Partnerstvo za zdravlje mladih-Projekt

Northland

Partnerstvo zdravih gradovaSplit – New Jersey

Labin 18. Studeni 2005

Kako je sve započelo?

Na susretu članova Hrvatske mreže zdravih gradova -Motovun 2001.g.

Motovun

Kako je odabran Split?

Na natječaju Hrvatske mreže zdravih gradova, a na osnovu postavljenih kriterija AIHA i USAID-a, koji su uključivali procjenu dosadašnjih aktivnosti, potencijala i potreba, Split je odabran kao prvi hrvatski grad u partnerstvu zdravih gradova s jednim gradom iz SAD-a

Plakat projektaSplit zdravi grad

Split – New JerseyKao partner se određuje New Jersey, a partnerska institucija u projektu partnerstva postaje University of Medicine andDentistry – School ofPublic HealthStvara se “interkontinentalni” stručni tim koji započinje s radom u 2001.g.

Odabir pravca djelovanja

Inicijalna diskusija o prioritetima i pravcima zajedničkog djelovanja temeljila se na:

Promatranju aktualnih problema grada Splita koji su proizašli iz redovnih istraživanja socijalnih i zdravstvenih kretanja na lokalnoj raziniUočavanju i procjeni raspoloživih resursa i modela rješavanja uočenih socijalnih i zdravstvenih problema zajednice

Rezultat: odabir prioriteta djelovanja - “alkoholizam među mladima”

Splitski poluotok iz zraka

Odabir alata

Kao prvi alat izabran je standardizirani upitnik koji se provodi kao dio redovnih istraživanja rizičnih ponašanja među mladima u SAD-u te je na osnovu njega u lipnju 2002.g. provedeno istraživanje na uzorku od 967 učenika splitskih osnovnih i srednjih škola Nakon analize rezultata, prišlo se odabiru intervencijskih alata: radni posjet New Jerseyu s ciljem traženja prikladnog modela intervencije

Projekt Northland

posjet američkim institucijama i organizacijama koje razvijaju i implementiraju modele intervencija izbor projekta Northland kao modela intervencije na razini partnerstva i odabranog prioriteta djelovanja

Dr. Bernadette West i dr. Diane Abatemarcotijekom edukacije edukatora za projektNorthland u listopadu 2002.g., u Splitu

Primarni cilj ProjektaNorthland

Odgoditi početak konzumiranja alkohola kod

mladihSmanjiti učestalost i količinu konzumiranja alkohola kod onih koji već piju

Smanjiti probleme vezane uz konzumiranje

alkohola

Primijeniti program djelovanja u više razina šire

društvene zajednice

PROJECT NORTHLAND PODCILJEVI

•Povećavati razinu uključivanja roditelja, škole i zajednice u pružanje podrške mladima za nekonzumiranje alkohola i drugih droga.

• Smanjiti konzumiranja alkohola i probleme vezane uz alkohol kod adolescenata od 6 razrada O.Š do završetka srednje škole.

•Smanjiti konzumiranja duhana i marihuane

•Razvijati socijalne sredine koja podržava nepijenje alkohola među mladima, te jačati normi nekonzumiranja.

•Smanjenje pristupa alkoholu u društvenoj i komercijalnoj okolini

•Potaknuti prepoznavanje izvora utjecaja, uključujući vršnjake i medije, koji utječu na odluke mladih o konzumiranju alkohola

Koncepcija programa

Usmjerenje na roditelje: Jačati komunikaciju roditelji-djeca i pomoći u stvaranju kućnih pravila ponašanja

Usmjerenje na vršnjake: Istražiti što utječe na konzumiranje i gdje se susreću s alkoholom mladi, te ih podučavati vještinama koje im mogu pomoći da se tomu odupiru

Usmjerenje na zajednicu: Upoznati učenike sa profesionalnim i političkim grupama u zajednici, te ih podučavati tehnikama koje donose promjenu na razini zajednice

Luka Vrli(6. razred)

Fantastične alternative!

(7. razred)

Silnice(8. razred)

Kućni tim program Luke Vrlog 6-ti razred

Ciljevi programa Otvoriti putove komunikacije o upotrebi alkohola između mladih adolescenata i njihovih roditelja

Pet razrednih okupljanja, 30 po 45-minutatjednoDva do tri razredna sata za stvaranje posteraIzložba posteraČetiri stripa s aktivnostima za kućni rad

Fantastične alternative!Program za 7. razred

Cilj programa: Razvijati međusobne vještine odupiranja mladih i izgrađivati

pozitivni utjecaj grupe vršnjaka

Audiovrpce

Igranje uloga

Rasprave u grupi

Igre

Rješavanje problema

Osam 45-minutnih razrednih sastanaka

Aktivnosti razmjene iskustava među vršnjacima

Učenici smatraju svoje vršnjake kao najpouzdaniji izvor socijalnih informacija o konzumiranju alkohola.

SilniceProgram za 8. razred

Upoznati učenike s profesionalnim i političkim grupama u zajednici koje utječu na upotrebu alkohola kod adolescenata.

Ojačati naučene poruke i ponašanja iz programaLuke Vrlog i Fantastičnih alternativa!

Cilj programa

Jedno 45-minutno pripremno razredno okupljanje

Osam 45-minutnih razrednih okupljanja

Intervjuirati vođe organizacija o projektima u zajednici

Prezentirati projekte malih grupa usmjerene zajednici

Ključna područja uspjeha u intervenciji

Utjecaj vršnjakaNormativna očekivanja učenikaOsobna efikasnost na zabavamaStavovi prema konzumacijiKomunikacija roditelja s djecom

Rezultat projekta Northland u Hrvatskoj

Zaključci:iz analize učeničkih upitnikaiz fokusnih grupa s roditeljima i učiteljimaiz diskusija s učenicima

Rezultati evaluacijeUčenici 6. rezreda u interventnim i kontrolnim grupama testirani su u siječnju i svibnju 2003. godine.

Rezultati predtesta pokazali su da suučenici u interventnim i kontrolnimgrupama slični bez statistički značajnihdemografskih razlika ili razlika u reakcijama na predtest (0.00098 α –razina.

Metode interverncije

Skala tendencije upotrebe alkohola uključuje:• pitanja koja se tiču namjere konzumacije alkohola (pitanje 25)• pitanja koja se tiču konzumacije alkohola (. 19) bodovi su se kretali u raspinu od 8 (najniža tendencija konzumacije alkohola) do 44 (najviša tendencija konzumacije alkohola)Varijabla odgovora je modelirana korištenjem mješovitog linearnogmodela, s nasumičnim efektima uzetim u obzir zbog eventualnepovezanosti među odgovorima unutar škole.

I intervencija (da/ne) i godina (1/2/3) su bili prediktori u modelu. Uzeta je u obzir i interakcija među prediktorima.

Tip 3 F-testa korelacije je korišten za testiranje jesu li se promjenekroz vrijeme razlikovale između škola u interventnoj i kontrolnojskupini.Dva kontrasta su korištena za komparaciju (1) od početka do druge godine i (2) od početka do treće godine,između eksperimentalnih i kontrolnih škola.

P-vrijednosti ovih komparacija su uključene u tablici rezultata.

Uključuje slijedeća dva pitanja

Pitanje 25:

“Kolika je šansa da ćeš piti alkoholno piće…?”

a) Kad budeš odrasla osoba preko 21 godine?b) Ako ti ga netko ponudi u slijedećih 12 mjeseci?c) U slijedećih 30 dana?d) U slijedećih 7 dana?

Pitanje 19:

“Želimo te pitati o tvojoj upotrebi alkoholnih pića, uključujući pivo, vino i likere...”

a) U cijelom životu?b) Tijekom proteklih 12 mjeseci?c) Tijekom proteklih 30 dana?d) Tijekom proteklih 7 dana?

Skala “Namjere konzumacije alkohola”: Rezultati pred- i post- testova za 6. razrede

Svi učenici Nekorisnici odpočetka

Korisnici odpočetka

intervencijsk kontrolna intervencijsk kontrolna intervencijsk kontrolna

Namjera kozumiranja alkohola

Predtest 2003

5.89(1.5)

5.05(1.43)

0.91(0.78)

0.6(0.68)

13.02(3.37)

10.49(2.96)

Posttest 2003

10.54(1.92)

7.88(1.82)

1.97(1.21)

1.22(0.96)

19.62(3.54)

17.34(3.99)

Usporedili smo odgovore učenika dobivenestandardiziranim upitnikom Projekta Northland o vjerojatnosti da oni konzumirajualkohola u 4 vremenske točke :

nPočet i Nakon 1.god ne Nakon 2.godin Nako3.godine Pretest Resulti testa Resultat testa Resultat testa

T1____________________T2____________________T3__________________T4

i

0.063018.001 (0.383)17.807 (0.409)3

2

1

Godina

13.809 (0.396)

13.362 (0.374)

Eksperimentalna

14.440 (0.387)

12.482 (0.380)

Controlna

0.0079

--

P-vrjednost*

Rezultati upitnikaEfekt intervencije na promjene kroz vrijeme je bio ukupno zna ajan(F=3.79, df=2 i 5042, p=0.0027). Tablica 1 prikazuje prosjeke i pridru ene standardne greške na skali tendencije konzumacije alkohola u eksperimentalnoj i kontrolnoj grupi. Eksperimentalne škole su pokazalestatistički značajno manja povećanja (p=0.0079) u bodovima tendencijeza konzumacijom alkohola nego kontrolne škole od po etka do drugegodine, sa porastom od 0.477 za razliku od 1.958 u kontrolnoj grupi. Pove anja od po etka do tre e godine nisu pokazala statisti kizna aj korištenjem ovog mješovitog modela.

Tablica 1: Prosjeci i standardne pogreške za prosječne bodove za tendenciju konzumacije alkohola i p-vrijednosti za komparaciju promjena između interventnih i kontrolnih grupa.

0.063018.001 (0.383)17.807 (0.409)3

0.007914.440 (0.387)13.809 (0.396)2

--12.482 (0.380)13.362 (0.374)1

P-vrjednost* ControlnaEksperimentalnaGodina

* P-vrijednost daje rezultate testom razlika izme u interventnih i kontrolnih škola u promjeni od po etka (prva godina)

Kad smo usporedili rezultate početnih testova sa rezultatimanakon druge godine sudjelovanja u PN, pokazalo se da su,u školama koje su sudjelovale u projektu Northland, učenici prijavilinižu tendenciju konzumiranja alkohol u usporedbi sa kontrolnom skupinom (školama koje nisu sudjelovale). Razlika je statistički relevantna

Rezultati početnih testova sa rezultatima nakon treće godinesudjelovanja u PN, pokazali su da: u školama koje su sudjelovale u PN učenici prijavili nižu tendenciju koristiti alkohol u usporedbi saškolama koje nisu sudjelovale.Doduše, ova razlika nije statistički značajna.

Evaluacija prve godine: Roditelji i učitelji

Roditelji (N=132)80% je prijavilo vrlo visoku razinu zadovoljstva 83% je izjavilo da je PN poboljšao komunikacijuizmeđu roditelja i djece

Učitelji (N=45) 94% je prijavilo vrlo visoku razinu zadovoljstva 88% je izjavilo da je PN poboljšao komunikacijuizmeđu roditelja i djece70% je izjavilo da je PN unaprijedio komunikacijuizmeđu učitelja i djece

Komentari roditelja i učitelja

“Stripovi su prikladan način da se djeci da prilika da razmisleo svojim odlukama.”“Stripovi (...) su neprekidno poticali diskusije. Djeca se lakopoistovjećuju s likovima.”“Luka Vrli je bio poučan i za roditelje i za djecu.”“Motivirao je učenike koji nisu pokazivali interes za školu.”“To je zabavan način da se djecu osvijesti o ozbiljnoj temi –“popovanje” je djeci obično dosadno.”

“…. daje djeci dobre naputke za rješavanje problema (igrom, timskim radom).

Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnicima

Pozitivne povratne informacije:

Razgovor s djecom o problemima vezanim uz alkoholSuradnja s djecom na stripovima u 6. razreduPrijelaz iz diskusija o alkoholu i PN-u do drugih diskusija s djecomIzleti

Negativne povratne informacije:

Djecu je frustriralo kad bi se druga djeca opiralasudjelovanju u PN-uPredjetinjasto za stariju djecu - dosadi im

Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnicima (nastavak)

Primjećen utjecaj/opće napomene

Primjećeno je da djeca vrše pritisak na roditelje da ne piju i nepušeIzvješća da nije bilo alkohola na školskim izletimaVeća osjetljivost na pijenje pred djecoPonekad je lakše djeci pričati sa starijom braćom/sestramanego roditeljimaOtpor dijeljenju “vremenskih kapsula” s roditeljimaNeka djeca su izolirana jer su im roditelji prezaposleni, pa jevažno da se škole posvete ovom problemuHrvatska kultura ohrabruje konzumaciju alkohola

Rezultati fokusne grupe s roditeljima i nastavnika (nastavak)

Preporuke:

Započeti s programom u ranijoj dobiProgram bi trebao trajati cijele godine a ne samo osam tjedanaPotreban je sličan program koji se tiče drugih drogaDjecu treba poticati na organizirane aktivnosti (npr. rekreacija/sport) tako da alkohol bude manje zanimljivUčiniti sport i fizičke aktivnosti dijelom projekta NorthlandDodati još izleta kao dijelova projekta

Najbolja/najlošija godina:

6. razred/8. razred

Volja da se dopusti djetetu participacija u sličnim programima:

Da

Zaključci Projekt Northland pokazao se učinkovit na populaciji učenika u splitskim osnovnim školamaPotrebne su izvjesne prilagodbe (npr. promjena imena i, pomak na 5 razred, smanjenje opterećenje/broj sadržaja u 2. i 3. godini provedbe)Projekt će se predstaviti relevantnim Ministarstvima Moguća je realizacija projekta na razini HMZG, odnosno u pojedinim gradovima mreže u kojima postoji potreba i koji iskažu interes za ovakvom vrstom intervencijeModel financiranja: lokalna uprava i/ili vanjski izvori (sponzori, pokrovitelji…)

HVALA NA PAŽNJI!