poloajem omoguuje pelarstvu idealneekoloko klimatske uvjete. Jedna je od zemalja koje se mogu pohvaliti, da obuhvaaju tri najznaajnije

pelarske regije: brdsko-planinsku, panonsku (nizinsku) i mediteransku. Svaka regija prua odreenespecifine uvjete pelarstvu (Barlovi, 2007). Pelinji proizvod koji ima najveu prepoznatljivost ikonzumaciju na tritu je med, no njegova je trina vrijednost manje znaajna od vrijednosti opraivanja.Pele su zaslune za 70 - 80% opraivanja te su u tom smislu vrlo vane za odravanje ekosistema. Nekiautori (Cvitkoviet al, 2009) smatraju kako je vrijednost opraivanja od pela 20 (imi, 1980) do 117(Pukadija, 2001) puta vea od financijske vrijednosti cjelokupne svjetske pelarske proizvodnje.

U ukupnoj strukturi hrvatske stoarske proizvodnje pelarstvo sudjeluje sa 0,1%. Proizvodnja u pelarstvuje gotovo sva vezana na obiteljska gospodarstva (Svenjak et al, 2008). Grahovac o hrvatskom pelarstvugovori kao o grani stoarstva s malim udjelom u strukturi stoarske proizvodnje, a velikim potencijalom, stim, da bi posebnim agrarnim mjerama trebalo ubrzati njegov razvoj (Barloviprema Grahovac, 2007).

U Hrvatskoj se na godinu proizvede priblino 5.000 tona meda i gotovo sav ima siguran plasman. Naime,osim poveane potranje za medom na domaem tritu, hrvatski med je traen i na EU tritu.

Prema podacima godinjeg izvjea Hrvatske poljoprivredne agencije za 2009., u Republici Hrvatskojregistrirano je 300.053 pelinje zajednice kod 3.395 pelara. Prema podacima Hrvatskog stoarskoselekcijskog centra, u prosjeku pelar ima 22,7 pelinjih zajednica te proizvodi 20 kg meda po jednoj

pelinjoj zajednici (Stefanic et al, 2004).

2. Prodajni proces u pelarstvu i konzumacija medaNa Hrvatskom tritu prodaje pelinjih proizvoda nalazi se iroki asortiman proizvoda. Najpoznatiji inavie konzumirani proizvod je med. Od ostalih pelinjih proizvoda u plasmanu se nalaze propolis, matinamlije, cvjetni prah, pelud, medenjaci, likeri od meda i ostala pia na bazi meda.

Prosjena potronja meda po stanovniku u Hrvatskoj je vrlo niska i iznosi 400 grama. U zapadnoeuropskimzemljama prosjena potronja meda po stanovniku kree se od 3 do 8 kilograma.

Pelinji se proizvodi izravno plasiraju na trite ili ih otkupljuju pelarska poduzea koja zatim stvarajudodanu vrijednost kroz mnoge marke i linije proizvoda te ih plasiraju na trite kroz kanale veleprodaje,maloprodaje i izvoza.

Pelari imaju mogunost prodaje pelinjih proizvoda na kunom pragu odnosno gospodarstvu. Oni tako

mogu ostvariti najbolju prodajnu cijenu svojih proizvoda. Jo je vanije ostvariti direktan kontakt skupcima i ukazivati na vanost koritenja pelinjih proizvoda u svakodnevnoj prehrani te na blagotvoranuinak pelinjih proizvoda na ljudsko zdravlje (Petrovi, 2010). Upravo zbog mogunosti prodaje medadirektno na kunom pragu, svaki proizvoa meda u Hrvatskoj moe prodavati svoj proizvod direktno

potroau. Na tritu to ini veliki broj prodavaa, koji primjenjuju najuinkovitije promotivno sredstvo natritu osobnu promociju u prodaji svojih proizvoda.

Europska unija najvanije je svjetsko uvozno trite meda. Od ukupne koliine svjetskog uvoza oko 40posto meda uvozi se na trite Europske unije gdje je najvei potroameda Njemaka. Potronja meda uzemljama EU iznosi po stanovniku od 3 do 8 kilograma godinje, a u Republici Hrvatskoj viestrukomanje, bez obzira na sve vrijednosti koje sadri ta zdrava namirnica. Europska unija proizvodi svega 52

posto meda za svoje potrebe, to je velika, ali zasad neiskoritena izvozna prilika za hrvatsko pelarstvo.


5/12


Stranica 5 od 12

Kako je Hrvatsko trite relativno malo za trenutnu proizvodnju meda, te trenutna niska potronja meda postanovniku razvijaju potrebu za izvozno orijentiranim pelarstvom (Svenjak et al, 2008).

Svenjak i ostali istraivai podruja slau se da je potrebno je razviti trino prepoznatljivu markuHrvatskog meda kako bi prilikom izvoza postigli bolju poziciju i vee cijene na internacionalnom tritu(Svenjak et al, 2008). Mnogi kao primjer navode susjednu nam zemlju Sloveniju, koja je zemljopisnozatitila svoj med, stavljajui na svaku bocu meda proizvedenu u Sloveniji naljepnicu preko poklopca da jetaj proizvod med proizveden u Sloveniji, dajui potroaima izvan Slovenije jamstvo da se radi okvalitetnom izvornom proizvodu. U Hrvatskoj je zasada prisutna samo zatiena naljepnica (robni ig uHrvatskom zavodu za intelektualno vlasnitvo) Med iz vlastitog pelinjaka, pod kojom svi zainteresirani

pelari mogu prodavati svoj med. Naljepnica sadri sljedee ili samo neke od sljedeih podataka: ime iprezime proizvoaa, adresu, potanski broj i mjesto, telefonski broj, matini broj OPG-a i/ili punionice,vrstu meda, geografsko podrijetlo, datum do kada je najbolje koristiti med, neto masu.

U industrijaliziranim zemljama med predstavlja jednu od tek nekoliko potpuno prirodne i nepromjenjivehrane dostupne potroaima. Dio imida i reputacije proizvoda meda je da je to potpuno prirodna hrana, testoga postoji interes za medom i ostalim pelinjim proizvodima koji je organski certificiran. Pelari kojisnabdijevaju trite sa organski certificiranim medom postiu premijske cijene proizvoda, posebice u

zemljama Europske Unije. Med moe biti deklariran i prodavan kao organski jedino ako je organskiproizveden, kontroliran od strane ovlatenih tijela i certificiran, sve u skladu sa zakonikom koji je donesen2000. godine (zakon 2092/91) za zemlje Europske Unije.

3. Metodologija istraivanjaIstraivanje trita o konzumaciji meda provedeno je za vrijeme odravanja prodajnog sajma Dani meda uZagrebu, odranog od 10.-14.12.2009. na Trgu kralja Tomislava. Provoenjem istraivanja na uzorku

posjetitelja sajma Dani meda eljelo se doi do kvantificiranih rezultata o tome kako je med pozicionirankod posjetitelja, koliko esto posjetitelji konzumiraju med, koje vrste meda poznaju, koje najee kupujute gdje ih kupuju. Istraivanjem se takoer eljelo doi do rezultata vanosti pojedinih imbenika koji

utjeu na kupovinu meda, razloga zbog kojih posjetitelji sajma konzumiraju med te ispitivanje njihovihstavova o brizi o vlastitom zdravlju kako bi to mogli dovesti u korelaciju s proizvodom kojeg najee

povezujemo sa zdravljem medom.

Provoenjem istraivanja o konzumaciji meda eljela se saznati trenutna trina pozicija meda. Kako dosada nije provedeno istraivanje u Hrvatskoj o potronji meda meu potroaima ovim istraivanjemispitivano je potroae s kojim vrstama meda su upoznati, koliko esto konzumiraju med, iz kojih razloga tekoji imbenici utjeu na njihovu kupovinu i konzumaciju meda.

Hipoteza istraivanja (Marui, Vraneevi, 2001) je nedokazana tvrdnja koja objanjava neke injenice ilipojave. To je pretpostavka koja se empirijski moe provjeriti.

Za potrebe provoenja istraivanja trita o konzumaciji meda postavljene su hipoteze:H1. Potroai med radije kupuju od malog proizvoaa.H2. Potroai kupuju iskljuivo nekoliko vrsta meda (livada, kesten, bagrem), dok s ostalima nisu upoznati.H3. Potroai starije dobne skupine ee konzumiraju med.

Za potrebe provoenja istraivanja koristilo se primarnim i sekundarnim podacima. Primarni su podaci onikoje emo sami prikupiti u istraivanju (Marui, Vraneevi, 2001). Sekundarni podaci kojima se sluilo

prilikom provoenja istraivanja dva su znanstvena lanka o konzumaciji meda u Rumunjskoj i Maarskoj.Primarni podaci dobiveni istraivanjem konzumacije meda prilikom prodajnog sajma Dani medausporeivani su s podacima istraivanja provedenim u te dvije drave ija je proizvodnja i konzumacijameda slina onoj u Hrvatskoj.


6/12


Stranica 6 od 12

Vrsta istraivanja trita koje je provedeno je opisno (deskriptivno) istraivanje. Glavna zadaa opisnih ilideskriptivnih istraivanja sastoji se, kao to i sam naziv tih istraivanja upuuje, u opisivanju osobina

populacije ili pojave. U istraivanju trita vei se dio odnosi na postupke koje bismo mogli sistematiziratikao opisna ili deskriptivna istraivanja. Istraivanje o konzumaciji meda na prodajnom sajmu Dani meda je

jednokratno istraivanje koje je provedeno jedanput, s odreenom svrhom. To jednokratno istraivanjeprovedeno je na uzorku. Istraivanje na uzorku (Marui, Vraneevi, 2001) najea je metoda uistraivanju trita, a podaci se mogu prikupljati ispitivanjem i promatranjem. Za potrebe istraivanja okonzumaciji meda podaci su se prikupljali metodom ispitivanja. Ako se podaci prikupljaju metodomispitivanja rije je o anketi, i to je vjerojatno najpoznatiji pristup u istraivanju i za ljude koji se ne baveizravno istraivanjem trita. Metoda prikupljanja podataka za istraivanje o konzumaciji meda na

prodajnom sajmu Dani meda bila je ispitivanje. Metoda ispitivanja sastoji se u postavljanju pitanjaosobama od kojih prikupljamo podatke i njihove odgovore u usmenom ili pismenom obliku (Marui,Vraneevi, 2001). Oblik komuniciranja s ispitanicima bio je osoban. Osobno se ispitivanje sastoji uizravnoj komunikaciji izmeu anketara i ispitanika, pri emu anketar postavlja pitanja i upisuje odgovorekoje daje ispitanik. Prilikom istraivanja ciljevi istraivanja bili su poznati ispitanicima. Anketar je upoznaosvakog ispitanika s ciljevima provoenja istraivanja. Istraivanje o konzumaciji meda provedeno je nanamjernom uzorku i to prigodnom uzorku posjetitelja manifestacije Dani meda u Zagrebu. Stoga uzorak

posjetitelja manifestacije Dani meda nije reprezentativan za cjelokupnu populaciju konzumenata meda,

nego iskljuivo posjetitelja tog sajma.

Prikupljanje podataka putem ispitivanja provedeno je tijekom petka i subote, 11. i 12.12.2009. Osobnoispitivanje pomou anketnog upitnika provedeno je na uzorku od 72 posjetitelja manifestacije Dani meda uZagrebu. Anketni upitnik sastojao se od 17 pitanja, od ega su prva dva pitanja bila otvorenog tipa.Veliina anketnog upitnika bila je A4 formata obostrano kako svojom veliinom ne bi djelovao niti

predugo (to bi moglo stvoriti otpor potencijalnih ispitanika prema istraivanju) niti prekratko (dovoljno jedug da se saznaju konkretne informacije iz njega).

4. Rezultati istraivanjaUnosom anketnih upitnika u raunalo i statistikim obradama podataka o konzumaciji meda dolo se dokonkretnih informacija o potronji meda.

Posjetitelji sajma Dani meda u Zagrebu bili su ljudi svih dobnih skupina. Od 72 ispitanika 33 su mukarci,39 ispitanika enskog je spola. Istraivanjem se pokualo obuhvatiti ljude svih dobnih skupina. Najvieispitanika pripada dobnoj skupini od 46-60 godina, njih 28%. 24% ispitanika je u dobnoj skupini 26-35godina, 19% 36-45 godina, 15% 18-25, te najmanji postotak ispitanika pripada dobnoj skupini preko 60godina njih 14%. Najvei broj ispitanika ima zavrenu srednju strunu spremu (49%). ak 42% ispitanikaima zavrenu viu kolu ili fakultet, a 8% ispitanika ima zavren magisterij ili doktorat. 50% ispitanika nasajmu Dani meda visokog je obrazovanja to ukazuje na injenicu da su visoko obrazovani ljudi u graduZagrebu vie zanimaju za sajmove zdrave hrane meda nego oni nieg obrazovanja, upoznatiji su s medomi ee ga konzumiraju. 86% ispitanika ivi u gradu, a 14% ispitanika ivi na selu. 37% ispitanih

posjetitelja ima osobne dohotke u razredu od 3.000-5.000 kn, te se najvei broj ispitanika nalazi u ovomdohodovnom razredu. 42% ispitanika ima osobni mjeseni dohodak vei od 5.000 kn to je u korelaciji savelikim broje ispitanika sa zavrenim fakultetskim obrazovanjem, to samim tim upuuje na veu kupovnumo toga dijela posjetitelja sajma Dani meda. Najvei broj ispitanih posjetitelja sajma Dani meda nemadjece u kuanstvu (njih 54%). Najvei broj posjetitelja ima jedno dijete u kuanstvu (njih 22%). 62,5%ispitanika je neoenjeno, a 37,5% je oenjeno.

Prvim pitanjem iz anketnog upitnika koji je otvorenog tipa pokualo se saznati kako je med kao proizvodpozicioniran kod potroaa. Ispitanici su zamoljeni da kau svoju prvu asocijaciju na rije med.ispitivanjem 72 ispitanika dobilo se 18 razliitih asocijacija. Najee asocijacije prikazane su sljedeimgrafikonom.


7/12


Stranica 7 od 12

Grafikon 1.Najee asocijacije na rijemed

Izvor: Izrada autora

Najee asocijacije na rijemed su slatko - kod 25 ispitanika i zdravo ili zdravlje kod 24 ispitanika. Medje u prvom redu pozicioniran kao slatki i zdravi proizvod. Istraivanje provedeno u Maarskoj (Vnyi,Csap, 2009) pokazuje kako je kod njihovih ispitanika prva asocijacija na rijemed pele i medo, a med sa

zdravljem povezuje tek 11% ispitanika. Med sa pelama na Danima meda povezuje tek 9 ispitanika, dok samedom povezuje tek jedan ispitanik. estero ispitanika med asocira na neto fino, a 5 ispitanika medasocira na aj jer je med proizvod koji se najee konzumira u aju. Po dvoje ispitanika med asocira uzzimu, ljepljivo i medicu (liker od meda). Ostale asocijacije koje su se javile tek kod jednog ispitanika su:medo, sunce, sae, ljepota, uto i ubod pele (to je prva i neugodna asocijacija).

Pitanjem koje vrste meda kupci poznaju eljelo se doznati s kojim su vrstama meda posjetitelji sajma Danimeda upoznati. Od 72 ispitanika etvero nije znalo niti jednu vrstu meda. Dvoje ispitanika je navelo samo

jednu vrstu meda, koja je bila netona. Troje ispitanika je meu nabrojanim vrstama meda navelo jednukrivu vrstu meda to je ukupno pet krivih vrsta meda nabrojanih. Razlog tome je i to u Hrvatskoj postojimnogo vrsta meda te za neke vrste meda i nekoliko razliitih naziva te to sve zbunjuje potroae. Ovimotvorenim tipom pitanja ispitanici su mogli navesti koliko god vrsta meda poznaju te je najvie potroa a

pokazalo upoznatost s bagremovim medom (njih 52), s livadnim medom (44 ispitanika) i kestenom (34ispitanika). Ispitanici su ukupno naveli 18 tonih razliitih vrsta meda.

Niti jedan ispitanik na sajmu Dani meda nije odgovorio da nikada ne konzumira med. Razlog tome je toovakve sajmove posjeuju zainteresirani potroai koji i inae kupuju med te su doli s namjerom kupitimed ili pogledati ponudu ostalih proizvoaa. Najvei broj ispitanika med konzumira svakodnevno i to38% ispitanika.

Grafikon 2.Uestalost konzumacije



8/12


Stranica 8 od 12

Na kupovinu svakoga proizvoda utjeu neki imbenici. Za potrebe ovoga istraivanja eljelo se saznati kojiimbenici najvie utjeu na kupovinu meda. ispitanicima su u anketnom upitniku nabrojani imbenici kojiutjeu na kupovinu te su zamoljeni da ocijene ljestvicom od 1 do 5 vanost imbenika prilikom kupovinegdje broj 1 oznaava imbenik koji je najmanje vaan, a broj 5 imbenik koji je najvaniji prilikomkupovine. imbenik koji je ocijenjen najveom ocjenom je kvaliteta, nakon nje zemlja porijekla te okusmeda. Kupcima meda je najvanija kvaliteta meda kojeg kupuju, te da je med Hrvatski jer smatraju da jeHrvatski med najkvalitetniji. Ispitanici su ocijenili boju meda i marku kao najmanje vane imbenike

prilikom kupovine. Tek manji broj ispitanika visokom ocjenom je ocijenio boju meda kao imbenik koji imje vaan prilikom kupovine poto kupuju odreenu vrstu meda za koju znaju da mora imati specifinu boju(svijetlu ili tamnu). No, veini ispitanika to nije vaan imbenik i nisu toliko upoznati s vanou bojemeda ili ne smatraju da ona utjee na kvalitetu meda. Veini ispitanika nije bitna marka meda. To je zato

jer med veinom kupuju od malih proizvoaa te ne percipiraju marku meda. U tim sluajevima markumeda povezuju s imenom proizvoaa i ne razlikuju ta dva imbenika.

Nakon pitanja u kojem su ispitanici zamoljeni ocijeniti imbenike koji utjeu na kupovinu meda pitalo ih seda od svih navedenih imbenika izdvoje najvaniji imbenik. I prilikom navoenja najvanijih imbenikadobiveni je isti redoslijed vanosti imbenika samo u postotku ispitanika koji ga smatraju najvanijim

prilikom kupovine.

Grafikon 3. Prosjena ocjena imbenika koji utjeu na kupovinu meda


Istraivanje je pokazalo kako veina ispitanika najee kupuje livadni ili cvjetni med (njih 36%) te bagrem(27%). Na treem mjestu po uestalosti koritenja nalazi se kestenov med kojeg najee kupuje 16%ispitanika. Iako u Hrvatskoj postoji proizvodnja raznih vrsta meda potroai kupuju najee samo tri vrstemeda.

Najvei broj ispitanika, njih 51% med kupuje direktno od proizvoaa meda. Na trnici med kupuje 23%potroaa. Ispitanici tvrde kako vie vjeruju u kvalitetu meda kojeg kupe direktno od proizvoaa nego utrgovini. Kako se u Hrvatskoj cijene meda dosta razlikuju prema mjestu kupnje smatram da je u velikojmjeri i nia cijena vaan faktor to potroai med kupuju direktno od proizvoaa. Za usporedbu, kilogram

bagremovog meda u supermarketu se prodaje za 45 kn, dok se kod proizvoaa prodaje za 30 kn. 18%ispitanika kupuje med u hipermarketima i supermarketima dok obavlja veliku kupnju ostale robe iroke

potronje za kuanstvo. Vrlo mali broj ispitanika kupuje med u specijaliziranim prodavaonicama, tek 2%.


9/12


Stranica 9 od 12

Ispitanici navode da od prodavaonica takve vrste med kupuju u PIP-ovom duanu na trnici Dolac, trgoviniBio&Bio, Vita i Gea.

92% ispitanika tvrdi kako med radije kupuje od malog proizvoaa zbog povjerenja u veu kvalitetu. Nekiispitanici su ak sami posjetili pelinjak pelara i vrcaone meda od kojih kupuju med te su na taj nainsigurni u kvalitetu meda kojeg kupuju. 4% ispitanika vie vjeruje u kvalitetu meda veeg poduzea jersmatraju da taj med prolazi vee kontrole kvalitete i time im jami sigurnost pri kupovini. 4% ispitanikasmatra da im je svejedno kupuju li med malog proizvoaa ili velikog poduzea.

69% ispitanika sajma Dani meda u Zagrebu kupila je u posljednja tri mjeseca vie od pola kilograma meda.Pola kilograma meda uzeli smo kao mjeri u istraivanju u kupovini meda jer je u Hrvatskoj prosjenagodinja potronja meda po stanovniku 0,4 kilograma, dakle manje od pola kilograma po stanovniku. 18%ispitanika u posljednja tri mjeseca kupilo je manje od pola kilograma meda. 82% ispitanika je u posljednjihtri mjeseca kupilo pola ili vie od pola kilograma meda. Taj podatak je reprezentativan za posjetitelja sajmaDani meda kojeg posjeuju ljudi koji koriste med, a i sajam se odravao u zimskom mjesecu, prosincu,kada ljudi kupuju vie meda nego u toplijim dijelovima godine.

Grafikon 4.Razlozi konzumacije meda


Najvaniji razlog konzumacije meda je zbog povoljnog utjecaja na zdravlje. Taj razlog navela su 69ispitanika od njih 72 kao razlog njihove konzumacije meda. Drugi razlog konzumacije meda premavanosti je nutritivna vrijednost meda koja je bitna 26-ero ispitanicima, a okus je navelo 25 ispitanika kaorazlog konzumacije meda. Kvaliteta se nalazi na etvrtom mjestu kao razlog konzumacije. Od ostalihrazloga ispitanici su naveli povoljnu cijenu, dostupnost na tritu te tradiciju i naviku iz djetinjstva kojuimaju prema konzumaciji meda.

Kako bi otkrili stavove ispitanika prema brizi o vlastitom zdravlju postavili smo u anketni upitnik tritvrdnje o zdravlju poto je med proizvod kojeg veina potroaa vezuje uz zdravlje i kupuje zbog povoljnogutjecaja na zdravlje. Postavljene su tvrdnje:

1. Puno vremena posveujem brizi o vlastitom zdravlju - s kojom se 56% ispitanika slae,2. Kupujem kvalitetne proizvode koji doprinose ouvanju mog zdravlja 82% ispitanika se slae s

ovom tvrdnjom,3. Spreman sam platiti vie za proizvod koji povoljno utjee na moje zdravlje s kojom se najvei

postotak ispitanika slae, njih 96%.


10/12


Stranica 10 od 12

Kako bi dobili detaljniji uvid u konzumaciju meda ispitanika podaci su analizirani u tablicu s dvijevarijable, u ovom sluaju uestalost konzumacije sa demografskim karakteristikama ispitanika.

Tablica 5.Tablica uestalosti konzumacije i demografske karakteristikeVarijable Svakodnevno Tjedno Mjeseno Godinje Ukupno

Distribucija prema dobnoj skupini

18-25 5 4 2 1126-35 1 5 7 4 17

36-45 8 2 3 1 14

46-60 9 5 2 4 20

preko 60 9 1 10

Ukupno 27 18 16 11 72

Distribucija prema spoluM 9 10 10 4 33

18 8 6 7 39

Ukupno 27 18 16 11 72

Distribucija prema mjestu stanovanjana selu 3 1 4 2 10

u gradu 24 17 12 9 62

Ukupno 27 18 16 11 72

Distribucija prema strunoj spremiO 1 1

SSS 9 12 8 6 35

VS/VSS 12 5 8 5 30

Magisterij,Doktorat 5 1 6

Ukupno 27 18 16 11 72Distribucija prema mjesenom dohotkumanje od 3.000kn 2 4 4 5 15

3.001-5.000 kn 12 8 3 3 26

5.001-8.000 kn 7 6 6 3 22

vie on 8.000 kn 6 3 9

Ukupno 27 18 16 11 72Izvor: Izrada autora

Analizirajui podatke iz tablice uoena je znaajna razlika u uestalosti konzumacije izmeu dobnih

skupina. Ispitanici starije dobne skupine konzumiraju ee med nego oni mlae. Ispitanici u dobnoj skupnipreko 60 godina najee konzumiraju med svakodnevno, ispitanici u dobnoj skupini 46-60 godina mednajee konzumiraju svakodnevno ili na tjednoj bazi dok je konzumacija meda mlaih dobnih skupina tektjedna ili mjesena.

Najvei broj ispitanika koji konzumiraju med svakodnevno je enskog spola, 18 ispitanica od ukupno 39.Ispitanici mukog spola najee konzumiraju med na tjednoj ili mjesenoj bazi, ali je broj ispitanika kojikonzumiraju med na godinjoj bazi vei kod enskih ispitanika nego kod mukih (7 enskih nasuprot 4muka).

Usporeujui dobivene podatke o konzumaciji s mjestom stanovanja dolazimo do nekih razlika. Ispitanicikoji ive u gradu konzumiraju med ee nego oni koji ive na selu. Prema dobivenim podacima od

ukupnog broja ispitanika koji ive u gradu njih 38,71% konzumira med svakodnevno, a 27,42% konzumira


11/12


Stranica 11 od 12

med na tjednoj bazi. Manji postotak gradske populacije konzumira med na mjesenoj ili godinjoj bazi.Ispitanici koji ive na selu pokazali su disperziju u konzumaciji. Najvei postotak ispitanika koji ive naselu, njih 40%, konzumira med na mjesenoj bazi.

Jedan ispitanik ima zavrenu osnovnu kolu i konzumira med svakodnevno. Ispitanici koji imaju zavrenusrednju strunu spremu najee konzumiraju med na tjednoj bazi, njih 34,29%. Kod ispitanika koji imajuzavrenu viu ili visoku strunu spremu najvei broj, njih 40%, konzumira med svakodnevno, a znaajan je

broj ispitanika s tim zavrenim stupnjem obrazovanja koji med konzumiraju na mjesenoj bazi (26,67%ispitanika u toj grupi). Kod ispitanika koji imaju zavren magisterij ili doktorat najvei broj ispitanikakonzumira med svakodnevno (83,33% ispitanika sa zavrenim tim stupnjem obrazovanja). Svi ispitanici stim zavrenim stupnjem obrazovanja konzumiraju med svakodnevno ili tjedno, niti jedan ispitanik nekonzumira med na mjesenoj ili godinjoj osnovi.

Usporeujui podatke o dohotku s konzumacijom meda dolazimo do zakljuka kako su prihodi u pozitivnojkorelaciji s uestalou konzumacije meda. Najmanji postotak svakodnevne konzumacije meda je kodispitanika koji imaju mjeseni dohodak do 3.000 kn (13,33% ispitanika u tom dohodovnom razredu).

Najvei broj ispitanika koji pripada tom dohodovnom razredu med konzumira na godinjoj osnovi, njih33,33%. Ispitanici koji pripadaju dohodovnom razredu od 3.001-5.000 kn med najee konzumiraju

svakodnevno ili na tjednoj osnovi (46,15% svakodnevno, a 30,77% tjedno). Ispitanici koji pripadajudohodovnom razredu od 5.001-8.000 kn med konzumiraju u skoro podjednakim postotcima svakodnevno,tjedno i mjeseno (svaki po oko 30%). Kod ispitanika koji imaju osobni dohodak vei od 8.001 kn 66,67%njih med konzumira svakodnevno, dok 33,33% ispitanika u toj skupini med konzumira na mjesenojosnovi.

Iz tih podataka moe se zakljuiti kako med ee konzumiraju ljudi starije dobne skupine, veeg osobnogdohotka koji ive u gradskim sredinama.

Istraivanje o potronji meda i imbenicima prilikom prodaje meda u Rumunjskoj iznijelo je mnogeslinosti s istraivanjem provedenim na sajmu Dani meda u Zagrebu. Dvije zemlje odlikuje slina niska

potronja meda po stanovniku, preferencija prema kupovini meda direktno od proizvoaa, te mlai,

obrazovaniji potroai koji ive u urbanim sredinama koji su skloniji kupovinama zdravije hrane. Rezultatiistraivanja (Arvanitoyannis, Krystallis, 2006) u Rumunjskoj pokazali su kako kvalitetni prehrambeni

proizvodi nailaze na ciljnu skupinu i potvrdili novi rastui trend revitalizacije potranje za kvalitetnomhranom.

5. ZakljuakRezultati istraivanja trita na podruju prodajnog poslovanja slue pri rjeavanju poslovnih problema tonastaju u procesu prodaje, kao i u postupcima kreativnog oblikovanja dugoronije poslovne strategije

prodaje u njenom nastupu i djelovanju na domaem ili stranom tritu. Moe se utvrditi kako jeistraivanjem trita prodaje gospodarskih subjekata potrebno: utvrditi potrebe, potranju i potronju,

utvrditi trini potencijal, utvrditi budue trite i buduu prodaju, utvrditi svoj poloaj na tritu i udio nanjemu, te utvrditi budui marketing splet ponude.

Istraivanjem za potrebe prodaje na prigodnom uzorku posjetitelja sajma Dani meda u Zagrebu potvrenesu sve tri hipoteze istraivanja. Prva hipoteza istraivanja je da potroai radije med kupuju od malog

proizvoaa. 51% ispitanika na sajmu Dani meda med kupuju direktno od proizvoaa, 23% med kupujena trnici, dakle isto od malog proizvoaa. 92% ispitanika tvrdi da med radije kupuju od malog

proizvoaa jer smatraju da je vee kvalitete. Tek 18% ispitanika med kupuje u hipermarketima isupermarketima. Razlog tomu je osim povjerenja u veu kvalitetu i to to je cijena meda znaajnije jeftinijadok se kupuje direktno od proizvoaa. Druga hipoteza istraivanja da potroai kupuju iskljuivo nekolikovrsta meda, dok s ostalima nisu upoznati je potvrena. Ispitanici iskljuivo kupuju tri vrste meda: livadu ili

cvjetni (36%), bagrem (27%) i kesten (16%), dok su sve ostale vrste meda znaajnije manje zastupljene u


12/12


Stranica 12 od 12

kupovini. Trea hipoteza da potroai starije dobne skupine ee konzumiraju med je potvrena. Sviispitani potroai u dobnoj skupini preko 60 godina konzumiraju med svakodnevno ili na tjednoj osnovi.Ispitanici u dobnoj skupini od 46-60 godina takoer konzumiraju med ee nego potroai u mlaimdobnim skupinama.

U Hrvatskoj do sada jo nisu provedena sustavna istraivanja o elementima koji utjeu na kupovinu meda.Kao uzor ovom istraivanju preuzeto je istraivanje provedeno u Rumunjskoj o elementima koji utjeu nakonzumaciju meda, te je provedena usporedba vrijede li odreene slinosti i zakonitosti u ponaanju

potroaa u tome istraivanju i za Hrvatsko trite. Istraivanje provedeno na sajmu Dani meda prikazano uovom radu pokazalo je neke slinosti s rezultatima istraivanja provedenim u Rumunjskoj za potroaemeda, te se moe zakljuiti kako u zemljama regije potroai postaju sve svjesniji koristi koje im pruahrana s poboljanim zdravstvenim svojstvima. Istraivanje na sajmu Dani meda provedeno je s odreenimogranienjima, istraivanje je provedeno na prigodnom uzorku, te ne daje rezultate reprezentativne zacjelokupnu populaciju. Savjet autora je da se u narednim istraivanjima provedu detaljnija istraivanja zacjelokupnu populaciju, te izradi podjela potroaa u segmente (klastere).

Literatura

1. Arvanitoyannis, I. & Krystallis, A., (2006). An empirical examination of the determinants of honeyconsumption in Romania.International Journal of Food Science and Technology, 41, pp.1164-1176

2. Barlovi, N., (2007). Ocjena ekonomske efikasnosti pelarske proizvodnje u Hrvatskoj. Magistarskirad, Ekonomski fakultet u Zagrebu.

3. Cvitkovi, D., Grgi, Z., Matain, ., Pavlak M., Filipi J. & Tlak Gajger, I., (2009). Economic aspectsof beekeeping production in Croatia. Veterinarski arhiv, 79(4), pp.397-408.

4. Marui, M., Vraneevi, T., (2001).Istraivanje trita. Zagreb: Adeco.5. Petrovi, I. (2010). Pelarska proizvodnja na obiteljskom gospodarstvu [online]. Zagreb: HZPSS.

Dostupno na: http://www.agroklub.com/agro-hobi/pcelarska-proizvodnja-na-obiteljskom-gospodarstvu/3107/[14. srpanj 2010.]

6. Poslovni.hr (2010).Pelarstvo u funkciji malog poduzetnitva[online]. Zagreb: Poslovni.hr. Dostupnona: http://www.poslovni.hr/vijesti/pcelarstvo-u-funkciji-malog-poduzetnistva-148710.aspx [13 srpanj2010.]

7. Stefanic I., Stefanic E., Puskadija Z., Kezi, N. & Grgic, Z., (2004). Beekeeping in the republic ofCroatia.Bee World, March, pp.19-21.

8. Svenjak,L., Hegi, G., Kezi, J., Turi, M., Drai, M.M., Bubalo, D. & Kezi, N., (2008). The stateof beekeeping in Croatia.Journal of Central European Agriculture, 9(3), pp.475-482.

9. Vnyi, G. A. & Csap, Z., (2009). Evaluation of honey consumption in the main cities of the north-greath plain region. 4th Aspect and Visions of Applied Economics and Informatics, March 26-27.,Debrechen, Hungary, pp.510-515.

Pcele Dodatak Moda

Documents

Transcript of Pcele Dodatak Moda